1

Na osnovu lana 88 take 2 Ustava Republike Crne Gore donosim

Ukaz o proglaenju Zakona o vanparninom postupku Proglaavam Zakon o vanparninom postupku, koji je donijela Skuptina Republike

Crne Gore na etvrtoj sjednici prvog redovnog zasijedanja u 2006. godini, dana 18. aprila 2006. godine.

Broj: 01-630/2 Podgorica, 20.04.2006. godine

Predsjednik Republike Crne Gore, Filip Vujanovi, s.r.

Zakon o vanparninom postupku Zakon je objavljen u "Slubenom listu

RCG", br. 27/2006 od 27.4.2006. godine.

PRVI DIO OPTE ODREDBE

lan 1 Ovim zakonom odreuju se pravila vanparninog postupka po kojima sudovi

postupaju i odluuju o linim, porodinim, imovinskim i drugim pravnim stvarima, koja se po zakonu rjeavaju u vanparninom postupku.

Odredbe ovog zakona primjenjuju se i u drugim pravnim stvarima iz nadlenosti sudova za koje zakonom nije izriito odreeno da se rjeavaju u vanparninom postupku, a ne odnose se na zatitu povrijeenog ili ugroenog prava, niti se zbog karaktera pravne stvari ili svojstva stranke u postupku mogu primjenjivati odredbe Zakona o parninom postupku ("Slubeni list RCG", br. 22/04 i 28/05), kojim je ureen parnini postupak (u daljem tekstu: Zakon o parninom postupku).

lan 2 Po optim odredbama ovog zakona postupa se u svim pitanjima koja posebnim

postupcima sadranim u ovom zakonu nijesu drukije ureena, kao i u drugim vanparninim stvarima, za koje posebnim zakonom nijesu ureena pravila postupanja.

U vanparninom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parninom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

lan 3 Vanparnini postupak pokree se predlogom fizikog ili pravnog lica, kao i

predlogom organa odreenog ovim ili drugim zakonom. Izuzetno, vanparnini postupak sud pokree po slubenoj dunosti u sluajevima i

pod uslovima odreenim ovim ili drugim zakonom. Ako postupak nije pokrenuo organ koji je zakonom ovlaen da ga pokrene, sud e

bez odlaganja obavijestiti taj organ da je postupak pokrenut na predlog ovlaenog lica i odrediti mu rok za prijavljivanje uea u postupku. Do isteka tog roka zastae sa postupkom, ako je to potrebno radi zatite stranaka u postupku ili radi zatite javnog interesa.

lan 4 Uesnik u vanparninom postupku je lice koje je postupak pokrenulo, lice o ijim se

pravima ili pravnim interesima odluuje u postupku, kao i organ koji uestvuje u

2

postupku na osnovu zakonskog ovlaenja da pokrene postupak, bez obzira da li je postupak pokrenuo ili je kasnije stupio u postupak.

Svojstvo uesnika u postupku, s pravnim dejstvom u odreenoj pravnoj stvari, sud moe izuzetno priznati i onim oblicima udruivanja koji nemaju svojstvo pravnog lica i za koja nije posebnim propisima odreeno da mogu biti uesnici u vanparninom postupku, ako ispunjavaju uslove iz lana 76 stav 3 Zakona o parninom postupku i ako se predmet vanparnine stvari neposredno na njih odnosi.

Predlaga, u smislu ovog zakona, je lice, odnosno organ po ijem predlogu je postupak pokrenut. Protivnik predlagaa je lice prema kome se pravo ili pravni interes predlagaa ostvaruje.

lan 5 U vanparninom postupku sud po slubenoj dunosti posebno vodi rauna i

preduzima mjere za zatitu prava i pravnih interesa maloljetnika o kojima se roditelji ne staraju, kao i drugih lica koja nijesu u mogunosti da se sama brinu o zatiti svojih prava i pravnih interesa.

Kad se u postupku odluuje o pravima i pravnim interesima maloljetnika i drugih lica pod posebnom zatitom, sud e obavijestiti organ starateljstva o pokretanju postupka, pozivati ga na roita i dostavljati mu podneske uesnika i rjeenja protiv kojih je dozvoljen pravni lijek, bez obzira da li organ starateljstva uestvuje u postupku.

Kad smatra da je to potrebno, sud e pozvati organ starateljstva ili drugi organ koji je po zakonu ovlaen da uestvuje u postupku i odrediti mu rok u kome moe prijaviti svoje uee. Dok ne istekne ovaj rok sud e zastati sa postupkom, ali organ koji je pozvan da uestvuje u postupku moe to svoje pravo koristiti i poslije proteka tog roka.

lan 6 Organ starateljstva koji uestvuje u postupku, i kad posebnim zakonom nije

ovlaen da pokree postupak, ovlaen je da preduzima sve radnje u postupku radi zatite prava i pravnih interesa maloljetnika i drugih lica pod posebnom zatitom, a naroito da iznosi injenice koje uesnici nijesu naveli, da predlae izvoenje dokaza i da izjavljuje pravne ljekove.

lan 7 Izuzetno, sud moe dozvoliti da uesnik, koji nije poslovno sposoban, pored radnji

na koje je zakonom ovlaen, radi ostvarivanja svojih prava i pravnih interesa, preduzima i druge radnje u postupku, ako smatra da je u stanju da shvati znaenje i pravne posljedice tih radnji.

lan 8 U vanparninim stvarima koje se odnose na lini i porodini status uesnika

(statusne stvari), kao i u drugim vanparninim stvarima koje se odnose na prava i pravne interese o kojima uesnici ne mogu raspolagati, uesnici se u postupku pred sudom ne mogu odrei svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnika, niti zakljuiti sudsko poravnanje.

U postupku iz stava 1 ovog lana sud moe da utvruje i injenice koje uesnici nijesu iznijeli, kao i injenice koje meu uesnicima nijesu sporne, ako su vane za donoenje odluke.

Sud e dozvoliti uesnicima da se izjasne o injenicama iz stava 2 ovog lana. lan 9

U postupku u kome se odluuje o statusnim stvarima javnost je iskljuena, osim u postupku proglaenja nestalog lica umrlim i dokazivanja smrti.

lan 10 Sud odluuje o zahtjevima uesnika na osnovu rasprave na roitu samo u

sluajevima kada je to ovim ili drugim zakonom odreeno ili kad ocijeni da je odravanje roita potrebno radi razjanjenja ili utvrivanja odlunih injenica ili kada smatra da je zbog drugih razloga odravanje roita cijelishodno.

3

Izostanak pojedinih uesnika sa roita, pod uslovom da su uredno pozvani, ne spreava sud da dalje postupa, ako u pojedinim sluajevima zakonom nije drukije odreeno.

Sasluanje pojedinih uesnika u postupku moe se izvriti i u odsustvu drugih uesnika.

lan 11 Predlog za pokretanje vanparninog postupka moe se povui do donoenja

prvostepenog rjeenja. Predlog podnijet od vie lica povlai se njihovom saglasnom izjavom, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

Predlog se moe povui najkasnije dok postupak nije pravosnano zavren, ako se time ne vrijeaju prava drugih uesnika na koje se rjeenje odnosi ili ako ostali uesnici na to pristanu.

Ako je predlog povuen poslije donoenja prvostepenog rjeenja, prvostepeni sud e rjeenje ukinuti i postupak obustaviti.

Smatra se da je predlog povuen kad predlaga ne doe na roite ili se ne odazove na poziv suda radi sasluanja, ako je bio uredno pozvan, a ne postoje opte poznate okolnosti koje su ga sprijeile da doe na roite. Opravdane razloge izostanka sud moe uvaiti i bez izjanjavanja ostalih uesnika sve dok im ne uputi rjeenje o povlaenju predloga.

U sluajevima iz st. 1 i 4 ovog lana, drugi uesnici koji su zakonom ovlaeni da pokrenu postupak mogu predloiti da se postupak nastavi. Predlog za nastavljanje postupka moe se podnijeti u roku od osam dana od dana prijema rjeenja o povlaenju predloga.

lan 12 U statusnim stvarima mjesno nadlean je sud na ijem podruju ima prebivalite

lice u ijem interesu se postupak vodi, a ako nema prebivalite, sud na ijem podruju to lice ima boravite, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

U drugim vanparninim stvarima mjesno nadlean je sud na ijem podruju predlaga ima prebivalite ili boravite, odnosno sjedite, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

Kad se vanparnina stvar odnosi na nepokretnosti, iskljuivo je nadlean sud na ijem podruju se nalazi nepokretnost, a ako se nepokretnost nalazi na podruju vie sudova nadlean je svaki od tih sudova.

lan 13 U vanparninom postupku sud se moe po slubenoj dunosti oglasiti mjesno

nenadlenim najkasnije na prvom roitu, a ako roite nije odrano, do preduzimanja prve radnje koju je uesnik preduzeo po pozivu suda.

Ako se u toku postupka izmijene okolnosti na kojima je zasnovana mjesna nadlenost suda, sud koji vodi postupak moe predmet ustupiti sudu koji je prema izmijenjenim okolnostima mjesno nadlean, ako je oigledno da e se pred tim sudom postupak lake sprovesti ili ako je to u interesu lica pod posebnom zatitom.

Kad se predmet ustupa drugom sudu u interesu lica pod posebnom zatitom, sud e prije ustupanja predmeta pozvati organ starateljstva, ako uestvuje u postupku, da se u odreenom roku izjasni o cjelishodnosti ustupanja. Ako se organ starateljstva u ostavljenom roku ne izjasni, sud e postupiti prema okolnostima sluaja, vodei rauna o interesima lica pod posebnom zatitom.

lan 14 Ako utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima parninog postupka sud e

posebnim rjeenjem obustaviti vanparnini postupak. Postupak e se po pravosnanosti tog rjeenja sprovesti po pravilima parninog postupka pred nadlenim sudom.

lan 15 U vanparninom postupku u prvom stepenu postupa sudija.

4

Pojedine radnje u postupku moe da preduzima struni saradnik u sudu kad je to ovim ili drugim zakonom odreeno.

lan 16 Za radnje izvrene u vanparninom postupku sainjava se zapisnik koji potpisuju

slubena lica koja su uestvovala u obavljanju slubene radnje i prisutni uesnici u postupku.

Za manje vane izjave uesnika u postupku i obavjetenja, koja pribavlja sud, moe se sastaviti zabiljeka u spisima.

lan 17 U vanparninom postupku odluke se donose u obliku rjeenja. Posebna alba je dozvoljena protiv svakog rjeenja, ako ovim ili drugim zakonom

nije drukije odreeno. Rjeenje protiv koga je dozvoljena posebna alba i rjeenje drugostepenog suda

mora biti obrazloeno. lan 18

alba protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu moe se izjaviti u roku od 15 dana od dana dostavljanja rjeenja, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

lan 19 alba zadrava izvrenje rjeenja, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije

odreeno ili ako sud ne odlui drukije. Sud moe iz vanih razloga odluiti da alba ne zadrava izvrenje rjeenja. Kad je potrebno da se zatite prava maloljetnika ili drugih lica pod posebnom

zatitom, sud moe po slubenoj dunosti, a radi zatite prava drugih uesnika po njihovom predlogu, odrediti da se poloi obezbjeenje u gotovom novcu. Kad to posebne okolnosti sluaja zahtijevaju davanje obezbjeenja moe se odrediti i u drugom obliku.

lan 20 Prvostepeni sud moe, povodom albe, sam novim rjeenjem preinaiti ili ukinuti

svoje ranije rjeenje, ako se time ne vrijeaju prava drugih uesnika koja se zasnivaju na tom rjeenju.

Ako prvostepeni sud ne preinai, odnosno ne ukine svoje rjeenje, albu, zajedno sa spisima, dostavie drugostepenom sudu na rjeavanje, bez obzira da li je alba podnesena u zakonom odreenom roku.

Drugostepeni sud moe iz vanih razloga odluiti i o neblagovremeno podnesenoj albi, ako se time ne vrijeaju prava drugih lica koja se zasnivaju na tom rjeenju.

lan 21 Kad odluka suda zavisi od rjeenja prethodnog pitanja da li postoji neko pravo ili

pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni organ (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

Odluka suda iz stava 1 ovog lana ima pravno dejstvo samo u vanparninom postupku u kome je to pitanje rijeeno.

lan 22 Ako su meu uesnicima sporne injenice vane za rjeenje prethodnog pitanja,

sud e stranke uputiti da u odreenom roku pokrenu parnicu ili postupak pred organom uprave radi rjeavanja spornog prava, odnosno pravnog odnosa.

