ZAKON O VODAMA

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1. Predmet Zakona

(1) Ovim se zakonom uređuje način upravljanja vodama unutar teritorija Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

(2) Upravljanje vodama obuhvata zaštitu voda, korišćenje voda, zaštitu od štetna djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih voda.

(3) Ovim se zakonom uređuje vodno dobro i javno vodno dobro, vodni objekti, pravne osobe i druge institucije mjerodavne za pojedina pitanja upravljanja vodama i druga problematika glede voda u Federaciji.

Članak 2. Svrha Zakona

(1) Svrha je ovoga zakona osiguranje upravljanja vodama s ciljem:

1. smanjenja zagađenja voda, postizanja dobrog stanja voda i sprječavanja degradacije voda,

2. postizanja održiva korišćenja voda,

3. osiguranja pravična pristupa vodama,

4. poticanja društvenoga i gospodarskoga razvitka,

5. zaštite ekosustava,

6. smanjenja rizika od poplava i drugih negativnih utjecaja voda,

7. osiguranja sudjelovanja javnosti u donošenju odluka koje se odnose na vode,

8. sprječavanja i rješavanja sukoba glede zaštite i korišćenja voda,

9. ispunjavanja obveza iz međunarodnih ugovora koji su obvezujući za Bosnu i Hercegovinu.

II. TEMELJNA NAČELA I DEFINICIJE

Članak 3. Opća načela

(1) Vode su opće dobro i kao takve su pod posebnom zaštitom Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i općina.

(2) Upravljanje se vodama temelji na načelima:

1. nekomercijalnosti, prema kojemu voda u osnovi nije komercijalni proizvod, već naslijeđe koje se mora čuvati, štititi i shodno tome s njim postupati,

1

2. cjelovitosti, što uzima u obzir prirodne procese i dinamiku voda te međusobnu povezanost i međuovisnost vodnih i uz vodu vezanih ekosustava,

3. dugoročne zaštite kvalitete i racionalne uporabe raspoloživih količina vode,

4. osiguranja zaštite od štetna djelovanja voda, što proizilazi iz potrebe za zaštitom stanovništva i njihove imovine, uzimajući u obzir djelovanja prirodnih procesa,

5. ekonomskoga vrednovanja voda, što uključuje troškove opterećenja, zaštite i uređenja voda i zaštite od štetna djelovanja voda,

6. sudjelovanja javnosti kod donošenja planova upravljanja vodama,

7. uzimanja u obzir najboljih raspoloživih tehnologija i novih dostignuća znanosti o prirodnim zakonitostima i najboljih okolišnih praksi.

Članak 4. Definicije

Izrazi rabljeni u ovome zakonu imaju sljedeće značenje:

1. “površinske vode” označavaju sve kopnene vode, izuzev podzemnih voda, prijelazne i obalne morske vode, izuzev morskih voda koje pripadaju teritorijalnim vodama;

2. “kopnene vode“ označavaju sve stajaće ili tekuće vode na površini kopna i sve podzemne vode na kopnenoj strani od linije od koje se mjeri širina teritorijalnih voda;

3. “podzemne vode” označavaju sve vode ispod površine zemlje u zasićenoj zoni i koje su u izravnome kontaktu s površinskim i podzemnim slojevima zemljišta;

4. "rijeka" označava vodu koja najvećim dijelom teče po površini zemlje, ali koja može, jednim dijelom svoga toka, teći i ispod zemlje;

5. “obalne morske vode” označavaju površinske vode na strani prema kopnu, ograničene linijom čija je svaka točka udaljena jednu morsku milju od granične linije na kojoj se mjeri širina teritorijalnih voda, a gdje je to slučaj, od vanjske granice prijelaznih voda;

6. “prijelazne vode“ označavaju površinske vode u blizini ušća rijeka u more, koje su po naravi djelimično slane usljed blizine obalnih voda, ali su pod znatnim utjecajem doticaja svježe vode;

7. “vodotok” označava korito tekuće vode zajedno s obalama i vodom koja njime stalno ili povremeno teče;

8. “korito“ označava terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teče voda;

9. “režim voda” označava niz hidroloških, hidromorfoloških, hidrauličnih, kemijskih i bioloških svojstava površinskih i podzemnih voda u određenome području i u određenome vremenu;

10. “promjena režima voda” označava sve promjene u režimu voda, nastalih kao rezultat prirodnih sila ili ljudskih aktivnosti;

11. ”ekosustavi” označavaju akvatične, poluakvatične i kopnene ekosustave koji izravno ili neizravno ovise o vodama;

2

12. “riječni bazen (sliv)” označava površinu zemljišta s kojega se sve površinsko otjecanje slijeva mrežom potoka, rijeka i eventualno jezera prema ušću, estuariji ili delti u more;

13. “podbazen (podsliv)“ označava površinu zemljišta s kojega se sve površinsko otjecanje slijeva mrežom potoka, rijeka i eventualno jezera prema određenoj točki vodotoka (obično je to ušće u drugu rijeku ili jezero);

14. “vodno područje (distrikt)“ označava područja kopna i mora, koje čini jedan ili više susjednih riječnih bazena (slivova) zajedno s njima pripadajućim podzemnim i obalnim morskim vodama, je određeno kao glavna jedinica za upravljanje vodama;

15. “prekogranične vode” označavaju vode koje čine ili presijecaju granicu Bosne i Hercegovine;

16. "vodno tijelo površinskih voda" označava izoliran i posebice promatran dio površinske vode, kao što je jezero, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prijelazne vode ili pojas obalne morske vode;

17. "stanje površinskih voda" označava stanje vodnoga tijela površinskih voda, koje je određeno njegovim ekološkim ili kemijskim stanjem, uzimajući ono koje je lošije;

18. "ekološko stanje" označava kvalitetu strukture i funkcije ekosustava površinskih voda;

19. "kemijsko stanje" označava stupanj kemijskoga zagađenja voda;

20. "vještačko vodno tijelo" označava vodno tijelo površinskih voda nastalo ljudskom djelatnošću;

21. "jako izmijenjeno vodno tijelo" označava vodno tijelo površinskih voda koje je, zbog fizičkih promjena uzrokovanih ljudskom djelatnošću, značajno promijenilo svoja obilježja;

22. "akvifer" označava sloj ispod površine zemlje ili proslojke u stijenama ili drugim geološkim formacijama, koje imaju takvu poroznost i vodopropusnost da omogućuju ili značajan protok podzemne vode ili zahvatanje značajnih količina podzemne vode;

23. "vodno tijelo podzemnih voda" označava određeni obujam podzemne vode unutar jednoga ili više akvifera;

24. "stanje podzemnih voda" označava stanje vodnoga tijela podzemnih voda, koje je određeno njegovim kvantitativnim ili kemijskim stanjem, uzimajući ono koje je lošije;

25. "kvantitativno stanje podzemnih voda" označava stupanj u kojem na tijelo podzemnih voda utječe izravno i neizravno crpljenje;

26. “voda za piće” označava vodu namijenjenu ljudskoj uporabi koja po kvaliteti odgovara posebnim propisima koje donosi ministarstvo mjerodavno za pitanja zdravstva;

27. “javna vodoopskrba“ označava poslove zahvatanja podzemnih ili površinskih voda za opskrbu vodom stanovništva, njihovo prečišćavanje do stupnja zdravstvene ispravnosti i dovođenja do mjesta potrošnje i raspodjele korisnicima voda, ako je ukupna zahvaćena količina veća od 10 m3 na dan;

28. “mineralne vode” označavaju podzemne vode koje po svojim karakteristikama odgovaraju posebnim standardima za mineralne vode, a zahvataju se iz bunara ili vrela;

29. “termalne vode” označavaju podzemne vode koje po svojim karakteristikama odgovaraju posebnim standardima za termalne vode, a zahvataju se iz bunara ili vrela;

3

30. “termomineralne vode” označavaju termalne vode s osobinama mineralnih voda;

31. “izravno ispuštanje u podzemne vode” označava ispuštanje zagađenja u podzemne vode bez filtracije kroz površinske ili podzemne slojeve zemljišta;

32. “materijal u vodotocima” označava šljunak, pijesak, mulj, bilje i druge slične prirodne ili vještačke materijale koji se uklanjaju iz vodotoka ili s vodnoga dobra, u svrhe njihova održavanja ili reguliranja;

33. “opasne materije” označavaju materije ili skupinu materija koje su toksične, trajne i podložne bioakumulaciji, kao i druge materije ili skupine materija iste ili slične rizičnosti;

34. “prioritetne materije” označavaju materije definirane člankom 2. točka 30. Direktive 2000/60/EC Europskoga parlamenta i Vijeća;

35. “zagađujuća materija” označava svaku materiju sposobnu da prouzrokuje zagađenje, a posebice materije navedene u aneksu VIII Direktive 2000/60/EC Europskoga parlamenta i Vijeća;

36. “otpadna voda” označava vodu koja je promijenila svoje prirodne fizičke, kemijske ili biološke osobine rezultatom ljudskih aktivnosti;

37. “osoba” označava fizičku ili pravnu osobu;

38. “operator” označava osobu koja upravlja ili kontrolira postrojenje ili aktivnost, odnosno osobu kojoj je sukladno zakonu prenijeta takva ovlast;

39. “aktivnost” označava bilo koju aktivnost koja ima ili može imati utjecaj na kvalitetu ili kvantitet voda, ekosustave, na morfologiju vodotoka ili njegovo korišćenje;

40. “zainteresirana strana” označava osobu na čije pravo, interes ili obveze može utjecati aktivnost druge osobe;

41. “uređeni inundacijski pojas“ označava zemljište između riječnoga korita i vanjskoga (vodnog) ruba obrambena nasipa;

42. “urbano područje“ označava jedno naselje ili više naselja koja predstavljaju prostornu urbanu cjelinu ili prostorno-funkcionalno međusobno povezanu cjelinu, utvrđenih Prostornim planom Federacije, kantona, grada i općine, prema propisima o prostornom planiranju.

III. RAZVRSTAVANJE POVRŠINSKIH VODA, VODNO DOBRO I VODNI OBJEKTI

Članak 5. Razvrstavanje površinskih voda

(1) Površinske vode se, prema značaju koji imaju za upravljanje vodama, razvrstavaju u vode I. kategorije i vode II. kategorije.

(2) Vode I. kategorije su :

A) Na Vodnome području Save

Vodotoci Vještačke akumulacije

1. Sava 1.Hazna

4

2. Una 2.Vidara

3. Unac 3. Jajce I

4. Sana 4. Jajce II

5.Vrbas 5. Župica

6. Pliva

7. Bosna

8. Krivaja

9.Usora

10.Spreča (nizvodno od ušća Jale)

11.Željeznica

12. Tinja

13. Drina

14. Sanica

15. Klokot

B) Na Vodnome području Jadranskoga mora

Vodotoci Vještačke akumulacije

1. Neretva 1. Rama

2. Trebišnjica (regulirani dio vodotoka) 2. Jablanica

3. Matica (Vrljika) 3. Grabovica

4. Tihaljina, Mlada, Trebižat 4. Salakovac

5. Bregava 5. Mostar

6. Krupa 6. Buško Blato

7. Lištica (nizvodno od Širokog Brijega) 7. Mandek

8. Rama 8. Lipa

Prirodna jezera i močvarna područja

1. Boračko jezero

2. Blidinje

3. Hutovo Blato

Sve preostale vode su vode II. kategorije.

5

Članak 6. Podjela površinskih voda

(1) Površinske vode obuhvataju tekuće vode i stajaće vode.

(2) Tekuće su vode prirodni vodotoci kao što su bujice, potoci i rijeke, bez obzira na to da li imaju stalan ili povremen tok.

(3) Tekuće vode obuhvataju i regulirane vodotoke, vodotoke što su nastali izmještanjem prirodnoga vodotoka ili djelimičnim zahvatanjem voda iz prirodnoga vodotoka.

(4) Stajaće su vode obalne morske vode, prirodna jezera, uključujući i ona koja povremeno presušuju, bare, močvare i druge prirodne vodne akumulacije, koje imaju stalan ili povremen dotok ili otjecaj površinskih ili podzemnih voda.

(5) Stajaće su vode i vodne akumulacije što su nastale pregrađivanjem tekućih voda ili drugim zahvatima u prostoru.

Članak 7. Vodno dobro

(1) Vodno je dobro, prema ovome zakonu, skup zemljišnih čestica koji obuhvata:

1. zemljište na kojem je površinska voda trajno ili povremeno prisutna i zbog toga se oblikuju posebni hidrološki, geomorfološki i biološki odnosi, koji određuju vodne i o vodi ovisne ekosustave;

2. osnovno korito tekućih voda, uključujući otoke i obale do izrazite geomorfološke promjene;

3. priobalni pojas širine 15 metara od granice obale (izrazite morfološke promjene) za površinske vode I. kategorije odnosno priobalni pojas širine 5 metara od granice obale (izrazite morfološke promjene) za površinske vode II. kategorije;

4. zemljište potopljeno stajaćim vodama, uključujući obalu do najvišega zabilježenog vodostaja;

5. napuštena riječna korita koje voda povremeno plavi, močvare i zemljište potopljeno vodom zbog zahvata u prostoru;

6. uređeni inundacijski pojas;

7. zemljište ispod i pored vodnih objekata iz članka 14. stavak 1. točka 1. ovoga zakona.

(2) Bez obzira na odredbe stavka 1. točke 3. ovoga članka, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) može odrediti drukčiju širinu zemljišta priobalnoga pojasa, ako je to potrebno radi: zaštite voda, zaštite od štetna djelovanja voda, omogućavanja opće uporabe voda i djelovanja mjerodavnih institucija kojima su dodijeljena javna ovlašćenja prema ovome zakonu.

(3) Vodno dobro može biti u vlasništvu Federacije, kantona, grada, općine, pravne ili fizičke osobe.

(4) U slučaju prodaje zemljišne čestice u vlasništvu pravne ili fizičke osobe koja pripada vodnom dobru pravo preče kupnje ima Federacija, kanton, grad odnosno općina.

Članak 8.

6

Određivanje granice vodnoga dobra

(1) Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) donosi propis o načinu određivanja granice vodnoga dobra iz članka 7. stavak 1. ovoga zakona i o postupku utvrđivanja pripadnosti zemljišne čestice javnomu vodnom dobru iz članka 9. st. 1. i 2. ovoga zakona.

(2) Granicu pojedinačnoga vodnog dobra određuje, na temelju propisa iz stavka 1. ovoga članka, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) za površinske vode I. kategorije, a za površinske vode II. kategorije kantonalno ministarstvo mjerodavno za vode.

(3) Granica se vodnoga dobra upisuje u zemljišni katastar.

Članak 9. Javno vodno dobro

(1) Javno vodno dobro čine zemljišne čestice iz članka 7. stavak 1. ovoga zakona, što su do dana stupanja na snagu ovoga zakona bile upisane u zemljišnim knjigama kao javno dobro, državno vlasništvo ili vlasništvo grada ili općine, odnosno što su na temelju zakona postale državno vlasništvo.

(2) Javnim vodnim dobrom smatraju se, sve do dokaza suprotnoga, i one zemljišne čestice iz članka 7. stavak 1. ovoga zakona koje do dana stupanja na snagu ovoga zakona nisu bile upisane u zemljišne knjige, odnosno koje su upisane u zemljišne knjige, ali nitko nije naveden kao njihov vlasnik.

(3) Javno vodno dobro definirano u stavku 1. ovoga članka je dobro od općega interesa i:

1. u vlasništvu je Federacije za sve površinske vode I. kategorije u smislu ovoga zakona,

2. u vlasništvu je grada i općina za sve površinske vode II. kategorije u smislu ovoga zakona, ako to nije drukčije uređeno posebnim kantonalnim propisom.

(4) Ovlasti upravljanja javnim vodnim dobrom vrše tijela vlasti, pravne osobe i druge institucije, u opsegu i na način propisan ovim zakonom ili drugim aktima mjerodavna tijela kojima je preneseno pravo upravljanja javnim vodnim dobrom.

Članak 10.

(1) Rješenjem se federalnoga ministra utvrđuje pripadnost vodnoga dobra javnom vodnom dobru za površinske vode I. kategorije, prema propisu iz članka 8. stavak 1. ovoga zakona.

(2) Rješenjem kantonalnoga ministra mjerodavna za vode utvrđuje se pripadnost vodnoga dobra javnom vodnom dobru za površinske vode II. kategorije, prema propisu iz članka 8. stavak 1. ovoga zakona.

(3) Javno vodno dobro ne može biti predmet prometa, ali može, pod posebnim uvjetima određenim ovim zakonom ili na zakonu utemeljenom podzakonskom propisu, biti predmet ograničena prava korišćenja u obliku zakupa.

(4) Federalni ministar donosi propis o načinu i uvjetima ograničena prava korišćenja javnoga vodnog dobra iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 11.

(1) Zemljišna čestica prestaje biti dijelom javnoga vodnog dobra pod slijedećim uvjetima:

7

1. ukoliko se rješenjem mjerodavna ministra iz članka 10. st. 1. i 2. ovoga zakona utvrdi da ta čestica prestaje ispunjavati uvjete vodnoga dobra iz članka 7. stavka 1. ovoga zakona;

2. donošenjem odluke Vlade Federacije, kojom je na drugi način, za posebne opće potrebe i namjene, određena uporaba toga javnoga vodnog dobra.

(2) Status javnoga vodnog dobra prestaje datumom upisa promjene statusa u zemljišne knjige, na temelju donesenog rješenja ili odluke iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 12. Zahvati na vodnome dobru

(1) Na vodnome dobru nije dozvoljeno izvoditi zahvate, osim:

1. gradnje objekata javne infrastrukture (putovi, željeznice, mostovi, plinovodi i sl.);

2. gradnje zaštitnih vodnih objekata;

3. zahvata koji se odnose na poboljšanje hidromorfoloških i bioloških svojstava površinskih voda;

4. zahvata što se odnose na zaštitu prirode;

5. gradnje objekata potrebnih za korišćenje voda (objekti za zahvat i akumuliranje vode) i objekata za osiguranje plovidbe i zaštitu od utapanja na prirodnim kupalištima;

6. gradnje objekata namijenjenih zaštiti voda od zagađenja;

7. gradnje objekata namijenjenih potrebama rada državnih tijela, zaštiti i spašavanju ljudi, životinja ili imovine od prirodnih i drugih nesreća, te provođenju zadaća policije.

(2) Zahvati iz stavka 1. ovoga članka podliježu uvjetima propisanim ovim zakonom i propisima o građenju.

Članak 13. Vodni objekti

Vodni objekti su objekti ili skupovi objekata koji, zajedno s pripadajućim uređajima, čine tehničku odnosno tehnološku cjelinu i služe za: zaštitu od štetna djelovanja voda, zahvatanje voda radi njihova namjenskoga korišćenja i zaštitu voda od zagađivanja.

Članak 14. Vrste objekata s obzirom na namjenu

(1) Vodni objekti s obzirom na njihovu namjenu su:

1. zaštitni objekti – nasipi, obaloutvrde, uređena korita vodotoka, odvodni kanali, obodni (lateralni) kanali za zaštitu od vanjskih voda, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retenzije, crpne postaje za obranu od poplava i drugi pripadajući objekti, kao i objekti za zaštitu od erozija i bujica;

8

2. objekti za odvodnjavanje – osnovna i detaljna odvodna kanalska mreža, crpne postaje za odvodnjavanje i drugi pripadajući objekti;

3. objekti za iskorišćavanje voda za: - vodoopskrbu (izuzev za opću uporabu voda) – brane i akumulacije, vodozahvati,

bunari, kaptaže s odgovarajućom opremom, postrojenja za prečišćavanje vode za piće, rezervoari i cjevovodi i drugi pripadajući objekti,

- opskrbljivanje vodom gospodarskih subjekata - brane i akumulacije, vodozahvati, bunari, kaptaže s odgovarajućom opremom i cjevovodi i drugi pripadajući objekti,

- navodnjavanje – brane i akumulacije, dovodni kanali i tuneli, vodozahvatne građevine, crpne postaje, ustave, dovodna i razvodna mreža i drugi pripadajući objekti,

- korišćenje vodnih snaga – brane i akumulacije, vodozahvati, dovodni i odvodni objekti i drugi pripadajući objekti i oprema,

- plovidbu – plovni putovi, prevodnice i ustave i drugi pripadajući objekti i oprema, - ostale namjene - objekti za uzgoj riba, rekreacijski bazeni, jezera i dr.;

4. objekti za zaštitu voda od zagađivanja (u daljnjem tekstu: vodni objekti za zaštitu voda) – kolektori za prijem i transport otpadnih voda, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ispusti u prijamnik i drugi pripadajući objekti i oprema.

(2) Vodni objekti iz stavka 1. ovoga članka mogu imati istovremeno i više namjena – višenamjenski vodni objekti.

Članak 15. Vlasništvo nad objektima

(1) Zaštitni vodni objekti iz članka 14. stavak 1. točka 1. ovoga zakona na vodotocima koji pripadaju površinskim vodama I. kategorije u vlasništvu su Federacije, izuzev uređenih korita u urbanim područjima.

(2) Pravo upravljanja i korišćenja vodnih objekata iz stavka 1. ovoga članka Federacija prenosi na mjerodavne agencije za vode iz članka 152. ovoga zakona, u obimu i na način propisan ovim zakonom ili drugim aktima Federacije.

(3) Zaštitni vodni objekti iz članka 14. stavak 1. točka 1. ovoga zakona na vodotocima koji pripadaju površinskim vodama II. kategorije i uređena korita u urbanim područjima na površinskim vodama I. kategorije u vlasništvu su grada i općine, ukoliko kantonalnim propisom nije drukčije određeno.

(4) Vlasnici vodnih objekata iz stavka 3. ovoga članka pravo upravljanja i korišćenja mogu prenijeti u mjerodavnost tijela vlasti, pravne osobe ili druge institucije, u opsegu i na način propisan ovim zakonom ili drugim aktima grada i općine.

Članak 16.

(1) Vodni objekti iz članka 14. stavak 1. točka 2. i točka 3. alineja 2, 3. i 6. ovoga zakona što su izgrađeni državnim sredstvima u vlasništvu su kantona na čijem se području nalaze.

(2) Vlasnici vodnih objekata iz stavka 1. ovoga članka pravo upravljanja i korišćenja mogu prenijeti na pravne osobe.

(3) Vodni objekti iz članka 14. stavak 1. točka 2. i točka 3. alineja 2, 3. i 6. ovoga zakona što su ih za svoje potrebe izgradile pravne ili fizičke osobe u njihovom su vlasništvu i one brinu o upravljanju tim objektima.

Članak 17.

9

(1) Vodni objekti iz članka 14. stavak 1. točka 3. alineja 1. i točka 4. ovoga zakona u vlasništvu su općine ili grada, ukoliko kantonalnim propisom nije drukčije određeno.

(2) Vlasnici vodnih objekata iz stavka 1. ovoga članka pravo upravljanja i korišćenja mogu prenijeti na pravne osobe ustanovljene prema propisima o komunalnoj djelatnosti.

(3) Vodni objekti iz članka 14. stavak 1. točka 3. alineja 1. i točka 4. ovoga zakona što su ih za svoje potrebe izgradile pravne ili fizičke osobe u njihovom su vlasništvu i one brinu o upravljanju tim objektima.

Članak 18.

Vodni objekti iz članka 14. stavak 1. točka 3. alineja 4. ovoga zakona u vlasništvu su pravnih ili fizičkih osoba koje su izgradile te objekte i one brinu o upravljanju tim objektima.

Članak 19.

(1) Vodni objekti iz članka 14. stavak 1. točka 3. alineja 5. ovoga zakona u vlasništvu su Federacije.

(2) Vlasnik vodnoga objekta iz stavka 1. ovoga članka može prenijeti pravo upravljanja i korišćenja na pravnu osobu ili drugu instituciju, u opsegu i na način propisan zakonom.

Članak 20.

(1) Vlasnici odnosno korisnici vodnih objekata iz čl. 15, 16, 17, 18. i 19. ovoga zakona dužni su objekte održavati u funkcionalnome stanju i koristiti ih sukladno njihovoj prirodi i namjeni.

(2) Vlasnik odnosno korisnik vodnoga objekta iz stavka 1. ovoga članka dužan je, u slučaju prestanka uporabe toga objekta, postupiti sukladno vodnomu aktu, odnosno objekt održavati u stanju što neće prouzrokovati štete režimu voda i trećim osobama.

(3) Ako vlasnik odnosno korisnik ne održava vodni objekt u funkcionalnome stanju i ne koristi ga na način određen u stavku 1. ovoga članka, federalna vodna inspekcija iz članka 183. stavak 1. ovoga zakona, odnosno kantonalna vodna inspekcija iz članka 198. ovoga zakona rješenjem nalaže potrebne mjere.

(4) Vlasnik odnosno korisnik vodnoga objekta dužan je vodni objekt održavati i koristiti sukladno općemu aktu o održavanju, korišćenju i osmatranju vodnoga objekta i postupanju u slučaju kvara ili havarije na objektu.

(5) Vlasnik odnosno korisnik vodnoga objekta dužan je brinuti se o čuvanju vodnih objekata i uređaja na njima od slučajna ili namjerna oštećenja ili uništenja.

(6) Federalni ministar donosi propis o sadržaju općega akta iz stavka 4. ovoga članka.

(7) Korisnik vodnih objekata iz članka 14. stavak 1. točka 1. ovoga zakona nije odgovoran za štete trećim osobama nastale zbog neizgrađenosti ili nedovoljne osposobljenosti vodnih objekata.

IV. UPRAVLJANJE VODAMA

Članak 21. Upravljanje vodama

10

Za upravljanje vodama mjerodavna je Bosna i Hercegovina, Federacija, kanton, grad i općina, na način utvrđen ovim zakonom.

Članak 22. Ciljevi upravljanja vodama

Ciljevi upravljanja vodama su postizanje dobrog stanja, odnosno dobrog ekološkog potencijala površinskih i podzemnih voda, odnosno vodnih i uz vodu vezanih ekosustava, umanjenje šteta prouzrokovanih raznim štetnim djelovanjem voda, osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kvalitete za razne namjene i podsticanje održiva korišćenja voda, uzimajući u obzir dugoročnu zaštitu raspoloživih izvorišta i njihove kvalitete.

1. Teritorijalne osnove upravljanja vodama

Članak 23. Vodna područja

(1) Osnovna teritorijalna jedinica za upravljanje vodama je vodno područje.

(2) U svrhu upravljanja vodama na teritoriju Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije, utvrđuju se sljedeća vodna područja:

1. Vodno područje Save i

2. Vodno područje Jadranskoga mora.

(3) Vodno područje Save obuhvata dio međunarodnoga riječnog bazena Dunava (dio međunarodnoga podbazena Save) na teritoriju Bosne i Hercegovine odnosno Federacije.

