Zalihe• Zalihe su jedna od najznačajnijih stavaka bilance,

bilo da se radi o zalihama materijala, vlastitih proizvoda ili trgovačke robe.

• U trgovačkom poduzeću, zalihe su namijenjene prodaji kupcima.

• Zalihe se pretvaraju u novac unutar jednog normalnog poslovnog ciklusa pa se smatraju tekućom imovinom.

• U bilanci se zalihe prikazuju odmah nakon potraživanja od kupaca zbog toga što su zalihe samo jedan korak dalje od pretvaranja u novac, nego što su to potraživanja od kupcima.

Tok troškova zaliha

• Zalihe se, kao i većina ostale imovine, u računovodstvu vrednuju po troškovima nabave. Čim se proizvodi (roba) prodaju sa zaliha, njihov se trošak nabave izostavlja iz bilance i prenosi na troškove prodane robe koji se, potom, sučeljavaju s prihodom od prodaje u RDG-u.

Shema toka troškova zaliha

Troškovi nabave (proizvodnje) U trenutku prodaje

RAČUN DOBITI I GUBITKA Prihod od prodaje robe Rashodi prodane robe Bruto marža Troškovi poslovanja trgovine Dobit

BILANCA Tekuća imovina: Zalihe

• U beskonačnom sustavu zaliha, knjiženja u računovodstvu paralelno prate ovaj tok troškova. Kad je roba kupljena, njezin se trošak knjiži na dugovnoj strani konta zalihe. Kad se roba proda, njezin se trošak nabave smanjuje na kontu zaliha i knjiži na dugovnoj strani konta rashodi prodane robe.

• U računovodstvu je izuzetno važno vrednovanje zaliha. U većini slučajeva, vrijednost zaliha najveća je stavka tekuće imovine, a i najveći rashodi su rashodi prodane robe.

Prema računovodstvenim standardima, prihvatljivo je nekoliko različitih metoda vrednovanja zaliha. Različite metode mogu rezultirati značajno različitim financijskih pokazateljima pa je i posebno važno da korisnici, prije svih, menadžeri i investitori, razumiju učinke primjene različitih metoda vrednovanja zaliha. Standardne metode, prihvatljive u računovodstvu, jesu pojedinačna identifikacija i pretpostavka toka troškova. Oba su pristupa prihvatljiva, međutim kad se jedan pristup odaberem njega treba dosljedno primjenjivati

Pojedinačna identifikacija

Ova se metoda koristi kada se stvarni troškovi pojedinih jedinica mogu odrediti iz računovodstvene evidencije. Koristi se kod jedinica robe i proizvoda koje imaju veliku pojedinačnu vrijednost.

Pretpostavka toka troškova

• Zalihe se vrednuju prema pretpostavljenom slijedu kojim se jedinice proizvoda ili robe povlače sa zaliha. Primjerice, moglo bi se pretpostaviti da se najprije prodaje najstarija roba ili da se najprije prodaje najčešće nabavljena roba.

• Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS 2 - Zalihe) predviđaju se dvije pretpostavke toka. Osnovnim ili prioritetnim postupkom, predviđene su:

1. metoda prosječnih troškova

• zalihe se procjenjuju po prosječnom jediničnom trošku s pretpostavkom da se jedinice sa zaliha povlače slučajnim redoslijedom. Vrijednost jedinice zaliha izračunava se dijeljenjem ukupne vrijednosti zaliha s ukupnom zatečenom količinom na zalihi.

2. prva cijena ulaza - prva cijena izlaza (FIFO)

• pretpostavlja se da se one jedinice sa zalihe koje su prve kupljene najprije troše sa zalihe, odnosno da se sa zalihe najprije izdaje roba koja je najdulje na zalihama. Preostale zalihe čine jedinice vrednovane po posljednjim ulaznim troškovima nabave.

3. posljednja cijena ulaza - prva cijena

izlaza (LIFO)

• zabranjena novim MRS-om 2 • alternativno dozvoljena metoda u RH

(privremeno)

• pretpostavlja se da se one jedinice sa zalihe koje su posljednje kupljene najprije troše sa zalihe, odnosno da se sa zalihe najprije izdaje roba koja je najkraće na zalihama. Preostale zalihe čine jedinice vrednovane po prvim ulaznim troškovima nabave.