Sud e uputiti na parnicu, odnosno na postupak pred organom uprave onog uesnika ije pravo smatra manje vjerovatnim, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

lan 23 Ako uesnik koji je upuen na parnicu ili postupak pred drugim nadlenim organom

u odreenom roku, koji ne moe biti dui od 15 dana, pokrene parnicu, odnosno

5

postupak pred drugim nadlenim organom, vanparnini postupak e se prekinuti do pravosnanog okonanja tog postupka.

Ako ni jedan od uesnika u roku iz stava 1 ne pokrene parnicu, odnosno postupak pred drugim nadlenim organom, sud e dovriti postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je uesnik upuen na parnicu, odnosno na postupak pred drugim nadlenim organom.

lan 24 Kad se rjeenjem suda mijenja lini ili porodini status uesnika ili njegova prava i

dunosti, pravne posledice rjeenja nastaju kad ono postane pravosnano. Sud moe odluiti da pravne posledice rjeenja nastaju prije pravosnanosti, ako je

to potrebno radi zatite maloljetnika ili drugih lica pod posebnom zatitom. Pravosnano rjeenje kojim se mijenja lini ili porodini status uesnika bez

odlaganja se dostavlja organu nadlenom za voenje matinih knjiga roenih za to lice.

lan 25 Pravosnanost rjeenja donesenog u vanparninom postupku ne spreava

uesnike da svoj zahtjev o kome je rjeenjem odlueno ostvaruju u parnici ili u postupku pred drugim nadlenim organom kad im je to pravo priznato ovim ili drugim zakonom.

lan 26 U postupku u kome se odluuje o statusnim stvarima, protiv pravosnanog rjeenja

drugostepenog suda revizija je dozvoljena, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

U postupku u kome se odluuje o imovinsko-pravnim stvarima revizija je dozvoljena pod uslovima pod kojima se po Zakonu o parninom postupku moe izjaviti revizija u imovinskopravnim sporovima, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

lan 27 Po predlogu za ponavljanje postupka prethodno e se postupiti kao po

neblagovremeno podnesenoj albi, ako postoje uslovi iz lana 20 ovog zakona. Protiv rjeenja kojim je postupak pravosnano zavren, predlog za ponavljanje

postupka ne moe se podnijeti, ako je uesniku ovim ili drugim zakonom priznato pravo da svoj zahtjev o kome je rjeenjem odlueno ostvaruje u parnici ili u postupku pred drugim nadlenim organom.

lan 28 O trokovima postupka u statusnim stvarima sud odluuje po slobodnoj ocjeni,

vodei rauna o okolnostima sluaja i ishodu postupka. Kada organ starateljstva uestvuje u postupku kao stranka ima pravo na naknadu

trokova po odredbama Zakona o parninom postupku, ali ne i pravo na nagradu. Trokove koje bi trebao da predujmi organ starateljstva isplauju se iz sredstava

suda. Uesnici snose trokove nastale uestvovanjem organa starateljstva, s tim to sud

moe odrediti i drukije. U vanparninim stvarima koje se odnose na imovinska prava uesnika, ukoliko za

pojedine stvari zakonom nije drukije odreeno, uesnici snose trokove na jednake djelove, ali ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u imovinskom pravu o kome se odluuje, sud e prema srazmjeri tog udjela odrediti koliki e dio trokova snositi svaki od uesnika.

U vanparninim stvarima iz stava 4 ovog lana sud moe odluiti da sve trokove postupka snosi uesnik u ijem interesu se postupak vodi, odnosno uesnik koji je iskljuivo svojim ponaanjem dao povod za pokretanje postupka.

DRUGI DIO POSEBNI POSTUPCI

6

I. UREENJE LINIH STANJA GLAVA PRVA

Oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti lan 29

U postupku oduzimanja i vraanja poslovne sposobnosti sud ispituje da li je punoljetno lice prema stepenu sposobnosti za normalno rasuivanje u stanju da se samo brine o svojim pravima i interesima i odluuje o potpunom ili djeliminom oduzimanju poslovne sposobnosti ili potpunom ili djeliminom vraanju poslovne sposobnosti kad prestanu razlozi za potpuno, odnosno djelimino oduzimanje poslovne sposobnosti.

Postupak iz stava 1 ovog lana je hitan i mora se zavriti najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema predloga.

lan 30 Postupak za oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti pokree se po predlogu: 1) organa starateljstva; 2) branog i vanbranog druga, djeteta, ili roditelja lica kod koga su se stekli

zakonski uslovi za oduzimanje, odnosno ogranienje poslovne sposobnosti; 3) djeda, babe, brata, sestre, kao i unuka, ako sa tim licem ivi u porodinoj

zajednici; 4) lica kojem se oduzima ili vraa poslovna sposobnost, ako moe da shvati

znaenje i pravne posljedice ovog predloga. lan 31

Za voenje postupka nadlean je sud na ijem podruju lice kome se oduzima ili vraa poslovna sposobnost ima prebivalite, odnosno boravite.

lan 32 Predlog mora da sadri injenice na kojima se zasniva, kao i dokaze kojima se te

injenice utvruju ili ine vjerovatnim. Ako postupak nije pokrenuo organ starateljstva, predlog mora da sadri i podatke iz

kojih proizilazi ovlaenje za pokretanje postupka. lan 33

Ako lice, prema kojem je pokrenut postupak za oduzimanje, odnosno vraanje poslovne sposobnosti, ima nepokretnu imovinu, sud e bez odlaganja izvijestiti organ koji vodi katastar nepokretnosti radi zabiljebe postupka.

O pokretanju postupka obavjetava se i organ lokalne uprave nadlean za voenje matinih knjiga u kojima je upisano lice kojem se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost, radi evidencije voenja postupka.

lan 34 U ovom postupku sud odluuje na osnovu rasprave. Na roite se pozivaju predlaga, staralac lica kome se oduzima ili vraa poslovna

sposobnost, njegov privremeni zastupnik i organ starateljstva. Lice kome se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost, poziva se na roite,

osim ako ovo lice, po ocjeni suda, nije u stanju da shvati znaaj i pravne posljedice svog uea u postupku.

lan 35 Sud e lino sasluati lice prema kome se postupak vodi, a ako se nalazi u

zdravstvenoj ustanovi, sasluae ga, po pravilu, u toj ustanovi gdje e odrati roite. Sud moe odustati od sasluanja lica prema kome se postupak vodi, samo ako bi

to moglo da bude tetno po njegovo zdravlje ili ako sasluanje uopte nije mogue, s obzirom na duevno ili fiziko stanje tog lica.

lan 36

7

Sud je duan sasluati staraoca, odnosno privremenog zastupnika, predlagaa i druga lica koja mogu da daju potrebna obavjetenja o ivotu i ponaanju lica prema kome se postupak vodi i drugim vanim okolnostima.

lan 37 Lice prema kome se postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti vodi mora biti

pregledano od vjetaka medicinske struke odgovarajue specijalnosti, koji e dati nalaz i miljenje o njegovom duevnom stanju i sposobnostima za rasuivanje.

Vjetaenje se vri u prisustvu sudije, sem kada se obavlja u zdravstvenoj ustanovi.

lan 38 Sud moe rjeenjem odrediti da lice prema kome se vodi postupak privremeno, ali

najdue za tri mjeseca, bude smjeteno u odgovarajuu zdravstvenu ustanovu, ako je to po miljenju ljekara neophodno, da se utvrdi njegovo duevno stanje, osim ako bi time mogle nastupiti tetne posljedice po njegovo zdravlje.

Ako se ustanova iz stava 1 ovog lana nalazi van podruja suda pred kojim se vodi postupak, ovaj sud e potrebne radnje izvesti preko suda na ijem podruju se nalazi ustanova.

lan 39 Protiv rjeenja o smjetaju u zdravstvenu ustanovu moe izjaviti albu lice prema

kome se postupak vodi i njegov staralac, odnosno privremeni zastupnik, u roku od tri dana od dostavljanja prepisa rjeenja.

Lice prema kome se postupak vodi moe izjaviti albu, bez obzira na svoje duevno stanje.

alba ne zadrava izvrenje rjeenja, ako sud iz opravdanih razloga ne odlui drukije.

Sud e albu sa spisima bez odlaganja dostaviti drugostepenom sudu, koji je duan odluiti u roku od tri dana od dana prijema albe.

lan 40 Kad nae da postoje uslovi za oduzimanje poslovne sposobnosti, sud e licu,

prema kome se postupak vodi, oduzeti potpuno ili djelimino poslovnu sposobnost. Protiv rjeenja o oduzimanju poslovne sposobnosti lice kome je oduzeta poslovna

sposobnost moe izjaviti albu, bez obzira na svoje duevno stanje. lan 41

Sud moe odloiti donoenje rjeenja o djeliminom oduzimanju poslovne sposobnosti zbog zloupotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava, ako se, s obzirom na sve okolnosti sluaja, osnovano moe oekivati da e se lice, prema kome se vodi postupak, uzdrati od zloupotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava.

Sud e odloiti donoenje rjeenja iz stava 1 ovog lana ako se to lice, po svojoj inicijativi ili po predlogu suda, podvrgne lijeenju u odreenoj zdravstvenoj ustanovi.

Donoenje rjeenja iz st. 1 i 2 ovog lana odlae se na vrijeme od est do dvanaest mjeseci.

Rjeenje o odlaganju opozvae se, ako lice prekine lijeenje ili bude otputeno iz zdravstvene ustanove zbog naruavanja reda.

lan 42 Kada prestanu razlozi zbog kojih je licu oduzeta poslovna sposobnost, sud e po

slubenoj dunosti, na predlog samog lica, kao i po predlogu organa starateljstva i lica iz lana 30 ovog zakona, sprovesti postupak i zavisno od njegovih rezultata donijeti rjeenje o potpunom ili djeliminom vraanju poslovne sposobnosti.

lan 43 Pravosnano rjeenje o oduzimanju, odnosno o vraanju poslovne sposobnosti,

sud e dostaviti organu nadlenom za voenje matinih knjiga radi upisa u matinu knjigu roenih, organu koji vodi katastar nepokretnosti, ako lice na koje se rjeenje odnosi ima nepokretnost, kao i organu starateljstva.

8

GLAVA DRUGA Prisilni smjetaj u psihijatrijsku ustanovu

lan 44 U ovom postupku sud odluuje o prisilnom smjetaju mentalno oboljelog lica u

odgovarajuu psihijatrijsku ustanovu kad je zbog prirode bolesti neophodno da to lice bude ogranieno u slobodi kretanja ili optenja sa spoljnim svijetom, kao i o njegovom otputanju kada prestanu razlozi zbog kojih je smjeteno.

Postupak iz stava 1 ovog lana mora se zavriti najkasnije u roku od osam dana. lan 45

Prilikom smjetaja mentalno oboljelog lica u psihijatrijsku ustanovu, mora se obezbijediti pravo na zatitu njegovog ljudskog dostojanstva, fizikog i psihikog integriteta uz potovanje njegove linosti, privatnosti, moralnih i drugih uvjerenja.

lan 46 Kad psihijatrijska ustanova primi na lijeenje mentalno oboljelo lice, bez njegove

saglasnosti ili bez odluke suda, duna je da to u roku od 48 sati prijavi sudu na ijem podruju se ta ustanova nalazi.

Prijava psihijatrijske ustanove mora da sadri odluku psihijatra o prisilnom zadravanju sa potrebnom dokumentacijom, u skladu sa Zakonom o zatiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica ("Slubeni list RCG", br. 32/05).

lan 47 Prijava iz lana 46 ovog zakona ne podnosi se ako je mentalno oboljelo lice

zadrano u psihijatrijsku ustanovu na osnovu odluke donijete u postupku za oduzimanje poslovne sposobnosti ili u krivinom, odnosno prekrajnom postupku.

lan 48 Postupak se vodi po slubenoj dunosti, im sud primi prijavu od psihijatrijske

ustanove ili na drugi nain sazna da je neko lice prisilno zadrano u psihijatrijsku ustanovu, bez svoje saglasnosti.

lan 49 Kada sud odlui da mentalno oboljelo lice bude smjeteno u psihijatrijsku ustanovu

odredie vrijeme prisilnog smjetaja koje ne moe da bude due od 30 dana, raunajui od dana kada je psihijatar donio odluku o prisilnom zadravanju.

