12
8. Opis primjenjivanih mjera zaštite na radu 8.1. Zaštitne mjere pri radu na skelama Pod skelama se podrazumijevaju pomoćne konstrukcije koje služe za izvođenje radova navisinama većim od 1,5m mjereno od podloge, odnosno, već postavljene platforme.Skela se postavlja prema uputstvu i prethodno urađenom projektu sa naznakom o dimenzijamaskele, sastavnim elementima, sredstvima za međusobno spajanje, načine pričvršćivanja, odnosnoankerisanja za objekat i podlogu, najveće dozvoljeno optrećenje, vrste materijala i njihov kvalitet,kao i statički proračun nosivih elemenata.Za vezivanje pojedinih dijelova u konstruktivnu cjelinu ne smije se smanjivati njihova dozvoljena ipropisana nosivost.Elementi poda skele moraju se prije upotrebe detaljno pregledati. Oštećeni i dotrajali elementi nesmiju se postavljati u pod skele. Elementi poda moraju ispunjavati prostor između nosivihstubova, tako da čista širina poda ne smije biti uža od 80 cm.Na podestima skele postaviti zaštitnu ogradu najmanje visine lm, i to tako da na istom visinskomrastojanju bude postavljena metalna ograda iste visine (50+50cm).Obzirom da pri izvođenju radova zaposlenik ove operacije izvodi u stojećem i čučećem položaju,neophodno je na polovici dozvoljene visine zaštitne ograde postaviti zaštitnu mrežu ili još jedanpojas zaštitne ograde na visini od 50cm (visina ovakve zaštitne ograde biće postavljena u dvanivoa i to 50+50 cm).U slučaju da se na pojedinim mjestima zaštitna ograda ne mogne postaviti, neophodno je daradnik svoje radne operacije izvodi u prisustvu rukovodioca gradilišta i uz obaveznu upotrebuopasača sa prihvatnim užetom.Rad na skeli, nakon detaljno izvršenog pregleda, odobrava rukovodilac gradilišta, koji svojazapažanja o ispravnosti skele registruje u knjizi skele koja se nalazi na gradilištu. UPOZORENJE: Ako se pri postavljanju skele ili tokom izvođenja radova na skeli, naiđe na el. vodove ili drugeopasne prepreke naređuje se obustava rada, na tom prostoru, do potpunog uklanjanju ovihprepreka.Za vezivanje elemenata mogu se koristiti samo tipska sredstva ili sredstva usklađena premavažećim standardima ( ekseri, zavrtnji, klamfe, spojnice i dr.)Vezivanjem pojedinih dijelova u konstruktivnu cjelinu ne smije se smanjivati njihova propisananosivost. 8.2. Zaštita radnika od pada s visine Zbog problema koji se u toku građenja javljaju u vezi sa radom na visini, a da bi se taj rad učinio sigurnijim potrebno je odmah od pripremnih cio /.ivrscnih mdova na objektu provoditi mjere za zaštitu radnika od pada sa visine u dubinu. U toku građenja objekta radnici često rade na mjestima koja su visoko iznad zemlje, te postoji mogućnost da se usljed smanjene

zaštita ba radu

Embed Size (px)

DESCRIPTION

zastita na radu

Citation preview

8. Opis primjenjivanih mjera zatite na radu

8.1. Zatitne mjere pri radu na skelamaPod skelama se podrazumijevaju pomone konstrukcije koje slue za izvoenje radova navisinama veim od 1,5m mjereno od podloge, odnosno, ve postavljene platforme.Skela se postavlja prema uputstvu i prethodno uraenom projektu sa naznakom o dimenzijamaskele, sastavnim elementima, sredstvima za meusobno spajanje, naine privrivanja, odnosnoankerisanja za objekat i podlogu, najvee dozvoljeno optreenje, vrste materijala i njihov kvalitet,kao i statiki proraun nosivih elemenata.Za vezivanje pojedinih dijelova u konstruktivnu cjelinu ne smije se smanjivati njihova dozvoljena ipropisana nosivost.Elementi poda skele moraju se prije upotrebe detaljno pregledati. Oteeni i dotrajali elementi nesmiju se postavljati u pod skele. Elementi poda moraju ispunjavati prostor izmeu nosivihstubova, tako da ista irina poda ne smije biti ua od 80 cm.Na podestima skele postaviti zatitnu ogradu najmanje visine lm, i to tako da na istom visinskomrastojanju bude postavljena metalna ograda iste visine (50+50cm).Obzirom da pri izvoenju radova zaposlenik ove operacije izvodi u stojeem i ueem poloaju,neophodno je na polovici dozvoljene visine zatitne ograde postaviti zatitnu mreu ili jo jedanpojas zatitne ograde na visini od 50cm (visina ovakve zatitne ograde bie postavljena u dvanivoa i to 50+50 cm).U sluaju da se na pojedinim mjestima zatitna ograda ne mogne postaviti, neophodno je daradnik svoje radne operacije izvodi u prisustvu rukovodioca gradilita i uz obaveznu upotrebuopasaa sa prihvatnim uetom.Rad na skeli, nakon detaljno izvrenog pregleda, odobrava rukovodilac gradilita, koji svojazapaanja o ispravnosti skele registruje u knjizi skele koja se nalazi na gradilitu.UPOZORENJE:Ako se pri postavljanju skele ili tokom izvoenja radova na skeli, naie na el. vodove ili drugeopasne prepreke nareuje se obustava rada, na tom prostoru, do potpunog uklanjanju ovihprepreka.Za vezivanje elemenata mogu se koristiti samo tipska sredstva ili sredstva usklaena premavaeim standardima ( ekseri, zavrtnji, klamfe, spojnice i dr.)Vezivanjem pojedinih dijelova u konstruktivnu cjelinu ne smije se smanjivati njihova propisananosivost.