(4) Vodno područje Jadranskoga mora obuhvata dijelove međunarodnih riječnih bazena Neretve s Trebišnjicom, Cetine i Krke na teritoriju Bosne i Hercegovine odnosno Federacije.

(5) Granice riječnih bazena i vodnih područja na teritoriju Federacije utvrđuje Vlada Federacije, na prijedlog Federalnoga ministarstva.

2. Strategija i planovi upravljanja vodama

Članak 24. Strategija upravljanja vodama

(1) Politika se upravljanja vodama određuje strategijom upravljanja vodama.

(2) Federalno ministarstvo priprema prijedlog Strategije upravljanja vodama uz suglasnost federalnoga ministarstva mjerodavna za okoliš.

(3) Strategija upravljanja vodama sadrži naročito:

1. ocjenu stanja u području upravljanja vodama,

2. ciljeve i pravce zaštite voda, zaštite od štetna djelovanja voda i održiva korišćenja voda,

3. prioritete za postizanje ciljeva upravljanja vodama,

4. ocjenu potrebnih sredstava za provođenje programa i rokove za postizanje ciljeva,

11

5. potrebne aktivnosti za provođenje obveza iz međunarodnih ugovora što se odnose na upravljanje vodama.

(4) Prijedlog strategije iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se federalnomu ministarstvu mjerodavnu za okoliš, kantonalnim ministarstvima mjerodavnim za vode i savjetodavnim vijećima vodnih područja iz članka 164. ovoga zakona, radi davanja primjedbi i sugestija.

(5) Primjedbe i sugestije se na prijedlog strategije upravljanja vodama dostavljaju u roku od tri mjeseca od dana prijama prijedloga.

(6) Federalno ministarstvo ima obvezu uspostaviti i osigurati koordinaciju svih aktivnosti s ministarstvom Republike Srpske mjerodavnim za vode, kako bi se osiguralo donošenje jedinstvene strategije upravljanja vodama za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

(7) Strategiju upravljanja vodama usvaja, na prijedlog Vlade Federacije, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament Federacije), odnosno Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlamentarna skupština BiH), za razdoblje do 12 godina.

(8) Prva će se strategija upravljanja vodama donijeti najkasnije do 2009. godine.

(9) Strategija upravljanja vodama dio je Strategije zaštite okoliša.

Članak 25. Planovi upravljanja vodama

(1) Za provedbu Strategije iz članka 24. stavka 7. ovoga zakona donose se planovi upravljanja vodama za Vodno područje Save i Vodno područje Jadranskoga mora.

(2) Plan upravljanja vodama iz stavka 1. ovoga članka obvezatno sadrži:

1. Opći opis karakteristika vodnoga područja i to: a) Za površinske vode:

- karte položaja i granica vodnih tijela, - karte ekoregija i tipova površinskih voda u vodnome području, - oznaku referentnih uvjeta za tipove površinskih voda;

b) Za podzemne vode: - karte položaja i granica vodnih tijela podzemnih voda;

2. Sažeti prikaz svih značajnih pritisaka i utjecaja ljudske djelatnosti na stanje površinskih i podzemnih voda, uključujući:

- procjenu zagađenja iz točkastih izvora, - procjenu zagađenja iz rasutih izvora, uključujući i pregled korišćenja zemljišta, - procjenu pritisaka na kvantitativno stanje voda, uključujući i zahvatanje, - analizu ostalih utjecaja ljudskih djelatnosti na stanje voda;

3. Identifikaciju i karte zaštićenih područja;

4. Kartu mreže praćenja te prikaz rezultata programa praćenja kojim se prati stanje: - površinskih voda (ekološko i kemijsko), - podzemnih voda (kemijsko i kvantitativno), - zaštićenih područja;

5. Ciljeve upravljanja vodama, a naročito:

12

- ciljeve za postizanje dobroga stanja i ekološkoga potencijala vodnih tijela, - ciljeve u svezi s uređenjem voda i zaštite od štetna djelovanja voda, - ciljeve za održivo korišćenje voda, - rokove za postizanje navedenih ciljeva;

6. Pregled ekonomskih analiza korišćenja voda;

7. Prikaz programa mjera, uključujući i načine za dostizanje ciljeva iz točke 5. stavka 2. ovoga članka i to:

- sažeti prikaz mjera za zaštitu voda, - izvješće o praktičnim koracima i mjerama poduzetim radi primjene načela

povrata troškova korišćenja voda, - pregled mjera poduzetih radi uspostave praćenja svih izvorišta koja se koriste ili

se planiraju koristiti za javnu vodoopskrbu čija je izdašnost veća od 100 m3/dan,

- sažeti prikaz kontrole zahvatanja i akumuliranja vode, uključujući i pregled registara i navođenje slučajeva u kojima su načinjeni izuzeci,

- sažeti prikaz izvršenih kontrola za točkaste ispuste i drugih djelatnosti koje utječu na stanje voda,

- navođenje slučajeva u kojima je dopušteno izravno ispuštanje u podzemne vode,

- pregled mjera poduzetih za sprječavanje zagađenja voda u svezi s prioritetnim materijama,

- pregled mjera poduzetih radi sprječavanja ili smanjenja utjecaja akcidentnih zagađenja,

- pregled mjera poduzetih za vodna tijela za koja je upitno dostizanje ciljeva iz točke 5. stavka 2. ovoga članka,

- detaljni prikaz dopunskih mjera za kojima se ukazala potreba radi postizanja postavljenih ciljeva iz točke 5. stavka 2. ovoga članka,

- detaljni prikaz mjera radi sprječavanja zagađenja mora, - procjenu potrebnih sredstava za provođenje programa mjera kao i utvrđivanje

načina osiguranja tih sredstava;

8. Pregled svih detaljnijih programa i planova upravljanja vodama što se odnose na određene riječne bazene, podbazene, sektorske planove, probleme ili tipove voda, zajedno s pregledom njihovih sadržaja;

9. Izvješće koje obuhvata opis aktivnosti i rezultata sudjelovanja javnosti u postupku izrade plana;

10. Listu institucija i način dobivanja dokumenata na temelju kojih je izrađen plan;

11. Pregled međunarodnih obveza koje je preuzela Bosna i Hercegovina, koje se odnose na upravljanje vodama te način njihova izvršavanja.

(3) Izmjena i dopuna plana upravljanja vodama, osim sadržaja iz stavka 2. ovoga članka, sadrži i :

1. pregled svih promjena ili dopuna plana od dana njegova stupanja na snagu,

2. ocjenu stupnja dostignutih ciljeva,

3. pregled mjera koje su bile predviđene u prethodnome planu a nisu realizirane, s navođenjem razloga nerealizacije,

13

4. pregled mjera koje nisu bile predviđene u prethodnome planu a realizirane su radi postizanja ciljeva.

(4) Detaljan sadržaj i način donošenja plana iz stavka 1. ovoga članka propisuje se posebnim aktom koji, na prijedlog Federalnoga ministarstva, donosi Vlada Federacije.

(5) Akt iz stavka 4. ovoga članka uskladit će se na razini Bosne i Hercegovine u odnosu na pitanja za koja je mjerodavna Bosna i Hercegovina.

Članak 26. Program mjera

(1) Program mjera sadrži osnovne mjere potrebne za postizanje ciljeva u svezi sa zaštitom voda, uređenjem voda i zaštitom od štetna djelovanja voda i korišćenjem voda.

(2) Osnovne mjere iz stavka 1. ovoga članka su:

1. mjere, koje se odnose na zaštitu voda:

- određene ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenim na temelju ovoga zakona,

- određene propisima o zaštiti okoliša i zaštiti prirode, a koji se odnose na vodne i o vodi ovisne ekosustave,

- kojima se osigurava odgovarajuća kvaliteta vode za opskrbljivanje pitkom vodom;

2. mjere koje se odnose na uređenje voda i zaštitu od štetna djelovanja voda i to na: - očuvanje i izravnavanje količina voda, - zaštitu od štetna djelovanja voda,

- određivanje opsega gradnje vodnih objekata;

3. mjere, koje se odnose na korišćenje voda, a koje: - se primjenjuju u postupcima izdavanja dozvola za korišćenje voda, - se odnose na povrat troškova za korišćenje i zaštitu voda, - podstiču održivo korišćenje voda.

(3) Program mjera može sadržiti i dopunske mjere, ako su potrebne za postizanje dobroga stanja voda.

(4) U programu se mjera određuju i prioriteti realizacije pojedinih mjera iz stavka 2. točka 2. ovoga članka.

(5) Ako se na temelju praćenja ili drugih podataka utvrdi da ciljevi iz strategije i planova upravljanja vodama za pojedino vodno tijelo neće biti dostignuti, Federalno će ministarstvo utvrditi razloge, pregledati i provjeriti izdate dozvole i koncesije, pregledati i prilagoditi programe praćenja, te predložiti da Vlada Federacije usvoji dodatne mjere, uključujući i određivanje strožijih graničnih vrijednosti za opterećenje voda.

(6) Program mjera dio je plana upravljanja vodama.

(7) Vlada Federacije svake dvije godine izvješćuje Parlament Federacije o provođenju Programa mjera iz ovoga članka.

Članak 27. Rokovi za izradu i revidiranje plana upravljanja vodama

14

(1) Prvi će se planovi upravljanja vodama donijeti najkasnije do 2012. godine.

(2) Planovi se upravljanja vodama revidiraju i dopunjavaju svakih šest godina, sukladno postupku za pripremu i donošenje plana upravljanja vodama.

Članak 28. Priprema prvoga plana upravljanja vodama

Radni plan za pripremu planova upravljanja vodama saopćava se javnosti iz članka 38. stavak 1. ovoga zakona najkasnije tri godine prije donošenja plana.

Članak 29. Posebne dužnosti agencije za vode u upravljanju vodama

Mjerodavna agencija za vode iz članka 152. ovoga zakona:

1. priprema analizu karakteristika vodnoga područja,

2. priprema pregled utjecaja ljudskih aktivnosti na stanje površinskih i podzemnih voda,

3. priprema ekonomsku analizu korišćenja voda,

4. uspostavlja registar zaštićenih područja iz članka 65. ovoga zakona, kao i područja s posebnom zaštitom određena odlukom Vlade Federacije,

5. uspostavlja registar vodnih tijela koja se koriste ili se planiraju koristiti za zahvatanje vode za ljudsku potrošnju,

6. priprema klasifikaciju ekološkoga, kemijskoga i kvantitativnoga stanja voda,

7. priprema program i organizira praćenje stanja voda,

8. priprema plan upravljanja vodama i program mjera.

Članak 30. Ciljevi zaštite okoliša u planovima upravljanja vodama

(1) Provođenjem programa mjera utvrđenih planovima upravljanja vodama osigurava se:

1. sprječavanje pogoršanja stanja vodnih tijela površinskih i podzemnih voda i postizanje njihova najmanje dobroga stanja;

2. postizanje dobroga ekološkog potencijala i dobroga kemijskog stanja vještačkih ili jako izmijenjenih vodnih tijela;

3. zaštita, unaprjeđenje i obnova vodnih tijela površinskih voda radi postizanja stanja iz toč. 1. i 2. stavka 1. ovoga članka, najkasnije za šest godina od usvajanja prvoga plana upravljanja vodama;

4. zaštita, unaprjeđenje i obnova vodnih tijela podzemnih voda radi postizanja stanja iz točke 1. ovoga stavka, najkasnije za šest godina od usvajanja prvoga plana upravljanja vodama;

5. provođenje progresivna smanjenja zagađenja vodnih tijela površinskih voda prioritetnim materijama;

6. postupno smanjenje zagađenja vodnih tijela podzemnih voda uzrokovanoga ljudskom djelatnošću;

7. harmonizacija standarda i ciljeva zaštite voda u zaštićenim zonama, po kojima su uspostavljena pojedina zaštićena područja iz točke 4. stavka 1. ovoga članka, s

15

međunarodnim standardima za takvu zaštitu, najkasnije za šest godina od usvajanja prvoga plana upravljanja vodama.

(2) Privremeno se pogoršanje stanja vodnih tijela neće smatrati kršenjem ciljeva upravljanja vodama, ako je to rezultat okolnosti nastalih prirodnim promjenama ili zbog više sile, ili se to pogoršanje realno nije moglo predvidjeti, pod uvjetom da su poduzeti svi praktični koraci radi sprječavanja daljnjega pogoršanja stanja.

Članak 31. Određivanje karakteristika tipova vodnih tijela

(1) U cilju postizanja i održavanja dobroga stanja ili dobroga ekološkog potencijala vrši se određivanje karakteristika tipova vodnih tijela.

(2) Vodna se tijela površinskih voda u vodnome području razvrstavaju u jedan od sljedećih tipova: rijeke, jezera, prijelazne vode i obalne morske vode ili kao vještačka ili jako izmijenjena vodna tijela.

(3) U svakoj kategoriji površinskih voda iz članka 5. ovoga zakona površinske se vode u vodnome području razvrstavaju u tipove, sukladno metodologiji utvrđenoj podzakonskim propisom iz članka 43. stavak 1. točka 1. ovoga zakona.

(4) Za vještačka ili jako izmijenjena vodna tijela primjenjuje se ista metodologija kao i za tipove površinskih voda što najbliže odgovaraju opisu toga vještačkog ili jako izmijenjenog vodnog tijela.

(5) Određivanje karakteristika vodnih tijela površinskih i podzemnih voda vrši se sukladno metodologiji utvrđenoj podzakonskim propisom iz članka 43. stavak 1. točka 1. ovoga zakona. Za početno određivanje karakteristika vodna se tijela mogu grupirati.

Članak 32. Klasifikacija stanja voda

(1) Klasifikacija stanja vodnih tijela površinskih i podzemnih voda određuje se na temelju jačine promjena uzrokovanih ljudskim aktivnostima.

(2) Stanje se vodnoga tijela površinskih voda određuje njegovim ekološkim i kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije.

(3) Ekološko stanje vodnoga tijela površinskih voda klasificira se kao visoko, dobro, umjereno, slabo i loše. Klasifikacija se vrši prema referentnim uvjetima koji se utvrđuju podzakonskim propisom iz članka 43. stavak 1. točka 2. ovoga zakona.

(4) Kemijsko se stanje vodnoga tijela površinskih voda klasificira kao dobro i loše. Klasifikacija se vrši prema referentnim uvjetima što se utvrđuju podzakonskim propisom iz članka 43. stavak 1. točka 2. ovoga zakona.

(5) Stanje se vodnoga tijela podzemne vode određuje njegovim kvantitativnim i kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije. Klasifikacija se kvantitativnoga i kemijskoga stanja podzemnih voda vrši prema podzakonskomu propisu iz članka 43. stavak 1. točka 3. ovoga zakona.

(6) Za vještačka i jako izmijenjena vodna tijela površinskih voda primjenjuju se kriteriji za određivanje ekološkoga stanja vodnih tijela površinskih voda iz stavka 3. ovoga članka, uzimajući ono koje im je najsličnije. Pri klasifikaciji ekološkoga stanja osobine za visoko ekološko stanje određivat će se kao uvjeti za maksimalni ekološki potencijal.

Članak 33.

16

Vještačka ili jako izmijenjena vodna tijela

(1) U planu upravljanja vodama vodno tijelo površinskih voda može se proglasiti kao vještačko ili jako izmijenjeno, kada:

1. promjene njegovih hidromorfoloških karakteristika, prijeko potrebne za postizanje dobroga ekološkog stanja, imaju značajne negativne posljedice na:

- širi okoliš,

- plovidbu, uključujući lučka postrojenja ili rekreaciju,

- djelatnosti za koje se voda akumulira kao što su vodoopskrba,

energetika ili navodnjavanje,

- regulacija voda, zaštita od poplava, odvodnjavanje,

- ostale jednako važne razvojne djelatnosti;

2. se korisni učinci koji se mogu postići upotrebom vještačkih ili jako izmijenjenih vodnih tijela, zbog tehničke neizvodivosti ili previsokih troškova, ne mogu dostići na drugi način koji se smatra po okoliš boljom opcijom.

(2) Opredjeljenje o proglašenju vodnoga tijela površinskih voda kao vještačko ili jako izmijenjeno, kao i razlozi za to, posebice se navode u planovima upravljanja vodama i revidiraju svakih šest godina.

Članak 34. Postupno postizanje ciljeva zaštite okoliša

(1) Rokovi iz članka 30. ovoga zakona mogu se produžiti u planu upravljanja vodama radi postupnoga postizanja ciljeva, pod uvjetom da ne dođe do daljnjega pogoršanja stanja vodnoga tijela, ako:

1. bi postizanje poboljšanja u zadanome roku bilo tehnički neizvodljivo ili nesrazmjerno skupo, ili

2. prirodni uvjeti ne dozvoljavaju pravovremeno poboljšanje stanja vodnoga tijela.

(2) Produženje rokova i razlozi za produženje posebno se razrađuju i objašnjavaju u planu upravljanja vodama.

(3) Produženje je ograničeno na najviše dva daljnja revidiranja plana upravljanja, izuzev kada prirodni uvjeti ne dozvoljavaju postizanje ciljeva u tome razdoblju.

Članak 35. Modifikacija okolišnih ciljeva

(1) Za određena vodna tijela koja su jače ugrožena ljudskim djelatnostima ili je njihovo prirodno stanje takvo da bi postizanje ciljeva zaštite okoliša bilo teško izvodivo ili nesrazmjerno skupo, mogu se uspostaviti manje strogi ciljevi iz članka 30. ovoga zakona, ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. ako zbog ljudske djelatnosti, društveno-ekonomske potrebe i potrebe zaštite okoliša ne mogu biti ostvareni na drugi način, iako bi to bila znatno bolja okolišna opcija, ali je ista neracionalno skupa;

2. ako je postignuto najviše moguće ekološko i kemijsko stanje za površinske vode, uz utjecaje što se objektivno nisu mogli izbjeći zbog karaktera ljudske djelatnosti ili zagađenja;

3. ako su postignute najmanje moguće promjene dobroga stanja podzemnih voda, uz utjecaje što se objektivno nisu mogli izbjeći zbog naravi ljudske djelatnosti ili zagađenja;

4. ako ne dolazi do daljnjega pogoršanja stanja toga vodnog tijela;

17

5. ako su razlozi za uspostavljanje manje strogih ciljeva zaštite okoliša objašnjeni u planu upravljanja vodama.

(2) Manje strogi ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni u planovima upravljanja vodama revidiraju se svakih šest godina.

Članak 36. Izuzeci od okolišnih ciljeva

(1) Izuzeci se od okolišnih ciljeva iz članka 30. ovoga zakona mogu uspostaviti u planu upravljanja vodama, kada je:

1. zbog promjene karakteristika vodnoga tijela nemoguće postići dobro stanje podzemnih voda, dobro ekološko stanje površinskih voda ili, gdje je to značajno, dobar ekološki potencijal vještačkoga vodnog tijela i gdje je nemoguće spriječiti pogoršanje stanja vodnih tijela;

2. usljed ljudskih aktivnosti u sklopu održiva razvitka nemoguće spriječiti pogoršanje vodnoga tijela iz visokoga u dobro stanje.

(2) Izuzeci se od okolišnih ciljeva mogu uspostaviti pod sljedećim uvjetima:

1. ako su poduzeti svi praktični koraci za ublažavanje negativna utjecaja na stanje vodnoga tijela;

2. ako su razlozi modifikacije i promjene navedeni i objašnjeni u planu upravljanja vodama;

3. ako su koristi za ljudsko zdravlje, sigurnost i održivi razvitak veće od onih koje bi se postigle ispunjavanjem okolišnih ciljeva iz članka 30. ovoga zakona;

4. ako se koristi, koje su dobivene ovim modifikacijama ili promjenama, ne mogu postići na drugi način zbog tehničke neizvodivosti ili nerealno visokih troškova.

Članak 37.

Primjena čl. 33, 34, 35. i 36. ovoga zakona na određena vodna tijela ne smije trajno isključiti niti ugroziti ostvarenje ciljeva iz članka 30. ovoga zakona na drugim vodnim tijelima i mora jamčiti jedinstvenu razinu zaštite unutar vodnoga područja.

Članak 38. Konzultiranje javnosti

(1) O početku pripreme plana upravljanja vodama, agencija za vodno područje iz članka 152. ovoga zakona pisanim putem obavještava Savjetodavno vijeće za vode iz članka 164. ovoga zakona, kanton, grad i općinu, a putem sredstava javnoga informiranja pravne i fizičke osobe koje imaju sjedište, odnosno prebivalište na teritoriju vodnoga područja za koje se priprema plan, najmanje tri godine prije početka razdoblja na koje se plan odnosi.

(2) Pisana obavijest iz stavka 1. ovoga članka sadrži poziv na suradnju, okvirni sadržaj plana i rokove za pripremu i usvajanje plana.

(3) Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka, u roku od godinu dana od obavijesti, dostavljaju agenciji za vodno područje pisane prijedloge i mišljenja o svim pitanjima koja se odnose na plan upravljanja vodama.

(4) Agencija za vodno područje, najmanje dvije godine prije početka razdoblja na koje se plan odnosi, prezentira pravnim i fizičkim osobama iz stavka 1. ovoga članka periodično izvješće o tijeku priprema plana koji naročito sadrži opis značajnijih pitanja upravljanja vodama.

18

(5) Agencija za vodno područje javno objavljuje nacrt plana, najmanje godinu dana prije početka razdoblja na koje se plan odnosi. Na zahtjev pravnih i fizičkih osoba iz stavka 1. ovoga članka agencija za vodno područje dužna je omogućiti uvid u dokumente na temelju kojih je napravljen nacrt plana.

(6) Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu dostaviti agenciji za vodno područje pisane primjedbe na nacrt plana, u roku od šest mjeseci nakon njegova objavljivanja.

(7) Agencija za vodno područje, u roku od tri mjeseca po prijamu primjedbi iz stavka 6. ovoga članka, priprema izvješće koje sadrži usvojene odnosno odbijene primjedbe na nacrt plana iz stavka 5. ovoga članka, s obrazloženjem. Izvješće je sastavni dio plana.

(8) Postupci i zahtjevi koji se odnose na konzultiranje javnosti u planiranju u oblasti upravljanja vodama mogu se urediti propisima Bosne i Hercegovine.

(9) Konzultiranje se javnosti u međunarodnim riječnim bazenima može dodatno regulirati međunarodnim sporazumima koje zaključi Bosna i Hercegovina.

(10) Nakon zaključivanja postupaka iz ovoga članka agencija za vodno područje priprema prijedlog plana.

Članak 39. Koordinacija izrade planova za upravljanje vodama

(1) Tijekom izrade plana upravljanja vodama iz članka 25. ovoga zakona institucije mjerodavne za izradu plana obvezatno uspostavljaju i osiguravaju koordinaciju svih aktivnosti s odgovarajućom mjerodavnom institucijom za izradu plana za isto vodno područje iz Republike Srpske i Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt Brčko), radi osiguranja donošenja jedinstvenoga plana upravljanja vodama vodnoga područja u Bosni i Hercegovini.

(2) Postupci i zahtjevi koji se tiču koordinacije izrade i donošenja planova upravljanja vodama pojedinoga vodnog područja mogu se urediti propisima Bosne i Hercegovine.

(3) Koordinacija pripreme planova upravljanja vodama međunarodnih riječnih bazena može se dodatno regulirati međunarodnim sporazumima koje zaključi Bosna i Hercegovina.

Članak 40. Donošenje planova za upravljanje vodama

(1) Plan upravljanja vodama vodnoga područja donosi Vlada Federacije na prijedlog federalnoga ministra, sukladno propisu iz članka 25. stavak 4. ovoga zakona. Odluka se o usvojenome planu objavljuje u “Službenim novinama Federacije BiH “.

(2) Vlada Federacije doneseni plan upravljanja vodama podnosi Vijeću ministara Bosne i Hercegovine radi usvajanja, sukladno proceduri propisanoj odgovarajućim zakonom Bosne i Hercegovine.

(3) Federalno ministarstvo obavještava ministarstvo Bosne i Hercegovine mjerodavno za vode i tijelo Republike Srpske mjerodavan za vode o donesenome planu upravljanja vodama.

(4) Doneseni se plan upravljanja vodama objavljuje i u elektronskome obliku.

(5) Postupak se objavljivanja donesenoga plana upravljanja vodama može urediti propisima Bosne i Hercegovine.

19

(6) Postupak objavljivanja donesenoga plana upravljanja vodama u međunarodnome riječnom bazenu može se dodatno regulirati međunarodnim sporazumima koje zaključi Bosna i Hercegovina.

Članak 41. Ostali planovi

(1) Planovi se iz članka 25. ovoga zakona mogu dopuniti izradom detaljnijih programa i planova upravljanja vodama za pojedine podbazene, za pojedine kategorije voda i za pojedina pitanja upravljanja vodama.

(2) Planovi iz stavka 1. ovoga članka moraju biti sukladni planovima upravljanja vodama odgovarajućega vodnog područja.

(3) Agencija za vodno područje o pripremi plana iz stavka 1. ovoga članka pisanim putem obavještava Savjetodavno vijeće vodnoga područja iz članka 164. ovoga zakona, kanton, grad i općinu na koje se odnosi plan, a putem sredstava javnoga informiranja pravne i fizičke osobe koje na tome području imaju sjedište, odnosno prebivalište.

(4) Agencija za vodno područje prezentira nacrt plana iz stavka 1. ovoga članka osobama iz stavka 3. ovoga članka, koje mogu u roku od 60 dana od prezentacije dostaviti agenciji pisane prijedloge, mišljenja i inicijative.

(5) Agencija za vodno područje, prije usvajanja plana iz stavka 1. ovoga članka, obavještava osobe iz stavka 3. ovoga članka u kojoj mjeri i na koji je način uzela u obzir njihove prijedloge, mišljenja i inicijative.

(6) Planove iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Federacije na prijedlog federalnoga ministra, sukladno propisu iz članka 25. stavak 4. ovoga zakona. Odluka se o usvojenome planu objavljuje u “Službenim novinama Federacije BiH".

Članak 42. Povezanost planova upravljanja vodama s prostornim i drugim planovima

(1) U prostorne se planove i druge planove koji utječu na zaštitu voda, njihovo uređenje i korišćenje unose zaštićena i ugrožena područja prema odredbama ovoga zakona.

(2) Predlagatelj nacrta plana iz stavka 1. ovoga članka mora, kod njegove pripreme, uzeti u obzir režim dozvoljenih aktivnosti i zabrane što se odnose na zahvate u prostoru na područjima iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Predlagatelj nacrta plana iz stavka 1. ovoga članka mora, u postupku njegove pripreme, izabrati način korišćenja prostora koji je moguć, sukladno ovome zakonu.