O svojoj odluci sud obavjetava organ starateljstva. Psihijatrijska ustanova je duna da sudu dostavlja povremene izvjetaje o

zdravstvenom stanju zadranog lica. lan 50

Lice koje je smjeteno u psihijatrijsku ustanovu duno je da se podvrgne potrebnim mjerama lijeenja, ali je za svaku mjeru koja bi mogla izazvati opasnost po njegov ivot i zdravlje ili koja bi mogla izmijeniti njegovu linost, potreban njegov pristanak ili pristanak njegovog zastupnika.

Za vrijeme smjetaja u psihijatrijsku ustanovu mentalno oboljelom licu treba omoguiti da odrava kontakte sa spoljnim svijetom, tj. da prima posjete, dopisuje se i koristi telefonom.

lan 51 Ako psihijatrijska ustanova ocijeni da mentalno oboljelo lice treba da ostane na

lijeenju i po isteku vremena odreenog u rjeenju suda, takav predlog mora podnijeti sudu sedam dana prije isteka vremena prisilnog smjetaja koji je odredio sud.

Trajanje produenog smjetaja ne moe biti due od tri mjeseca, a trajanje svakog daljeg produenja ne due od est mjeseci.

lan 52 Sud moe i prije isteka vremena odreenog za smjetaj u psihijatrijsku ustanovu,

na predlog psihijatrijske ustanove, da odlui o putanju mentalno oboljelog lica iz

9

psihijatrijske ustanove, ako utvrdi da se zdravstveno stanje lica poboljalo u tolikoj mjeri da su prestali razlozi za njegov dalji smjetaj.

lan 53 Protiv rjeenja o smjetaju u psihijatrijsku ustanovu i otputanju iz ove ustanove

albu mogu izjaviti psihijatrijska ustanova u kojoj je smjeteno mentalno oboljelo lice, smjeteno lice, staralac, odnosno privremeni zastupnik i organ starateljstva, u roku od tri dana od dana prijema rjeenja.

alba ne zadrava izvrenje rjeenja, osim ako sud iz opravdanih razloga ne odlui drukije.

Prvostepeni sud e albu sa spisima bez odlaganja dostaviti drugostepenom sudu, koji je duan da donese odluku u roku od osam dana od dana prijema albe.

Rok za odluivanje u ponovljenom postupku, po ukidnom rjeenju drugostepenog suda, ne moe biti dui od osam dana.

GLAVA TREA Proglaenje nestalog lica za umrlo i dokazivanje smrti

lan 54 U ovom postupku sud odluuje o proglaenju nestalog lica za umrlo i utvruje smrt

lica za koje o injenici smrti nema dokaza predvienih zakonom. lan 55

Sud moe proglasiti za umrlo lice: 1) o ijem ivotu za poslednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a od ijeg je

roenja proteklo ezdeset godina; 2) o ijem ivotu za poslednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a okolnosti pod

kojima je nestalo ine vjerovatnim da vie nije u ivotu; 3) koje je nestalo u brodolomu, saobraajnoj nesrei, poaru, poplavi, zemljotresu

ili u kakvoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti koju ne ine okolnosti vezane za oruani sukob, a o ijem ivotu nije bilo nikakvih vijesti za est mjeseci od dana prestanka opasnosti;

4) koje je nestalo u toku rata ili u vezi sa oruanim sukobima, a o ijem ivotu nije bilo nikakvih vijesti najmanje godinu dana od dana prestanka neprijateljstva.

Rokovi iz ta. 1 i 2 stava 1 ovog lana raunaju se od dana kada je po poslednjim vijestima nestalo lice bilo nesumnjivo ivo, a ako se taj dan ne moe tano utvrditi, rok poinje tei istekom mjeseca, odnosno godine u kojoj je nestalo lice po poslednjim vijestima bilo ivo.

lan 56 Predlog za proglaenje nestalog lica za umrlo moe podnijeti porodica nestalog

lica, lice koje ima pravni interes, kao i zainteresovani organ. Predlog iz stava 1 ovog lana treba da sadri: injenice koje su od znaaja za

pokretanje postupka, dokaze kojima se utvruju te injenice ili ine vjerovatnim, pravni interes predlagaa za podnoenje predloga i druge podatke koje sadri svaki podnesak.

lan 57 Za proglaenje nestalog lica za umrlo nadlean je sud na ijem je podruju nestalo

lice imalo posljednje prebivalite, a ako nije imalo prebivalite, sud na ijem je podruju imalo posljednje boravite.

Izuzetno od stava 1 ovog lana, ukoliko predlog podnosi porodica nestalog lica nadlean je i sud u mjestu prebivalita, odnosno boravita porodice.

lan 58 Sud, po prijemu predloga, na pogodan nain provjerava da li su ispunjene osnovne

pretpostavke za pokretanje postupka. Ako sud ocijeni da nijesu ispunjene osnovne pretpostavke za pokretanje postupka,

donijee rjeenje kojim se predlog odbacuje.

10

Ako na osnovu podataka u predlogu ili izvrene provjere ocijeni da su te pretpostavke ispunjene, odredie nestalom licu staraoca i o tome obavijestiti organ starateljstva ili e pozvati organ starateljstva da mu, u odreenom roku, postavi staraoca za zastupanje u postupku.

Staralac je duan da prikuplja dokaze o nestanku, odnosno ivotu nestalog lica i da ih predlae sudu, a i sam sud e po slubenoj dunosti pribaviti i izvesti dokaze radi utvrivanja injenica da li je nestalo lice i kad umrlo ili je u ivotu.

lan 59 Ako sud ocijeni da su ispunjeni uslovi da se postupak pokrene, izdae oglas u

"Slubenom listu Republike Crne Gore" i na oglasnoj tabli suda da je postupak pokrenut.

U oglasu za pokretanje postupka za proglaenje nestalog lica umrlim, navee se bitne okolnosti na kojima se temelji predlog, pozvae nestalo lice da se javi, kao i svakog drugog ko ima podatke o njegovom ivotu ili smrti da bez odlaganja o tome obavijesti sud, koji e po isteku roka od tri mjeseca od dana objavljivanja oglasa, odluiti o predlogu.

Oglas o pokretanju postupka za dokazivanje smrti nekog lica treba da sadri oznaku dana, mjeseca i godine za koje se smatra da je to lice umrlo i poziv licima koja o tome neto znaju da to jave sudu u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa.

Ako predlaga, po nalogu suda, u odreenom roku, ne poloi iznos potreban za objavljivanje oglasa, smatrae se da je predlog povuen.

lan 60 Po proteku roka od tri mjeseca od objavljivanja oglasa u "Slubenom listu

Republike Crne Gore", ako se nestali ne javi i nema traga da je u ivotu, sud e zakazati roite na koje e pozvati predlagaa i staraoca nestalog lica i izvee potrebne dokaze.

Ako utvrdi da je ispunjen neki od uslova iz lana 55 ovog zakona i da rezultati cjelokupnog postupka pouzdano ukazuju da nestalo lice nije ivo, sud e donijeti rjeenje kojim e proglasiti da je to lice umrlo.

lan 61 U rjeenju kojim se nestalo lice proglaava za umrlo naznaie se dan, mjesec i

godina, a po mogunosti i as, koji e se smatrati kao vrijeme smrti nestalog lica. Kao dan smrti smatra se dan kada je nestalo lice vjerovatno umrlo, odnosno dan

koji vjerovatno nije preivjelo. Ako taj dan ne moe da se utvrdi, kao dan smrti smatra se prvi dan poslije proteka rokova iz lana 55 ovog zakona.

lan 62 Protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu albu mogu da izjave predlaga i

staralac lica koje je nestalo. Pravosnano rjeenje o proglaenju nestalog lica za umrlo dostavie se organu

nadlenom za voenje matinih knjiga, sudu nadlenom za voenje ostavinskog postupka, notaru, organu starateljstva i organu koji vodi katastar nepokretnosti, ako je lice proglaeno za umrlo imalo nepokretnosti.

lan 63 Ako je lice koje je proglaeno za umrlo ivo ili je umrlo drugog dana, a ne onog koji

se po rjeenju suda smatra kao dan njegove smrti, moe ono i svako drugo lice koje za to ima pravni interes, kao i svaki zainteresovani organ, traiti od suda da se rjeenje o proglaenju nestalog lica za umrlo ukine, odnosno preinai.

O pokretanju postupka za ukidanje ili preinaenje rjeenja o proglaenju nestalog lica za umrlo odmah e se obavijestiti sud koji je nadlean za raspravljanje zaostavtine tog lica, notar i nadleni organ starateljstva. Ako je postupak za raspravljanje zaostavtine u toku, sud e donijeti rjeenje o prekidu postupka, a ako je zaostavtina pravosnano raspravljena i izvren upis u katastar nepokretnosti, naredie da se u knjige stavi zabiljeba o pokretanju postupka za ukidanje, odnosno preinaenje rjeenja o proglaenju nestalog za umrlog.

11

lan 64 Ako se utvrdi da je nestalo lice u ivotu ili da je umrlo drugog dana, a ne onog koji

se po sudskom rjeenju smatra kao dan njegove smrti, sud e ukinuti, odnosno preinaiti svoje ranije rjeenje.

Ako sud na osnovu provedenog postupka nae da nema mjesta ukidanju ili preinaenju ranijeg rjeenja, dostavie pravosnano rjeenje o tome sudu nadlenom za raspravljanje zaostavtine, radi daljeg postupanja, odnosno brisanja zabiljebe u katastru nepokretnosti.

lan 65 Ako se lice proglaeno za umrlo lino javi sudu, sud e, poto utvrdi njegovu

istovjetnost sa licem koje je proglaeno za umrlo, bez daljeg postupka ukinuti to rjeenje.

lan 66 Pravosnano rjeenje o ukidanju ili preinaenju rjeenja o proglaenju nestalog lica

za umrlo dostavie se organu nadlenom za voenje matinih knjiga, sudu nadlenom za raspravljanje zaostavtine i organu starateljstva.

Organ starateljstva na osnovu rjeenja o ukidanju rjeenja o proglaenju nestalog za umrlo ukinue starateljstvo, ako ne postoje druge zakonske smetnje.

lan 67 Ako se smrt nekog lica ne moe dokazati ispravama predvienim u propisima o

matinim knjigama, svako lice koje ima pravni interes za to, kao i zainteresovani organ moe predloiti sudu da se izvede dokaz o smrti i donese rjeenje kojim se utvruje smrt toga lica.

lan 68 U postupku dokazivanja smrti shodno e se primjenjivati odredbe ove glave o

proglaenju nestalog lica za umrlo, s tim da se predlog sudu moe podnijeti odmah poslije smrti lica ija se smrt dokazuje i da oglasni rok ne moe biti krai od 15 ni dui od 30 dana.

lan 69 Pred sudovima u Republici Crnoj Gori ne moe se voditi postupak za proglaenje

nestalog stranog dravljanina za umrlog. Dozvoljeno je dokazivanje smrti stranog dravljanina za koga se u predlogu tvrdi da

je umro na teritoriji Republike Crne Gore. lan 70

Protiv rjeenja kojim se nestalo lice proglaava za umrlo ili se utvruje smrt jednog lica, protiv rjeenja kojim se ovakva rjeenja ukidaju ili preinaavaju i protiv rjeenja o odbijanju predloga za pokretanje postupka mogu izjaviti albu predlaga, staralac lica koje se proglaava za umrlo ili ija se smrt dokazuje i zainteresovano lice.

II. UREENJE PORODINIH ODNOSA GLAVA ETVRTA

Produenje i prestanak produenog roditeljskog prava lan 71

Sud odluuje o produenju i prestanku produenog roditeljskog prava poslije punoljetstva djeteta, kad za to postoje zakonom odreeni razlozi.

Postupak za produenje i prestanak produenog roditeljskog prava mora se zavriti najkasnije u roku od 15 dana od dana podnoenja predloga.