Pretpostavka toka troškova ne mora korespondirati sa stvarnim fizičkim kretanjem zaliha. Kako su jedinice na zalihi identične, potpuno je nebitno koja je jedinica ranije, a koja kasnije umanjila zalihu. Stoga se smatra da je tok troškova puno važniji od fizičkog toka zaliha. Korištenje pretpostavke toka eliminira potrebu za posebnom identifikacijom svake jedinice na zalihi i traženje njezina stvarnog troška nabave.

Zadatak

1. Proknjižite na kartici materijalnog knjigovodstva stanje i promjene materijala po metodama izlaza: FIFO, LIFO i prosječne ponderirane cijene.

2. Prikažite učinak odabira metode izlaza materijala (robe) sa zalihe na troškove obračunskog razdoblja.

01.1.2003. stanje 110 kg po 50 kn / kg 06.1.2003. nabavljeno 510 kg po 60 kn / kg 12.1.2003. utrošeno 520 kg 17.1.2003. nabavljeno 170 kg po 80 kn / kg 21.1.2003. utrošeno 200 kg 26.1.2003. nabavljeno 100 kg po 70 kn / kg 31.1.2003. zaključite karticu materijalnog knjigovodstva.

Metoda: FIFO Količina (kg) Vrijednost (kn)

Datum Dokument Opis Ulaz Izlaz Stanje

Jedinič. cijena

(kn/kg) Duguje Potražuje Saldo

1.1.'03. Stanje PSo 110 110 50 5.500 5.500

6.1.'03. P-1 Nabava 510 620 60 30.600 36.100

12.1.'03. I-1 Utrošak 520 100 110×50 410×60 30.100 6.000

17.1.'03. P-2 Nabava 170 270 80 13.600 19.600

21.1.'03. I-2 Utrošak 200 70 100×60 100×80 14.000 5.600

26.1.'03. P-3 Nabava 100 170 70 7.000 12.600

31.1.'03. Stanje ZSo 170 12.600

Ukupno 890 890 56.700 56.700

Troškovi materijala Dobavljač Zalihe materijala (robe) (Rashodi prodane robe)

51.200 PS 5.500

51.200

44.100

12.600 ZS

44.100

Metoda: LIFO Količina (kg) Vrijednost (kn)

Datum Dokument Opis Ulaz Izlaz Stanje

Jedinič. cijena

(kn/kg) Duguje Potražuje Saldo

1.1.'03. Stanje PSo 110 110 50 5.500 5.500

6.1.'03. P-1 Nabava 510 620 60 30.600 36.100

12.1.'03. I-1 Utrošak 520 100 510×60 10×50 31.100 5.000

17.1.'03. P-2 Nabava 170 270 80 13.600 18.600

21.1.'03. I-2 Utrošak 200 70 170×80 30×50 15.100 3.500

26.1.'03. P-3 Nabava 100 170 70 7.000 10.500

31.1.'03. Stanje ZSo 170 10.500

Ukupno 890 890 56.700 56.700

Troškovi materijala Dobavljač Zalihe materijala (robe) (Rashodi prodane robe)

51.200 PS 5.500

51.200

46.200

10.500 ZS

46.200

Metoda: Prosječne ponderirane cijene Količina (kg) Vrijednost (kn)

Datum Dokument Opis Ulaz Izlaz Stanje

Jedinič. cijena

(kn/kg) Duguje Potražuje Saldo

1.1.'03. Stanje PSo 110 110 50 5.500 5.500,000

6.1.'03. P-1 Nabava 510 620 60 30.600 36.100,000

12.1.'03. I-1 Utrošak 520 100 36.100

620 30.277,419 5.822,581

17.1.'03. P-2 Nabava 170 270 80 13.600 19.422,581

21.1.'03. I-2 Utrošak 200 70 19.422

270 14.387,097 5.035,484

26.1.'03. P-3 Nabava 100 170 70 7.000 12.035,484

31.1.'03. Stanje ZSo 170 12.035,484

Ukupno 890 890 56.700 56.700,000

Troškovi materijala Dobavljač Zalihe materijala (robe) (Rashodi prodane robe)

51.200 PS 5.500

51.200

44.665

12.035 ZS

44.665

METODA STANDARDNOG TROŠKA KAO TEHNIKA MJERENJA ZALIHA

• Prema točci 21. MRS-a 2, metoda standardnog troška može se koristiti kao tehnika mjerenja troškova zaliha pod uvjetom da su rezultati u pogledu vrijednosti zaliha u bilanci i troškova za prodano u računu dobiti i gubitka približni trošku.