(4) Predlagatelj nacrta prostornoga plana mora, u postupku njegove pripreme, odrediti zahvate u prostoru koji se odnose na izgradnju vodne infrastrukture i koji su predviđeni planovima upravljanja vodama.

(5) Predlagatelj nacrta prostornoga plana Federacije, kantona, grada i općine mora dobiti suglasnost federalnoga ministra na nacrt toga plana.

(6) Federalni ministar izdaje suglasnost iz stavka 5. ovoga članka ako utvrdi da je taj plan sukladan planu upravljanja vodama i odredbama ovoga zakona.

20

(7) U slučajevima izmjene područja iz stavka 1. ovoga članka, izmjene režima dozvoljenih aktivnosti i zabrana ili donošenja akta iz čl. 67, 68, 71, 72, 74. i 77., kao i članka 86. stavak 2. ovoga zakona za novouspostavljena područja, nakon objave prostornoga plana ili drugog plana, zahvati u prostoru se usklađuju s ovim promjenama.

Članak 43. Propisi Vlade Federacije

(1) Vlada Federacije na prijedlog federalnoga ministra donosi propise o:

1. metodologiji za određivanje tipova vodnih tijela površinskih voda i karakterizaciju vodnih tijela površinskih i podzemnih voda iz članka 31. ovoga zakona,

2. referentnim uvjetima za klasifikaciju ekološkoga stanja i dopuštene granične vrijednosti parametara kemijske kvalitete za klasifikaciju kemijskoga stanja vodnoga tijela površinskih voda iz članka 32. ovoga zakona,

3. parametrima kvantitativne i kemijske kvalitete za klasifikaciju stanja vodnoga tijela podzemnih voda iz članka 32. ovoga zakona,

4. postupku provođenja ekonomske analize korišćenja voda,

5. uspostavljanju ciljeva zaštite okoliša iz čl. 30. do 37. ovoga zakona.

6. praćenju i sadržaju programa praćenja voda.

(2) Vlada Federacije donosi propise iz stavka 1. ovoga članka, samo ako Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije donijelo takav propis.

(3) Prije donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka Vlada Federacije osigurat će, u konzultaciji s Vladom Republike Srpske, njegovu harmonizaciju s odgovarajućim propisom Republike Srpske.

V. KORIŠĆENJE VODA

Članak 44. Korišćenje voda

Korišćenje voda, prema ovome zakonu, obuhvata:

1. zahvatanje, crpljenje i uporabu površinskih i podzemnih voda za različite namjene (opskrbljivanje vodom za piće, sanitarne i tehnološke potrebe, navodnjavanje i dr.),

2. korišćenje vodnih snaga za proizvodnju električne energije i druge pogonske namjene,

3. korišćenje voda za uzgoj ribe,

4. korišćenje voda za plovidbu,

5. korišćenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene.

Članak 45.

(1) Svakomu je dozvoljeno korišćenje voda pod uvjetima određenim ovim zakonom.

(2) Voda se mora koristiti racionalno i ekonomično. Svaki je korisnik vode dužan koristiti se vodom na način i u opsegu kojim se voda čuva od rasipanja i štetnih promjena njezina svojstva (kvalitete) i omogućuje zakonsko pravo korišćenja voda drugim osobama.

21

Članak 46. Opća uporaba vode

(1) Svakomu je dozvoljeno koristiti se vodom običnim načinom koji ne zahtijeva posebne naprave i ne isključuje druge od jednaka korišćenja vode (opća uporaba vode).

(2) Opća uporaba vode obuhvata naročito:

1. zahvatanje vode bez posebnih naprava iz vodotoka i jezera za osnovne potrebe jednoga domaćinstva,

2. zahvatanje podzemne vode (bunar na vlastitome zemljištu) ili vode s izvora na vlastitome zemljištu, koja se koristi za osnovne potrebe jednoga domaćinstva,

3. prikupljanje i korišćenje oborinskih voda za osnovne potrebe jednoga domaćinstva, koje se skupljaju na vlastitome zemljištu,

4. rekreaciju na vodama.

(3) Osnovnim se potrebama domaćinstva iz stavka 2. ovoga članka smatra korišćenje vode za piće, održavanje čistoće i slične potrebe u domaćinstvu. Takvim se korišćenjem ne smatra korišćenje vode za navodnjavanje, te korišćenje vode u tehnološkome procesu pri obavljanju gospodarske djelatnosti.

Članak 47.

(1) Za svako korišćenje vode koje prelazi opseg opće uporabe iz članka 46. ovoga zakona potrebna je vodna dozvola, sukladno ovome zakonu.

(2) Korišćenje vode za opskrbu stanovništva vodom za piće, sanitarne potrebe i potrebe protivpožarne zaštite ima prednost u odnosu na korišćenje vode za ostale namjene iz članka 44. ovoga zakona.

(3) Planom upravljanja vodama može se, zbog određenih specifičnih uvjeta i potreba, odrediti pravo prvenstva korišćenja vode za ostale namjene, uz obvezatno davanje prednosti namjenama iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 48. Kvaliteta vode za piće

(1) Kvaliteta vode koja se koristi za piće (vodoopskrba) mora odgovarati uvjetima utvrđenim propisom o kvaliteti vode za piće koji donosi federalni ministar mjerodavan za zdravstvo.

(2) Pravna osoba koja obavlja djelatnost vodoopskrbe dužna je osigurati stalni i sustavni pregled vode i poduzimati mjere za osiguranje zdravstvene ispravnosti vode za piće i tehničke ispravnosti uređaja, sukladno propisu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Kontrolu vode za potrebe opskrbe vodom za piće može vršiti samo ovlašćeni laboratorij.

(4) Uvjete koje mora ispunjavati ovlašćeni laboratorij, sadržaj i način dobivanja ovlasti propisuje federalni ministar mjerodavan za zdravstvo.

Članak 49. Korišćenje vode iz izvora i podzemnih voda

(1) Korišćenje vode iz izvora i podzemnih voda, osim opće uporabe vode, može se odobriti samo ako su prethodno obavljeni vodoistražni radovi.

22

(2) Vodoistražnim radovima smatraju se radovi i ispitivanja radi utvrđivanja postojanja, rasprostranjenosti, količine i kvalitete podzemne vode na određenome području.

Članak 50. Obveza vođenja evidencije

(1) Pravne i fizičke osobe koje zahvataju i crpe vodu, osim opće uporabe vode, dužne su voditi evidenciju o količinama zahvaćene vode i o tome dostavljati podatke mjerodavnoj agenciji za vodno područje.

(2) Propis o sadržaju i načinu vođenja evidencije i dostavljanja podataka iz stavka 1. ovoga članka donosi federalni ministar.

Članak 51. Melioracijski sustavi

(1) U svrhu građenja i/ili korišćenja melioracijskoga sustava za navodnjavanje i/ili odvodnju od interesa za više vlasnika ili korisnika zemljišta može se ustanoviti posebna pravna osoba (zadruga, udruga i sl.).

(2) Pravna je osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna pribaviti pravo na korišćenje vode.

(3) Pravna je osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna osigurati financijska sredstva za održavanje i rad melioracijskoga sustava.

(4) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka, kojoj je preneseno pravo na upravljanje i korišćenje vodnih objekata iz članka 14. stavak 1. toč. 2. i 3. alineja 3. ovoga zakona, a u svezi s člankom 16. st. 1. i 2. ovoga zakona, dužna je osigurati financijska sredstva za održavanje i rad melioracijskoga sustava.

(5) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka može poslove tehničkoga održavanja melioracijskoga sustava povjeriti pravnoj osobi registriranoj za vršenje takve djelatnosti.

Članak 52. Obveza prijavljivanja

(1) Pravna i fizička osoba koja prilikom rudarskih radova, iskopa tunela, drugih iskopa i bušenja tla naiđe na podzemnu vodu dužna je, najkasnije u roku od 48 sati od nalaska vode, to prijaviti vodnom inspektoru, odnosno agenciji za vodno područje ili najbližoj policijskoj upravi koja je dužna o tome odmah obavijestiti mjerodavnu agenciju za vodno područje.

(2) Pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je vodnom inspektoru ili ovlašćenoj osobi agencije za vodno područje dopustiti uzimanje podataka i obavljanje potrebnih ispitivanja radi utvrđivanja ležišta, količine i kvalitete vode te poduzeti potrebne mjere osiguranja, koje joj naloži vodni inspektor ili ovlašćena osoba.

VI. ZAŠTITA VODA

1. Zabrane i ograničenja

Članak 53.

23

Opća zaštita voda

(1) Ispuštanje otpadne vode u površinske vode dozvoljeno je samo na način i pod uvjetima određenim ovim zakonom i podzakonskim propisom iz članka 55. stavak 1. ovoga zakona.

(2) Zabranjeno je ispuštanje otpadne vode u prirodno jezero, ribnjak, močvaru i drugu prirodnu vodnu akumulaciju, koja ima stalan ili povremen dotok ili istjecanje površinske ili podzemne vode, kao i u vodnu akumulaciju koja je nastala zbog vađenja ili iskorišćavanja mineralne sirovine ili drugoga sličnog zahvata, a koja je u kontaktu s podzemnom vodom.

(3) U prirodnome jezeru, ribnjaku, močvari i drugoj prirodnoj vodnoj akumulaciji, koja ima stalan ili povremen dotok ili isticanje površinske ili podzemne vode, zabranjeno je korišćenje vode na način koji bi mogao prouzrokovati ugrožavanje njezina ekološkoga ili kemijskoga stanja.

(4) Ispuštanje je otpadne vode izravno u podzemnu vodu zabranjeno.

(5) Neizravno ispuštanje otpadne vode u podzemnu vodu dozvoljeno je samo na način i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom i podzakonskim propisom iz članka 55. stavak 1. ovoga zakona.

Članak 54. Opća obveza odvodnje i tretmana otpadnih voda

(1) Fizička i pravna osoba je dužna otpadnu vodu ispuštati u javni kanalizacijski sustav ili na drugi način, sukladno odluci o odvodnji otpadnih voda.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži naročito: odredbe o načinu odvodnje otpadnih voda, obvezu priključenja na javni kanalizacijski sustav, uvjete i način ispuštanja otpadnih voda na područjima na kojima nije izgrađen takav sustav, obvezu posebnoga odlaganja i odstranjivanja opasnih i drugih materija, te obvezu održavanja javnih kanalizacijskih sustava.

(3) Odluku o odvodnji otpadnih voda na području grada, odnosno općine donosi gradsko odnosno općinsko vijeće. U slučaju da se istim sustavom javne odvodnje otpadnih voda odvodi voda s područja više općina, odluku donosi tijelo određeno propisom kantona.

Članak 55. Granične vrijednosti za ispuštanje otpadnih voda

(1) Vlada Federacije donosi propis o graničnim vrijednostima zagađujućih materija u otpadnim vodama i drugim zahtjevima kada je u pitanju ispuštanje otpadnih voda u površinske vode i neizravno ispuštanje otpadnih voda u podzemne vode, kao i propis o opasnim i prioritetnim materijama, na prijedlog federalnoga ministra mjerodavna za okoliš.

(2) Vlada Federacije donosi propis iz stavka 1. ovoga članka, samo ako Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije donijelo takav propis.

(3) Prije donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka Vlada Federacije mora osigurati, u konzultaciji s Vladom Republike Srpske, njegovu potpunu harmonizaciju s odgovarajućim propisom Republike Srpske.

(4) Vlada kantona može propisati dodatne (strožije) uvjete od uvjeta navedenih u propisu iz stavka 1. ovoga članka, za vode koje su u mjerodavnosti kantona.

Članak 56. Zabrana đubrenja i uporabe sredstava za zaštitu bilja

24

(1) Federalni ministar, u suglasnosti s federalnim ministrom mjerodavnim za okoliš, donosi propis o pravilima dobre poljoprivredne prakse koja se primjenjuje u područjima gdje je voda zagađena nitratima i sredstvima za zaštitu biljaka ili u područjima u kojima postoji rizik od takva zagađenja.

(2) Federalni ministar, u suradnji s federalnim ministrom mjerodavnim za okoliš, donosi propis o metodologiji za određivanje područja iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Federalni ministar može svojim propisom ograničiti ili zabraniti korišćenje vještačkih đubriva, gnojiva ili sredstava za zaštitu biljaka u područjima iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Zabranjena je uporaba đubriva ili uporaba sredstava za zaštitu bilja na vodnome dobru.

Članak 57. Ograničenja plovidbe

(1) Vlada Federacije na prijedlog federalnoga ministra određuje pojedinačne površinske vode ili dijelove površinskih voda na kojima je zabranjena plovidba plovilima koja za pogon koriste naftne derivate.

(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na plovila koja su u funkciji spašavanja ljudi, imovine i dobara, kao ni na plovila koja su u funkciji provođenja policijskih zadataka i obrane.

(3) Zaštita obalnih morskih voda od zagađenja prouzrokovana plovilima uređuje se sukladno posebnim propisima koji uređuju područje pomorskoga prijevoza.

(4) Zabranjeno je ispuštanje otpadne vode koja nastaje u plovilu izravno iz plovila, osim nezagađene vode za hlađenje.

Članak 58. Zabrana pranja vozila

Zabranjeno je prati vozilo (automobil, kamion i druge strojeve i uređaje) u površinskoj vodi i na zemljištu koje pripada vodnom dobru.

Članak 59. Odlaganje i deponiranje opasnih materija ili otpada

(1) Zabranjeno je proizvoditi, rukovati, čuvati i odlagati opasne materije i otpad na vodama i vodnome dobru.

(2) Pod otpadom, u smislu ovoga zakona, podrazumijevaju se materije definirane u Zakonu o upravljanju otpadom (“Službene novine Federacije BiH”, broj 33/03).

(3) Izuzetno od stavka 1. ovoga članka, federalni ministar mjerodavan za okoliš može propisati posebne uvjete za proizvodnju, rukovanje i čuvanje opasnih materija i otpada za djelatnosti luka, obranu i slične svrhe.

Članak 60. Prijevoz opasnih materija

U propisima koji se odnose na prijevoz i pretovar opasnih materija na kopnenim vodama i na moru uređuju se uvjeti prijevoza i pretovara tih materija, kako bi se mogućnost zagađenja voda isključila ili svela na najmanju moguću mjeru.

25

Članak 61. Akcidenti/Incidenti

(1) Ako je usljed iznenadnoga slučaja, kvara ili iz drugih razloga nastala opasnost od zagađenja vode, pravna i fizička osoba u svezi s čijim je djelovanjem ili propustom takva opasnost nastala, mora odmah poduzeti sve potrebne mjere kako bi spriječila ili ublažila utjecaje prouzrokovane incidentom te spriječila ponovni nastanak incidenta, a zatim, bez odlaganja, o tome obavijestiti najbližu policijsku upravu, vodnu inspekciju, federalnu inspekciju mjerodavnu za zaštitu okoliša, agenciju za vodno područje ili operativni centar civilne zaštite.

(2) Svaka fizička osoba koja primijeti da je došlo do situacije iz stavka 1. ovoga članka dužna je o tome obavijestiti najbližu policijsku upravu, vodnu inspekciju, okolišnu inspekciju, agenciju za vodno područje ili operativni centar civilne zaštite.

(3) Policijska uprava i operativni centar civilne zaštite, po saznanju o nastalome zagađenju odnosno opasnosti od zagađenja vode, obavještava najbližega vodnog inspektora, okolišnoga inspektora, odnosno mjesno mjerodavnu agenciju za vodno područje.

(4) Mjerodavna agencija za vodno područje ili druga pravna osoba određena planom upravljanja vodama, neposredno po saznanju o zagađenju vode ili nastanku opasnosti od zagađenja, poduzima mjere za otklanjanje ili sprječavanje zagađenja, odnosno poduzima sve mjere radi svođenja posljedica štetnih po okoliš na najmanju moguću mjeru.

(5) Agencija za vodno područje može, u cilju izvršenja radova iz stavka 4. ovoga članka, angažirati najbližu specijaliziranu i ovlašćenu pravnu osobu.

(6) Federalni ministar propisuje uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba iz stavka 5. ovoga članka (kadrovi, oprema i dr.) i način davanja ovlasti.

(7) Ovlast iz stavka 6. ovoga članka daje Federalno ministarstvo.

(8) Troškove poduzetih mjera (otklanjanje posljedica) snosi pravna i fizička osoba čija je radnja ili propuštanje radnje izazvalo zagađenje ili opasnost od zagađenja.

(9) Federalni ministar mjerodavan za okoliš u suglasnosti s federalnim ministrom propisuje postupak i mjere koje se poduzimaju u slučaju akcidenta.

Članak 62. Ekološki prihvatljiv protok

(1) Ekološki prihvatljiv protok predstavlja minimalni protok koji osigurava očuvanje prirodne ravnoteže i ekosustava vezanih uz vodu.

(2) Ekološki prihvatljiv protok utvrđuje se na temelju provedenih istražnih radova i sukladno metodologiji za njegovo određivanje, utvrđenih propisom iz stavka 4. ovoga članka.

(3) Do donošenja propisa iz stavka 4. ovoga članka, ekološki prihvatljiv protok utvrđuje se na temelju hidroloških osobina vodnoga tijela za karakteristične sezone, kao minimalni srednji mjesečni protok 95%-tne vjerojatnoće pojave.

(4) Federalni ministar u suglasnosti s federalnim ministrom mjerodavnim za okoliš donosi propis o načinu određivanja ekološki prihvatljiva protoka. Ovaj propis naročito sadrži: metodologiju i potrebna istraživanja, uzimajući u obzir specifičnosti lokalnoga ekosustava i sezonske varijacije protoka i procedure određivanja ovoga protoka.

26

(5) Troškove potrebnih istraživanja snosi investitor odnosno korisnik.

Članak 63. Vađenje materijala

Vađenje materijala iz vodotoka dozvoljeno je u opsegu i na način koji bitno ne mijenja prirodne procese, ne remeti prirodnu ravnotežu ekosustava ili ne pospješuje štetno djelovanje voda.

Članak 64. Referentni laboratorij i ovlašćeni laboratoriji

(1) Za praćenje stanja voda, verificiranje rezultata rada ovlašćenoga laboratorija i za izvršavanje zadataka iz mjerodavnosti Federalnoga ministarstva, federalnoga ministarstva mjerodavna za okoliš, kantonalnih ministarstava mjerodavnih za vode i okoliš i agencije za vodno područje, mjerodavan je referentni laboratorij.

(2) Do uspostave referentnoga laboratorija na državnoj razini, poslovi i zadaci referentnoga laboratorija mogu se dodijeliti nekomu od ovlašćenih laboratorija.

(3) Praćenje kvalitete otpadne vode i efluenta s postrojenja za prečišćavanje otpadne vode može vršiti samo ovlašćeni laboratorij.

(4) Nadzor nad provođenjem odredbi o zaštiti voda utvrđenih ovim zakonom, poduzimanje mjera i izricanje kazni zbog njihove povrjede može se vršiti samo na temelju rezultata analize referentnoga odnosno ovlašćenoga laboratorija.

(5) Uvjete koje mora ispunjavati referentni odnosno ovlašćeni laboratorij, sadržaj i način davanja ovlasti utvrđuje federalni ministar posebnim propisom.

(6) Ovlast za rad laboratorija iz stavka 5. ovoga članka daje Federalno ministarstvo.

2. Zaštićena područja

Članak 65. Vrste zaštićenih područja

(1) U cilju uspostave posebne zaštite površinskih i podzemnih voda, staništa biljnih i životinjskih vrsta ili akvatičnih vrsta, područja i vodna tijela mogu se proglasiti zaštićenim područjima.

(2) Zaštićena područja su:

1. područja namijenjena zahvatanju vode za piće,

2. područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta,

3. površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji, uključujući i područja određena za kupanje,

4. područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate,

5. područja namijenjena zaštiti staništa biljnih i životinjskih vrsta ili akvatičnih vrsta u kojima je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan uvjet za njihov opstanak i reprodukciju.

Članak 66. Područja zaštite izvorišta vode za piće

27

(1) Područje na kojem se nalazi izvorište vode koje se po količini i kvaliteti može koristiti ili se koristi za javnu vodoopskrbu mora biti zaštićeno od zagađenja i drugih nepovoljnih utjecaja na zdravstvenu ispravnost vode ili izdašnost izvorišta.

(2) Na području iz stavka 1. ovoga članka provodi se zaštita izvorišta utvrđivanjem zona sanitarne zaštite čija se veličina, granice, sanitarni režim, mjere zaštite i drugi uvjeti određuju prema propisu iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Federalni ministar, u suradnji s federalnim ministrima mjerodavnim za zdravstvo i okoliš, donosi propis o načinu utvrđivanja uvjeta za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorište iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Na temelju propisa iz stavka 3. ovoga članka i istražnih radova donosi se odluka o provođenju zaštite izvorišta. Odluka sadrži naročito: granice zona sanitarne zaštite, sanitarne i druge uvjete u pojedinim zonama i druge mjere zaštite, zabrane i ograničenja, izvore i način financiranja za provođenje zaštitnih mjera, nazive tijela i pravne osobe koje će provoditi odluku, te kazne za povrjedu odredaba te odluke.

Članak 67. Zone sanitarne zaštite u planovima upravljanja vodama

Zone sanitarne zaštite utvrđene odlukom o zaštiti izvorišta, kao i prostor rezerviran za uspostavljanje zona sanitarne zaštite za izvorišta koja se koriste za koja nije donesena odluka, unose se u plan upravljanja vodama.

Članak 68. Odluka o zaštiti izvorišta

(1) Zone sanitarne zaštite i zaštitne mjere utvrđuje općinsko tijelo uprave mjerodavno za vode na čijem se području nalazi izvorište.

(2) Odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području jednoga grada ili općine donosi mjerodavno gradsko, odnosno općinsko vijeće.

(3) Odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području više gradova ili općina u sastavu istoga kantona donosi tijelo određeno propisom kantona.

(4) Odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području dvaju ili više kantona donosi Vlada Federacije, na prijedlog Federalnoga ministarstva.

(5) Odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području Federacije i Republike Srpske, odnosno Distrikta Brčko, donose sporazumno vlade Federacije i Republike Srpske, odnosno Distrikta Brčko.

(6) Odluka o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području Bosne i Hercegovine i susjedne države mora biti usklađena s međunarodnim ugovorom koji je potpisala Bosna i Hercegovina.

Članak 69.

Zaštićena područja pričuva kopnenih voda

28

(1) Osim zaštićenih područja iz članka 66. ovoga zakona agencija za vodno područje može utvrditi i zaštićena područja pričuva kopnenih voda, bez obzira na njihovu buduću namjenu.

(2) Područja iz stavka 1. ovoga članka određuju se na temelju utvrđenih pričuva kopnenih voda koje se s obzirom na svoje kemijske, fizičko-kemijske i mikrobiološke karakteristike klasificiraju u najviši red.

(3) Na prijedlog agencije za vodno područje federalni ministar, u suradnji s federalnim ministrima mjerodavnim za zdravstvo i prostorno uređenje, donosi propis za utvrđivanje ograničenja i zabrana opterećenja prostora i aktivnosti koje mogu ugroziti kvalitativno ili kvantitativno stanje kopnenih voda u područjima iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 70. Privremena zaštita

(1) Za izvorište vode od značaja za buduću opskrbu vodom za piće, korišćenje izvora mineralne, termalne, termomineralne ili druge podzemne vode, agencija za vodno područje predlaže donošenje odluke o privremenoj zaštiti područja na kojem se izvorište nalazi.

(2) Odlukom se o privremenoj zaštiti iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje:

1. granica zaštićenoga područja,

2. privremeni režim zaštite vode u zaštićenome području i u pojedinačnome zaštićenom pojasu,

3. način financiranja zaštite i održavanja područja,

4. nadzor nad provođenjem propisanoga režima.

(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se do stupanja na snagu odluke o zaštiti iz članka 68. ovoga zakona.

(4) Mjerodavno tijelo iz članka 68. ovoga zakona, na prijedlog agencije za vodno područje, za područja iz stavka 1. ovoga članka, provodi mjere zaštite sukladno odredbama ovoga zakona.

Članak 71. Područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta

(1) Zaštita područja na kojima se vrši uzgoj ekonomski važnih akvatičnih vrsta vrši se uspostavljanjem posebne zaštite od zagađivanja i drugih nepovoljnih utjecaja na pojedine akvatične vrste.

(2) Federalni ministar, u suradnji s federalnim ministrom mjerodavnim za veterinarstvo i federalnim ministrom mjerodavnim za prostorno uređenje, donosi propis o načinu utvrđivanja područja iz stavka 1. ovoga članka i mjere zaštite u tim područjima.

(3) Prijedlog odluke o zaštiti područja iz stavka 1. ovoga članka priprema pravna ili fizička osoba koja vrši djelatnost uzgoja akvatične vrste.

(4) Ovisno o prostiranju zaštićenoga područja iz stavka 1. ovoga članka, odluku o zaštiti donosi općinsko tijelo uprave mjerodavno za vode odnosno tijelo iz članka 68. st. 3, 4, 5. i 6. ovoga zakona.

Članak 72. Vodna tijela namijenjena rekreaciji

29

(1) Kupalište je područje za javnu rekreaciju na vodi (plivanje i dr.) i područje na kome nije zabranjeno kupanje, koje se tradicionalno koristi za tu namjenu.

(2) Kupalište proglašava općinsko tijelo uprave mjerodavno za vode sukladno propisu iz stavka 6. ovoga članka.

(3) Na području kupališta nije dozvoljeno postavljanje stalnih ili privremenih objekata ili drugih prepreka koje bi sprječavale slobodan protok vode, slobodan prijelaz preko vodnoga dobra odnosno sprječavale slobodan prilaz obalama i koritu vodotoka, prirodnoga i vještačkoga jezera, kao i obalnoj morskoj vodi.

(4) Područje iz stavka 1. ovoga članka mora biti zaštićeno od zagađenja i od ostalih oblika korišćenja ili pojava koje mogu utjecati na kvalitetu vode za kupanje. Aktivnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugroziti zdravlje ili život kupača moraju se zabraniti.

(5) Kupališta iz stavka 1. ovoga članka unose se u plan upravljanja vodama i prostorne planove.

(6) Federalni ministar, u suradnji s federalnim ministrom mjerodavnim za zdravstvo, propisuje kriterije za područja iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 73. Područja podložna eutrofikaciji i osjetljiva na nitrate

(1) U cilju zaštite vode, područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate razvrstavaju se na osjetljiva i manje osjetljiva područja.