Dijete u postupku zastupa poseban staralac odreen od suda ili organa starateljstva.

lan 72 Postupak za produenje i prestanak produenog roditeljskog prava pokree se na

predlog roditelja, odnosno usvojioca ili organa starateljstva.

12

lan 73 Sud po slubenoj dunosti utvruje duevno i fiziko stanje djeteta koje je od

znaaja za njegovu sposobnost da se samo stara o svojoj linosti, pravima i interesima.

Odluka o predlogu za produenje i prestanak produenog roditeljskog prava donosi se na osnovu rasprave na roitu na koje se pozivaju organ starateljstva, dijete, staralac djeteta i njegovi roditelji, njegov usvojilac, bez obzira da li su oni pokrenuli postupak. Roditelji se u tom postupku obavezno sasluavaju, a organ starateljstva duan je da da miljenje o cjelishodnosti produenja roditeljskog prava.

Duevno stanje i sposobnost djeteta utvruje se na nain odreen u lanu 37 ovog zakona.

lan 74 U postupku radi produenja i prestanka produenog roditeljskog prava shodno se

primjenjuju odredbe ovog zakona o oduzimanju i vraanju poslovne sposobnosti, ukoliko ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

GLAVA PETA Oduzimanje i vraanje roditeljskog prava

lan 75 Sud odluuje o oduzimanju i vraanju roditeljskog prava kad za to postoje zakonom

odreeni razlozi. lan 76

Postupak za oduzimanje i vraanje roditeljskog prava pokree se na predlog drugog roditelja ili organa starateljstva, a postupak za vraanje roditeljskog prava pokree se i na predlog roditelja kojem je bilo oduzeto to pravo.

Postupak za oduzimanje i vraanje roditeljskog prava mora se zavriti najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema predloga.

lan 77 Ako postupak nije pokrenuo organ starateljstva, sud e ga bez odlaganja obavjestiti

o pokretanju postupka i pozvati da uestvuje u postupku. Sud ili organ starateljstva mogu djetetu odrediti posebnog staraoca za zastupanje u

ovome postupku i kad je drugi roditelj iv i vri roditeljsko pravo, ako ocijene da je to potrebno radi zatite interesa djeteta.

lan 78 U ovom postupku sud po slubenoj dunosti utvruje injenice vane za donoenje

odluke, a organ starateljstva duan je da pomogne sudu u pribavljanju potrebnih dokaza, kao i da iznese svoje miljenje o cjelishodnosti usvajanja predloga za oduzimanje i vraanje roditeljskog prava.

Odluka o predlogu za oduzimanje i vraanje roditeljskog prava donosi se na osnovu rasprave na roitu na koje se pozivaju organ starateljstva, roditelji djeteta i njegov staralac ako je postavljen. Dijete se moe pozvati ako je starije od deset godina i ako sud ocijeni da je to cjelishodno. Roditelji se u tom postupku obavezno sasluavaju, a dijete se sasluava samo kad je to neophodno za utvrivanje odlunih injenica i nije tetno za duevno zdravlje djeteta.

alba ne zadrava izvrenje rjeenja, osim ako sud u odreenom sluaju ne odredi drukije.

GLAVA ESTA Dozvola za zakljuenje braka

lan 79 U ovom postupku sud odluuje o dozvoli za zakljuenje braka izmeu odreenih

lica kad se zbog zakonom propisanih uslova punovaan brak izmeu njih moe zakljuiti samo na osnovu te dozvole.

13

lan 80 Postupak se pokree predlogom lica koje ne ispunjava zakonom propisani uslov za

zakljuenje punovanog braka, a kad ni jedno od lica koja ele da zakljue brak ne ispunjava propisani uslov, postupak se pokree njihovim zajednikim predlogom.

Za postupanje po predlogu mjesno nadlean je sud na ijem podruju predlaga ima prebivalite ili boravite, a po zajednikom predlogu sud na ijem podruju jedan od predlagaa ima prebivalite ili boravite.

lan 81 Predlog mora da sadri line podatke o licima koja ele da zakljue brak, injenice

na kojima se zasniva i dokaze o tim injenicama. Ako je predlaga maloljetan, predlog mora da sadri i podatke o njegovim roditeljima.

lan 82 Kad je predlog podnijelo maloljetno lice, sud e na pogodan nain ispitati sve

okolnosti koje su od znaaja za utvrivanje da li postoji slobodna volja i elja maloljetnika da zakljui brak, kao i da li je maloljetno lice dostiglo tjelesnu i duevnu zrelost potrebnu za vrenje prava i dunosti u braku.

Sud e pribaviti miljenje zdravstvene ustanove, ostvarie odgovarajuu saradnju sa organom starateljstva, sasluae podnosioca predloga, njegove roditelje ili staraoca, lice sa kojim maloljetnik namjerava da zakljui brak, a po potrebi moe da izvede i druge dokaze i pribavi druge podatke. Ako ocijeni da je to potrebno radi utvrivanja odlunih injenica, sud e sve ili pojedine dokaze izvesti na roitu. Nee se sasluati roditelj kojem je oduzeto roditeljsko pravo, a sud e po slobodnoj ocjeni odluiti da li e sasluati roditelja koji bez opravdanih razloga ne vri roditeljsko pravo. Sud e, po pravilu, sasluati maloljetnika bez prisustva ostalih uesnika.

Sud je duan da ispita i lina svojstva, imovno stanje i druge bitne okolnosti koje se odnose na lice sa kojim maloljetnik eli da zakljui brak.

Po zajednikom predlogu punoljetnih lica, srodnika po tazbini, odnosno usvojioca i usvojenika, sud e na pogodan nain ispitati opravdanost predloga, vodei rauna o ostvarivanju ciljeva braka i o zatiti porodice. Kad su zajedniki predlog podnijeli usvojilac i usvojenik, sud e prethodno pribaviti miljenje organa starateljstva.

lan 83 Rjeenje o davanju dozvole za zakljuenje braka dostavlja se predlagau, licu sa

kojim predlaga eli da zakljui brak, roditeljima, odnosno staraocima predlagaa i nadlenom organu starateljstva.

Rjeenje kojim se odbija predlog za davanje dozvole za zakljuenje braka dostavlja se predlagau.

lan 84 Protiv rjeenja kojim se dozvoljava zakljuenje braka albu mogu da izjave svi

uesnici u postupku iz lana 83 stav 1 ovog zakona. Protiv rjeenja kojim se odbija predlog da se maloljetnom licu dozvoli zakljuenje

braka albu moe da izjavi samo to lice. Lica kojima je dozvoljeno zakljuenje braka ne mogu brak zakljuiti prije

pravosnanosti rjeenja o davanju dozvole za zakljuenje braka. lan 85

Zajedniki predlog za dozvolu za stupanje u brak predlagai mogu da povuku do pravosnanosti rjeenja.

Smatrae se da je zajedniki predlog povuen i kad od predloga odustane jedan od predlagaa.

lan 86 Protiv pravosnanog rjeenja drugostepenog suda donesenog u ovom postupku

revizija nije dozvoljena. GLAVA SEDMA

Proglaenje djeteta za roeno u braku

14

lan 87 U postupku za proglaenje djeteta za roeno u braku sud utvruje da je dijete koje

je roeno van braka brano. lan 88

Za proglaenje djeteta za roeno u braku nadlean je sud na ijem podruju dijete ima prebivalite, odnosno boravite.

lan 89 Predlog za proglaenje djeteta za roeno u braku moe da podnese roditelj, dijete i

organ starateljstva. Predlog iz stava 1 ovog lana ne moe da se podnese prije nego to se utvrdi

oinstvo djeteta na nain odreen zakonom. lan 90

Radi utvrivanja da su roditelji djeteta imali namjeru da stupe u brak i da su u tome bili sprijeeni zbog smrti jednog od njih ili oba, odnosno da je po zaeu djeteta nastupila brana smetnja radi koje brak nije mogao biti sklopljen sud e sasluati predlagaa i druga lica koja mogu dati potrebne iskaze i pribaviti dokaze o smrti ili o sprijeenosti radi koje brak ne moe da bude sklopljen.

lan 91 Protiv rjeenja donesenog u postupku za proglaenje djeteta za roeno u braku

albu moe podnijeti predlaga iz lana 89 stav 1 ovog zakona lan 92

Pravosnano rjeenje o proglaenju djeteta za roeno u braku dostavlja se organu nadlenom za voenje matinih knjiga roenih.

III. UREENJE IMOVINSKIH ODNOSA GLAVA OSMA

RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE 1. Opte odredbe

lan 93 U postupku za raspravljanje zaostavtine sud utvruje ko su naslednici umrlog,

koja imovina sainjava njegovu zaostavtinu i koja prava iz zaostavtine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim licima.

lan 94 Sud moe povjeriti notaru popis i procjenu zaostavtine, uvanje ostavinskih

isprava, novca, hartija od vrijednosti ili dragocjenosti. lan 95

Za raspravljanje zaostavtine mjesno je nadlean sud na ijem je podruju ostavilac u vrijeme smrti imao prebivalite, odnosno boravite (ostavinski sud).

Ako ostavilac u vrijeme smrti nije imao ni prebivalite, ni boravite na teritoriji Republike Crne Gore nadlean je sud na ijem se podruju nalazi preteni dio njegove zaostavtine.

Privremene mjere za obezbjeivanje zaostavtine moe narediti sud na ijem je podruju ostavilac umro, kao i sud na ijem se podruju nalazi imovina ostavioca.

lan 96 Uesnici, u smislu ovog zakona, smatraju se nasljednici i legatari, kao i druga lica

koja ostvaruju neko pravo iz zaostavtine. lan 97

Postupak se pokree po slubenoj dunosti, im sud sazna da je neko lice umrlo, ili da je proglaeno za umrlo.

lan 98

15

U postupku za raspravljanje zaostavtine sve izjave i predloge uesnika, izuzev izjava o odricanju od naslea, mogu uzimati na zapisnik i struni saradnici.

2. Prethodne radnje lan 99

Kad je neko lice umrlo ili je proglaeno za umrlo, organ nadlean za voenje matinih knjiga duan je da, u roku od 15 dana po izvrenom upisu, dostavi smrtovnicu ostavinskom sudu.

Ako organ nadlean za voenje matinih knjiga nije u mogunosti da pribavi podatke za sastavljanje smrtovnice, dostavie smrtovnicu samo sa onim podacima kojima raspolae i iznijee razloge zbog kojih nije mogao smrtovnicu da potpuno sastavi i navee podatke koji bi mogli posluiti sudu za pronalaenje nasljednika i imovine umrlog.

Ako je neko lice umrlo van teritorije jedinice lokalne samouprave u kojoj je imalo prebivalite, odnosno boravite organ nadlean za voenje matinih knjiga e ostavinskom sudu dostaviti samo izvod iz matine knjige umrlih, kao i podatke kojima raspolae, a koji mogu posluiti za sastavljanje smrtovnice.

lan 100 Smrtovnica se sastavlja na osnovu podataka dobijenih od srodnika umrlog, od lica

sa kojima je umrli ivio, kao i od drugih lica koja mogu pruiti podatke koji se unose u smrtovnicu.

Smrtovnica se sastavlja i u sluaju kad umrli nije ostavio imovinu. lan 101

Ako je ostavinskom sudu dostavljena nepotpuna smrtovnica ili samo izvod iz matine knjige umrlih, sud e prema okolnostima sam sastaviti smrtovnicu, ili e sastavljanje smrtovnice povjeriti organu nadlenom za voenje matinih knjiga.