• Za financijska izvješća vrednovanje zaliha po standardnim troškovima prihvatljivo je kada nema značajne razlike između stvarnih i standardnih troškova.

• Ako postoji značajna razlika između stvarnih i standardnih troškova, vrijednost zaliha treba uskladiti na razinu stvarnih troškova. Ako se ne bi usklađivala ta razlika, zalihe u bilanci i troškovi za prodano u računu dobiti i gubitka bili bi pogrešno iskazani za nedopuštenu svotu.

• U proizvodnim djelatnostima, kad god je to moguće i prikladno, računovodstveni sustav se temelji na stvarnim troškovima proizvodnje. U praksi se nerijetko pojavljuju situacije da je knjiženje po stvarnim troškovima neprikladno zbog kašnjenja podataka u odnosu na potrebe.

• Najčešće, taj problem dolazi do izražaja u masovnoj proizvodnji u kojoj se troškovi proizvodnje obračunavaju mjesečno, a proizvodi se kontinuirano proizvode, predaju u skladište i prodaju tijekom cijelog mjeseca. Slični problemi javljaju se čak i kod proizvodnji koje traju duže od godinu dana.

• Budući da standardni troškovi uzimaju u obzir normalne razine materijala i dijelova zaliha, rada, učinkovitosti i proizvodni kapacitet, u slučaju kad se kroz duže razdoblje pojavljuju odstupanja, standarde treba preispitati te ako je neophodno izmijeniti u skladu s tekućim uvjetima.

• Knjiženje zaliha sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara u sustavu standardnih troškova razlikuje se od knjiženja u sustavu stvarnih troškova po tome što se zalihe zadužuju i razdužuju po standardnim, a ne po stvarnim troškovima.

• Razlika između stvarnih i standardnih troškova knjiže se na poseban račun – odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala.

• Ako je standardna cijena po kojoj je materijal zadužen na skladište veća od stvarne nabavne cijene, radi se o povoljnim (pozitivnim) odstupanjima koja se na korektivnom računu knjiže potražno.

• Ako je standardna cijena materijala niža od stvarne nabavne cijene, radi se o nepovoljnim (negativnim) odstupanjima koja se na korektivnom računu knjiže dugovno.

Primjer knjiženja zaduženja i utroška zaliha materijala po standardnim troškovima koji su

veći od stvarnih1. Nabavljeno je 100 kg materijala po cijeni od 300

kn/kg. Primljena je faktura dobavljača na svotu od 30.000 kn. Materijal je na zalihe zadužen po standardnoj cijeni od 320,00 kn/kg.

2. U proces proizvodnje izdano je 40 kg materijala. Obračun utroška je izveden po standardnoj cijeni od 320,00 kn/kg. Za utrošeni materijal knjižena su odstupanja od stvarne cijene zaliha materijala.

Knjiženje u dnevniku:

Svota Tek. br.

Opis Duguje Potražuje

1. Zalihe materijala (po stan. cijeni) 32.000 Dobavljači zaliha 30.000 Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala 2.000 Za zaduženje materijala na skladište po

standardnoj cijeni

2a. Osnovni materijal i sirovine 12.800 Zalihe materijala 12.800 Za davanje materijala u uporabu

2b. Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala 800 Odstupanje troškova zbog odstupanja cijene

zaliha

Za odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala

800

• Ako je ukupni potražni saldo odstupanja standardnih od stvarnih troškova mali i ne utječe bitno na financijski rezultat, ta odstupanja se mogu prenijeti na prihode, a zalihe mogu ostati proknjižene u bilanci po standardnim troškovima.

• Ako je taj saldo veliki, tj. ako su terećeni standardni troškovi puno veći od stvarnih, onda troškove zaliha i troškove za prodano treba stornirati do razine stvarnih troškova.

Primjer knjiženja zaduženja i utroška zaliha materijala po standardnim troškovima koji su

niži od stvarnih1. Nabavljeno je 100 kg materijala po cijeni od 350

kn/kg. Primljena je faktura dobavljača na svotu od 35.000 kn. Materijal je na zalihe zadužen po standardnoj cijeni od 320,00 kn/kg.