(2) Federalni ministar mjerodavan za okoliš, u suglasnosti s federalnim ministrom, donosi propis za utvrđivanje osjetljivih i manje osjetljivih područja kao i mjere zaštite, zabrane i ograničenja u osjetljivome području.

Članak 74. Proglašavanje osjetljivih i manje osjetljivih područja

(1) Federalni ministar mjerodavan za okoliš proglašava osjetljiva područja na teritoriju Federacije.

(2) Osjetljivo područje koje se prostire na teritoriju Federacije i Republike Srpske proglašava ministarstvo Bosne i Hercegovine mjerodavno za vode, na prijedlog ministara Federacije i Republike Srpske mjerodavnih za vode i okoliš.

(3) Osjetljivo područje koje se prostire na teritoriju Bosne i Hercegovine i susjedne države proglašava tijelo Bosne i Hercegovine određeno propisom Bosne i Hercegovine.

Članak 75. Obveze i ograničenja aktivnosti u osjetljivim područjima

(1) U osjetljivome području ograničavaju se ili zabranjuju aktivnosti koje mogu ugroziti kvantitativno ili kvalitativno stanje vode, sukladno propisu iz članka 73. stavak 2. ovoga zakona.

(2) Vlasnik odnosno posjednik zemljišta u osjetljivome području obvezatno provodi mjere zaštite kvantiteta i kvalitete vode.

30

(3) Zabrane i ograničenja periodično se revidiraju ovisno o rezultatima praćenja.

(4) Primjena dobre poljoprivredne prakse obvezatna je u osjetljivim područjima. Vlada Federacije može donijeti odluku o primjeni ove prakse za cijeli teritorij Federacije.

Članak 76. Praćenje u osjetljivim područjima

(1) Praćenje je u osjetljivome području obvezatno i obuhvata praćenje vode i praćenje aktivnosti.

(2) Federalni ministar mjerodavan za okoliš, u suglasnosti s federalnim ministrom, donosi propis o načinu praćenja iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 77. Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta

Područje namijenjeno zaštiti staništa biljnih i životinjskih vrsta ili akvatičnih vrsta, gdje je održavanje ili poboljšanje stanja vode bitan uvjet za njihov opstanak ili reprodukciju, utvrđuje se sukladno propisima o zaštiti okoliša i zaštiti prirode.

Članak 78. Renaturalizacija površinskih voda

(1) U cilju poboljšanja narušene prirodne ravnoteže ekosustava površinskih voda, federalni ministar u suradnji sa federalnim ministrom mjerodavnim za okoliš daje inicijativu za provođenje njihove renaturalizacije.

(2) Mjere i metode renaturalizacije utvrđuju se planom upravljanja vodama, a provodi ih Federalno ministarstvo i federalno ministarstvo mjerodavno za okoliš.

(3) Renaturalizacija može biti žurna, potrebna ili preporučljiva, o čemu odlučuje federalni ministar, u suglasnosti s federalnim ministrom mjerodavnim za okoliš.

Članak 79. Ograničenje u svrhu zaštite akvatičnih i poluakvatičnih organizama

(1) U cilju zaštite akvatičnih i poluakvatičnih vrsta i njihovih staništa pri opterećivanju vode ili vodnoga zemljišta mora se voditi računa o:

1. održavanju uvjeta za njihovu reprodukciju,

2. održavanju odgovarajućih uvjeta u njihovim zimskim skloništima,

3. održavanju ostalih uvjeta vezanih uz njihovo održanje i razvitak, uključujući njihovu zamjenu i obogaćivanje,

4. očuvanju postignutih ciljeva kvalitete vode iz članka 30. ovoga zakona.

(2) Obveze se iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju u vodnoj suglasnosti.

(3) Federalni ministar mjerodavan za okoliš može, sukladno pravilima o očuvanju prirode, propisati metode i uvjete zaštite za pojedinačne slučajeve opterećenja vode, obala ili vodnoga dobra.

(4) Propis iz stavka 3. ovoga članka može sadržavati obveze za osiguranje prolaza za akvatične i poluakvatične vrste.

31

VII. UREĐENJE VODOTOKA I DRUGIH VODA I ZAŠTITA OD ŠTETNOGA DJELOVANJA VODA

Članak 80. Uređenje vodotoka i drugih voda

Prema ovomu zakonu uređenje vodotoka i drugih voda je održavanje vodotoka i vodnoga dobra, kao i drugi radovi kojima se omogućava kontrolirani i neškodljivi protok vode.

Članak 81. Održavanje vodotoka, vodnoga dobra i vodnih objekata

Održavanje vodotoka, vodnoga dobra, vodnih objekata i sustava obuhvata naročito:

1. rad na održavanju prirodnih i vještačkih vodotoka kao što je oblaganje korita i obala, čišćenje, uklanjanje nanosa i djelimično produbljavanje dna korita, ublažavanje zavoja bez značajnije promjene trase korita i sl.,

2. izvođenje zemljanih i sličnih radova na uređenju i održavanju obala, zemljane radove u inundacijskome pojasu, krčenje i košenje rastinja, obnavljanje i održavanje propusta i prijelaza,

3. održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih objekata kao što je popravak, pojačanje i obnavljanje nasipa, krčenje, košenje i rad na vegetativnoj zaštiti objekta, zamjena oštećenih dijelova građevine i sl.,

4. održavanje vodnih objekata za melioracijsku odvodnju kao što je čišćenje, tehničko i vegetativno održavanje objekata i pojasa uz objekte, zemljani radovi na manjim dopunama kanalske mreže, ublažavanje zavoja i nagiba, drenažni radovi, izrada tipskih propusta i sličnih objekata koji su sastavni dio kanalske mreže, njihovo obnavljanje, zamjena i sl.

Članak 82. Poboljšanje hidromorfološkoga stanja površinskih voda

(1) Radi poboljšanja narušene prirodne ravnoteže vodnih i priobalnih ekosustava, ili zbog slaboga stanja voda, naročito na vještačkome i jako izmijenjenome vodnom tijelu, provode se mjere za poboljšanje dinamike prirodnih procesa voda.

(2) Mjere za poboljšanje hidromorfološkoga stanja obuhvataju obnovu i ponovnu uspostavu strukture i oblika vodnoga tijela, koje utječu na poboljšanje njegova kemijskog i ekološkog stanja.

(3) Mjere iz stavka 1. ovoga članka određuju se programom mjera iz članka 26. stavak 3. ovoga zakona.

Članak 83. Planiranje i izvođenje uređenja

Zahvati radi uređenja voda planiraju se i izvode na način koji ne utječe na pogoršanje

karakteristika režima voda i bitno ne remete prirodnu ravnotežu vodnih i priobalnih ekosustava.

Članak 84. Obveze mjerodavnih razina vlasti

32

(1) Federacija, kanton, grad i općina osiguravaju uređenje vodotoka i drugih voda sukladno čl. 5. i 9. ovoga zakona, svatko u okviru svoje mjerodavnosti.

(2) Federacija, kanton, grad, općina i pravna osoba osiguravaju izgradnju, rekonstrukciju i održavanje vodnih objekata iz čl. 15. do 19. ovoga zakona, svako u okviru svoje mjerodavnosti, na način propisan ovim zakonom.

Članak 85. Zaštita od štetnoga djelovanja voda

(1) Pod zaštitom od štetna djelovanja voda podrazumijeva se provođenje aktivnosti i mjera u cilju smanjenja ili sprječavanja ugroženosti ljudi i materijalnih dobara od štetnoga djelovanja voda i otklanjanje posljedica njihova djelovanja.

(2) Zaštita se od štetnoga djelovanja voda odnosi na obranu od poplava i leda na vodotocima i zaštitu od erozije i bujica.

(3) Osim zaštite iz stavka 2. ovoga članka, zaštita od štetnoga djelovanja voda obuhvata i mjere zaštite i otklanjanja posljedica prouzrokovanih izizvanrednim zagađenjem voda.

Članak 86. Ugrožena područja

(1) Radi smanjenja stupnja ugroženosti ljudi i materijalnih dobara i radi provođenja mjera i aktivnosti zaštite od štetnoga djelovanja voda, određuje se područje koje je ugroženo:

1. poplavama (u daljnjem tekstu: poplavno područje),

2. erozijom površinskih voda (u daljnjem tekstu: erozivno područje).

(2) Područja iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjem tekstu: ugrožena područja) određuje Vlada Federacije na prijedlog federalnoga ministra, uzimajući u obzir prirodne mogućnosti i uvjete za nastanak štetnoga djelovanja voda, broj potencijalno ugroženih stanovnika i veličinu moguće štete na zemljištu, objektima i drugim dobrima.

(3) Radi zaštite od štetnoga djelovanja voda, s obzirom na stupanj ugroženosti, zemljište se na ugroženome području može podijeliti na kategorije.

(4) Federalni ministar donosi propis o načinu određivanja ugroženoga područja i razvrstavanju zemljišta na kategorije ugroženosti.

Članak 87. Poplavno područje

Poplavno područje je područje uz vodotok koje može biti poplavljeno tijekom poplavnoga događaja usljed izlijevanja vode iz korita, bez obzira da li je područje osigurano zaštitnim objektima.

Članak 88. Erozivno područje

33

Erozivno područje je zemljište koje je stalno ili povremeno pod utjecajem površinske, dubinske ili bočne erozije vode, a koje je:

1. izvor plavina (erozivo žarište),

2. pod utjecajem bujica,

3. sastavljeno od tla podložna ispiranju,

4. pod utjecajem morskih valova.

Članak 89. Obveze mjerodavnih razina vlasti

(1) U cilju zaštite od štetnoga djelovanja voda, Federacija, kantoni, gradovi i općine na ugroženome području osiguravaju, svatko u okviru svoje mjerodavnosti prema odredbama ovoga zakona, planiranje mjera zaštite, gradnju i upravljanje zaštitnim vodnim objektima, a naročito gradnju nasipa, brana, pregrada, objekata za stabilizaciju dna i obala, objekata za odvođenje unutrašnjih voda i dr.

(2) Mjere i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka provode se i izvan ugroženoga područja, sve do razine riječnoga bazena, ako se njima povećava stupanj zaštite.

(3) Ciljevi zaštite od štetnoga djelovanja voda moraju biti sadržani i u drugim sektorskim planovima sukladno odredbama članka 42. ovoga zakona.

(4) Mjere i aktivnosti zaštite od poplava dijele se na sljedeće faze: fazu planiranja i pripremnu fazu, fazu aktivne obrane od poplava i fazu sanacije posljedica štetnoga djelovanja voda.

Članak 90. Opseg zaštite od štetnoga djelovanja voda

(1) Opseg zaštite od štetnoga djelovanja voda i potrebne mjere određuju se posebnim planovima: posebnim planovima zaštite od poplava i leda, planovima zaštite od erozije i bujica i planovima zaštite od izvanrednoga zagađenja voda.

(2) Kod određivanja opsega zaštite iz stavka 1. ovoga članka u obzir se uzima naročito:

1. značaj ugroženoga područja, veličina naselja, vrijednost infrastrukture ili zemljišta,

2. prirodne i socijalne prilike stanovništva na ugroženome području,

3. potrebne mjere za zaštitu, uključujući i ocjenu njihove izvodljivosti, visinu troškova te posljedice za prirodnu ravnotežu,

4. osjetljivost vodnoga vala na mogućnost iznenadnoga zagađenja.

(3) Vlada Federacije, na prijedlog federalnoga ministra, donosi propis o vrstama i sadržaju planova iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 91. Osmatranje, prognoza i rano upozorenje

34

(1) Federacija osigurava izravno, sukladno propisima sektora voda i sektora zaštite od prirodnih i drugih nesreća, obavljanje djelatnosti praćenja prirodnih i drugih pojava koje su u svezi sa zaštitom od štetnoga djelovanja voda, a naročito:

1. praćenje i prognozu izvanrednih hidroloških stanja i drugih prirodnih pojava kao što su poplave, pojava bujica i erozije i leda na vodotocima,

2. praćenje stanja visokih pregrada (brana) na temelju podataka pogonskoga praćenja vodnih objekata ili uređaja iz članka 15. stavak 1. ovoga zakona.

(2) Agencija za vodno područje dužna je uspostaviti sustav za praćenje i prognozu izvanrednih hidroloških stanja na pripadajućem vodnome području i osigurati pravovremeno obavještavanje stanovništva na ugroženim područjima.

(3) Federalni meteorološki zavod dužan je uspostaviti sustav za praćenje i prognozu izvanrednih meteoroloških stanja i prognozu takvih stanja pravovremeno dostavljati u informacijski sustav voda iz članka 98. ovoga zakona.

(4) Vlasnik odnosno operator objekta od značaja za zaštitu od štetnoga djelovanja voda dužan je vršiti praćenje i o tome podatke dostavljati u informacijski sustav voda iz članka 98. ovoga zakona, na način propisan vodnim aktom.

(5) Podaci praćenja iz st. 1, 2, 3. i 4. ovoga članka dio su sustava praćenja, obavještavanja i uzbunjivanja, sukladno propisima o zaštiti od prirodnih i drugih nesreća.

Članak 92. Faza aktivne obrane od poplava

(1) Za vrijeme izravne opasnosti od pojave velikih (poplavnih) voda, Federacija, kanton, grad i općina osiguravaju, svatko u okviru svoje mjerodavnosti prema odredbama ovoga zakona, provođenje mjera aktivne obrane od poplava.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka naročito su:

1. mjere na ugroženim područjima i zaštitnim vodnim objektima kojima se sprječava nastanak težih posljedica štetnoga djelovanja voda,

2. neprekidna dežurna služba pravne osobe iz članka 157. ovoga zakona, u vrijeme opasnosti i za vrijeme trajanja velikih voda,

3. povećan nadzor nad zaštitnim objektima i na ugroženim područjima,

4. odstranjivanje naplavina u cilju povećanja kapaciteta protočnosti riječnoga korita,

5. provođenje privremenih mjera kao što je postavljanje obrambenoga nasipa, nasipanje, saniranje proboja i dr.

(3) Kod provođenja aktivne faze obrane od poplava potrebno je poduzeti najveće moguće mjere zaštite zaštitnih vodnih objekata i uređaja, kao i najveće moguće mjere za očuvanje karakteristika ekosustava i prirodnih vrijednosti.

(4) Federalni ministar, na temelju propisa iz članka 90. stavak 3. ovoga zakona, donosi plan o mjerama i način njihove provedbe, za područja uz površinske vode I. kategorije.

35

(5) Kantonalni ministar mjerodavan za vode, na temelju propisa iz članka 90. stavak 3. ovoga zakona, donosi plan o mjerama i način njihove provedbe, za područja uz površinske vode II. kategorije na teritoriju kantona.

Članak 93. Način provođenja mjera

Kod provođenja mjera aktivne obrane od poplava ili kod izvanrednoga zagađenja, mjerodavna tijela vlasti, pravne i fizičke osobe moraju postupati tako da u što manjoj mogućoj mjeri ugroze kvalitetu vode i da ne oštete vodno dobro i priobalno zemljište, vodne objekte i drugu infrastrukturu, te da u najvećoj mogućoj mjeri očuvaju hidromorfološke karakteristike vodotoka.

Članak 94. Sanacije posljedica štetnoga djelovanja voda

(1) Sanacija se posljedica štetnoga djelovanja voda izvodi na temelju programa sanacije.

(2) Ako su posljedice štetnoga djelovanja voda nastale na vodnome, priobalnome ili drugome zemljištu ili na vodnoj infrastrukturi ili drugome vodnom objektu i uređaju, koji je u vlasništvu Federacije, sredstva za njihovu sanaciju osigurava Federacija.

(3) Ako su posljedice štetnoga djelovanja voda nastale na vodnome objektu ili uređaju namijenjenom za posebno korišćenje vode i vodnoga dobra koji nije u vlasništvu Federacije, njegovu je sanaciju dužan osigurati vlasnik ili operator.

(4) Ako osoba iz stavka 3. ovoga članka ne osigura sanaciju, a to je značajno za funkcioniranje sustava zaštite od štetnoga djelovanja voda, Federalno ministarstvo sanaciju osigurava na njegov teret.

(5) Bez obzira na odredbe st. 2. do 4. ovoga članka, troškove sanacije posljedica izvanrednoga zagađenja voda snosi pravna i/ili fizička osoba zbog čije je radnje ili propuštanja radnje nastupilo zagađenje.

(6) Program sanacije iz stavka 1. ovoga članka predlaže Federalno ministarstvo, a donosi Vlada Federacije u roku od šest mjeseci od dana procjene štete i pripreme prijedloga programa sanacije. Procjenu štete i pripremu prijedloga programa sanacije vrši posebno povjerenstvo za procjenu štete, sukladno ovomu zakonu i propisima o zaštiti od prirodnih i drugih nesreća.

Članak 95. Opće zabrane

Na vodnome su dobru i priobalnome zemljištu zabranjene djelatnosti i zahvati u prostoru koji mogu:

1. ugroziti stabilnost vodnoga i priobalnoga zemljišta,

2. umanjiti stupanj zaštite od štetnoga djelovanja voda,

3. sprječavati normalan protok vode, naplavina i mulja,

4. onemogućiti opstanak i razmnožavanje vodnih i uz vodu vezanih organizama.

36

Članak 96. Zabrane na poplavnome području

(1) Na poplavnome području su, osim zabrana iz članka 12. ovoga zakona, izričito zabranjene i sve aktivnosti koje mogu za vrijeme poplava imati štetni utjecaj na vode, vodno dobro i priobalno zemljište i zaštitne objekte, a naročito:

1. na obrambenome nasipu odnosno obodnome kanalu i inundacijskome području kopati zemlju, saditi drveće i grmlje, pobijati kolje i druge predmete, kao i postavljati rampe, ako ovim zakonom nije drukčije određeno;

2. na nasipu graditi objekte koji nemaju karakter zaštitnoga objekta;

3. vršiti vađenje materijala (šljunka, pijeska, kamena i gline) u inundacijskome području odnosno u branjenome području na udaljenosti manjoj od 100 metara od vanjske (vodne) nožice nasipa;

4. graditi bunare na udaljenosti manjoj od 50 metara od vanjske nožice nasipa, kopati (bušiti)

jame ili paralelne kanale na udaljenosti manjoj od 20 metara od unutrašnje nožice, odnosno 10 metara od vanjske nožice nasipa;

5. podizati ograde i živice i saditi drveće na udaljenosti manjoj od 20 metara s unutarnje strane i

10 metara s vanjske strane od nožice nasipa, kao i graditi objekte (stambene, privredne i druge) s unutarnje strane nasipa na udaljenosti manjoj od 20 metara od nožice nasipa i u inundacijskome području;

6. obrađivati zemlju na udaljenosti manjoj od 10 metara od nožice nasipa;

7. podizati pregrade u inundacijskome području;

8. puštati po nasipu, obodnom i odvodnom kanalu stoku radi ispaše ili prevoditi stoku izvan

mjesta određena za prijelaz;

9. oštećivati ili uništavati uređaje na nasipu (rampe, oznake, vodomjeri i dr.) ili uređaje za registraciju promjena na vodama ili druge znakove;

10. na nasipu i njegovom zaštitnom pojasu i u inundacijskome području istovarati ili ostavljati

bilo kakav materijal, izuzev materijala za obranu od poplava (deponije kamena i zemlje); 11. oštećivati ili neovlašćeno rukovati akumulacijama i njihovom opremom, crpnim postajama,

ustavama, kanalima, tunelima, kulama zatvaračnicama i njima pripadajućim objektima, dalekovodima, trafo-postajama i sustavom veza;

12. neovlašćeno koristiti pristupne puteve do zaštitnih objekata; 13. mijenjati pravac vodotoka i kanala bez vodne suglasnosti i vodne dozvole odnosno protivno

uvjetima određenim u vodnoj suglasnosti i vodnoj dozvoli; 14. unositi u vodotoke, jezera, more, akumulacije i retenzije, kao i deponirati na obale vodotoka,

jezera, mora, akumulacija i retenzija: kamen, zemlju, jalovinu i druge krute i tečne materije i materijale;

15. saditi drveće na udaljenosti manjoj od 10 metara od linije dopiranja velikih voda vodotoka i

mora, odnosno 10 metara od rubne linije akumulacije ili retenzije, obodnoga ili vještačkoga kanala, izuzev zaštitnih šuma;

37

16. podizati zgrade i druge objekte koji ne služe obrani od poplava i koji sprječavaju prilaz vodotoku na udaljenosti manjoj od 10 metara od linije dopiranja velikih stogodišnjih voda za sve površinske vode, najviše razine obalnoga mora, izuzev ako je vlasniku ili korisniku uvjetovana izgradnja objekta prethodnim poduzimanjem zaštitnih mjera kojima se onemogućuju ili smanjuju štetne posljedice voda;

17. vršiti radnje koje mogu oštetiti korito i obale vodotoka, jezera, odnosno korito kanala, korito i

obale akumulacije ili retenzije ili tunela ili smetati slobodnom otjecanju vode; 18. izvoditi radove u blizini vodotoka, jezera, kanala, tunela, akumulacije i retenzije, koji bi

mogli ugroziti stabilnost zaštitnih vodnih objekata ili njihovu uporabu (kopanje šljunka, pijeska, kamena i sl.).

(2) Zabranjeno je, bez pisane suglasnosti mjerodavna tijela za vode:

1. u inundacijskome području saditi drveće i grmlje, sjeći drveće i krčiti rastinje;

2. u inundacijskome području sjeći zaštitne šume ili drugo drveće i vršiti druge radove koji mogu dovesti do erozivnih procesa;

3. pristajati plovnome objektu uz obale vodotoka, jezera ili morsku obalu radi utovara ili istovara tereta i na obali vodotoka, jezera ili na morskoj obali deponirati ili istovarati materijale odnosno materije namijenjene utovaru u plovni objekat;

4. vršiti promet vozilima po obrambenim nasipima.

Članak 97. Zabrane na erozivnome području

(1) Na erozivnome je području zabranjeno:

1. izvoditi građevinske i druge zahvate u prostoru na način koji pospješuje eroziju i nastanak bujica,

2. ogolijevanje površina, 3. krčenje šumskih površina koje sprječavaju klizanje zemljišta i snježne naslage, izravnavaju

protoke ili na drugi način štite nizvodna područja od štetnih utjecaja erozije, 4. zatrpavanje izvora, 5. skupljanje ili odvođenje sabranih voda preko erozivnih ili kliznih zemljišta bez nadzora, 6. ograničavanje protoka vodenih bujica, jačanje erozivne snage vode i slabljenje uravnoteženih

odnosa, 7. izvlačenje, odlaganje ili skladištenje drva i drugih materijala, 8. zatrpavanje otkopanim ili otpadnim materijalom, 9. skupljanje naplavina s dna i korita, osim za osiguranje protočne moći korita bujica.

(2) Uvjeti za zahvat u prostoru na ugroženome području detaljno se određuju vodnim aktima, sukladno odredbi iz članka 109. stavak 2. točka 3. ovoga zakona.

VIII. INFORMACIJSKI SUSTAV VODA

Članak 98.

38

Ciljevi uspostave Informacijskoga sustava voda

(1) Opći ciljevi uspostave Informacijskoga sustava voda (u daljnjem tekstu: ISV) su:

1. racionalizacija, integracija i optimizacija odlučivanja u sektoru voda, kroz proces korišćenja informacijske i komunikacijske tehnologije,

2. razmjena i objedinjavanje informacija interno - unutar sektora voda i eksterno - s vanjskim i međunarodnim institucijama.

(2) Posebni ciljevi uspostave ISV su:

1. unaprjeđenje točnosti i pouzdanosti informacija iz sustava upravljanja vodama,

2. skraćivanje vremena dostupnosti informacija sustavu upravljanja vodama,

3. uspostavljanje osnove za kontinuirano praćenje promjena sustava upravljanja vodama,

4. racionalno korišćenje i zaštita vodnih resursa,

5. povećanje kvalitete u donošenju razvojnih odluka,

6. povećanje intelektualnoga kapitala,

7. promocija pozitivne slike o upravljanju vodama, utemeljene na profesionalnom i odgovornom radu.

Članak 99. Sadržaj ISV

(1) ISV, prema odredbama ovoga zakona, sadrži dvije osnovne skupine podataka i to:

1. podatke u mjerodavnosti institucija u sektoru voda,

2. podatke u mjerodavnosti vanjskih institucija (civilna zaštita, vatrogasci, policija i dr.), koji su od značaja za upravljanje vodama.

(2) Osnovnu skupinu podataka iz stavka 1. točka 1. ovoga članka čine:

1. vodni katastar,

2. vodna knjiga,

3. evidencija izdatih koncesija na vodama i vodnome dobru,

4. evidencija o inspekcijskim pregledima,

5. podaci o intelektualnome kapitalu,

6. ostala dokumentacija.

(3) Osnovnu skupinu podataka iz stavka 1. točka 2. ovoga članka čine:

1. zemljopisni podaci i resursi,

2. demografski, sociološki i ekonomski podaci.

Članak 100. Vodni katastar

(1) Vodni katastar čine katastri:

1. voda,

2. vodnoga dobra i vodnih objekata,

39

3. uređenja i zaštite od štetnoga djelovanja voda,

4. korišćenja voda,

5. zaštite voda,

6. ostale vodne dokumentacije.

(2) Katastar voda sadrži podatke o površinskim, podzemnim i prijelaznim vodama i obalnim morskim vodama.

(3) Vodni katastri sadrže vremenski nepromjenljive i vremenski promjenljive podatke.

Članak 101. Vodna knjiga

(1) U vodnoj knjizi evidentiraju se svi podaci o izdatim vodnim aktima i nalozima.

(2) Vodna knjiga sastoji se od upisnika, zbirke isprava i tehničke dokumentacije.

(3) Vodnu knjigu vodi tijelo iz članka 139. ovoga zakona mjerodavno za izdavanje vodnih akata.

(4) Kantonalno, gradsko odnosno općinsko tijelo mjerodavno za vode dužno je dostaviti preslik izdata vodnoga akta mjesno mjerodavnoj agenciji za vode.

Članak 102. Evidencija koncesija na vodama i vodnome dobru

(1) Evidencija izdatih koncesija na vodama i vodnome dobru sadrži podatke o odlukama i ugovorima o koncesijama na vodama i vodnome dobru.

(2) Tijelo koje dodijeli koncesiju iz stavka 1. ovoga članka dužno je dostaviti kopiju dokumentacije o dodjeli koncesije mjesno mjerodavnoj agenciji za vode.

Članak 103. Evidencija inspekcijskih pregleda

Vodna inspekcija dužna je dostaviti kopiju predmeta o inspekcijskome pregledu mjesno mjerodavnoj agenciji za vodno područje.