Sud moe, kad je to cjelishodno, sam sastaviti smrtovnicu i kad je izvodom iz matine knjige umrlih ili drugom javnom ispravom dokazana smrt nekog lica ili njegovo proglaenje za umrlo.

lan 102 U smrtovnicu se unose sledei podaci: 1) lino ime ostavioca i po mogunosti matini broj, ime jednog od njegovih

roditelja, ostavioevo zanimanje, datum roenja i dravljanstvo, a za ostavioca koji je bio u braku i prezime koje je imao prije sklapanja braka;

2) dan, mjesec, godina, mjesto i po mogunosti as smrti; 3) mjesto u kome je umrli imao prebivalite, odnosno boravite. U smrtovnici treba, ako je to mogue, navesti: 1) lino ime, datum roenja, zanimanje, prebivalite, odnosno boravite

ostavioevog branog druga i brane, odnosno vanbrane i usvojene djece; 2) lino ime, datum roenja i prebivalite, odnosno boravite ostalih srodnika, koji bi

mogli biti pozvani na nasljee na osnovu zakona, kao i lica koja su pozvana na naslee na osnovu testamenta;

3) mjesto gdje se nalazi imovina koju je ostavilac ostavio; imovina za ije dranje, uvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi; gotov novac, hartije od vrijednosti, dragocjenosti, tedne knjiice ili druge vane isprave; navesti dugove ostavioca; da li je ostavio pisani testament, ugovor o doivotnom izdravanju ili sporazum o ustupanju i raspodjeli imovine i navesti gdje se oni nalaze, a ako je ostavilac sainio usmeni testament, onda lino ime, zanimanje i boravite svjedoka pred kojima je usmeni testament sainjen; da li se oekuje roenje ostavioevog djeteta i imaju li njegova djeca ili brani drug staraoca; datum i mjesto smrti branog druga ili ostavioevog djeteta ili koja druga lica koja bi mogla biti pozvana na nasljee, a koja su umrla prije ostavioca.

lan 103 Popis i procjena imovine ostavioca vri se po odluci ostavinskog suda kada se ne

zna za nasljednike ili za njihovo boravite, kada su nasljednici lica koja usljed

16

maloljetstva, duevne bolesti ili drugih okolnosti ne mogu sama voditi brigu o svojim pravima i interesima, kada zaostavtina treba da se preda jedinici lokalne samouprave ili drugom pravnom licu, kao i u drugim opravdanim sluajevima.

Sud e popis i procjenu narediti i na zahtjev nasljednika, legatara ili povjerilaca. Popis i procjena imovine izvrie se i bez odluke suda prilikom sastavljanja

smrtovnice, ako to trai koji od nasljednika, legatara ili povjerilaca. lan 104

Popis e obuhvatiti cjelokupnu imovinu, nepokretnu i pokretnu, koja je bila u posjedu ostavioca u vrijeme njegove smrti.

Popis e obuhvatiti i imovinu koja je pripadala ostaviocu, a koja se nalazi kod drugog lica, sa naznaenjem kod koga se nalazi ta imovina i po kom osnovu, kao i imovinu koju je drao ostavilac, a za koju se tvrdi da nije njegova svojina.

U popisu imovine zabiljeie se potraivanja i dugovi ostavioca, a posebno neplaeni porezi i drugi doprinosi dravi.

lan 105 Pokretne stvari popisuju se po vrsti, rodu, broju, mjeri i teini ili pojedinano. Nepokretnosti se popisuju pojedinano, sa naznaenjem mjesta gdje se nalaze,

kulture zemljita i katastarskih podataka, ako su poznati. lan 106

Prilikom vrenja popisa imovine istovremeno e se naznaiti vrijednost pojedinih pokretnih i nepokretnih stvari koje ulaze u zaostavtinu.

lan 107 Popis i procjenu imovine vri sudski slubenik ili notar kojeg odredi ostavinski sud ili

nadleni organ. Popis i procjena se vre u prisustvu dva punoljetna lica, a kada je to potrebno i uz

uee vjetaka odgovarajue struke. Popisu i procjeni moe prisustvovati svako zainteresovano lice.

lan 108 Ako uesnici prigovore popisu ili procjeni imovine, sud moe, ako to smatra za

potrebno, odrediti da se izvri ponovo popis ili procjena. Ako popis imovine nije izvren, sud moe, na osnovu podataka zainteresovanih

lica, sam utvrditi imovinu koja ulazi u zaostavtinu. lan 109

Nadleni organ ili notar koji je izvrio popis i procjenu zaostavtine dostavie podatke o izvrenom popisu i procjeni ostavinskom sudu.

lan 110 Kad se u zaostavtini pronau predmeti za ije dranje, uvanje ili prijavljivanje

postoje posebni propisi sa njima e se poslije izvrenog popisa postupiti po tim propisima.

lan 111 Ako se utvrdi da ni jedan od prisutnih nasljednika nije sposoban da upravlja

imovinom, a nema zakonskih zastupnika ili ako su nasljednici nepoznati ili odsutni ili kad druge okolnosti nalau naroitu opreznost, nadleni organ ili notar predae, u hitnim sluajevima, imovinu ili njen dio na uvanje, pouzdanom licu i o tome e odmah obavijestiti sud na ijem se podruju ta imovina nalazi, koji moe ovu mjeru izmijeniti ili ukinuti.

Gotov novac, hartije od vrijednosti, dragocjenosti, tedne knjiice i druge vane isprave treba u takvom sluaju predati na uvanje sudu ili notaru, na ijem se podruju nalazi imovina i obavijestiti ostavinski sud o svim mjerama za obezbjeenje zaostavtine.

lan 112 Kad je po ovom zakonu potrebno postaviti privremenog staraoca zaostavtine,

postavljanje e izvriti ostavinski sud.

17

Prije postavljanja privremenog staraoca sud e, po mogunosti, zatraiti miljenje u pogledu linosti staraoca od lica koja su pozvana na nasljee.

3. Postupak sa testamentom lan 113

Organ koji sastavlja smrtovnicu provjerie da li je poslije umrlog ostao pisani testament, zapis o testamentu ili isprava o usmenom testamentu.

Testament koji je umrli ostavio dostavie se sudu zajedno sa smrtovnicom. lan 114

Kad sud utvrdi da je lice koje je ostavilo testament umrlo ili da je proglaeno za umrlo, otvorie njegov testament bez povrede peata, proitae ga i o tome sastaviti zapisnik.

Ovako e se postupiti bez obzira da li je testament po zakonu punovaan i bez obzira da li ima vie testamenata.

Otvaranje i itanje testamenta izvrie se u prisustvu dva punoljetna lica, koji mogu biti i nasljednici.

Proglaenju testamenta mogu prisustvovati nasljednici, legatari i druga zainteresovana lica i traiti prepis testamenta.

Sud kod koga se testament nae ili kome bude podnesen otvorie i proitati testament, iako je za raspravljanje zaostavtine nadlean drugi sud ili inostrani organ.

lan 115 Zapisnik o proglaenju pisanog testamenta treba da sadri: 1) koliko je testamenata naeno, koji datum nose i gdje su naeni; 2) ko ih je predao sudu ili sastavljau smrtovnice; 3) koji su svjedoci prisustvovali otvaranju i proglaenju testamenta; 4) da li je testament predat otvoren ili zatvoren i kakvim je peatom bio zapeaen; 5) sadrinu testamenta. Ako je prilikom otvaranja testamenta primijeeno da je peat povrijeen ili da je u

testamentu neto brisano, precrtano ili ispravljano ili ako se to drugo sumnjivo nae mora se i to u zapisniku navesti.

Zapisnik potpisuju sudija, zapisniar i svjedoci. Na proglaeni testament sud e staviti potvrdu o njegovom proglaenju, sa

naznaenjem datuma proglaenja, kao i broj i datum ostalih pronaenih testamenata. lan 116

Ako je umrli izjavio usmeni testament, i o tome postoji isprava koju su svjedoci svojeruno potpisali, sud e sadrinu ove isprave proglasiti po odredbama ovog zakona koje vae za proglaenje pisanog testamenta.

Ako takve isprave nema, svjedoci pred kojima je usmeni testament izjavljen sasluae se ponaosob o sadrini testamenta, a naroito o okolnostima od kojih zavisi njegova punovanost, pa e se zapisnik o sasluanju ovih svjedoka proglasiti po odredbama ovog zakona koje vae za proglaenje pisanog testamenta.

Ako stranka zahtijeva da se svjedoci usmenog testamenta sasluaju pod zakletvom ili ako sud nae da je takvo sasluanje potrebno, odredie roite za sasluanje ovih svjedoka, na koje e pozvati predlagaa, a ostala zainteresovana lica samo ako se time ne bi odugovlaio postupak.

lan 117 Ako je pisani testament nestao ili je uniten, nezavisno od ostavioeve volje, a

meu zainteresovanim licima nema spora o ranijem postojanju tog testamenta, o obliku u kome je sastavljen, o nainu nestanka ili unitenja, kao ni o sadrini testamenta, ostavinski sud e o tome sasluati sva zainteresovana lica i po njihovim predlozima izvesti potrebne dokaze, pa e taj zapisnik proglasiti po odredbama ovog zakona koje vae za proglaenje pisanog testamenta.

Ako bi zaostavtina, kad ne bi bilo testamenta, postala dravna svojina, sporazum zainteresovanih lica o ranijem postojanju testamenta, o njegovom obliku i sadrini vai

18

samo uz saglasnost nadlenog dravnog tuioca, prema mjestu gdje se imovina nalazi.

Ako meu zainteresovanim licima ima lica koja nijesu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima, sporazum iz st. 1 i 2 ovog lana vai samo uz saglasnost starateljskog organa.

lan 118 Zapisnik o proglaenju testamenta, sa izvornim pisanim testamentom, odnosno sa

ispravom o usmenom testamentu ili o sasluanju svjedoka usmenog testamenta dostavie se ostavinskom sudu, a sud koji je testament proglasio zadrae njihov prepis.

Izvorni pisani testament, isprava o usmenom testamentu, zapisnik o sasluanju svjedoka usmenog testamenta kao i zapisnik o sadrini nestalog ili unitenog pisanog testamenta, uvae se u sudu odvojeno od drugih spisa, a njihov ovjereni prepis priloie se spisima.

4. Postupak ostavinskog suda po prijemu smrtovnice lan 119

Po prijemu smrtovnice sud e ispitati da li je nadlean za raspravljanje zaostavtine, pa ako ustanovi da nije nadlean dostavie predmet nadlenom sudu.

Ako sud ustanovi da je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ, rjeenjem e se oglasiti nenadlenim i obustaviti postupak.

lan 120 Ako je ostavilac postavio izvrioca testamenta, sud e to ovom saoptiti i pozvati ga

da se u odreenom roku izjasni da li se prima te dunosti. lan 121

Ako se oekuje roenje djeteta koje bi bilo pozvano na naslee, ostavinski sud e o tome obavijestiti organ starateljstva.

Ako organ starateljstva drukije ne odredi, o pravima jo neroenog djeteta starae se jedan od njegovih roditelja.

lan 122 Ako prema podacima iz smrtovnice umrli nije ostavio imovinu, ostavinski sud e

obustaviti raspravljanje zaostavtine. Sud e tako postupiti i u sluaju ako je umrli ostavio samo pokretnu imovinu i sa

njima izjednaena prava, a ni jedno od lica pozvanih na nasljee ne trai da se sprovede rasprava.

Ako je sud obustavio postupak zbog toga to se zaostavtina sastoji samo iz pokretne imovine i sa njima izjednaenih prava, lica pozvana na nasljee zadravaju pravo da mogu da ostvaruju prava koja im pripadaju kao nasljednicima.

Kad sud odlui da se ne raspravlja zaostavtina obavijestie o tome organ starateljstva, ako meu nasljednicima ima lica koja nijesu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima, a nemaju roditelje.

lan 123 Kad se po zakonu moe traiti izdvajanje zaostavtine od imovine naslednika, sud

e na predlog ovlaenih lica narediti to izdvajanje, primjenjujui pri tom shodno odredbe ovog zakona o privremenim mjerama za obezbjeenje zaostavtine.

lan 124 Mjere za obezbjeenje zaostavtine ostavinski sud moe odrediti tokom itavog

postupka. Ostavinski sud moe tokom ostavinskog postupka mijenjati i ukidati mjere

obezbjeenja zaostavtine koje je odredio sam ili neki drugi sud na zahtjev uesnika. Ako su rjeenjem odreene mjere za obezbjeenje zaostavtine, a usljed odlaganja

izazvanih albom postoji opasnost da se izvrenje ovih mjera osujeti, sud e odluiti da alba ne zadrava izvrenje.