2. U proces proizvodnje izdano je 40 kg materijala. Obračun utroška je izveden po standardnoj cijeni od 320,00 kn/kg. Za utrošeni materijal knjižena su odstupanja od stvarne cijene zaliha materijala.

Knjiženje u dnevniku:

Svota Tek. br.

Opis Duguje Potražuje

1. Zalihe materijala (po stan. cijeni) 32.000 Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala 3.000 Dobavljači zaliha 35.000 Za zaduženje materijala na skladište po

standardnoj cijeni

2a. Osnovni materijal i sirovine 12.800 Zalihe materijala 12.800 Istodobno:

2b. Odstupanje troškova zbog odstupanja cijene zaliha

1.200

Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala 1.200 Za davanje materijala u proces i odstupanje

cijena

• Ako je ukupni dugovni saldo odstupanja standardnih od stvarnih troškova mali i ne utječe bitno na financijski rezultat, odstupanja se mogu knjižiti na rashode razdoblja.

• Ako je taj saldo veliki, onda troškove zaliha terećene standardnim troškovima treba korigirati tj. povećati do visine stvarnih troškova.

Zalihe sitnog inventara • Dugotrajna imovina je ona imovina čiji je korisni

vijek trajanja od davanja u uporabu dulji od jedne godine. Međutim, Zakon o porezu na dobit (NN 177/04), članak 12. nalaže da se dugotrajna imovina podijeli na dva dijela i to na:

1) dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna nabavna vrijednost u trenutku nabave veća od 2.000,00 kn, 2) dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna nabavna vrijednost u trenutku nabave manja od 2.000,00 kn.

• Na dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna nabavna vrijednost u trenutku nabave veća od 2.000,00 kn obračunava se trošak amortizacije u skladu s Zakonom o porezu na dobit, MRS-om 16 i MRS-om 38.

• Na dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna nabavna vrijednost manja od 2.000,00 kn bez obzira na duljinu njenog stvarnog trajanja iznad godine dana, ne obračunava se amortizacija jer se ona smatra imovinom male vrijednosti.

• Na dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna nabavna vrijednost u trenutku nabave manja od 2.000,00 kn prigodom njenog davanja u uporabu mogu se primijeniti dvije metode otpisa i to:

1. Metoda jednokratnog otpisa (izravnog otpisa)

2. Kalkulativni otpis• S obzirom na to, dugotrajna imovina male

vrijednosti ne vodi se u bilanci kao dugotrajna imovina nego kao kratkotrajna imovina na poziciji zaliha i to kao:

1. Zalihe sitnog inventara

2. Zalihe ambalaže

3. Zalihe autoguma

• Trošak, tj. otpis zaliha sitnog inventara, ambalaže i autoguma ne nastaje u trenutku nabave te imovine nego u trenutku njezina davanja u uporabu.

• Ako se na zalihe sitnog inventara, ambalaže i autoguma primjenjuje jednokratni (100 % otpis) prilikom njihova davanja u uporabu odnosno kad se te zalihe u potpunosti kalkulativno otpišu njihova bilančna vrijednost je nula.

• Međutim, ako su ti predmeti i dalje u uporabi potrebno je voditi posebnu evidenciju o njihovom stanju. One se u tom slučaju najčešće i dalje vode u bilanci evidentno s vrijednošću ispravljenom na nulu kao sitni inventar u uporabi, autogume u uporabi i ambalaža u uporabi te analitički za svaki predmet posebno.

Primjer nabave i otpisa sitnog inventara i

autoguma: 1. Nabavljeno je 10 komada ručnih bušilica pojedinačne nabavne

vrijednosti 600,00 kn i primljena je faktura dobavljača na svotu od 6.000,00 kn plus 1.320,00 kn PDV.

2. Nabavljeno je 30 komada autoguma pojedinačne nabavne vrijednosti 900,00 kn i primljena je faktura dobavljača na svotu od 27.000,00 kn plus 5.940,00 kn PDV.

3. U uporabu u proces proizvodnje dano je 6 komada ručnih bušilica. Na ručne bušilice prema općem aktu primjenjuje se jednokratni otpis pa su troškovi proizvodnje terećeni sa 3.600,00 kn.