Članak 104. Ustrojstvo i upravljanje ISV

(1) U cilju optimalnoga prikupljanja, korišćenja i povezivanja osnovnih skupina podataka koji čine temelj za upravljanje vodama na razini riječnoga bazena, ISV se uspostavlja na razini vodnih područja i to za:

1. Vodno područje Save,

2. Vodno područje Jadranskoga mora.

40

(2) Mjesno mjerodavna agencija za vodno područje organizira, uspostavlja i upravlja ISV.

(3) Federalni ministar donosi propis o uspostavi i upravljanju ISV.

Članak 105. Obveza ustupanja podataka za ISV

Federalno, kantonalno, gradsko i općinsko tijelo i druge institucije mjerodavne za vode, kao i tijela, institucije i druge fizičke i pravne osobe koje posjeduju podatke značajne za upravljanje vodama imaju obvezu ustupiti te podatke mjesno mjerodavnoj agenciji za vodno područje, bez naknade.

Članak 106. Pristup informacijama ISV

(1) Agencija za vodno područje, na zahtjev federalnoga, kantonalnoga, gradskoga i općinskoga tijela uprave mjerodavna za vode i agencije za vodno područje s istoga vodnog područja Republike Srpske i mjerodavna tijela za vode Distrikta Brčko, daje traženu informaciju iz ISV, bez naknade.

(2) Agencija za vodno područje, na zahtjev pravne ili fizičke osobe, izdaje traženu informaciju iz ISV uz naknadu, sukladno Zakonu o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 32/01).

IX. VODNI AKTI

Članak 107. Vrste vodnih akata

(1) Radi osiguranja upravljanja vodama i osiguranja pravičnog pristupa vodi svim pravnim i fizičkim osobama ovim se zakonom propisuje način ostvarivanja prava na vodu izdavanjem vodnih akata. Vodni akti u smislu ovoga zakona su:

1. prethodna vodna suglasnost,

2. vodna suglasnost i

3. vodna dozvola.

(2) Vodni akti su upravni akti i izdaju se u obliku rješenja, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

(3) Postupak izdavanja vodnih akata provodi se prema pravilima utvrđenim ovim zakonom, uz subsidijarnu primjenu Zakona o upravnome postupku (“Službene novine Federacije BiH”, br: 2/98 i 48/99).

(4) Federalni ministar donosi propis o sadržaju, obliku, uvjetima, načinu izdavanja, čuvanja i drugim pitanjima od značaja za vodne akte iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 108. Sadržaj vodnoga akta

Vodni akt sadrži naročito:

1. ime odnosno naziv fizičke odnosno pravne osobe i podatke za kontakt s podnositeljem zahtjeva i nositeljem prava iz akta, kao i kratku oznaku predmeta postupka,

41

2. opis mjesta, vrste, opsega i namjene prava iz akta,

3. vremensko važenje akta,

4. rok za početak aktivnosti iz akta koji se izdaje, koji može biti najviše tri godine,

5. rok za završetak aktivnosti iz akta koji se izdaje, koji može biti najviše pet godina,

6. uvjete za sprječavanje ili ublažavanje negativnih utjecaja,

7. iznos troškova postupka,

8. pouku o pravnome lijeku.

Članak 109.

Aktivnosti za koje su uvijek potrebni vodni akti

(1) Prethodna vodna suglasnost, vodna suglasnost i vodna dozvola moraju se pribaviti, bez obzira na njihove utjecaje, za sljedeće aktivnosti:

1. zahvatanje vode u svim gospodarskim granama i djelatnostima, a naročito za: - industriju i energetiku,

- poljoprivredu,

- vodoopskrbu,

- uslužne djelatnosti koje u tehnološkome postupku koriste vodu,

- turističke djelatnosti;

2. ispuštanje otpadnih voda u površinske vode;

3. neizravno ispuštanje otpadnih voda u podzemne vode;

4. vještačko prihranjivanje podzemnih voda;

5. vađenje materijala iz vodotoka;

6. izgradnju objekata za iskorišćavanje hidroenergije;

7. trajno podizanje razine vode i kao rezultat toga, plavljenje normalno suha zemljišta;

8. izgradnju objekata za zaštitu od poplava;

9. izgradnju prometnica (cestovnih i željezničkih), uključujući i šumske putove;

10. izgradnju mostova ili drugih objekata iznad vodotoka ili u vodotoku;

11. izgradnju ili uređenje deponija otpada;

12. pokretanje postupka izdavanja koncesija na vodama i vodnome dobru;

13. za promet opasnih materija kao i proizvoda od tih materija koji nakon uporabe dospijevaju u vode;

14. uređenje vodotoka.

(2) Osim za aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, prethodna vodna suglasnost, vodna suglasnost i vodna dozvola izdaju se i za aktivnosti koje mogu:

1. privremeno ili trajno degradirati kvalitetu voda, ili ometati poboljšanje njihove postojeće kvalitete;

2. štetno utjecati na akvatične i poluakvatične ekosustave;

42

3. povećati rizik od poplave ili erozije;

4. značajno smanjiti kvantitet voda, promijeniti morfologiju vodotoka, ometati korišćenje površinskih voda za rekreaciju i dr.

(3) Aktivnosti iz stavka 2. ovoga članka detaljnije se definiraju propisom iz članka 107. stavak 4. ovoga zakona.

Članak 110.

Objekti i aktivnosti za koje nisu potrebni vodni akti

(1) Vodni akti nisu potrebni za korišćenje vode koje ne prelazi opseg opće uporabe vode iz članka 46. ovoga zakona.

(2) Vodni akti nisu potrebni za gašenje požara i poduzimanje žurnih sanitarnih i drugih mjera u slučaju opće opasnosti.

(3) Vodni akti nisu potrebni za objekte i aktivnosti što ne podliježu obvezi pribavljanja okolinske dozvole u smislu odredaba Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH“, broj 33/03), a koji vodu za vršenje gospodarske ili obrtničke djelatnosti osiguravaju priključkom na javni vodovodni sustav i ispuštanje otpadnih voda vrše u javni kanalizacijski sustav, po odobrenju operatora tih sustava.

(4) Vodne akte nije potrebno pribaviti ni za građenje novih i rekonstrukciju postojećih stambenih objekata koji se opskrbljuju vodom priključkom na javni vodovodni sustav, a ispuštanje otpadnih voda vrše u javni kanalizacijski sustav.

(5) Odredbe se st. 3. i 4. ovoga članka ne odnose na objekte koji svojim gabaritom i načinom fundiranja utječu na režim podzemnih voda.

(6) Operator vodovodnoga odnosno kanalizacijskoga sustava ne može izdati odobrenje za priključak na vodovodni sustav odnosno na kanalizacijski sustav fizičkim i pravnim osobama iz st. 3. i 4. ovoga članka ako sam za taj sustav ne posjeduje vodnu dozvolu.

(7) Sadržaj odobrenja iz stavka 3. ovog članka utvrđuje se propisom iz članka 107. stavak 4. ovoga zakona.

Članak 111. Prethodna vodna suglasnost

(1) Prethodnom se vodnom suglasnošću odlučuje o postojanju uvjeta za ostvarivanje prava na vodu podnositelja zahtjeva, kao i način ostvarivanja toga prava, te uvjeti kojima mora udovoljiti dokumentacija za građenje novih, rekonstrukciju ili uklanjanje postojećih objekata i druge aktivnosti koje se ne smatraju građenjem, a mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjenu režima voda.

(2) Prethodna se vodna suglasnost iz stavka 1. ovoga članka pribavlja u postupku izdavanja okolinske dozvole, urbanističke suglasnosti za objekte i aktivnosti za koje nije potrebna okolinska dozvola, i u postupku izdavanja koncesije na vodama i vodnome dobru.

(3) Za objekte ili radove za koje je pribavljena prethodna vodna suglasnost iz stavka 1. ovoga članka, a za koje nije podnesen zahtjev za izdavanje vodne suglasnosti, prethodna vodna suglasnost prestaje važiti istekom roka od tri godine.

Članak 112.

43

Prethodna vodna suglasnost i okolinska dozvola

(1) Okolinska dozvola za pogone i postrojenja za koje je prijeko potrebno pribaviti okolinsku dozvolu sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, izdaje se na temelju prethodne vodne suglasnosti, za objekte za koje je ovim zakonom propisana obveza pribavljanja prethodne vodne suglasnosti.

(2) Zahtjev za izdavanje prethodne vodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnosi tijelo mjerodavno za izdavanje okolinske dozvole.

(3) Za pogone, postrojenja i aktivnosti koji prije dobivanja okolinske dozvole moraju proći proceduru procjene utjecaja na okoliš, tijelo mjerodavno za izdavanje vodnih akata sudjeluje u postupku procjene utjecaja na okoliš, na zahtjev tijela koje vodi postupak procjene utjecaja na okoliš.

(4) Za pogone, postrojenja ili aktivnosti koji moraju proći proceduru procjene utjecaja na okoliš, uz zahtjev iz članka 120. stavak 1. ovoga zakona podnosi se i studija o utjecaju na okoliš, sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša.

Članak 113. Prethodna vodna suglasnost i koncesije

(1) Tijelo mjerodavno za izdavanje koncesije za korišćenje vode i vodnoga dobra obvezatan je, prije pokretanja postupka za dodjelu koncesije, pribaviti prethodnu vodnu suglasnost od mjerodavna tijela sukladno odredbama ovoga zakona.

(2) Prethodna vodna suglasnost iz stavka 1. ovog članka se, nakon provođenja postupka dodjele koncesije, prenosi na pravnu osobu koja je dobila koncesiju.

(3) Pravna osoba iz stavka 2. ovoga članka dužna je pribaviti ostale vodne akte, sukladno odredbama ovoga zakona.

Članak 114. Vodna suglasnost

(1) Vodnom se suglasnošću utvrđuje da je dokumentacija priložena uz zahtjev za izdavanje vodne suglasnosti sukladna prethodnoj vodnoj suglasnosti, propisima o vodama i planskim dokumentima.

(2) Odobrenje za građenje novih ili rekonstrukciju postojećih objekata u smislu propisa o prostornome uređenju izdaje se po izdatoj vodnoj suglasnosti za objekte za koje je ovim zakonom propisana obveza pribavljanja vodne suglasnosti.

(3) Vodna se suglasnost izdaje sukladno odredbama članka 120. ovoga zakona, uz ovjeru dokumentacije za građenje, čime se potvrđuje da je ta dokumentacija urađena sukladno prethodnoj vodnoj suglasnosti. Ovjera se vrši upisivanjem broja i stavljanjem otiska pečata tijela mjerodavna za izdavanje vodnoga akta na tu dokumentaciju.

(4) Vodna se suglasnost neće izdati ako dokumentacija za građenje ili druge aktivnosti nije urađena sukladno prethodnoj vodnoj suglasnosti.

(5) Za izuzetne slučajeve, za koje nije potrebna vodna dozvola prema odredbama članka 115. stavak 1. ovoga zakona, sastavni dio vodne suglasnosti su uvjeti za uređenje lokaliteta i predmetne dionice vodotoka.

44

(6) Vodna suglasnost prestaje da važi istekom roka od dvije godine od dana njezina izdavanja, ukoliko do toga dana nije pribavljeno odobrenje za građenje i nisu započeti radovi.

Članak 115.

Vodna dozvola

(1) Vodna dozvola potrebna je za sve objekte i aktivnosti za koje je ovim zakonom propisano izdavanje vodne suglasnosti, izuzev za vađenje materijala iz vodotoka iz članka 63. i uređenje vodotoka iz članka 80. ovog zakona.

(2) Ako se, zbog promjene u tehnologiji ili iz drugih razloga, naknadno izmijeni opseg i uvjeti korišćenja vode odnosno ispuštanje otpadnih voda u površinske vode, potrebna je nova vodna dozvola.

Članak 116.

(1) Vodnom se dozvolom utvrđuje namjena, način i uvjeti iskorišćavanja vode, režim rada objekata i postrojenja, način i uvjeti ispuštanja otpadnih voda, način i uvjeti odlaganja krutoga i tečnoga otpada i drugi uvjeti.

(2) Vodnom se dozvolom utvrđuje da su ispunjeni uvjeti određeni vodnom suglasnošću i da je uz zahtjev za izdavanje vodne dozvole priložen opći akt iz članka 20. stavak 6. ovoga zakona, koji se donosi prije izdavanja vodne dozvole.

Članak 117.

(1) Vodna dozvola izdaje se na određeno vrijeme, a najdulje do 15 godina.

(2) Pravo na korišćenje ili uporabu vode ili ispuštanje otpadnih voda, stečeno na temelju vodne dozvole, ne može se prenositi na drugu pravnu i fizičku osobu.

(3) Izdavanje vodne dozvole prethodi izdavanju upotrebne dozvole u smislu propisa o građenju.

Članak 118.

(1) Vodna dozvola prestaje važiti:

1. istekom roka važnosti vodne dozvole,

2. korisnikovim odricanjem prava iz vodne dozvole,

3. nekorišćenjem prava iz vodne dozvole bez opravdanih razloga dulje od dvije godine.

(2) Rješenje o utvrđivanju prestanka prava u smislu odredbe iz stavka 1. ovoga članka donosi tijelo koje je izdalo vodnu dozvolu.

(3) U slučaju iz stavka 1. točka 1. ovoga članka vodna se dozvola može produljiti po zahtjevu korisnika.

Članak 119. Obveze budućeg imaoca prava na korišćenje voda

(1) Vodnim se aktom može odrediti da budući imalac prava na korišćenje voda mora, kod planiranja, izgradnje i rada objekta, omogućiti i korišćenje toga objekta za zaštitu od štetnoga djelovanja voda.

45

(2) Vodnim se aktom može odrediti da budući imalac prava na korišćenje voda mora omogućiti korišćenje vodnoga objekta za opću uporabu vode ili za opskrbu vodom za piće, ako to bitno ne pogoršava uvjete ostvarivanja njegova prava.

Članak 120.

Zahtjev za izdavanje vodnoga akta

(1) Vodni se akt izdaje na pisani zahtjev investitora odnosno korisnika, tijela mjerodavna za izdavanje urbanističke suglasnosti po propisima o prostornome uređenju, tijela mjerodavna za izdavanje okolinske dozvole ili tijela mjerodavna za pokretanje postupka za dodjelu koncesija na vodama i vodnome dobru prema propisima o koncesijama.

(2) Uz zahtjev za izdavanje vodnoga akta dostavljaju se potrebni podaci o lokalitetu, vrsti i obimu aktivnosti koja se namjerava provesti i tehnička dokumentacija kojom se obrađuje konkretna aktivnost. Vrsta i sadržaj podataka i dokumentacije određuje se propisom iz članka 107. stavak 4. ovoga zakona.

(3) Vodne akte izdaje mjerodavno tijelo iz članka 139. ovoga zakona.

(4) Vodni akti kojima se regulira korišćenje prekograničnih voda ili ispuštanje otpadnih u prekogranične vode izdaju se sukladno procedurama utvrđenim međunarodnim ugovorima ili konvencijama.

(5) Dokumentaciju koja se podnosi uz zahtjev za izdavanje vodnoga akta izrađuje pravna osoba registrirana za tu djelatnost.

(6) Federalni ministar donosi propis kojim se propisuju uvjeti i kriteriji koje mora ispunjavati pravna osoba iz stavka 5. ovoga članka.

Članak 121.

Dodatni zahtjevi prema podnositelju zahtjeva

(1) Ovisno o prirodi aktivnosti i njenim očekivanim utjecajima, tijelo mjerodavno za izdavanje vodnih akata može zahtijevati dodatne podatke i dopunu dokumentacije.

(2) Dodatne podatke ili dopunu dokumentacije tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je zatražiti u pisanome obliku s navođenjem dokumentacije i podataka koji se traže, uz upozorenje podnositelju zahtjeva o posljedicama koje će nastupiti ako zahtjev ne bude ispunjen. Tražena dokumentacija i podaci dostavljaju se u roku koji odredi tijelo koje vodi postupak.

(3) Ako investitor, korisnik ili mjerodavno tijelo iz članka 120. stavak 1. ovoga zakona ne dostavi dokumentaciju u roku koji mu odredi tijelo koje vodi postupak, zahtjev će se za izdavanje vodnoga akta odbaciti zaključkom protiv kojeg je dopuštena posebna žalba.

Članak 122.

Stručno mišljenje agencije za vode

(1) Kantonalno, gradsko ili općinsko tijelo uprave mjerodavno za izdavanje vodnih akata, u postupku izdavanja vodnoga akta iz svoje mjerodavnosti, može zatražiti stručno mišljenje mjerodavne agencije za vodno područje.

46

(2) Propisom iz članka 107. stavak 4. ovoga zakona uređuje se postupak izdavanja stručnoga mišljenja iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 123.

Suradnja tijela u postupku izdavanja vodnih akata

(1) Ako se u postupku izdavanja vodnoga akta, a posebice prethodne vodne suglasnosti, utvrdi postojanje razloga koji ukazuju da objekt, instalacija ili aktivnost koji se planiraju ili nalaze na teritoriju Federacije može imati negativne utjecaje na vode na teritoriju Republike Srpske, mjerodavno tijelo Federacije dostavlja podatke i dokumentaciju iz zahtjeva mjerodavnu tijelu Republike Srpske i traži izdavanje prethodne suglasnosti.

(2) Ako se razlozi iz stavka 1. ovoga članka odnose na negativne utjecaje na vode druge države, mjerodavno tijelo iz članka 139. ovoga zakona dužno je, putem institucije Bosne i Hercegovine mjerodavne za vode, proslijediti podatke iz dokumentacije mjerodavnomu tijelu odnosne države u cilju njegova očitovanja.

(3) U provođenju aktivnosti iz stavka 2. ovoga članka mjerodavna institucija postupa sukladno konvencijama i međunarodnim sporazumima koje je ratificirala odnosno potpisala Bosna i Hercegovina.

Članak 124.

Obavještavanje zainteresiranih strana i javnosti

(1) Radi osiguranja sudjelovanja javnosti u radu i rješavanja mogućega sukoba interesa, mjerodavno tijelo iz članka 139. ovoga zakona prije izdavanja prethodne vodne suglasnosti obvezatno o zahtjevu obavještava zainteresirane strane i javnost na području riječnoga sliva, putem obavijesti na oglasnoj ploči tijela mjerodavna za izdavanje vodnih akata, oglašavanjem u lokalnome sredstvu javnog informiranja, a u slučaju međuentitetskoga utjecaja, u najmanje dva sredstva javnoga informiranja koja su dostupna javnosti i na teritoriju Republike Srpske.

(2) Javni oglas iz stavka 1. ovoga članka sadrži informacije propisane podzakonskim aktom iz članka 107. stavak 4. ovoga zakona.

(3) Mjerodavno tijelo iz članka 139. ovoga zakona dužno je zainteresiranim stranama i javnosti odrediti rok za pisano očitovanje o predloženim aktivnostima iz zahtjeva koji ne može biti dulji od 30 dana od dana javnoga obavještavanja, odnosno od dana dostave obavijesti o vođenju postupka.

(4) Mjerodavno tijelo iz članka 139. ovoga zakona može, prema slobodnoj ocjeni, organizirati javnu raspravu o pitanju iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Na poziv mjerodavna tijela koje izdaje okolinsku dozvolu za sudjelovanje na javnoj raspravi, tijelo koje je izdalo prethodnu vodnu suglasnost sudjeluje u javnoj raspravi.

Članak 125.

47

Izjašnjenje podnositelja zahtjeva

(1) Podnositelj zahtjeva ima pravo pisano se očitovati o mišljenju mjerodavna tijela i o primjedbama i mišljenjima dostavljenim u postupku očitovanja javnosti, zainteresiranih strana i javne rasprave.

(2) Očitovanje iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva dostavlja u roku koji određuje tijelo koje vodi postupak. Propuštanje očitovanja u datome roku ne odlaže vođenje postupka.

Članak 126.

Dostavljanje odluke i obavještavanje

(1) Rješenje izdatoga vodnoga akta mora biti dostupno zainteresiranim stranama i javnosti, na njihov zahtjev.

(2) Izdati vodni akt mjerodavno tijelo iz članka 139. ovoga zakona dostavlja podnositelju zahtjeva.

(3) Na izdati vodni akt podnositelj zahtjeva i zainteresirana strana imaju pravo žalbe.

(4) Izdati vodni akt mjerodavno tijelo iz članka 139. ovoga zakona objavljuje na način utvrđen podzakonskim propisom iz članka 107. stavak 4. ovoga zakona.

Članak 127.

Troškovi postupka

(1) Troškove postupka izdavanja vodnoga akta snosi podnositelj zahtjeva.

(2) O troškovima postupka iz stavka 1. ovoga članka mjerodavno tijelo iz članka 139. ovoga zakona odlučuje posebnim zaključkom.

Članak 128.

Dodatni uvjeti u izdatome vodnome aktu

Mjerodavno tijelo iz članka 139. ovoga zakona može u izdatome vodnome aktu propisati i posebne uvjete radi sprječavanja ili ublažavanja negativnih utjecaja uzrokovanih aktivnošću koja je predmet akta, radi obveze zaštite objekta koji je predmet vodnoga akta od štetna djelovanja voda i sl.

Članak 129.

Vremensko važenje vodnoga akta

(1) Vodni akti izdaju se na određeno vrijeme utvrđeno odredbama ovoga zakona. Ovisno o tehnološkoj složenosti objekta, vodna se dozvola može izdati i na kraće razdoblje od vremena utvrđena u članku 117. stavak 1. ovoga zakona.

(2) Ako je vodna dozvola izdata na razdoblje dulje od pet godina, utvrđeni uvjeti iz dozvole moraju se preispitati svakih pet godina. Tijelo koje je izdalo dozvolu po službenoj dužnosti pokreće postupak

48

preispitivanja uvjeta iz dozvole, uz zahtjev korisniku da u određenome roku dostavi prijeko potrebnu dokumentaciju.

(3) Ukoliko korisnik ne postupi po zahtjevu tijela, mjerodavno tijelo iz članka 139. ovoga zakona ukida izdatu vodnu dozvolu.

Članak 130.

Izmjene vodnih akata

(1) Mjerodavno tijelo iz članka 139. ovoga zakona može izmijeniti ranije izdati vodni akt ako:

1. je izmjena potrebna radi osiguranja opskrbe vodom za piće iz članka 47. stavak 2. ovoga zakona,

2. su utjecaji aktivnosti koja je predmet vodnoga akta bitno drukčiji od onih koji su procijenjeni prilikom izdavanja vodnoga akta,

3. bi, zbog uvođenja naprednije tehnologije, utjecaji aktivnosti mogli biti bitno smanjeni, bez prevelikih troškova po korisnika,

4. je izmjena potrebna radi izvršavanja međunarodnih ugovora koje zaključi Bosna i Hercegovina.

(2) Izmjene iz stavka 1. ovoga članka mjerodavno tijelo ne može izvršiti ako bi one spriječile ili znatno ometale nastavak izvođenja aktivnosti.

(3) Zahtjev za izmjenu vodnoga akta može podnijeti tijelo inspekcije, nositelj prava iz vodnoga akta ili zainteresirana strana. Tijelo koje izdaje vodni akt izmjenu akta pokreće po službenoj dužnosti.

(4) Zahtjev za izmjenu vodnoga akta rješava se po istome postupku kao i zahtjev za njegovo izdavanje.

Članak 131.

Privremeno ograničenje i prilagođavanje prava na korišćenje voda

(1) Za osiguranje potrebnih količina i kvalitete vode i očuvanja prirodne ravnoteže vodnih i o vodi ovisnih ekosustava, u slučaju prirodne pojave koja prouzrokuje privremeni nedostatak vode ili nastupi opasnost od štetna djelovanja voda, može se posebnim rješenjem imaocu prava na korišćenje vode privremeno ograničiti, ili obustaviti ili utvrditi obveza da tehničkim ili drugim mjerama u određenome razdoblju prilagodi ostvarivanje prava na korišćenje vode na određenome području.

(2) Osim ograničenja iz stavka 1. ovoga članka može se na određenome području i privremeno ograničiti ili privremeno obustaviti provođenje prava na korišćenje vode, ako dođe do ekološke nesreće, većega oštećenja na vodnim objektima, ili drugih događaja koji prouzrokuju nedostatak vode ili nastupi opasnost od štetna djelovanja voda.

(3) Kod ograničenja ili prekida korišćenja vode iz st. 1. i 2. ovoga članka prioritet ima osiguranje vode za piće i vode za zaštitu od požara.

(4) Ako imalac prava na korišćenje ne poštiva ograničenja iz st. 1. i 2. ovoga članka, djelimice ili u cijelosti mu se oduzima pravo na korišćenje vode.

(5) Zbog privremena ograničenja ili privremena prekida ostvarivanja prava na korišćenje vode iz st. 1. i 2. ovoga članka, imalac prava nema pravo na naknadu štete.

49

(6) Bez obzira na odredbe iz stavka 5. ovoga članka, imalac prava na korišćenje vode može zahtijevati naknadu štete izravno od osobe koja je prouzrokovala ekološku nesreću, oštećenje vodnoga objekta ili drugoga događaja iz stavka 2. ovoga članka.

(7) Odredbe se iz st. 1. i 2. ovoga članka ne odnose na imaoca prava na korišćenje vode za opskrbu stanovništva vodom za piće.

(8) O oduzimanju prava iz stavka 4. ovoga članka odlučuje tijelo koje je izdalo vodni akt.

Članak 132.

Nalog

(1) Ako u roku važenja vodnoga akta nastupi okolnost iz članka 131. st. 1. i 2. ovoga zakona, tijelo mjerodavno za izdavanje vodnoga akta može, radi usklađivanja postupanja s novonastalim uvjetima, izdati nalog.

(2) Nalogom iz stavka 1. ovoga članka nalaže se korisniku da u određenome roku izvrši neku radnju, izvrši ulaganja ili se uzdrži od nekoga činjenja radi uklanjanja opasnosti od prijetećega ili već nastala poremećaja režima voda.

(3) Na oblik i način izdavanja naloga se na odgovarajući način primjenjuju odredbe o rješenju u upravnome postupku, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Članak 133.

Izdavanje naloga

(1) Nalog izdaje isključivo tijelo koje je izdalo vodni akt.

(2) Primjerak naloga dostavlja se federalnoj, odnosno kantonalnoj vodnoj inspekciji.

Članak 134.

Prigovor na nalog

(1) Protiv naloga može se, u roku od sedam dana od dana prijama rješenja, izjaviti prigovor tijelu koje je izdalo nalog.

(2) Prigovor ne odlaže izvršenje izdatoga naloga.