19

5. Raspravljanje zaostavtine lan 125

Za raspravljanje zaostavtine sud e odrediti roite. U pozivu na roite sud e zainteresovana lica obavijestiti o pokretanju postupka i

postojanju testamenta, ako postoji, i pozvati da odmah dostave sudu pisani testament, zapis o testamentu, odnosno ispravu o usmenom testamentu, ako se kod njih nalazi ili da naznae svjedoke usmenog testamenta.

Sud e u pozivu upozoriti zainteresovana lica da mogu do zavretka postupka dati sudu izjavu da li se primaju nasljea ili se nasljea odriu usmeno na roitu, ili notarski zapis o nasljednikoj izjavi, a ako na roite ne dou ili ne daju izjavu da se pretpostavlja da se prihvataju nasljea i da e sud o njihovim pravima odluiti prema podacima kojima raspolae. Posebno e ih upozoriti da izjava o djeliminom odricanju od nasljea i izjava o odricanju od nasljea pod uslovom ne proizvodi pravno dejstvo.

O pokretanju postupka za raspravljanje zaostavtine, ako je umrli ostavio testament, sud e obavijestiti i na roite pozvati i ona lica koja bi mogla po zakonu polagati pravo na nasljee.

Ako je ostavilac postavio izvrioca testamenta, sud e i njega obavijestiti o pokretanju postupka.

lan 126 Ako se ne zna da li ima nasljednika, sud e oglasom pozvati lica koja polau prava

na nasljee da se prijave sudu u roku od est mjeseci od objavljivanja oglasa. Oglas e se istai na oglasnu tablu suda, objaviti u "Slubenom listu Republike

Crne Gore", a po potrebi i na drugi nain. Na isti nain sud e postupiti ako je nasljedniku postavljen privremeni staralac zbog

toga to je boravite nasljednika nepoznato, a nasljednik nema punomonika, ili zbog toga to se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika, nalazi u inostranstvu, tako da se dostavljanje nije moglo izvriti (lan 81 stav 3 ta. 1 i 2 Zakona o parninom postupku).

Po isteku roka iz stava 1 ovog lana, sud e raspraviti zaostavtinu na osnovu izjave postavljenog staraoca i podataka kojima sud raspolae.

lan 127 U postupku za raspravljanje zaostavtine sud e raspraviti sva pitanja koja se

odnose na zaostavtinu, a naroito o pravu na nasljee, o veliini naslijeenog dijela i o pravu na legat.

O ovim pravima odluuje sud, po pravilu, poto od zainteresovanih lica uzme potrebne izjave.

O pravima lica koja nijesu dola na roite, a uredno su pozvana, sud e odluiti prema podacima kojima raspolae, uzimajui u obzir njihove pisane izjave koje stignu do donoenja odluke.

Prilikom raspravljanja zaostavtine zainteresovana lica mogu davati izjave bez prisustva drugih zainteresovanih lica i nije potrebno da se u svakom sluaju tim licima daje prilika da se izjasne o izjavama drugih zainteresovanih lica.

Ako sud posumnja da je lice, koje po zakonu polae pravo na nasljee, jedini ili najblii srodnik umrlog, sasluae lica za koja smatra da bi mogla imati jednako ili jae pravo na nasljee, a ta lica pozvae i oglasom shodno odredbi lana 126 ovog zakona.

lan 128 Ako se nasljednik primio nasljea ili se odrekao nasljea, izjavu o tome mora

potpisati on sam ili njegov zakonski zastupnik ili punomonik. Potpis na izjavi o primanju naslea ili o odricanju od nasljea, koja je u pisanom

obliku podnijeta sudu, kao i potpis na punomoju, moraju biti ovjereni od strane suda, odnosno notara.

U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima, odnosno odrie dijela koji mu pripada, po zakonu ili na osnovu testamenta, ili se izjava odnosi na nuni dio.

20

Izjavu o odricanju od nasljea naslednik moe dati pred ostavinskim sudom, pred svakim drugim stvarno nadlenim sudom i notarom. Ovu izjavu sa istim pravnim dejstvom nasljednik moe dati i pred konzularnim predstavnikom ili diplomatskim predstavnikom, koji vri konzularne poslove, odnosno stranim notarom.

Prilikom davanja izjave o odricanju od nasljea sud e naslednika upozoriti da se moe izriito odrei nasljea samo u svoje ime.

lan 129 Sud e prekinuti raspravljanje zaostavtine i uputiti uesnike da pokrenu parnicu ili

postupak pred drugim nadlenim organom, ako su meu uesnicima sporne injenice od kojih zavisi neko njihovo pravo.

Sud e postupiti na nain iz stava 1 ovog lana naroito ako su sporne injenice: 1) od kojih zavisi pravo na nasljee, a naroito punovanost ili sadrina testamenta

ili odnos nasljednika i ostavioca na osnovu koga se po zakonu nasljeuje; 2) od kojih zavisi osnovanost zahtjeva nadivjelog branog druga i potomaka

ostavioevih da im se iz zaostavtine izdvoje predmeti domainstva koji slue za zadovoljavanje svakodnevnih potreba;

3) od kojih zavisi veliina nasljednog dijela, a naroito uraunavanje u nasljedni dio; 4) od kojih zavisi osnovanost iskljuenja nunih nasljednika ili osnovanost razloga

za nedostojnost; 5) o tome da li se neko lice odreklo nasljea. Ako u navedenim sluajevima ne postoji spor o injenicama, ve se uesnici spore

o primjeni prava, ostavinski sud raspravie pravna pitanja u postupku za raspravljanje zaostavtine.

lan 130 Ako meu uesnicima postoji spor o pravu na legat ili o drugom pravu iz

zaostavtine, sud e uputiti stranke da povedu parnicu ili postupak pred drugim nadlenim organom, ali nee prekidati raspravljanje zaostavtine.

lan 131 Ako se nasljednici spore o injenicama ili o primjeni prava, sud e prekinuti

raspravljanje zaostavtine i uputiti uesnike da povedu parnicu ili postupak pred drugim nadlenim organom u sluajevima:

1) ako izmeu nasljednika postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostavtinu;

2) ako izmeu nasljednika postoji spor povodom zahtjeva ostavioevih potomaka koji su sa njim ivjeli u zajednici, da im se iz zaostavtine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u poveanju vrijednosti ostavioeve imovine.

lan 132 Sud e uputiti na parnicu, odnosno na postupak pred drugim nadlenim organom

uesnika ije pravo smatra manje vjerovatnim. Ako sud prekine postupak, odredie rok u kome treba pokrenuti parnicu, odnosno

postupak pred drugim nadlenim organom. Ako uesnik u odreenom roku postupi po rjeenju suda, prekid postupka trajae

dok parnica, odnosno postupak pred drugim nadlenim organom ne bude pravosnano zavren.

Ako uesnik u odreenom roku ne postupi po rjeenju suda, nastavie se raspravljanje zaostavtine i, ako stranka do zavretka tog postupka ne podnese dokaz da je pokrenula parnicu, odnosno postupak pred drugim nadlenim organom dovrie se raspravljanje zaostavtine bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je uesnik upuen na parnicu, odnosno postupak pred drugim nadlenim organom.

Kad je ostavinski sud raspravio zaostavtinu po stavu 4 ovog lana, kao i kad je raspravio zaostavtinu, a trebalo je da uesnike uputi na parnicu, pravosnanost odluke ostavinskog suda ne sprjeava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica ili postupak pred drugim nadlenim organom.

6. Rjeenje o nasljeivanju i o legatu

21

lan 133 Kad sud utvrdi kojim licima pripada pravo na nasljee oglasie ta lica za

nasljednike rjeenjem o nasljeivanju. Rjeenje o nasljeivanju sadri: 1) lino ime ostavioca, ime jednog od roditelja, zanimanje, datum roenja i

dravljanstvo ostavioca, a za lica koja su bila u braku i njihovo djevojako prezime; 2) oznaenje nepokretnosti sa podacima iz katastra nepokretnosti, kao i oznaenje

pokretnih stvari, sa pozivom na popis; 3) lino ime, zanimanje i prebivalite nasljednika, odnos nasljednika prema

ostaviocu, da li nasljeuje kao zakonski ili testamentalni nasljednik, ako ima vie nasljednika i dio u kome uestvuje u nasljeu;

4) da li je i ukoliko pravo nasljednika odloeno zbog neprispjelog vremena ili je ogranieno na izvjesno vrijeme ili je odloeno zbog neispunjenog uslova ili je zavisno od raskidnog uslova, odnosno naloga koji se ima smatrati kao raskidni uslov ili je ogranieno pravo plodouivanja u iju korist;

5) lino ime, zanimanje i prebivalite lica kojima je pripao legat, plodouivanje ili koje drugo pravo iz zaostavtine, sa tanim naznaenjem tog prava.

Ako u postupku za raspravljanje zaostavtine svi nasljednici sporazumno predloe diobu i nain diobe, sud e ovaj sporazum unijeti u rjeenje o nasljeivanju.

lan 134 Rjeenje o nasljeivanju dostavie se svim nasljednicima i legatarima, kao i drugim

licima koja su u toku postupka istakla zahtjev iz zaostavtine. Pravosnano rjeenje o nasljeivanju dostavie se nadlenom organu.

lan 135 Kad budu podnijeti dokazi o izvrenju i obezbjeenju obaveza koje su nasljedniku

naloene testamentom u korist lica koja nijesu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima ili za postizanje neke opte korisne svrhe, sud e narediti da se u katastar nepokretnosti izvre potrebni upisi, kao i da se ovlaenim licima predaju pokretne stvari koje se nalaze na uvanju kod suda, notara ili treeg lica.

lan 136 Kad je pravo nasljednika ili legatara odloeno zbog nedospjelosti vremena ili je

ogranieno na izvjesno vrijeme ili je odloeno zbog jo neispunjenog uslova ili je zavisno od raskidnog uslova, odnosno naloga koji se ima smatrati kao raskidni uslov, sud e po predlogu zainteresovanih lica odrediti privremene mjere za obezbjeenje odnosnog dijela zaostavtine, ukoliko testamentom nije drukije odreeno.

lan 137 Ako nasljednici ne osporavaju legat, sud moe i prije donoenja rjeenja o

nasljeivanju, a na zahtjev legatara, donijeti posebno rjeenje o legatu. U tom sluaju shodno e se primjenjivati odredbe o dostavljanju pravosnanog

rjeenja o nasljeivanju nadlenom organu, o upisima u katastar nepokretnosti i o predaji pokretnih stvari, koje se nalaze na uvanju kod suda, notara ili treeg lica.

lan 138 Kad sud utvrdi da nema nasljednika ili kad se ne zna da li ima nasljednika, a u roku

propisanom ovim zakonom ne javi se niko ko polae pravo na nasljee, donijee rjeenje da se zaostavtina preda jedinici lokalne samouprave na ijoj je teritoriji ostavilac imao prebivalite, a ako nije imao prebivalite, jedinici lokalne samouprave na ijoj teritoriji je imao boravite.

Ako je ostavilac imao nepokretnu imovinu van mjesta prebivalita, odnosno boravita, nepokretnosti e se predati jedinici lokalne samouprave na ijoj se teritoriji nalazi.

Ako ostavilac nije imao ni prebivalite ni boravite na teritoriji Republike Crne Gore, pokretne stvari predae se jedinici lokalne samouprave na ijoj se teritoriji nalaze.

lan 139

22

Pravosnano rjeenje o nasljeivanju ili legatu obavezuje uesnike koji su uestvovali u postupku raspravljanja zaostavtine, ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici.

7. Nasljednopravni zahtjevi poslije pravnosnanosti rjeenja o nasljeivanju

lan 140 Ako se po pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju ili rjeenja o legatu pronae

imovina, za koju se u vrijeme donoenja rjeenja nije znalo da pripada zaostavtini, sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu ve e ovu imovinu novim rjeenjem raspodijeliti na osnovu ranije donesenog rjeenja o nasljeivanju.

Izuzetno od stava 1 ovog lana, sud e ponovo raspraviti zaostavtinu imovine za koju se nije znalo u vrijeme donoenja rjeenja da pripada zaostavtini, u sluaju da nasljednik koji se bio odrekao nasljea izjavi da se prihvata nasljea novopronaene imovine.

Ako ranije nije raspravljena zaostavtina, sud e raspraviti zaostavtinu samo ako se pronaena imovina sastoji iz nepokretnosti.