4. U uporabu za gospodarska vozila dano je 30 komada automobilskih guma. Na autogume prema općem aktu primjenjuje se 50% kalkulativni otpis pa su troškovi razdoblja terećeni s 13.500,00 kn.

Knjiženje u dnevniku: Svota Tek.

br. Opis

Duguje Potražuje 1. Sitan inventar na zalihi 6.000,00

Pretporez po ulaznim računima 1.320,00 Dobavljači zaliha 7.320,00 Za fakturu dobavljača

2. Autogume na zalihi 27.000,00 Pretporez po ulaznim računima 5.940,00 Dobavljači zaliha 32.940,00 Za fakturu dobavljača

3. Sitan inventar u uporabi 3.600,00 Sitan inventar na zalihi 3.600,00 Istodobno: Troškovi sitnog inventara u proizvodnji 3.600,00 Amortiziranje (ispravak vrijednosti) sitnog inventara 3.600,00 Za davanje sitnog inventara u uporabu i 100% otpis

4. Autogume u uporabi 27.000,00 Autogume na zalihi 27.000,00 Istodobno: Troškovi autoguma u uslugama 13.500,00 Amortiziranje (ispravak vrijednosti) autoguma 13.500,00 Za davanje autoguma u uporabu i kalkulativni otpis

50 %

• Sitni inventar, ambalaža i autogume u uporabi koji su otpisani u 100% iznosu isknjižavanju se u trenutku njihova rashodovanja, ako su uništeni ili ako se popisom utvrde kao manjak.

• Isknjižavanje sitnog inventara, ambalaže i autoguma u uporabi provodi se na način da se međusobno zatvore računi zaliha u uporabi i računi amortiziranja (ispravka vrijednosti) tih zaliha.

• Prilikom isknjižavanja 100% otpisanog sitnog inventara, ambalaže i autoguma nema knjiženja troškova čak ni onda kad su za uništenje ili manjak tih zaliha krive odgovorne osobe jer je bilančna vrijednost te imovine nula.

• Ako su za uništenje ili manjak sitnog inventara, ambalaže i autoguma terete odgovorne osobe onda su one dužne nadoknaditi procijenjenu vrijednost uništenih ili izgubljenih zaliha, bez obzira na to što je njihova knjigovodstvena vrijednost nula.

• U tom slučaju treba knjižiti potraživanja od zaposlenika u visini procijenjene vrijednosti uništenih ili izgubljenih zaliha uvećana za PDV, te prihod i obvezu prema PDV-u.

Primjer isknjižavanja zaliha sitnog inventara, ambalaže i autoguma u uporabi

1. Ručna bušilica nabavne vrijednosti 600,00 kn koja je 100% otpisana uništena je tijekom rada. Utvrđeno je da radnik nije kriv za uništenje bušilice te je isknjižena.

2. Tijekom vožnje uništena je autoguma na kamionu. Nabavna vrijednost autogume u svoti od 450,00 kn knjižena je na troškove života, a guma je rashodovana i isknjižena.

3. Godišnjim popisom utvrđeno je da nedostaje jedna ručna bušilica nabavne vrijednosti 600,00 kn koja je prilikom davanja u uporabu bila otpisana 100%. Za nadoknađivanje manjka bušilice tereti se radnik koji ju je zadužio i to za procijenjenu preostalu vrijednost od 400,00 kn plus 88,00 kn PDV-a. Bušilica je isknjižena.

Knjiženje u dnevniku:Svota Tek.

br. Opis

Duguje Potražuje 1. Amortiziranje sitnog inventara (ispravak vrijednosti) 600,00

Sitan inventar u uporabi 600,00 Za isknjiženje uništenog sitnog inventara

2. Amortiziranje autoguma (ispravak vrijednosti) 450,00 Troškovi sitnog inventara, ambalaže i autoguma 450,00 Autogume u uporabi 900,00 Za isknjiženje uništene gume i terećenje troškova za

neotpisani dio vrijednosti

3. Amortiziranje sitnog inventara (ispravak vrijednosti) 600,00 Sitan inventar u uporabi 600,00 Potraživanja za manjkove 488,00 Prihodi od potraživanja od odgovornih osoba za

manjkove 400,00

Obveze za PDV 88,00 Za isknjiženje sitnog inventara i potraživanja za

manjkove