(3) Rok za donošenje rješenja po prigovoru na izdati nalog je 15 dana od dana podnošenja prigovora.

Članak 135.

Oduzimanje vodnoga akta

(1) Pravnoj se osobi može trajno ili privremeno oduzeti vodni akt.

(2) Rješenje o trajnom ili privremenom oduzimanju vodnoga akta donosi tijelo koje je izdalo vodni akt.

50

Članak 136.

Privremeno oduzimanje

(1) Vodni akt oduzet će se privremeno kada korisnik u roku određenom u nalogu ne obavi radnju, ne izvrši ulaganje ili se ne uzdrži od činjenja naložena u nalogu i ako zbog neizvršenja naloga ne nastupi izravna opasnost po život i zdravlje ljudi ili poremećaj u gospodarstvu.

(2) Vodni se akt može privremeno oduzeti na vrijeme do šest mjeseci, u kom roku se korisniku obustavlja pravo koje je stekao na temelju vodnoga akta i u kom roku je korisnik dužan da izvrši radnju zbog koje mu je privremeno oduzet vodni akt.

Članak 137.

Trajno oduzimanje

Vodni akt oduzima se trajno, ako:

1. u određenome roku korisnik ne obavi radnju, ne izvrši ulaganje ili se ne uzdrži od činjenja naložena u nalogu zbog čega mu je vodni akt privremeno oduzet,

2. bi neizvršenjem naloga mogla nastupiti ili je nastupila teška i izravna opasnost za život ili zdravlje ljudi, ili ako je došlo do poremećaja u gospodarstvu,

3. je podnositelj zahtjeva dao netočne podatke koji su mjerodavno tijelo doveli u zabludu u pogledu činjenica odlučujućih za izdavanje vodnoga akta,

4. su uvjeti iz vodnoga akta bitno prekršeni, uprkos pisanome upozorenju od tijela inspekcije,

5. se aktivnost ne vrši u razdoblju od dvije uzastopne godine,

6. aktivnost uzrokuje utjecaje koji su zabranjeni ovim zakonom, a ti utjecaji ne mogu biti spriječeni ili ublaženi izmjenama vodnoga akta sukladno odredbama članka 130. stavak 1. ovoga zakona.

Članak 138.

Postupak oduzimanja vodnoga akta

(1) Zahtjev za oduzimanje vodnoga akta podnosi tijelo inspekcije ili mjerodavno tijelo iz članka 139. ovoga zakona, po službenoj dužnosti.

(2) Mjerodavno tijelo iz stavka 1. ovoga članka odmah obavještava nositelja prava iz vodnoga akta o podnesenom zahtjevu za oduzimanje vodnoga akta. Nositelj prava iz vodnoga akta dužan je dati odgovor na obavijest.

(3) Nositelj prava iz vodnoga akta kome je oduzet vodni akt može zatražiti izdavanje novoga vodnog akta, ako ispuni potrebne uvjete utvrđene propisom iz članka 107. stavak 4. ovoga zakona.

(4) Rješenje se o trajnom oduzimanju vodnoga akta dostavlja federalnom, kantonalnom, gradskom i općinskom tijelu mjerodavnom za prostorno uređenje i zaštitu okoliša.

Članak 139.

Podjela mjerodavnosti izdavanja vodnih akata

51

(1) Agencija za vodno područje mjerodavna je za izdavanje vodnih akata za:

1. zahvatanje vode u količini većoj od 10 litara u sekundi;

2. ispuštanje otpadnih voda za naselja koja imaju više od 2.000 stanovnika;

3. ispuštanje tehnoloških otpadnih voda u površinske vode;

4. neizravno ispuštanje otpadnih voda u podzemne vode;

5. vještačko prihranjivanje podzemnih voda;

6. vađenje materijala iz površinskih voda I. kategorije;

7. izgradnju hidroelektrane za proizvodnju električne energije, kada:

– je postrojenje locirano na površinskim vodama I. kategorije,

– je postrojenje locirano na površinskim vodama II. kategorije i snage veće od 5 MW,

– su dva ili više postrojenja locirana na površinskim vodama II. kategorije, snage veće od po 2 MW i ista se nalaze na međusobnoj udaljenosti manjoj od 2 kilometra;

8. formiranje akumulacije koja je:

– locirana na površinskim vodama I. kategorije,

– locirana na području dvaju ili više kantona;

9. izgradnju objekata za zaštitu od poplava na površinskim vodama I. kategorije, kao i

izgradnju objekata za zaštitu od poplava na površinskim vodama II. kategorije koji

mogu utjecati na:

– površinske vode I. kategorije,

– vodno dobro koje se nalazi uz površinske vode I. kategorije;

10. aktivnosti iz članka 109. stavak 2. toč.1. do 4. ovoga zakona.

(2) Kantonalno ministarstvo mjerodavno za vode mjerodavno je za izdavanje vodnih akata za:

1. zahvatanje vode u količini do 10 litara u sekundi;

2. ispuštanje otpadnih voda za naselja koja imaju do 2.000 stanovnika;

3. vađenje materijala iz površinskih voda II. kategorije;

4. izgradnju hidroelektrane za proizvodnju električne energije, kada je postrojenje locirano na površinskim vodama II. kategorije, snage do 5 MW;

5. formiranje akumulacije koja je locirana na površinskim vodama II. kategorije i nalazi

se na području kantona;

6. izgradnju objekata za zaštitu od poplava na površinskim vodama II. kategorije, ako

te aktivnosti ne utječu na površinske vode I. kategorije.

(3) Kantonalnim propisom utvrđuje se prijenos dijela kantonalnih mjerodavnosti za izdavanje vodnih akata na grad i općinu.

X. OGRANIČENJA PRAVA VLASNIKA I KORISNIKA ZEMLJIŠTA

Članak 140. Služnosti

52

Za ustanovljavanje prava služnosti radi provođenja ovoga zakona primjenjuju se odredbe Zakona o vlasničko-pravnim odnosima (“Službene novine Federacije BiH“, br. 6/98 i 29/03), te odredbe o služnostima iz propisa o građenju i eksproprijaciji.

Članak 141. Pravo prijelaza preko zemljišta

Vlasnik odnosno korisnik zemljišta dužan je dopustiti prijelaz preko zemljišta osobama koje su ovlašćene da istražuju, premjeravaju, snimaju ili obilježavaju vodno dobro ili vode, kao i osobama koje izvode radove na izgradnji, rekonstrukciji ili održavanju vodnih objekata ili postrojenja iz članka 14. ovoga zakona.

k 142. Rješenje o privremenome zauzimanju zemljišta

(1) Ako vlasnik, odnosno korisnik zemljišta ne postupi sukladno odredbi iz članka 141. ovoga zakona, rješenje o privremenome korišćenju zemljišta donosi općinsko tijelo uprave mjerodavno za imovinskopravne poslove, najkasnije u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva.

(2) Žalba protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odlaže izvršenje rješenja.

Članak 143. Privremeno korišćenje zemljišta radi zaštite od voda

(1) Vlasnik odnosno korisnik zemljišta na ugroženome području iz članka 86. stavak 1. ovoga zakona dužan je dozvoliti privremeno korišćenje toga zemljišta za provođenje mjera i aktivnosti zaštite iz članka 85. i članka 92. ovoga zakona.

(2) Izvođač radova dužan je, kod provođenja mjera i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, u što manjoj mjeri utjecati na stanje zemljišta, a po prestanku opasnosti od štetna djelovanja voda, nastalu štetu otkloniti.

Članak 144.

(1) Ako vlasnik odnosno korisnik zemljišta iz članka 143. stavak 1. ovoga zakona ne dozvoli privremeno korišćenje toga zemljišta, rješenjem općinskoga tijela uprave mjerodavna za imovinskopravne poslove naložit će mu se da postupi sukladno odredbama članka 143. stavak 1. ovoga zakona.

(2) Žalba protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odlaže izvršenje rješenja.

Članak 145. Korišćenje materijala za obranu od poplava

(1) Izvođač radova, kod provođenja mjera i aktivnosti obrane od poplava, ima pravo korišćenja šljunka, pijeska, zemlje ili drugoga materijala sa zemljišta vlasnika odnosno korisnika zemljišta na kojima se provode mjere i aktivnosti iz članka 92. ovoga zakona.

(2) Izvođač radova dužan je, kod korišćenja zemljišta iz stavka 1. ovoga članka, u što manjoj mjeri utjecati na stanje zemljišta, a po prestanku opasnosti od poplava nastalu štetu otkloniti.

Članak 146.

53

(1) Vlasnik odnosno korisnik zemljišta iz članka 143. stavak 1. ovoga zakona dužan je dozvoliti korišćenje šljunka, pijeska, zemlje ili drugoga materijala s toga zemljišta za provođenje mjera i aktivnosti iz članka 92. ovoga zakona.

(2) Ako vlasnik odnosno korisnik ne dozvoli korišćenje zemljišta sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka, općinsko tijelo uprave mjerodavno za imovinskopravne poslove donosi rješenje o korišćenju toga zemljišta.

(3) Žalba protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne odlaže izvršenje rješenja.

Članak 147. Ograničenja prava vlasništva i odšteta

(1) Vlasnik odnosno korisnik zemljišta ima pravo na naknadu štete koja nastane zbog privremena korišćenja zemljišta iz članka 141. ovoga zakona, odnosno naknadu u slučaju nemogućnosti potpunoga otklanjanja štete nastale provođenjem mjera i aktivnosti iz članka 143. stavak 1. i članka 145. stavak 1. ovoga zakona.

(2) Vlasnik odnosno korisnik zemljišta koje je predmet ograničenja iz čl. 141, 143. i 146. ovoga zakona, naknadu iz stavka 1. ovoga članka sporazumno utvrđuje s agencijom za vodno područje, ministarstvom kantona mjerodavnim za vode, odnosno tijelom uprave grada ili općine mjerodavnim za vode. Ako se sporazum ne postigne, o visini naknade odlučuje mjerodavni sud.

Članak 148.

(1) Ako u provođenju zaštitnih mjera iz članka 68. ovoga zakona nastupi šteta vlasniku odnosno korisniku objekta i druge nekretnine, investitor odnosno vlasnik ili korisnik sustava za opskrbu vodom dužan je utvrditi način obeštećenja prema općim propisima za naknadu štete kao i izvore sredstava za obeštećenje.

(2) Ako investitor odnosno vlasnik ili korisnik sustava za opskrbu vodom ne postigne sporazum o naknadi iz stavka 1. ovoga članka, naknada se vrši sukladno propisima o eksproprijaciji.

Članak 149.

Vlasnik odnosno korisnik zemljišta koje se nalazi na ugroženome području iz članka 86. ovoga zakona nema pravo na naknadu štete za ograničenja ili zabrane iz čl. 95. do 97. ovoga zakona.

Članak 150.

Odvodnja oborinskih i drenažnih voda

(1) Ukoliko se ne uzrokuje značajnija šteta ili smetnja fizičkoj ili pravnoj osobi i ukoliko odvodnja vode ne može razumno biti izvršena na drugi način, vlasnik ili posjednik zemljišta za koje postoji potreba odvodnje oborinskih ili drenažnih voda može:

1. sagraditi kanal ili bilo koji drugi objekt na zemljištu koje je u vlasništvu fizičke ili pravne osobe, uz njegovu suglasnost;

2. odvoditi oborinske ili drenažne vode u kanal ili drugi odgovarajući objekt koji je u vlasništvu fizičke ili pravne osobe, uz njenu suglasnost.

54

(2) Fizička ili pravna osoba koja poduzima aktivnosti iz stavka 1. točka 1. ovoga članka, obvezatna je održavati objekt u stanju koje ne uzrokuje nastanak štete na zemljištu druge fizičke ili pravne osobe. Fizička ili pravna osoba koja poduzima aktivnosti iz stavka 1. točka 2. ovoga članka snosi troškove za potrebne izmjene u navedenim objektima, kao i njegov pripadajući dio budućih troškova održavanja objekata.

(3) U slučaju da strane iz st. 1. i 2. ovoga članka ne postignu dogovor, o spornome pitanju odlučuje mjerodavno tijelo uprave odnosno sud.

Članak 151.

Prijelaz i korišćenje zemljišta za praćenje voda

(1) Vlasnik, odnosno korisnik zemljišta dužan je dozvoliti prelazak preko zemljišta i korišćenje zemljišta tijelu mjerodavnome za vode, agenciji za vodno područje, operatoru ili drugim osobama angažiranim za praćenje voda.

(2) U slučaju da je praćenje iz stavka 1. ovoga članka onemogućeno, o spornome pitanju odlučuje općinsko tijelo uprave mjerodavno za imovinskopravne poslove.

(3) Vlasnik odnosno korisnik zemljišta iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu štete. Visina naknade sporazumno se utvrđuje. Ako se sporazum ne postigne, o visini naknade odlučuje mjerodavni sud.

XI. USTROJSTVO UPRAVLJANJA VODAMA

1. Agencije za vode

Članak 152.

Osnivanje agencija za vode

(1) Ovim se zakonom osnivaju agencije za vodna područja (u daljnjem tekstu: agencije za vode), radi provođenja zadataka upravljanja vodama koji se ovim zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga zakona stavljaju u njihovu mjerodavnost.

(2) Agencije za vode iz stavka 1. ovoga članka su:

1. « Agencija za vodno područje rijeke Save» i

2. «Agencija za vodno područje Jadranskoga mora».

(3) Skraćeni nazivi agencija za vode glase:

1. « AVP Sava » i

2. «AVP Jadransko more».

(4) Sjedište «AVP Sava» je u Sarajevu, a sjedište «AVP Jadransko more» je u Mostaru.

55

(5) Mjesna mjerodavnost «AVP Sava» i «AVP Jadransko more» obuhvata pripadajuće vodno područje, određeno aktom iz članka 23. stavak 5. ovoga zakona.

Članak 153.

(1) Agencije za vode su federalne javne ustanove koje djeluju sukladno propisima koji reguliraju rad ustanova, ako ovim zakonom nije drukčije utvrđeno.

(2) Agencije za vode su pravne osobe s pravima, obvezama i odgovornostima utvrđenim ovim zakonom, drugim zakonima i statutom agencije.

(3) Agencije za vode neprofitne su pravne osobe koje posluju putem svoga transakcijskoga računa za obavljanje djelatnosti.

(4) Agencije za vode upisuju se u sudski registar.

(5) Rad je agencija za vode javan. Agencija za vode o svome radu obavještava javnost pravovremeno i istinito na način određen statutom agencije.

Članak 154.

Područni uredi agencija

(1) U cilju osiguranja učinkovita izvršavanja zadataka iz mjerodavnosti agencije za vode i promoviranja načela približavanja korisniku, osnivaju se područni uredi «AVP Sava »za: podsliv rijeke Une u Bihaću, podsliv rijeke Vrbas u Jajcu, podsliv rijeke Bosne u Zenici i podsliv rijeke Drine u Goraždu, te područni ured «AVP Jadransko more» za slivove Cetine i Krke u Livnu i područni ured u Konjicu za gornji tok rijeke Neretve s Rakitnicom i srednji uzjezerni tok rijeke Neretve.

(2) Za područja sa specifičnom problematikom u oblasti voda agencije za vode mogu uspostaviti i druge područne urede.

(3) Odluku o osnivanju područnih ureda iz stavka 2. ovoga članka donosi federalni ministar na prijedlog upravnoga odbora agencije za vode.

(4) Područni uredi iz st. 1. i 2. ovoga članka su organizacijske jedinice agencije za vode. Poslovi, zadaci i djelokrug rada područnih ureda uređuju se statutom agencije za vode.

Članak 155.

Zadaci agencije za vode

(1) Zadaci agencije za vode su trajno i nesmetano obavljanje poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama u opsegu utvrđenom planovima iz članka 160. stavak 1. i 2. točka 2. ovoga zakona i sukladno sredstvima koja se na temelju ovoga zakona osiguravaju za te namjene.

(2) Za obavljanje poslova od javnoga interesa, sukladno ovomu zakonu, agencija za vode ima propisane ovlasti, u okviru kojih donosi upravne i druge akte, te odlučuje o pitanjima značajnim za upravljanje vodama.

(3) U okviru ovlasti iz stavka 2. ovoga članka, agencija za vode vrši ovlasti i obveze Federacije prema zaštitnim vodnim objektima iz članka 14. stavak 1. točka 1. ovoga zakona koji su u vlasništvu Federacije.

56

Članak 156.

(1) Osim zadataka iz čl. 29. i 155. ovoga zakona, agencija za vode na području za koje je mjerodavna obavlja i sljedeće poslove:

1. organizira, prikuplja, upravlja i vrši distribuciju podataka o vodnim resursima sukladno odredbama ovoga zakona, uključujući i uspostavu i održavanje ISV;

2. organizira hidrološko praćenje i praćenje kvalitete voda, praćenje ekološkoga stanja površinskih voda, te praćenje podzemnih voda, priprema izvješće o stanju voda i predlaže potrebne mjere;

3. priprema plan upravljanja vodama za pripadajuće vodno područje, organizira izradu tehničke dokumentacije za pojedina pitanja upravljanja vodama, te obavlja i druge poslove koji se odnose na upravljanje vodama, sukladno ovome zakonu;

4. priprema planove za sprječavanje i smanjenje štetnih utjecaja prouzrokovanih poplavama, sušama, erozijom obala vodnoga tijela, i organizira implementaciju tih planova;

5. upravlja javnim vodnim dobrom iz članka 9. stavak 3. točka 1. ovoga zakona na način određen ovim zakonom;

6. poduzima žurne mjere na sprječavanju ili smanjenju štetnih utjecaja prouzrokovanih incidentnim zagađenjima i priprema planove za takve mjere;

7. izdaje vodne akte sukladno ovome zakonu, za čije se potrebe uspostavlja posebna organizacijska jedinica u okviru agencije za vode;

8. daje stručna mišljenja po zahtjevima za izdavanje vodnih akata iz mjerodavnosti kantonalnoga ministarstva mjerodavna za vode;

9. daje stručna mišljenja sa stanovišta voda o dokumentima iz mjerodavnosti drugih federalnih i kantonalnih ministarstava koja zatraže ta tijela;

10. sudjeluje u pripremi politike sektora voda i legislative koja se odnosi na vode;

11. promovira istraživački rad u oblasti voda i održiva upravljanja vodama;

12. organizira podizanje javne svijesti glede održiva korišćenja voda, zaštite voda i zaštite vodnih ekosustava;

13. sudjeluje u koordinaciji aktivnosti na izradi i provođenju planova upravljanja vodama s mjerodavnim organizacijama iz Republike Srpske na razini Bosne i Hercegovine, odnosno s mjerodavnim tijelima za područje međunarodnoga podsliva rijeke Save i međunarodnih riječnih bazena Neretve i Cetine;

14. prema odluci Federalnoga ministarstva provodi aktivnosti vezane uz implementaciju projekata koje financiraju međunarodne institucije, odnosno koji se financiraju iz proračuna Federacije;

15. vrši redovite konzultacije s agencijom za vodno područje u Republici Srpskoj, na istome vodnom području, koje se odnose na poslove iz stavka 1. točka 1. do 14. ovoga članka;

16. poduzima aktivnosti glede prikupljanja vodnih naknada i izvješćivanja mjerodavnih institucija o stupanju izmirenja obveza od obveznika plaćanja vodnih naknada i dr.;

17. obavlja i druge poslove propisane ovim zakonom i aktima agencije za vode.

57

(2) Agencije za vode obvezatne su uskladiti metodologiju i način izvršavanja zadataka iz čl. 29. i 155. ovoga zakona i stavka 1. ovoga članka za područje Federacije, a zadatke iz stavka 1. točka 10. ovoga članka pripremati objedinjeno za cijelo područje Federacije.

Članak 157.

Povjeravanje stručno-tehničkih poslova trećim osobama

(1) Obavljanje stručno-tehničkih poslova iz svoje mjerodavnosti agencija za vode može ustupati ovlašćenim pravnim osobama.

(2) Federalni ministar propisuje uvjete i kriterije koje moraju zadovoljiti ovlašćene pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka i način izdavanja ovlašćenja.

Članak 158.

Statut agencije za vode

(1) Agencija za vode ima statut i druge opće akte.

(2) Statutom agencije za vode uređuje se naročito: 1. djelokrug rada, 2. upravljanje, rukovođenje i nadzor nad radom agencije za vode, 3. unutrašnje ustrojstvo agencije za vode, 4. ovlašćenja i odgovornosti ravnatelja agencije za vode, 5. ograničenja u pogledu stjecanja, opterećivanja i otuđivanja nekretnina i druge

imovine agencije za vode, 6. namjena i način raspoređivanja, odnosno korišćenja sredstava agencije za vode, 7. javnost rada, suradnja s državnim tijelima i drugim institucijama u ostvarivanju djelatnosti agencije za vode, 8. obavljanje stručnih, administrativnih i drugih poslova agencije za vode, 9. pitanja za koja je zakonom propisano da se uređuju statutom, te 10. druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti i poslovanje agencije za vode.

Članak 159. Upravni odbor agencije za vode

(1) Agencijom za vode upravlja upravni odbor.

(2) Upravni odbor ima pet članova. Predsjednika i članove upravnoga odbora imenuje i razrješava Vlada Federacije na prijedlog Federalnoga ministarstva, a na temelju provedenoga javnoga natječaja, sukladno zakonu.

(3) Članovi upravnoga odbora biraju se iz reda stručnjaka s područja upravljanja vodama, javnih financija i drugih oblasti, s tim da se jedan član upravnoga odbora imenuje iz reda uposlenika agencije za vode i jedan član iz Federalnoga ministarstva.

(4) Upravni odbor se imenuje na razdoblje od četiri godine. Za člana upravnoga odbora može se imenovati jedna osoba najviše u dva mandata.

(5) Predsjednik upravnoga odbora ne može biti iz istoga konstitutivnog naroda kao i ravnatelj Agencije za vode.

58

Članak 160.

Mjerodavnost upravnoga odbora

(1) Upravni odbor, uz suglasnost Vlade Federacije, donosi dokument okvirnoga plana i financijskoga plana agencije za vode za razdoblje od najmanje tri godine.

(2) Upravni odbor, uz suglasnost Federalnoga ministarstva:

1. donosi statut agencije za vode,

2. donosi godišnji plan i financijski plan agencije za vode,

3. usvaja izvješće o poslovanju agencije za vode za prethodnu godinu,

4. imenuje i razrješava ravnatelja agencije za vode.

(3) Upravni odbor samostalno:

1. usvaja godišnji obračun o financijskome poslovanju agencije za vode,

2. usvaja izvješća o poslovanju i obračune o financijskome poslovanju agencije za vode tijekom godine,

3. donosi opće akte agencije za vode,

4. odlučuje o drugim pitanjima određenim zakonom i statutom agencije za vode.

(4) Upravni je odbor agencije za vode naročito odgovoran za provođenje utvrđene politike upravljanja vodama i naloga Federalnoga ministarstva.

(5) Način rada i donošenja odluka upravnoga odbora uređuje se statutom agencije za vode.

Članak 161.

Nadzorni odbor

(1) Kontrolu rada agencije za vode vrši nadzorni odbor.

(2) Nadzorni odbor ima tri člana. Predsjednika i članove nadzornoga odbora imenuje i razrješava Vlada Federacije na prijedlog Federalnoga ministarstva.

(3) Nadzorni odbor imenuje se na razdoblje od četiri godine.

Članak 162.

(1) Nadzorni odbor vrši sljedeće poslove:

1. analizira izvješće o poslovanju agencije za vode,

2. pregleda godišnje izvješće o poslovanju i godišnji obračun financijskoga poslovanja agencije za vode,

3. pregleda i provjerava urednost i zakonitost vođenja poslovnih knjiga,

59

4. izvješćuje Federalno ministarstvo, Upravni odbor i ravnatelja agencije za vode o rezultatima nadzora.

(2) Način rada i donošenja odluka nadzornoga odbora uređuje se statutom agencije za vode.

Članak 163. Ravnatelj agencije

(1) Agencijom za vode rukovodi ravnatelj. Ravnatelj predstavlja i zastupa agenciju za vode.

(2) Ravnatelja agencije za vode imenuje i razrješava upravni odbor, uz suglasnost Federalnoga ministarstva. Mandat ravnatelja je četiri godine.

(3) Ravnatelj se bira na temelju javnoga natječaja koji mora biti objavljen u najmanje dva dnevna lista koja se distribuiraju na cijelome području Federacije, što se vrši sukladno zakonu i statutu agencije za vode.

(4) Za ravnatelja agencije za vode imenuje se osoba koja ima sveučilišnu diplomu. Detaljnije odredbe o uvjetima koje mora ispunjavati osoba koja se imenuje za ravnatelja i postupak imenovanja ravnatelja određuju se statutom agencije za vode.

(5) Ravnatelj agencije za vode odgovoran je upravnomu odboru za rad agencije. Detaljnije odredbe o djelokrugu, ovlastima i odgovornostima ravnatelja određuju se statutom agencije za vode.

2. Savjetodavno vijeće vodnoga područja

Članak 164.

Uspostavljanje savjetodavnoga vijeća

(1) Za razmatranje sustavnih pitanja upravljanja vodama od značaja za vodno područje, razmatranje različitih potreba i interesa, te predlaganje mjera za razvitak i poboljšanje upravljanja vodama na vodnome području, Vlada Federacije uspostavlja:

1. Savjetodavno vijeće Vodnoga područja rijeke Save i

2. Savjetodavno vijeće Vodnoga područja Jadranskoga mora.

(2) Sastav i broj članova vijeća vodnoga područja (u daljnjem tekstu: vijeće) utvrđuje se aktom o osnivanju vijeća, uzimajući u obzir osobine vodnog područja, broj kantona na vodnom području, značaj različitih vidova korišćenja voda i druge specifičnosti vodnog područja, sukladno sljedećim kriterijima:

1. Vladu Federacije predstavlja najmanje pet članova, prema mjerodavnostima i interesima za pitanja voda;

2. svaki kanton s vodnoga područja predstavlja najmanje jedan član. Ukupan se broj predstavnika kantona utvrđuje sukladno površini i broju stanovnika kantona s tim da ukupan broj predstavnika kantona u vijeću ne može biti manji od ukupnoga broja predstavnika Vlade Federacije;

3. predstavnici korisnika voda čine najmanje jednu trećinu svih članova vijeća;

4. nevladine organizacije s vodnoga područja u vijeću predstavlja najmanje tri člana;

5. znanstvene institucije sa sjedištem na vodnome području koje se bave problematikom voda, okoliša i drugih sličnih oblasti u vijeću predstavljaju najmanje tri člana.

60

(3) Akt o osnivanju vijeća i njegov sastav, sukladno odredbama stavka 2. ovoga članka, donosi Vlada Federacije na prijedlog Federalnoga ministarstva.