Ako se pronaena imovina sastoji iz pokretne imovine male vrijednosti, sud e raspraviti zaostavtinu samo na zahtjev zainteresovanih lica.

lan 141 Ako se po pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju ili rjeenja o legatu pronae

testament, sud e ga proglasiti i dostaviti ostavinskom sudu, a zadrae njegov prepis.

Ostavinski sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu ve e obavijestiti zainteresovana lica o proglaenju testamenta i upozoriti ih da mogu svoja prava na osnovu testamenta ostvariti u parninom postupku.

lan 142 Ako po pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju ili rjeenja o legatu, neko lice koje

nije uestvovalo u postupku za raspravljanje zaostavtine polae pravo na zaostavtinu kao nasljednik, ostavinski sud nee raspravljati zaostavtinu, ve e to lice uputiti da svoje pravo moe da ostvari u parninom postupku.

lan 143 Kada je raspravljanje zaostavtine zavreno pravosnanim rjeenjem o

nasljeivanju ili rjeenjem o legatu, a postoje uslovi za ponavljanje postupka po pravilima parninog postupka, nee se obnoviti postupak za raspravljanje zaostavtine, ve stranke svoja prava mogu ostvariti u parninom postupku.

8. Postupak kad je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ lan 144

Kad je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ, sud na ijem je podruju ostavilac umro izdae, po prijemu smrtovnice, oglas kojim e pozvati sva lica u zemlji koja imaju zahtjev prema zaostavtini kao nasljednici, legatari ili povjerioci, da u oglasnom roku, koji ne moe biti krai od 30 dana ni dui od est mjeseci i koji tee od dana objavljivanja oglasa u "Slubenom listu Republike Crne Gore", prijave svoje zahtjeve. U protivnom sluaju, pokretna imovina iz zaostavtine e se predati nadlenom organu strane drave ili licu koje taj organ ovlasti za prijem te imovine.

Oglas e se istai na oglasnu tablu suda i objaviti u "Slubenom listu Republike Crne Gore", a po potrebi i na drugi pogodan nain, a jedan primjerak oglasa dostavie se najbliem diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu odnosne drave u naoj zemlji.

Nee se izdati oglas ako je vrijednost zaostavtine bez odbitka dugova manja od vrijednosti spora male vrijednosti.

23

Ako se ne izda oglas, zaostavtina se ne smije predati prije nego to proteknu tri mjeseca od dana smrti stranog dravljanina.

lan 145 Ako koji od naslednika ili legatara prijavi svoj zahtjev, sud e zadrati zaostavtinu,

odnosno njen dio koji je potreban za pokrie tog zahtjeva sve dok organ strane drave ne donese pravosnanu odluku o tom zahtjevu.

Sud e u pogledu prijavljenog zahtjeva izvriti ovu odluku iz zadrane zaostavtine ili iz njenog dijela, a ostatak e predati organu strane drave.

Ako koji povjerilac prijavi svoje potraivanje, sud e zadrati zaostavtinu ili njen dio koji je potreban za pokrie tog potraivanja sve dok ono ne bude podmireno ili obezbijeeno.

lan 146 Ako je za raspravljanje zaostavtine stranog dravljanina u pogledu njegove

pokretne imovine nadlean inostrani organ, sud e ako svi nasljednici koji se nalaze u Republici Crnoj Gori predloe da raspravu sprovede sud u Republici Crnoj Gori, pozvati sve nasljednike i legatare u inostranstvu da u roku od est mjeseci od dana dostavljanja poziva istaknu prigovor nenadlenosti suda u Republici Crnoj Gori.

Poznati nasljednici kojima se ne zna boravite pozvae se oglasom. Oglas e se objaviti u "Slubenom listu Republike Crne Gore" i na oglasnoj tabli

suda, a po potrebi i na drugi nain. Primjerak oglasa dostavie se najbliem diplomatskom ili konzularnom

predstavnitvu odnosne inostrane drave u Republici Crnoj Gori. Ako ni jedan od nasljednika ili legatara iz inostranstva nije istakao prigovor

nenadlenosti suda u Republici Crnoj Gori, u roku iz stava 1 ovog lana, sud u Republici Crnoj Gori e, nakon isteka tog roka, raspraviti zaostavtinu.

9. Sprovoenje ostavinskih rasprava lan 147

Predsjednik osnovnog suda, nakon ocjene stanja u svom sudu (saglasno broju sudija, strunih saradnika, broja i duine trajanja nerijeenih predmeta i sl.), moe sve ostavinske predmete povjeriti na rad notarima sa sjeditem kancelarija u podruju tog suda.

lan 148 Notari kao sudski povjerenici sprovode radnje i donose odluke u ostavinskom

postupku shodno odluci suda o povjeravanju i odredbama ovog zakona. Sud moe iz vanih razloga uvijek oduzeti notaru dalje sprovoenje ostavinske

rasprave koje mu je povjereno i raspravu sam provesti ili povjeriti drugom notaru. Vani razlozi iz stava 2 ovog lana odnose se na prestanak vrenja notarskih

poslova, shodno Zakonu o notarima ("Slubeni list RCG", broj 68/05). Protiv odluke suda iz st. 1 i 2 ovog lana nije doputena alba.

lan 149 Notar povjerene mu radnje u nasljednim stvarima izvrava u skladu sa odredbama

ovog zakona po kojim sud sprovodi taj postupak. U postupku koji se sprovodi pred notarom stranka moe biti zastupana po

odredbama koje se primjenjuju na zastupanje u vanparninom postupku. lan 150

Povjereni postupak sprovoenja ostavinske rasprave notar je duan da sprovede u roku od 30 dana, raunajui od dana prijema predmeta.

U sluaju da notar iz opravdanih razloga ne uspije u roku iz stava 1 ovog lana sprovesti sve radnje, dostavie o tome izvjetaj sudu u kojem e obrazloiti razloge zbog kojih nije zavrio postupak.

lan 151 Kao povjerenik suda u ostavinskom postupku notar, na osnovu odluke suda o

povjeravanju, sprovodi radnje i donosi odluke propisane ovim zakonom.

24

U sluajevima iz odredbe l. 129, 130 i 131 stav 1 taka 1 ovog zakona notar e vratiti spis nadlenom sudu.

U sluajevima iz lana 131 stav 1 taka 2 ovog zakona notar moe donositi odluke samo uz saglasnost svih stranaka u postupku, a u nedostatku saglasnosti vratie spise nadlenom sudu.

Nakon pravosnanosti rjeenja kojim je postupak okonan, notar e vratiti spis nadlenom sudu.

lan 152 Sud e sprovoenje ostavinskih rasprava povjeravati notarima prema odredbama

Zakona o notarima u slubenom sjeditu notara. Kad na podruju suda vie notara ima svoja sjedita, predmeti e im se dodjeljivati

u rad ravnomjerno po abecednom redu linog imena notara. lan 153

Poziv i druge isprave koje sastavlja kao sudski povjerenik, notar dostavlja strankama shodno dostavljanju propisanom u Zakonu o parninom postupku.

lan 154 U vrenju povjerenog posla notar je ovlaen da pribavlja potrebne podatke i

isprave od drugih nadlenih organa. Podnesci kojima to trai osloboeni su od plaanja taksi.

lan 155 Notar ne moe, osim iz posebno opravdanih razloga, odbiti povjereni posao. O opravdanosti razloga iz stava 1 ovog lana odluuje predsjednik suda koji mu je

posao povjerio. Nadzor nad radom notara kao sudskog povjerenika obavlja predsjednik suda koji

mu je povjerio posao. Kad notar odbije povjereni posao ili kad mu sud oduzme povjereni posao,

predsjednik suda e narediti notaru predaju spisa. Ako notar ne preda spise sudu, predsjednik suda e postupak predaje sprovesti po

slubenoj dunosti. lan 156

U sluaju prestanka vrenja poslova notara ili promjene slubenog sjedita notara, kojem je sud povjerio sprovoenje ostavinskog postupka, postupie se po odredbama Zakona o notarima.

lan 157 Naknada za rad i naknada trokova notara odreuju se shodno odredbama Zakona

o notarima.

GLAVA DEVETA Odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost

lan 158 U ovom postupku sud odreuje naknadu za eksproprisanu nepokretnost kad

korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik pred organom uprave nadlenim za imovinskopravne poslove nijesu zakljuili sporazum o naknadi za eksproprisanu nepokretnost.

lan 159 Ako se sporazum o naknadi u cjelini ne postigne u roku od dva mjeseca od dana

pravosnanosti rjeenja o eksproprijaciji, organ uprave nadlean za imovinskopravne poslove dostavie pravosnano rjeenje o eksproprijaciji sa svim spisima sudu na ijem se podruju nalazi eksproprisana nepokretnost, radi odreivanja naknade.

Ako organ nadlean za imovinskopravne poslove ne postupi po stavu 1 ovog lana, raniji vlasnik i korisnik eksproprijacije mogu se neposredno obratiti sudu radi odreivanja naknade.

lan 160

25

Postupak odreivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost pokree se i vodi po slubenoj dunosti.

Postupak iz stava 1 ovog lana mora se zavriti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana pokretanja postupka pred sudom.

lan 161 Sud e odrediti roite da bi korisniku eksproprijacije i ranijem vlasniku dao

mogunost da se izjasni o obliku i obimu, odnosno visini naknade, kao i o dokazima koji se pribavljaju po slubenoj dunosti.

Sud e na roitu izvesti i druge dokaze koje uesnici predloe, ako nae da su od znaaja za odreivanje naknade, a po potrebi odredie i vjetaenje.

lan 162 Poto utvrdi sve vane injenice, sud donosi rjeenje kojim odreuje oblik, obim,

odnosno visinu naknade, kamatu i rok za izvrenje obaveza. Ako se korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik sporazumiju o obliku i obimu, odnosno

visini naknade, sud e takav sporazum unijeti u zapisnik, ukoliko nae da nije u suprotnosti sa prinudno pravnim propisima.

lan 163 Ako se korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik sporazumiju da se naknada za

eksproprisanu zgradu ili stan odredi u obliku davanja druge zgrade ili stana, sporazumom e odrediti i rok za izvrenje uzajamnih obaveza. Ako taj rok ne odrede, sud e rjeenjem o naknadi odrediti rok za ispunjenje uzajamnih obaveza iz sporazuma stranaka.

Odredba stava 1 ovog lana shodno se primjenjuje i na lice kome je prihod od tog zemljita uslov za egzistenciju, kad mu je, po sporazumu sa korisnikom eksproprijacije ili na njegov zahtjev, naknada za eksproprisano poljoprivredno zemljite odreena davanjem u svojinu druge nepokretnosti.

lan 164 Trokove postupka odreivanja naknade pred sudom snosi korisnik eksproprijacije,

osim trokova koji su izazvani neopravdanim postupcima ranijeg vlasnika. lan 165

Odredbe ovog zakona o postupku odreivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost shodno se primjenjuju i u drugim sluajevima kada se ranijem vlasniku po zakonu priznaje pravo na naknadu za nepokretnost na kojoj je izgubio ili mu je ogranieno pravo svojine ili drugo stvarno pravo.

GLAVA DESETA Ureenje upravljanja i korienja zajednike stvari

lan 166 U ovom postupku sud ureuje nain upravljanja i korienje zajednike stvari

suvlasnika, sukorisnika i drugih sudralaca iste stvari (zajedniari). lan 167

Postupak moe da pokrene svaki zajedniar koji smatra da je povrijeen u pravu upravljanja ili korienja zajednike stvari.

Predlog mora da obuhvati sve zajedniare, podatke o zajednikoj stvari koja je predmet postupka, kao i razloge zbog kojih se postupak pokree.

Predlog se podnosi sudu na ijem podruju se zajednika stvar nalazi, a ako se stvar nalazi na podruju vie sudova, predlog se moe podnijeti svakom od tih sudova.

lan 168 Po prijemu predloga sud e zakazati roite na koje e pozvati sve zajedniare,

ukazae im na mogunost i pomoi im da sporazumno urede nain upravljanja, odnosno korienja zajednike stvari.