(4) Troškovi se rada vijeća financiraju iz Proračuna Federacije.

(5) Vlada Federacije, na prijedlog Federalnoga ministarstva, propisuje vrstu i visinu troškova iz stavka 4. ovoga članka.

Članak 165.

Uloga i zadaće vijeća

(1) Vijeće iz članka 164. stavak 1. ovoga zakona:

1. sudjeluje u pripremi nacrta plana upravljanja vodama i pripremi strategije upravljanja vodama;

2. razmatra i daje mišljenje o strateškim dokumentima iz mjerodavnosti drugih federalnih i kantonalnih ministarstava, koja se odnose na upravljanje vodama i obrnuto;

3. razmatra i daje mišljenje o pitanjima od interesa za riječni bazen ili podsliv u sklopu vodnoga područja, a koje se tiče međuentitetske suradnje;

4. razmatra i daje mišljenje o pitanjima od interesa za oba vodna područja, a koja se odnose na korišćenje ili zaštitu voda;

5. razmatra i daje mišljenje o pitanjima upravljanja vodama, koja su od značaja za međuentitetsku suradnju, za Bosnu i Hercegovinu u cjelini i međunarodne obveze Bosne i Hercegovine.

(2) Vijeće daje mišljenje na sva pitanja koja se odnose na vode, a koja od vijeća zatraži Vlada Federacije ili vlade kantona.

(3) Vladi Federacije i agenciji za vode vijeće može predložiti studijske ili istražne radove koji se odnose na pitanja upravljanja vodama na vodnome području.

(4) Prilikom vršenja poslova iz svoje mjerodavnosti agencija za vode uzima u obzir mišljenje i preporuke vijeća.

Članak 166.

Način rada vijeća

(1) Vijeće donosi poslovnik o svome radu.

(2) Vijeće se sastaje najmanje tri puta godišnje.

(3) Sastancima vijeća nazoči ravnatelj agencije za vode.

(4) Vijeće je dužno osigurati mogućnost nazočenja sastancima vijeća predstavnicima agencije za vode s istoga vodnoga područja Republike Srpske.

61

3. Upravljanje vodama na kantonalnoj razini

Članak 167.

(1) Kanton je mjerodavan za vršenje poslova i zadataka koji su ovim zakonom stavljeni u njegovu mjerodavnost, a način organizacije vršenja tih poslova uređuje se propisom kantona.

(2) Kanton svojim propisom može određene poslove iz svoje mjerodavnosti prenijeti na grad i/ili općinu na svome području.

XII. FINANCIRANJE UPRAVLJANJA VODAMA

Članak 168.

Izvori sredstava

Sredstva se za obavljanje poslova i zadataka određenih ovim zakonom osiguravaju iz:

1. opće vodne naknade;

2. posebnih vodnih naknada;

3. prihoda po osnovi zakupa javnoga vodnog dobra;

4. Proračuna Federacije, proračuna kantona, proračuna grada i općine;

5. kreditnih sredstava;

6. sredstava osiguranih posebnim zakonom;

7. donacija i ostalih sredstava, sukladno zakonu.

Članak 169.

Opća vodna naknada

(1) Obveznici su plaćanja opće vodne naknade fizičke i pravne osobe registrirane za obavljanje djelatnosti. (2) Obveznici iz stavka 1. ovoga članka dužni su plaćati opću vodnu naknadu u visini od 0,5 % osnovice koju čini neto-plaća uposlenika u radnome odnosu na neodređeno i na određeno vrijeme i naknada isplaćena po osnovi ugovora o djelu. (3) Naknada iz stavka 2. ovoga članka obračunava se i uplaćuje istovremeno s isplatom plaća odnosno utvrđene naknade po ugovoru.

Članak 170.

Posebne vodne naknade

(1) Posebne vodne naknade su :

1. Naknada za korišćenje površinskih i podzemnih voda koja obuhvata zahvatanje:

62

- vode za javnu vodoopskrbu,

- vode i mineralne vode koja se koristi za flaširanje vode,

- vode za navodnjavanje,

- vode za uzgajanje ribe u ribnjacima,

- vode za industrijske procese, uključujući i termoelektrane,

- vode za druge namjene.

Naknada se iz točke 1. stavka 1. ovoga članka obračunava na temelju količine zahvaćene vode izražene u m³. Visina ove naknade može biti različita, ovisno o namjeni i kvaliteti vode.

2. Naknada za korišćenje vode za proizvodnju električne energije dobijene korišćenjem hidroenergije. Ova se naknada obračunava na temelju proizvedene električne energije izraženo u kWh;

3. Naknada za zaštitu voda:

- koju plaćaju vlasnici transportnih sredstava koja za pogon koriste naftu ili naftne derivate. Ova se naknada obračunava na temelju količine zagađenja voda izraženog preko ekvivalentnog broja stanovnika (u daljnjem tekstu: EBS);

- za ispuštanje otpadnih voda. Ova se naknada obračunava na temelju količine zagađenja voda izraženog preko EBS;

- za uzgoj ribe. Ova se naknada obračunava po 1 kg proizvedene ribe;

- za uporabu vještačkih đubriva i kemikalija za zaštitu biljaka. Ova se naknada obračunava po 1 kg proizvedenoga ili uvezenoga vještačkog đubriva ili kemikalije za zaštitu biljaka;

4. Naknada za vađenje materijala iz vodotoka. Ova se naknada obračunava po 1 m³ izvađenoga materijala;

5. Naknada za zaštitu od poplava:

- poljoprivrednoga, šumskoga ili građevnoga zemljišta koje je zaštićeno objektima za zaštitu od poplava. Primjenjuju se definicije poljoprivrednoga, šumskoga ili građevnoga zemljišta usvojene u poreznim propisima. Ova se naknada obračunava po 1 ha zaštićenoga zemljišta. Visina ove naknade može biti različita, ovisno o vrsti branjenoga zemljišta;

- stambenih, poslovnih i drugih objekata koji su zaštićeni objektima za zaštitu od poplava. Ova se naknada obračunava po 1 m² korisne površine objekta.

(2) Obveznik plaćanja posebnih vodnih naknada iz stavka 1. toč. 1, 2. i točka 3. alineja 2. i 3. i točka 4. ovoga članka je fizička i pravna osoba koja je dužna pribaviti vodnu dozvolu odnosno vodnu suglasnost za odgovarajuću aktivnost u smislu odredbi ovoga zakona. Ovoj obvezi ne podliježe fizička i pravna osoba iz članka 110. stavak 3. ovoga zakona, jer je u tom slučaju obveznik plaćanja naknade operator javnoga vodovodnog odnosno kanalizacijskoga sustava.

63

(3) Obveznik plaćanja posebne vodne naknade iz stavka 1. točka 3. alineja 1. ovoga članka je fizička i pravna osoba na čije je ime registrirano transportno sredstvo, odnosno vlasnik građevnoga stroja za koji nije potrebna registracija.

(4) Obveznik plaćanja posebne vodne naknade iz stavka 1. točka 3. alineja 4. ovog članka je fizička i pravna osoba koja proizvodi ili uvozi vještačka đubriva ili kemikalije za zaštitu biljaka.

(5) Obveznik plaćanja posebne vodne naknade iz stavka 1. točka 5. alineja 1. i 2. ovoga članka je vlasnik zemljišta, odnosno objekta.

Članak 171.

Visina posebne vodne naknade

Visinu posebne vodne naknade iz članka 170. ovoga zakona propisuje Vlada Federacije, na zajednički prijedlog Federalnoga ministarstva i federalnoga ministra mjerodavna za okoliš, uz prethodnu suglasnost federalnoga ministarstva mjerodavna za financije.

Članak 172.

Oslobađanje od plaćanja posebnih vodnih naknada

Posebna vodna naknada za zaštitu od poplava iz članka 170. stavak 1. točka 5. alineja 1. i 2. ovoga zakona ne plaća se u sljedećim slučajevima:

1. za nekretnine koje izravno služe za zračni, željeznički i putni promet, osiguranje zdravstvene i socijalne zaštite, obrazovanje, kulturu, groblja ili vjerske svrhe;

2. za poljoprivredno i šumsko zemljište, ukoliko je vlasnik zemljišta roditelj, supružnik ili malodobno dijete poginula branitelja, kao i fizička osoba koja je u stanju socijalne potrebe, ukoliko to zemljište nije dato u zakup drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi, o čemu odlučuje federalno tijelo mjerodavno za utvrđivanje poreznih obveza;

3. za zaštitne vodne objekte iz članka 14. stavak 1. točka 1. ovoga zakona, vodne objekte za odvodnjavanje iz članka 14. stavak 1. točka 2. ovoga zakona i javno vodno dobro iz članka 9. ovoga zakona.

Članak 173.

Privremeno izuzeće od plaćanja posebne vodne naknade

(1) Obveznik plaćanja posebne vodne naknade iz članka 170. stavak 1. točka 3. alineja 2. ovoga zakona može u posebnim slučajevima biti u cijelosti ili djelimično oslobođen plaćanja posebne vodne naknade.

(2) Obveznik se iz stavka 1. ovoga članka u cijelosti oslobađa plaćanja posebne vodne naknade ako:

1. samostalno vrši prečišćavanje otpadnih voda na način da ispunjava uvjete o graničnim vrijednostima zagađujućih materija iz članka 55. ovoga zakona i ako mulj s postrojenja za prečišćavanje odlaže na propisan način,

2. je u mogućnosti da dokaže, odgovarajućim tehničkim elaboratom, da osigurava smanjenje emisije zagađujućih materija ispod vrijednosti utvrđenih propisom iz članka 55. ovoga zakona.

64

(3) Obveznik se iz stavka 1. ovoga članka djelimično oslobađa plaćanja posebne vodne naknade ako ta sredstva upotrijebi za investiranje u radove na smanjenju emisije zagađujućih materija.

(4) Oslobađanje se od plaćanja naknade iz stavka 3. ovoga članka vrši do najviše 40% iznosa godišnje posebne vodne naknade, kada je obveznik u mogućnosti dokazati da je pristupio radovima na smanjenju emisije zagađujućih materija.

(5) U slučaju neizvršenja preuzetih obveza iz stavka 4. ovoga članka obveznik je dužan uplatiti puni iznos posebne vodne naknade u roku od šest mjeseci.

(6) Obveznik iz stavka 5. ovoga članka nema pravo na podnošenje zahtjeva za oslobađanje plaćanja posebne vodne naknade u naredne dvije godine.

(7) Vlada Federacije, na prijedlog federalnoga ministra i federalnoga ministra mjerodavna za okoliš, donosi propis o uvjetima za oslobađanje plaćanja posebne vodne naknade, kojim se detaljno reguliraju uvjeti, procedura, rokovi i mjere u slučajevima neizvršenja obveza na smanjenju emisije zagađujućih materija.

(8) Federalno ministarstvo odlučuje o oslobađanju od plaćanja posebne vodne naknade, sukladno propisu iz stavka 7. ovoga članka.

Članak 174.

Prikupljanje vodnih naknada

(1) Način obračunavanja, postupak i rokove za obračunavanje i plaćanje, kao i kontrolu izmirivanja obveza po osnovu opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada propisuje federalni ministar u suradnji s federalnim ministrom financija.

(2) Sredstva od izdavanja u zakup javnoga vodnog dobra ostvaruju se na temelju ugovora o zakupu i uplaćuju na uplatni račun otvoren sukladno posebnomu propisu za uplatu javnih prihoda.

Članak 175.

Kamata na zakašnjele uplate

Kamate na nepravovremene uplate po osnovu opće vodne naknade, posebnih vodnih naknada i prihoda od izdavanja u zakup javnoga vodnog dobra obračunavaju se i uplaćuju sukladno Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br: 48/01,52/01 i 42/06).

Članak 176.

Platni nalog

Naplata se vodnih naknada iz čl. 169, 170. i 175. ovoga zakona i prihoda od zakupa javnoga vodnog dobra vrši platnim nalogom za uplatu javnih prihoda, na uplatne račune otvorene sukladno posebnomu propisu za uplatu javnih prihoda koji donosi Federalno ministarstvo financija.

Članak 177.

Raspodjela vodnih naknada

65

(1) Vodne naknade iz čl. 169. i 170. ovoga zakona i prihodi prikupljeni po osnovi zakupa javnoga vodnog dobra na površinskim vodama I. kategorije raspoređuju se na sljedeći način:

1. mjerodavnoj agenciji za vode 40%,

2. u korist proračuna kantona 45% i

3. u korist Fonda za zaštitu okoliša Federacije15%.

(2) Prihodi od zakupa javnoga vodnog dobra na površinskim vodama II. kategorije u cijelosti pripadaju proračunu kantona.

(3) Za korišćenje sredstava iz stavka 1. točka 2. i stavka 2. ovoga članka kantoni su dužni uspostaviti instituciju propisom iz članka 167. stavak 1. ovoga zakona.

(4) Raspodjela se sredstava iz stavka 1. ovoga članka može promijeniti. O potrebi promjene raspodjele odlučuje Vlada Federacije svake dvije godine, na usuglašeni prijedlog Federalnoga ministarstva, federalnoga ministarstva mjerodavna za okoliš i kantonalnih ministarstva mjerodavnih za vode.

Članak 178.

Korišćenje prihoda

(1) Prihodi se iz članka 177. stavak 1. točka 1. ovoga zakona koriste za:

1. poslove i zadatke iz čl. 29. i 156. ovoga zakona,

2. održavanje zaštitnih objekata u vlasništvu Federacije,

3. druge poslove i aktivnosti povjerene ovim zakonom agenciji za vode i

4. financiranje rada agencije za vode.

(2) Prihodi se iz članka 177. stavak 1. točka 2. ovoga zakona koriste za sufinanciranje izgradnje i održavanje vodnih objekata iz članka 14. stavak 1. ovoga zakona, osim objekata iz točke 3. alineja 2, 4, 5. i 6. tog članka, kao i ostalih aktivnosti vezanih uz poslove upravljanja vodama (izrada tehničke dokumentacije, podloga za izdavanje koncesija i dr.), sukladno godišnjem planu i programu kantonalnoga ministarstva mjerodavna za vode.

(3) Prihodi se iz članka 177. stavak 1. točka 3. ovoga zakona koriste isključivo za provođenje zadataka koji su ovim zakonom dati u mjerodavnost federalnomu ministarstvu mjerodavnu za okoliš i za sufinanciranje infrastrukture za zaštitu voda od značaja za Federaciju.

XIII. NADZOR NAD PROVEDBOM OVOGA ZAKONA

1. Nadzor Federalnoga ministarstva

Članak 179.

66

Federalno ministarstvo vrši upravni nadzor nad provedbom ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona, kao i upravni nadzor nad radom agencija za vode u obavljanju poslova koji su ovim zakonom dati u mjerodavnost agencija za vode.

Članak 180.

(1) U vršenju nadzora nad izvršavanjem poslova koji su ovim zakonom dati u mjerodavnost agencija za vode Federalno ministarstvo ostvaruje izravan uvid i kontrolu u postupanje agencija za vode, vrši pregled akata i dokumentacije koju donose agencije i o kojoj vode evidenciju, daje naloge i instrukcije za izvršavanje poslova i traži podatke i obavijesti o izvršavanju obveza iz ovoga zakona i drugih propisa donesenih na temelju ovoga zakona i izvješća o izvršavanju zadataka agencija propisanih ovim zakonom. (2) Ako Federalno ministarstvo utvrdi da agencija za vode ne izvršava obveze iz ovoga zakona i propise donesene na temelju ovoga zakona koje su u njenoj mjerodavnosti ili opće akte za čije je izvršenje ovlašćena ili utvrdi nepravilnosti u radu agencije, određuje rok u kojem se obveze iz ovoga zakona, propis ili opći akt moraju izvršiti odnosno nepravilnosti otkloniti. (3) Ako agencija za vode u roku ne izvrši obvezu koja joj je naložena prema odredbama stavka 2. ovoga članka, Federalno ministarstvo će o utvrđenome propustu ili nepravilnosti obavijestiti Vladu Federacije.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, Vlada Federacije izdaje smjernice agenciji za vode odnosno poduzima mjere kojima se osigurava vršenje poslova na način utvrđen ovim zakonom.

Članak 181.

(1) Federalno ministarstvo vrši nadzor nad zakonitošću vodnih akata koje donose agencije za vode, kao i kantonalna, gradskia i općinska tijela uprave mjerodavna za vode, rješavajući u upravnim stvarima o pravima i obvezama fizičkih i pravnih osoba koje su ovim zakonom propisane kao mjerodavnost agencija za vode, odnosno mjerodavnost kantonalnoga, gradskoga i općinskoga tijela uprave mjerodavna za vode.

(2) Protiv rješenja agencije za vode o izdatome vodnom aktu iz članka 107. ovoga zakona, a u svezi s člankom 139. stavak 1. ovoga zakona donesenoga u prvostupanjskom postupku, žalba se izjavljuje Federalnomu ministarstvu.

(3) Protiv rješenja kantonalnoga, gradskoga, odnosno općinskoga tijela uprave mjerodavna za vode o izdatome vodnom aktu iz članka 107. ovoga zakona, a u svezi s člankom 139. stavak 2. ovoga zakona donesena u prvostupanjskom postupku, žalba se izjavljuje Federalnomu ministarstvu.

2. Ustrojstvo vršenja inspekcijskoga nadzora

Članak 182.

Zajednička odredba

Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona provodi se sukladno odredbama ovoga zakona i Zakona o organizaciji tijela uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05) koje se odnose na inspekcijski nadzor.

67

a) Federalna vodna inspekcija

Članak 183.

(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona koji su ovim zakonom stavljeni u mjerodavnost Federacije, provodi Federalno ministarstvo putem federalne vodne inspekcije, koja se nalazi u sastavu Federalnoga ministarstva, sukladno članku 216. ovoga zakona.

(2) Inspekcijski nadzor nad provođenjem propisa donesenih na temelju ovoga zakona, a koje donosi federalni ministar mjerodavan za okoliš, provodi federalno ministarstvo mjerodavno za okoliš, putem federalne inspekcije mjerodavne za zaštitu okoliša.

Članak 184.

Ustrojstvo federalne vodne inspekcije

(1) U cilju osiguranja učinkovitoga vršenja inspekcijskih poslova, federalna vodna inspekcija organizira se za:

1. neposredni sliv Save,

2. podsliv Une s Glinom i Koranom,

3. podsliv Vrbasa,

4. podsliv Bosne,

5. podsliv Drine,

6. bazen Neretve,

7. bazene Krke i Cetine i

8. obalno more.

(2) Broj i teritorijalna raspoređenost federalnih vodnih inspektora utvrđuje se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Federalnoga ministarstva.

Članak 185.

Glavni i federalni vodni inspektori

(1) Glavni federalni vodni inspektor i federalni vodni inspektori postavljaju se sukladno Zakonu o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH“, br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06).

(2) Posebni se uvjeti koje mora ispuniti osoba koja se postavlja za glavnoga federalnog vodnog inspektora i federalnoga vodnog inspektora utvrđuju pravilnikom iz članka 184. stavak 2. ovoga zakona.

Članak 186.

Predmet inspekcijskoga nadzora

Inspekcijski nadzor obuhvata:

68

1. poduzimanje inspekcijskih radnji na utvrđivanju stanja izvršavanja propisa kod pravnih i fizičkih osoba koje su u obavljanju svoje djelatnosti i radu dužne postupati prema odredbama ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona,

2. određivanje upravnih mjera radi sprječavanja i otklanjanja nezakonitosti u provođenju propisa iz točke 1. ovoga članka,

3. poduzimanje drugih mjera određenih ovim zakonom i drugim propisima.

Članak 187.

Ovlašćenja inspektora

(1) Osim ovlašćenja i dužnosti iz članka 182. ovoga zakona, federalni vodni inspektor po ovom zakonu ovlašćen je i dužan da:

1. spriječi neovlašćeno korišćenje vode, u smislu odredaba ovoga zakona,

2. spriječi ili ograniči ostvarivanje prava na korišćenje vode, ako se ona ne koristi sukladno vodnoj dozvoli,

3. zaustavi izgradnju ili izvođenje zahvata u prostoru, ako se ta izgradnja i zahvati izvode bez vodne suglasnosti ili u suprotnosti s njom,

4. odredi privremeni prekid obavljanja djelatnosti, ako se krše odredbe dozvole iz točke 2. stavak 1. ovoga članka,

5. zabrani uporabu objekta i uređaja, ako se koristi bez vodne suglasnosti ili u suprotnosti s njom,

6. zabrani ili ograniči ispuštanje otpadnih voda u površinske vode ili neizravno ispuštanje otpadnih voda u podzemne vode, ako se to ispuštanje vrši u suprotnosti s odredbama članka 55. ovoga zakona i odredi uspostavljanje prvobitna stanja,

7. zabrani vađenje materijala iz površinskih voda, ako se vađenje toga materijala vrši bez vodnog akta ili u suprotnosti s vodnim aktima,

8. odredi obvezu utvrđivanja štete i naknade štete nastale radnjama iz točke 7. stavak 1. ovoga članka i obvezu vraćanja u prvobitno stanje,

9. odredi i druge mjere sukladno ovomu zakonu ili na temelju propisa i vodnih akata donesenih na temelju ovoga zakona.

(2) Ako je potrebno da se otklone izvori i posljedice prekomjerna zagađivanja vode, federalni vodni inspektor može odrediti sanacijske mjere ili predložiti Federalnomu ministarstvu pripremu i provedbu sanacijskoga programa.

Članak 188.

Upravne radnje

(1) Federalni vodni inspektor u izvršavanju poslova inspekcijskoga nadzora o utvrđenim činjenicama sačinjava zapisnik.

(2) Federalni vodni inspektor donosi pisano rješenje i odmah naređuje njegovo izvršenje ako:

1. prijeti nastanak izravne opasnosti od poplava, izlijevanja voda ili pogoršanja stanja u toku poplave,

2. prijeti nastanak nestašice vode ili teškoće u opskrbi vodom,

69

3. postoji opasnost za zagađenje vode ili je nastupilo zagađenje u opsegu u kojem to predstavlja izravnu opasnost za život i zdravlje ljudi ili za životinjski ili biljni svijet,

4. postoji izravna opasnost za zagađenje izvora vode namijenjenoga opskrbi vodom za piće,

5. postoji izravna opasnost od zagađenja površinskih i podzemnih voda,

6. nastupi suša, ili bi iz drugih razloga moglo doći do nestašice vode ili poteškoća u opskrbi vodom za piće,

7. postoji izravna opasnost od pojave odrona zemlje, klizišta ili drugih vidova erozije,

8. je to potrebno za osiguranje provođenja opće uporabe voda iz članka 46. ovoga zakona ili za osiguranje stvarne služnosti iz čl. 140. do 151. ovoga zakona, ukoliko se vlasnik ili drugi korisnik vodnoga dobra iz čl. 7. i 8. ovoga zakona ili drugog priobalnog zemljišta suprotstavlja prelasku preko svoje zemlje ili obavljanju radova radi provođenja ovoga zakona,

9. je to potrebno za osiguranje izvođenja radova na istraživanju voda, sukladno odredbama ovoga zakona,

10. to zahtijevaju i druge žurne situacije određene zakonom.

(3) Izuzetno, federalni vodni inspektor za slučajeve iz toč. 1, 3, 4, 7. i 10. stavka 2. ovoga članka može donijeti usmeno rješenje i narediti njegovo izvršenje bez odlaganja, s tim što je dužan donijeti pisano rješenje najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja usmenoga rješenja. Sadržaj pisanoga rješenja mora odgovarati sadržaju usmenoga rješenja.

(4) Ako pravna ili fizička osoba koja je odgovorna za opasnosti i posljedice iz toč. 1, 3, 4, 7. i 10. stavka 2. ovoga članka ne postupi odmah po nalogu vodnoga inspektora ili ako se ne može identificirati osoba odgovorna za nastanak opasnosti i posljedica, vodna inspekcija će angažirati ovlašćenu instituciju iz članka 189. stavak 1. ovoga zakona za provedbu mjera radi eliminacije opasnosti ili ublažavanja posljedica.

(5) Troškove nastale provedbom mjera iz stavka 4. ovoga članka snosi mjerodavna agencija za vode, a te troškove naknadno naplaćuje od odgovorne osobe zbog čijeg je djelovanja ili propuštanja djelovanja došlo do nastanka opasnosti, odnosno neželjenih posljedica.

Članak 189.

Stručni poslovi po nalogu inspekcije

(1) Obavljanje određenih stručnih poslova za potrebe inspekcijskoga nadzora (radovi na sprječavanju širenja zagađenja u slučaju akcidenta i čišćenje zagađenja iz vode i vodnoga dobra, ispitivanje, ekspertiza i sl.), koji zahtijevaju posebnu tehničku opremu i specijalizirane stručnjake ili primjenu naučnih metoda i postupaka, može se povjeriti ovlašćenim i osposobljenim institucijama (ustanovama, poduzećima, laboratorijima, društvima) koje obavljaju takve poslove.

(2) Institucije iz stavka 1. ovoga članka angažiraju se na temelju naloga federalnoga vodnog inspektora, putem mjesno mjerodavne agencije za vode.

Članak 190.

Inspekcijski postupci

(1) Kada utvrdi da je povrijeđen ovaj zakon, propis ili drugi akt donesen na temelju ovoga zakona, federalni vodni inspektor zapisnikom konstatira nepravilnost ili nedostatak i rješenjem određuje mjere i rok za njihovo otklanjanje.

70

(2) Pored ovlašćenja i dužnosti određenih zakonom, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, federalni vodni inspektor ovlašćen je i dužan da:

1. naredi obustavljanje izvođenja radova, ako se vrše protivno vodnomu aktu ili se vrše bez vodnoga akta, a propisana je obveza njegova pribavljanja,

2. u suradnji s građevno-urbanističkom inspekcijom naredi uklanjanje sagrađena objekta ili postrojenja izgrađena bez vodnoga akta, ako u roku od 60 dana nije pribavljen vodni akt,

3. naredi privremenu obustavu rada odnosno obavljanje djelatnosti pravne osobe ili njena djela, ako utvrdi da otpadne vode sadrže opasne materije u količini većoj od dozvoljene ili se zahvataju količine vode veće od dozvoljenih,

4. zabrani poduzimanje radnji koje nisu dozvoljene ovim zakonom.

(3) Federalni vodni inspektor surađuje s tijelom vodne inspekcije susjednih i drugih država o pitanjima nedozvoljene promjene režima voda na kontrolnim profilima međudržavnih vodotoka, sukladno međunarodnom ugovoru, sporazumu ili konvenciji koje je zaključila Bosna i Hercegovina.

Članak 191.

Pokretanje postupaka

(1) Federalni vodni inspektor je dužan uvijek, kada utvrdi da je učinjeno djelo koje ima obilježje prekršaja propisanog ovim zakonom, podnijeti zahtjev mjerodavnu tijelu za pokretanje prekršajnoga postupka.

(2) Federalni vodni inspektor dužan je uvijek, kada utvrdi da je učinjeno djelo koje ima obilježja kaznenoga djela, čija su obilježja propisana kaznenim zakonom, podnijeti pisanu prijavu mjerodavnu tužiteljstvu.

Članak 192.

Žalbe na rješenje inspektora

(1) Protiv rješenja federalnoga vodnog inspektora žalba se izjavljuje Federalnomu ministarstvu, putem federalne vodne inspekcije.

(2) Protiv rješenja kantonalnoga, gradskoga odnosno općinskoga vodnog inspektora, koje je doneseno na temelju ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona, žalba se izjavljuje federalnoj vodnoj inspekciji, putem kantonalne, gradske odnosno općinske vodne inspekcije.

(3) Žalba protiv rješenja vodnoga inspektora odlaže izvršenje rješenja, osim u slučajevima iz članka 188. st. 2. i 3. ovoga zakona.

Članak 193.

Akcidenti

(1) U slučaju akcidentna ili drugog izvanrednog događaja, odmah po saznanju za njegovo nastupanje vodni inspektor je dužan, na području za koje je mjerodavan, poduzeti radnje i mjere predviđene ovim zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga zakona, bez obzira na stvarnu mjerodavnost (federalna ili kantonalna), i o tome obavijestiti federalnu inspekciju mjerodavnu za zaštitu okoliša.

71

(2) U provođenju aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka vodni inspektori su dužni surađivati i razmjenjivati informacije o mjerama i aktivnostima koje su poduzete ili koje je prijeko potrebno poduzeti.

Članak 194.

Suradnja vodnih inspektora

(1) Federalni vodni inspektori dužni su međusobno surađivati i informirati se o pojavama, problemima i načinu rješavanja pojedinih slučajeva. Inicijativu za suradnju može pokrenuti svaki od vodnih inspektora.

(2) Suradnja se iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje i s vodnim kantonalnim i vodnim gradskim i općinskim inspektorima.

(3) Glavni federalni vodni inspektor dužan je inicirati i organizirati održavanje zajedničkoga sastanka svih vodnih inspektora iz st. 1. i 2. ovoga članka najmanje dva puta godišnje, o čemu vodi posebnu zabilješku koju dostavlja federalnomu ministru, agencijama za vode i kantonalnim ministarstvima mjerodavnim za vode.

(4) Federalna vodna inspekcija u svome radu surađuje i s drugim inspekcijama i tijelima u vršenju svojih ovlašćenja.

Članak 195.

Odnosi federalne i kantonalne vodne inspekcije

(1) Ako federalni vodni inspektor utvrdi da kantonalni vodni inspektor ne provodi odredbe ovoga zakona koje se odnose na nadzor iz njegove mjerodavnosti, pisanim putem će zatražiti od kantonalnoga tijela uprave mjerodavna za vodnu inspekciju da bez odlaganja poduzme zakonom utvrđene mjere i aktivnosti.

(2) Ako i pored poduzete aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka od federalnoga vodnog inspektora kantonalni vodni inspektor ne poduzme zakonom utvrđene mjere, federalni je vodni inspektor dužan provesti te mjere na teret proračuna kantona i o tome obavijestiti kantonalnoga ministra mjerodavna za vode.

Članak 196.

Posebne ovlasti federalnoga vodnog inspektora

(1) Izuzetno, po zahtjevu kantonalnoga ministarstva mjerodavna za vode, federalni ministar može rješenjem odrediti da nadzor nad provođenjem ovoga zakona iz mjerodavnosti kantona na području kantona vrši federalni vodni inspektor na određeno vrijeme.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dozvoljena posebna žalba.

72

Članak 197.

Obveze agencija za vode prema vodnoj inspekciji

U cilju vršenja poslova inspekcijskoga nadzora i poduzimanja inspekcijskih mjera propisanih ovim zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga zakona agencije za vode su dužne, na zahtjev mjerodavnoga federalnog ili kantonalnog vodnog ili okolišnog inspektora:

1. dostaviti potrebne podatke, akte ili dokumentaciju,

2. dati odgovarajuće stručno mišljenje,

3. izvršiti ispitivanje, odnosno organizirati vršenje dodatno potrebnih ispitivanja kvalitete vode,

4. izvršiti i druge potrebne radnje iz mjerodavnosti agencije.

b) Kantonalna vodna inspekcija

Članak 198.

(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona koji su ovim zakonom stavljeni u mjerodavnost kantona provodi kantonalno tijelo uprave mjerodavno za vode putem kantonalne vodne inspekcije.

(2) Grad odnosno općina mogu uspostaviti gradsku, odnosno općinsku vodnu inspekciju za vršenje inspekcijskoga nadzora koji su ovim zakonom stavljeni u mjerodavnost kantona, što se utvrđuje propisom kantona.

(3) U vršenju poslova iz stavka 1. ovoga članka kantonalna vodna inspekcija postupa shodno odredbama čl. 186. do 198. ovoga zakona.

c) Međuentitetska suradnja vodnih inspekcijskih službi

Članak 199.

(1) Federalna vodna inspekcija dužna je surađivati i međusobno se informirati s vodnom inspekcijom Republike Srpske o pojavama, problemima i načinu rješavanja pojedinih slučajeva od zajedničkoga interesa.

(2) Prijedlog za održavanje zajedničkih sastanaka inspekcija iz stavka 1. ovoga članka daje glavni federalni vodni inspektor ili glavni vodni inspektor Republike Srpske.

Članak 200.

Vodni inspektori Federacije imaju pravo zajednički s vodnom inspekcijom Republike Srpske izvršiti inspekcijski pregled u sljedećim slučajevima:

1. ako je došlo do incidentnoga zagađenja na vodama i vodnom dobru čije su posljedice evidentne na teritoriju Federacije i Republike Srpske,

2. ako se utvrdi da objekt, instalacija ili aktivnost koja se nalazi ili odvija na teritoriju Republike Srpske ima negativne utjecaje na vode na teritoriju Federacije,

73

3. ako se utvrdi da objekt, instalacija ili aktivnost koja se nalazi ili odvija na teritoriju Federacije ima negativne utjecaje na vode na teritoriju Republike Srpske,

4. kada o tome postignu dogovor glavni vodni inspektori Federacije i Republike Srpske.

Članak 201.

(1) U slučaju zajedničkoga inspekcijskog pregleda vodnih inspektora iz Federacije i Republike Srpske, zapisnik sačinjava i poduzima odgovarajuće upravne mjere inspektor iz Federacije ako se desio incident u Federaciji ili ako se objekt ili aktivnost koja je predmet inspekcijskoga pregleda nalazi na teritoriju Federacije, odnosno iz Republike Srpske ako se desio incident u Republici Srpskoj ili ako se objekt ili aktivnost koja je predmet inspekcijskoga pregleda nalazi na teritoriju Republike Srpske.

(2) U slučaju inspekcijskoga pregleda iz stavka 1. ovoga članka vodni inspektor iz Federacije, odnosno Republike Srpske na čijem su teritoriju evidentni utjecaji može sačiniti službenu zabilješku.

(3) Vodni inspektori, u slučajevima iz st. 1. i 2. ovoga članka, obvezatno razmjenjuju preslike sačinjenoga zapisnika, zabilješke i druge odgovarajuće dokumente.

Članak 202.

(1) Zajednički inspekcijski pregled vodni inspektori iz Federacije i Republike Srpske dogovaraju preko glavnih vodnih inspektora.

(2) Inicijativu za zajednički inspekcijski pregled može pokrenuti bilo koji od vodnih inspektora usmenim ili pisanim zahtjevom koji upućuje glavnom inspektoru ili mjerodavnu ministru iz Federacije, odnosno Republike Srpske.

(3) Glavni vodni inspektori dužni su o dogovoru iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti svoga mjerodavnog ministra.

3. Vodočuvarska služba

Članak 203.

(1) Radi sprječavanja zagađenja voda i oštećenja vodnih objekata Federalno ministarstvo može organizirati vodočuvarsku službu.

(2) Federalni ministar donosi propis o ovlašćenjima i zadacima vodočuvarske službe iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Federalni ministar, u suglasnosti s federalnim ministrom pravde, donosi propis o službenom znaku, iskaznici i uniformi vodočuvara.

XIV. KAZNENE ODREDBE

Članak 204. Prekršaji

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 50.000,00 KM za prekršaj bit će kažnjena pravna osoba:

1. ako postupa suprotno odredbama iz članka 12. ovoga zakona,

74

2. ako vodni objekt iz članka 14. ovoga zakona ne održava u funkcionalnom stanju i ne koristi ga sukladno njegovoj prirodi i namjeni (članak 20. stavak 1.),

3. ako po prestanku upotrebe vodnoga objekta iz članka 14. ovoga zakona ne postupi sukladno odredbama iz članka 20. stavak 2. ovoga zakona,

4. ako ne čuva vodni objekt iz članka 14. ovoga zakona i uređaje na njemu sukladno odredbama iz članka 20. stavak 5. ovoga zakona,

5. ako ne osigura stalni i sustavni pregled vode i ne poduzme mjere za osiguranje zdravstvene ispravnosti vode za piće i tehničke ispravnosti uređaja (članak 48. stavak 2.),

6. ako vrši radnje suprotno odredbama iz članka 53. st. 2, 3. i 4. ovoga zakona, 7. ako otpadnu vodu ispušta suprotno odredbi iz članka 54. stavak 1. ovoga zakona, 8. ako proizvodi, rukuje, čuva ili odlaže opasne materije i otpad na vodama i vodnome dobru

(članak 59. stavak 1.), 9. ako ne poduzme mjere da spriječi ili ublaži utjecaje prouzrokovane incidentom i o tome

pravovremeno ne obavijesti policijsku upravu, vodnu inspekciju ili agenciju za vode (članak 61. stavak 1.),

10. ako ne provodi odluku o zaštiti izvorišta (članak 66. stavak 4.), 11. ako ne poduzme mjere za zaštitu kupališta iz članka 72. stavak 1. ovoga zakona (članak

72. stavak 4.), 12. ako vrši radove i radnje zabranjene člankom 96. stavak 1. i člankom 97. ovoga zakona, 13. ako koristi vodu, ispušta otpadne vode u površinske vode i vodno dobro ili vrši druge

aktivnosti i zahvate bez pribavljena vodnog akta, za koje je ovim zakonom propisana obveza pribavljanja vodnog akta (članak 109.),

14. ako koristi vodu, ispušta otpadne vode u površinske vode i vodno dobro ili vrši druge aktivnosti i zahvate suprotno odredbama iz vodnoga akta,

15. ako po isteku roka važenja vodne suglasnosti za vađenje materijala ne dovede korito i obale vodotoka u stanje predviđeno vodnim aktom (članak 114. stavak 5.),

16. ako ne postupi po rješenju vodnoga inspektora iz članka 190. stavak 1. ovoga zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka bit će kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM.

Članak 205.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj pravna osoba:

1. ako ne vodi evidenciju o količinama zahvaćene vode i o tome ne dostavlja podatke mjerodavnoj agenciji za vode (članak 50. stavak 1.),

2. ako prilikom rudarskih radova, iskopa tunela i drugih iskopa i bušenja tla naiđe na podzemnu vodu i o tome ne obavijesti mjerodavno tijelo (članak 52. stavak 1.),

3. ako ne dozvoli ovlašćenoj osobi uzimanje podataka i obavljanje potrebnih ispitivanja nađenoga ležišta vode (članak 52. stavak 2.),

4. ako upotrebljava đubrivo ili sredstva za zaštitu bilja na vodnome dobru (članak 56. stavak 4.), 5. ako vrši plovidbu plovilom koje za pogon koristi naftne derivate na površinskim vodama na

kojima je to zabranjeno (članak 57. stavak 1.), 6. ako ispušta otpadne vode izravno iz plovila (članak 57. stavak 4.), 7. ako pere vozilo ili druge strojeve i uređaje u površinskoj vodi (članak 58.), 8. ako primijeti incident iz članka 61. stavak 1. ovoga zakona a o tome ne obavijesti mjerodavno

tijelo (članak 61. stavak 2.), 9. ako ne poštuje odredbe iz odluke iz članka 70. stavak 2. ovoga zakona, 10. ako ne vrši zaštitu ekonomski važnih akvatičnih vrsta iz članka 71. stavak 1. ovoga zakona, 11. ako postavlja stalne ili privremene objekte ili druge prepreke ili ako sprječava slobodan prijelaz

preko vodnoga dobra i prilaz obalama na području kupališta (članak 72. stavak 3.), 12. ako ne provodi mjere zaštite kvantiteta i kvalitete vode u osjetljivome području (članak 75.

stavak 2.),

75

13. ako ne vrši praćenje od značaja za zaštitu od štetna djelovanja vode i o tome ne dostavlja podatke u ISV (članak 91. stavak 4.),

14. ako vrši radove i radnje zabranjene člankom 96. stavak 2. ovoga zakona, 15. ako ne ustupi mjesno mjerodavnoj agenciji za vodno područje podatke koje posjeduje, a koji su

od značaja za upravljanje vodama (članak 105.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka bit će kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 3.000,00 KM.

Članak 206.

Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 2.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj fizička osoba ako:

1.postupa suprotno odredbama iz članka 12. ovoga zakona, 2.vodni objekt iz članka 16. stavak 3, članka 17. stavak 3. i članka 18. ovoga zakona ne održava u

funkcionalnome stanju i ne koristi ga sukladno njegovoj prirodi i namjeni (članak 20. stavak 1.),

3.po prestanku korišćenja vodnoga objekta iz članka 16. stavak 3, članka 17. stavak 3. i članka 18. ovoga zakona ne postupi sukladno odredbama iz članka 20. stavak 2. ovoga zakona,

4.ne čuva vodni objekt iz članka 16. stavak 3, članka 17. stavak 3. i članka 18. ovoga zakona i uređaje na njemu sukladno odredbama iz članka 20. stavak 5. ovoga zakona,

5. ne dozvoli ovlašćenoj osobi uzimanje podataka i obavljanje potrebnih ispitivanja nađena ležišta vode (članak 52. stavak 2.), 6. vrši radnje suprotno odredbama iz članka 53. st. 1, 2, 3. i 4. ovoga zakona, ili neizravno ispušta otpadne vode u podzemne vode protivno načinu i uvjetima utvrđenim ovim zakonom i preko graničnih vrijednosti utvrđenih podzakonskim propisom iz članka 55. stavak 1. ovoga zakona, 7. otpadnu vodu ispušta suprotno odredbi iz članka 54. stavak 1. ovoga zakona, 8. upotrebljava đubrivo ili sredstva za zaštitu bilja na vodnome dobru (članak 56.

stavak 4.), 9. vrši plovidbu plovilom koje za pogon koristi naftne derivate na površinskim vodama na kojima je to zabranjeno (članak 57. stavak 1.),

10. ispušta otpadne vode izravno iz plovila (članak 57. stavak 4.), 11. pere vozilo ili druge mašine i uređaje u površinskoj vodi (članak 58.), 12. proizvodi, rukuje, čuva ili odlaže opasne materije i otpad na vodama i vodnome dobru (članak 59. stavak 1.), 13. ne poduzme potrebne mjere da spriječi ili ublaži utjecaje prouzrokovane incidentom i o tome

pravovremeno ne obavijesti policijsku upravu, vodnu inspekciju ili agenciju za vode (članak 61. stavak 1),

14. o incidentu iz članka 61. stavak 1. ovoga zakona ne obavijesti mjerodavno tijelo (članak 61. stavak 2.),

15. ne poštuje zabrane iz odluke o zaštiti izvorišta iz članka 66. stavak 4. ovoga zakona, 16. ne poštuje zabrane iz odluke iz članka 70. stavak 2. ovoga zakona, 17. ne poštuje zabrane iz odluke o zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta iz članka 71. stavak 1.

ovoga zakona, 18. postavlja stalne ili privremene objekte ili druge prepreke ili ako sprječava slobodan prijelaz preko vodnoga dobra i prilaz obalama na području kupališta (članak 72. stavak 3.),

19. ne provodi mjere zaštite kvantiteta i kvalitete vode u osjetljivome području (članak 75. stavak 2.), 20. vrši radove i radnje zabranjene čl. 96. i 97. ovoga zakona, 21. ne ustupi mjesno mjerodavnoj agenciji za vodno područje podatke koje posjeduje, a koji su od značaja za upravljanje vodama (članak 105.),

76

22. koristi vodu, ispušta otpadne vode u površinske vode i vodno dobro ili vrši druge aktivnosti i zahvate bez pribavljena vodnog akta, za koje je ovim zakonom propisana obveza pribavljanja vodnoga akta (članak 109.), 23. koristi vodu, ispušta otpadne vode u površinske vode i vodno dobro ili vrši druge aktivnosti i zahvate suprotno odredbama iz vodnoga akta, 24. po isteku roka važenja vodne suglasnosti za vađenje materijala ne dovede korito i obale vodotoka u stanje predviđeno vodnim aktom (članak 114. stavak 5.), 25. ne postupi po rješenju vodnoga inspektora iz članka 190. stavak 1. ovoga zakona.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 207. Početak rada agencija za vode

(1) «Agencija za vodno područje rijeke Save » i «Agencija za vodno područje Jadranskoga mora» organizirat će se, sudski registrirati i početi s radom sukladno ovomu zakonu u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

(2) Osnivački akt za upis u sudski registar agencija za vode iz stavka 1. ovoga članka je ovaj zakon.

(3) Datum početka rada agencija iz stavka 1. ovoga članka je datum upisa u sudski registar.

(4) Do početka rada agencija za vode Javno poduzeće za «Vodno područje slivova rijeke Save» Sarajevo i Javno poduzeće za «Vodno područje slivova Jadranskoga mora» Mostar, poslove i zadatke iz svoje mjerodavnosti obavljaju po Zakonu o vodama ("Službene novine Federacije BiH", br. 18/98) i propisima donesenim na temelju toga zakona.

Članak 208.

Do datuma upisa u sudski registar agencija iz članka 207. stavak 1. ovoga zakona, sredstva posebnih vodoprivrednih naknada uplaćivat će sukladno Pravilniku o načinu uplate javnih prihoda proračuna i vanproračunskih fondova na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/05).

Članak 209.

Datumom upisa u sudski registar agencija iz članka 207. stavak 1. ovoga zakona:

1. prestaju s radom Javno poduzeće za «Vodno područje slivova rijeke Save» Sarajevo i Javno poduzeće za «Vodno područje slivova Jadranskoga mora» Mostar,

2. imovina, prava i obveze Javnoga poduzeća za «Vodno područje slivova rijeke Save» Sarajevo postaju imovina, prava i obveze «Agencije za vodno područje rijeke Save» Sarajevo,

3. imovina, prava i obveze Javnoga poduzeća za «Vodno područje slivova Jadranskoga mora» Mostar postaju imovina, prava i obveze «Agencije za vodno područje Jadranskoga mora» Mostar.

Članak 210.

77

Status uposlenika javnih poduzeća za vodna područja

(1) Datumom upisa u sudski registar «Agencije za vodno područje rijeke Save» uposlenici Javnoga poduzeća za « Vodno područje slivova rijeke Save» Sarajevo postaju uposlenici «Agencije za vodno područje rijeke Save». (2) Datumom upisa u sudski registar «Agencije za vodno područje Jadranskoga mora» uposlenici Javnoga poduzeća za « Vodno područje slivova Jadranskoga mora »Mostar postaju uposlenici «Agencije za vodno područje Jadranskoga mora».

Članak 211. Upravni odbori

(1) Vlada Federacije imenovat će predsjednika i članove Upravnoga odbora « Agencije za vodno područje rijeke Save» odnosno «Agencije za vodno područje Jadranskoga mora» u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

(2) Danom upisa u sudski registar agencija iz članka 207. stavak 1. ovog zakona prestaje s radom Upravni odbor Javnoga poduzeća za «Vodno područje slivova rijeke Save» Sarajevo i Upravni odbor Javnoga poduzeća za «Vodno područje slivova Jadranskoga mora» Mostar.

(3) Član upravnoga odbora iz reda uposlenika agencije za vode iz članka 207. stavak 1. ovoga zakona, za prvi upravni odbor, bira se i imenuje iz reda uposlenika Javnoga poduzeća za «Vodno područje slivova rijeke Save» Sarajevo i Javnoga poduzeća za «Vodno područje slivova Jadranskoga mora» Mostar.

Članak 212.

Uspostavljanje savjetodavnoga vijeća vodnoga područja

Savjetodavna vijeća vodnih područja iz članka 164. stavak 1. ovoga zakona uspostavit će se u roku od jedne godine od dana upisa u sudski registar agencija iz članka 207. stavak 1. ovoga zakona.

Članak 213.

Planski dokumenti

Do donošenja strategije upravljanja vodama iz članka 24. ovoga zakona kao planski dokumenti za upravljanje vodama u Federaciji koristit će se odgovarajući planovi i programi razvitka vodoprivrede i pojedinih oblasti vodoprivrede (zaštita od štetna djelovanja voda, zaštita voda i korišćenje voda), doneseni do dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 214.

Ranije izdati vodoprivredni akti

(1) Vodoprivredne dozvole koje su izdate do dana početka rada agencija za vode iz članka 152. ovoga zakona usuglasit će se s odredbama ovoga zakona, u roku do pet godina od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

78

(2) Vodoprivredni uvjeti koji su izdati do dana početka rada agencija za vode iz članka 152. ovoga zakona usuglasit će se s odredbama ovoga zakona pri izdavanju vodne suglasnosti.

(3) Vodoprivredne suglasnosti koje su izdate do dana početka rada agencija za vode iz članka 152. ovoga zakona usuglasit će se s odredbama ovoga zakona pri izdavanju vodnih dozvola.

(4) Nositelji prava iz vodoprivrednoga akta iz stavka 1. ovoga članka dužni su podnijeti zahtjev za preispitivanje vodne dozvole, u roku do dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

(5) U slučaju da zahtjev iz stavka 4. ovoga članka nije podnesen u roku iz stavka 4. ovoga članka, vodoprivredni akt iz stavka 1. ovoga članka prestaje da važi.

(6) Odredbe iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na vodoprivredne dozvole koje važe pet godina ili manje, od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 215.

Neriješeni zahtjevi za izdavanje vodoprivrednih akata

Zahtjevi za izdavanje vodoprivrednih akata koji su podneseni mjerodavnu tijelu do dana početka rada agencija iz članka 152. ovoga zakona, rješavat će se sukladno Zakonu o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 18/98) i propisima donesenim na temelju toga zakona.

Članak 216.

Inspekcijski nadzor

(1) Do dana početka rada agencija iz članka 152. ovoga zakona inspekcijski nadzor vršit će se sukladno Zakonu o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 18/98) i propisima donesenim na temelju toga zakona.

(2) Odredbe članka 183. stavak 1, članka 184. i članka 198. stavak 1. ovoga zakona primjenjivat će se do dana organiziranja vodne inspekcije posebnim federalnim zakonom.

Članak 217.

Postupci po žalbama

Postupci po žalbama koje nisu riješene do dana početka rada agencija iz članka 152. ovoga zakona riješit će se sukladno Zakonu o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 18/98) i propisima donesenim na temelju toga zakona.

Članak 218.

Postojeći objekti i aktivnosti za koje nije izdat vodoprivredni akt

(1) Vlasnici odnosno korisnici postojećih objekata i postrojenja koja iskorišćavaju vode ili ispuštaju otpadne vode i druge opasne i štetne materije u vode, za koje nije pribavljena vodoprivredna dozvola do dana stupanja na snagu ovoga zakona, dužni su da podnesu zahtjev za izdavanje vodne dozvole u roku od šest mjeseci od dana početka rada agencija iz članka 152. ovoga zakona.

79

(2) U slučaju da zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije podnesen u predviđenome roku, rješenjem mjerodavna tijela vodne inspekcije zabranit će se uporaba objekta odnosno postrojenja iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 219.

Rokovi za donošenje propisa Vlade Federacije

(1) Propise iz članka 43. stavak 1. i propis iz članka 25. stavak 4. ovoga zakona Vlada Federacije donosi u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

(2) Ostale propise za provođenje ovoga zakona Vlada Federacije donosi u roku od:

1. šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona propise iz čl. 23, 164. stavak 3. i 5. i 171. ovoga zakona,

2. jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona propis iz članka 173. stavak 7. ovoga zakona,

3. dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona propise iz čl. 55. i 57. ovoga zakona.

Članak 220.

Rokovi za donošenje propisa federalnih ministara

(1) Propise za provedbu ovoga zakona federalni ministar donosi u roku od:

1. šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona propis iz članka 107. stavak 4, članka 120. stavak 6. i članka 174. stavak 1. ovoga zakona,

2. jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona propise iz čl. 10, 50. i 104. ovoga zakona,

3. dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona propise iz čl. 64, 66, 86. i 90. ovoga zakona.

(2) Propise iz čl. 59, 61, 73, 74. i 76. ovoga zakona, federalni ministar mjerodavan za okoliš donosi u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 221.

Primjena postojećih podzakonskih propisa

Do donošenja propisa iz članka 219. st. 1. i 2. i članka 220. st. 1. i 2. ovoga zakona primjenjivat će se podzakonski propisi doneseni na temelju Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 18/98), kao i podzakonski propisi koji su se primjenjvali do dana stupanja na snagu ovoga zakona, a koji nisu u suprotnosti s ovim zakonom.

80

Članak 222.

Kantonalni propisi

(1) Kantoni su dužni odredbe kantonalnoga zakona o vodama uskladiti s odredbama ovoga zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

(2) Zakonima kantona reguliraju se pitanja ustrojstva i načina vršenja poslova koji su ovim zakonom stavljeni u mjerodavnost kantona.

Članak 223.

Prestanak primjene zakona

Danom početka primjene ovoga zakona prestaje važiti:

1. Zakon o vodama (“Službene novine FBiH” broj 18/98),

2. Zakon o zaštiti voda (“Službene novine FBiH” br: 33/03 i 54/04).

Članak 224.

Stupanje na snagu i početak primjene

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH“, a njegova primjena počinje danom početka rada agencija za vode, sukladno članku 207. stavak 3. ovoga zakona.

PREDSJEDATELJ DOMA NARODA

PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Slavko Matić

PREDSJEDATELJ ZASTUPNIČKOGA DOMA

PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Muhamed Ibrahimović

81