26

Sporazum zajedniara sud e unijeti u zapisnik kao sudsko poravnanje, ako se zajedniari sa tim saglase poto im sud predoi prirodu i pravno dejstvo sudskog poravnanja.

lan 169 Ako se svi zajedniari ne sporazumiju, sud e izvesti potrebne dokaze i na osnovu

rezultata cjelokupnog postupka donijeti rjeenje kojim e urediti nain korienja ili upravljanja zajednikom stvari po odgovarajuim zakonskim propisima materijalnog prava, vodei rauna o njihovim posebnim i zajednikim interesima.

Kad se predlogom trai ureenje korienja zajednikog stana ili poslovnih prostorija, sud e naroito urediti koje e prostorije zainteresovana lica koristiti posebno, a koje zajedniki, kako e se koristiti zajednike prostorije i kako e se snositi trokovi korienja prostorija.

lan 170 Kad je meu zajedniarima sporno pravo na stvar koja je predmet postupka ili je

sporan obim prava, odnosno udio u pravu, sud e uputiti predlagaa da u roku od 15 dana pokrene parnicu ili postupak pred drugim nadlenim organom radi rjeenja spornog prava, odnosno pravnog odnosa.

Ako predlaga pokrene postupak na koji je upuen, sud e prekinuti postupak po predlogu do okonanja tog postupka, a ako postupak u odreenom roku ne pokrene, smatrae se da je predlog povukao.

Sud moe privremeno, do donoenja odluke nadlenog organa, urediti odnose zajedniara u pogledu upravljanja, odnosno korienja zajednike stvari kad to okolnosti sluaja zahtijevaju, a naroito da bi se sprijeila znatnija teta, samovlae ili oita nepravda za pojedine zajedniare.

Odredba stava 3 ovog lana primijenie se i kad su zajedniari sudraoci stvari koji ne raspolau dokazima o zakonitom osnovu sticanja dravine.

lan 171 Pravosnanost rjeenja donesenog u ovom postupku ne sprjeava uesnike da u

parnici ili u postupku pred drugim nadlenim organom ostvaruju zahtjeve u odnosu na stvar o ijem upravljanju, odnosno korienju je odlueno rjeenjem.

Protiv rjeenja nije dozvoljena revizija. lan 172

Odredbe ove glave zakona primjenjuju se i na vlasnike posebnih djelova zgrade u pogledu upravljanja i korienja zajednikih djelova zgrade koji slue zgradi kao cjelini ili samo nekim posebnim djelovima zgrade, u kom sluaju se suvlasnicima smatraju samo vlasnici tih djelova zgrade, ako se ureenjem njihovih uzajamnih odnosa ne dira u prava vlasnitva drugih djelova zgrade.

Odnosi izmeu vlasnika posebnih djelova zgrade ureuju se u skladu sa Zakonom o etanoj svojini ("Slubeni list RCG", br. 71/04).

GLAVA JEDANAESTA Dioba zajednikih stvari ili imovine

lan 173 U ovom postupku sud odluuje o diobi zajednikih stvari ili imovine.

lan 174 Postupak diobe zajednike stvari ili imovine moe pokrenuti svaki zajedniar, a

predlog mora obuhvatiti sve zajedniare. Predlog mora da sadri podatke o predmetu i udjelima zajedniara, o

zajedniarima, kao i o drugim licima koja na predmetu diobe imaju neko stvarno pravo. Za nepokretnosti moraju se navesti katastarski podaci i priloiti odgovarajui pisani dokazi i o pravu svojine, pravu slubenosti i drugim stvarnim pravima.

Predlog se podnosi sudu na ijem se podruju stvar ili imovina nalazi, a ako se zajednike stvari ili imovina nalaze na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova.

27

lan 175 Ako sud, postupajui po predlogu, utvrdi da je meu zajedniarima sporno pravo na

stvarima koje su predmet diobe ili pravo na imovinu, udio o zajednikim stvarima, odnosno imovini ili je sporno koje stvari, odnosno prava ulaze u zajedniku imovinu, prekinue postupak i uputiti predlagaa da u roku od 15 dana pokrene parnicu.

Ako predlaga u roku iz stava 1 ovog lana ne pokrene postupak, smatrae se da je predlog povuen.

lan 176 Sud e po prijemu predloga zakazati roite na koje e pozvati sve zajedniare i

lica koja na predmetu diobe imaju neko stvarno pravo. Lica koja imaju pravo slubenosti ili druga stvarna prava na stvarima koje su

predmet diobe mogu se obratiti sudu da odlui o tim pravima. Svaki uesnik moe predloiti da se na roite pozovu i druga lica iji bi interesi

mogli biti diobom povrijeeni. Ako zajedniari ne ospore njihova prava, unijee se i to u zapisnik i uzeti u obzir prilikom donoenja odluke o diobi.

lan 177 Ako uesnici u toku postupka postignu poravnanje o uslovima i nainu diobe, sud

e poravnanje unijeti u zapisnik, nastojei da se poravnanjem urede sva sporna pitanja izmeu zajedniara, kao i stvarna prava drugih lica na stvarima diobe i prava ostalih lica prema zajedniarima u vezi sa izvrenom diobom.

lan 178 Ako uesnici ne postignu sporazum o nainu diobe, sud e ih sasluati, izvee

potrebne dokaze, a kada je to nuno i vjetaenje, pa e, na osnovu rezultata cjelokupnog postupka, u skladu sa odgovarajuim zakonskim propisima materijalnog prava, donijeti rjeenje o diobi i nainu diobe zajednike stvari ili imovine, nastojei da zadovolji opravdane zahtjeve i interese zajedniara.

Ako je zajedniku stvar ili imovinu nemogue podijeliti fiziki ili ako bi se time znatno smanjila njihova vrijednost, sud moe odrediti da stvari ili imovina pripadne samo jednom nosiocu prava, s tim to e odrediti iznos koji ovaj treba da isplati drugom nosiocu prava na zajednikoj stvari, kao i mjesto i vrijeme isplate ili odluiti da se stvar, odnosno imovina proda i tako dobijeni iznos podijeli.

Prodaja se vri po odredbama Zakona o izvrnom postupku ("Slubeni list RCG", br. 23/04).

lan 179 Pri odluivanju da predmet diobe pripadne jednom od uesnika, sud e posebno

imati u vidu opravdane potrebe tog uesnika zbog kojih taj predmet treba upravo njemu da pripadne.

lan 180 Rjeenje o diobi sadri predmet, uslove i nain diobe, podatke o fizikim djelovima

stvari i pravima koji su pripali svakom od zajedniara, kao i njihova prava i obaveze utvrene diobom.

Rjeenjem o diobi sud e odluiti i o nainu ostvarivanja slubenosti i drugih stvarnih prava na djelovima stvari, koja je fiziki podijeljena izmeu zajedniara.

GLAVA DVANAESTA Ureenje mea

lan 181 U ovom postupku sud utvruje granicu izmeu susjednih nepokretnosti kad su

meni znaci uniteni, oteeni, pomjereni ili sporni, a susjedi ne mogu sporazumno da utvrde granicu.

lan 182

28

Predlog za ureenje mea izmeu susjednih katastarskih parcela moe podnijeti svaki od vlasnika, odnosno dralac tih parcela, a kad je to zakonom odreeno i ovlaeni organ.

Predlog mora da sadri podatke o vlasnicima, odnosno draocima susjednih parcela i o katastarskim parcelama izmeu kojih se mea ureuje, sa oznakama tih parcela iz katastra nepokretnosti kao i razloge zbog kojih se postupak pokree, kao i vrijednost sporne meake povrine.

lan 183 Po prijemu predloga sud e zakazati roite u sudu na koje e pozvati uesnike

radi pokuaja sporazumnog ureenja mea. Ako se uesnici sporazumiju da urede mee, sporazum e se unijeti u zapisnik i

isto ima karakter sudskog poravnanja. Ako se uesnici ne sporazumiju, sud e zakazati roite na licu mjesta na koje e,

pored uesnika, pozvati vjetaka geodetske struke, a po potrebi i svjedoke na koje su se uesnici u predlogu ili na roitu pred sudom pozvali.

Uz poziv na roite uesnicima se nalae da podnesu sve isprave i skice i druge dokaze od znaaja za ureenje mea, a po mogunosti da povedu i svjedoke. U pozivu uesnici e se upozoriti na posljedice nedolaska na roite.

lan 184 Ako predlaga ne doe na roite, a bio je uredno pozvan, roite e se odrati

ukoliko to predloi neko od ostalih uesnika. Ako niko ne predloi odravanje roita, smatrae se da je predlaga povukao

predlog. lan 185

Ako meu uesnicima postoji spor o meakoj povrini ija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parninom postupku, sud e rijeiti u postupku ureenja mea na osnovu jaeg prava, a ako to nije mogue, na osnovu posljednjeg mirnog posjeda. Ukoliko se spor ne moe rijeiti ni na ovaj nain, sud e meaku povrinu podijeliti po pravinosti, vodei rauna o okolnostima i prilikama koje se odnose na konkretni sluaj, a posebno na poloaj zemljita, duinu mee, veliinu povrine, kulturu, prirodne uslove, konfiguraciju, atmosferske prilike i dr.

Sud e postupiti na ovaj nain bez obzira na vrijednost meake povrine, ako se uesnici tako sporazumiju.

lan 186 Ako meu uesnicima postoji spor o meakoj povrini ija vrijednost prelazi

vrijednost spora male vrijednosti u parninom postupku, a ne postigne se sporazum u smislu lana 185 stav 2 ovog zakona, sud e uputiti predlagaa na parnicu i obustavie vanparnini postupak.

lan 187 Na roitu za ureenje mea sud e na licu mjesta utvrditi graninu liniju

katastarskih parcela uesnika i obiljeiti je graninim znacima. O radnjama preduzetim na roitu za ureenje mea sastavlja se zapisnik u koji se

unosi naroito: opis i skica zateenog stanja, sadraj izjava uesnika, vjetaka i svjedoka, kao i opis i skica stanja uspostavljenog ureenjem mea.

lan 188 U rjeenju o ureenju mea sud opisuje graninu liniju izmeu katastarskih parcela

uesnika, pozivajui se na skicu uspostavljenog stanja koja je sastavni dio rjeenja. lan 189

Protiv pravosnanog rjeenja drugostepenog suda donesenog u ovom postupku revizija nije dozvoljena.

GLAVA TRINAESTA ISPRAVE

29

1. Sastavljanje sudskog testamenta lan 190

Sudski testament se sastavlja u sudu, a van suda kada uesnik nije sposoban da doe u sud ili kada za to postoje drugi opravdani razlozi.

lan 191 Za sastavljanje sudskog testamenta mjesno je nadlean svaki stvarno nadlean

sud. Sudski testament sastavlja sudija. lan 192

Prije nego to pristupi sastavljanju sudskog testamenta, sudija utvruje identitet uesnika.

Kad sudija ne poznaje uesnika lino i po imenu, identitet uesnika se utvruje javnom ispravom sa fotografijom ili izjavom dva punoljetna svjedoka, iji je identitet utvren javnim ispravama.

lan 193 Kad je uesnik nepismen, nijem, slijep ili ne poznaje jezik koji je u slubenoj

upotrebi u sudu, sastavljanje sudskog testamenta vrie se u prisustvu dva punoljetna svjedoka koje sudija lino poznaje ili iji je identitet utvrdio javnim ispravama sa fotografijom.

lan 194 Ako uesnik ne zna jezik na kome se sastavlja sudski testament, sudija e sudski

testament sastaviti uz uee sudskog tumaa. Ako je uesnik gluvonijem ili slijep sudija e sudski testament sastaviti uz uee

tumaa koji se sa uesnikom moe sporazumjeti. lan 195

Pri sastavljanju sudskog testamenta svjedoci ne mogu biti: potomci zavjetaoca, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci i usvojioci, njegovi srodnici u pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno, brani drugovi svih ovih lica i brani drug zavjetaoca.

Odredba stava 1 ovog lana shodno se primjenjuje i na sudske tumae. lan 196

Svjedoci pri sastavljanju sudskog testamenta mogu biti lica koja su pismena i koja poznaju slubeni jezik i jezik uesnika, a ako je uesnik nijem, ukoliko se sa njim mogu sporazumjeti.

lan 197 Prilikom sastavljanja sudskog testamenta sudija ispituje da li uesnici imaju pravnu

i poslovnu sposobnost. lan 198

Pot