8.2. Zatita radnika od pada s visineZbog problema koji se u toku graenja javljaju u vezi sa radom na visini, a da bi se taj rad uinio sigurnijim potrebno je odmah od pripremnih cio /.ivrscnih mdova na objektu provoditi mjere za zatitu radnika od pada sa visine u dubinu.U toku graenja objekta radnici esto rade na mjestima koja su visoko iznad zemlje, te postoji mogunost da se usljed smanjene panje padne u dubinu to moe prouzrokovati povrede radnika.U cilju zatite radnika koji rade na ovakvim radnim mjestima, postavljaju se odgovarajue zatitneograde. Zatitne ograde moraju se postaviti na svim prelazima i prolazima ija je visina vea od1m.Sve tretne koje se postavljaju u stepenitima i privremeno slue za prolaz radnika, moraju biti sastrane ograene zatitnom ogradom. Otvori u meuspratnim ploama koje slue za prolaz raznihinstalacija, moraju biti prekriveni dobro uvrenom vodootpomom perom ili daskom. Ukoliko suovi otvori veih dimenzija mogu se umjesto zatitnog pokrivanja ograditi zatitnom ogradom. Utoku gradnje galeriju ograditi zatitnom ogradom dok se ne postavi projektovana. Kada se radi namjestima gdje nije mogue postaviti zatitnu ogradu radnicima obezbijediti zatitniopasa sauzetom.Za silazak, izlazak i penjanje po meuspratnim konstrukcijama upotrebljavaju se jednokrakelotre. Voditi rauna da ove lotre budu izraene od zdravog drveta, dovoljne duine, te da pripostavljanju na mjesto upotrebe imaju siguran oslonac.

8.3. Radna mjesta na gradilitu s poveanim opasnostima od povrijeivanjaRadna mjesta sa poveanim opasnostima na gradilitu su ona mjesta gdje postojistalna opasnost od povreivanja radnika, kao i ona radna mjesta gdje je za obavljanje poslova potrebna stalna i poveana panja radnika. Nepanjom pri obavljanju poslova na ovim radnim mjestima ili pri obavljanju radnih operacija postoji stalna opasnost od povreivanja radnika koji obavljaju taj posao ili opasnost povreivanja drugih radnika na gradilitu.RADNA MJESTA SA POVEANIM OPASNOSTIMA OD POVREIVANJA NA GRADILITU : radno mjesto dizaliara za vrijeme rukovanja dizalicom, radno mjesto radnika na odravanju elektroinstalacija radno mjesto radnika tesara pri radu na stabilnom cirkularu, radno mjesto radnika na postavljanju i odravanju zatitnih ograda, radno mjesto montera fasadnih skela.Radnici koji rade na ovim radnim mjestima moraju ispunjavati ove uslove: da su fiziki i psihiki zdravi i sposobni za rad na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada, to se utvruje Ijekarskim uvjerenjem koje po izvrenom specijalistikom pregledu izdaje ovlatena zdravstvena ustanova, da su kvalifikovani i osposobljeni za obavljanje odnosnih poslova, da su upoznati sa opasnostima pri radu na ovim mjestima kao i o primjeni zatitnih mjera pri radu na ovim radnim mjestima.

8.4. Karekteristine opasnosti pri izvoenju tesarskih radovaPri izvoenju tesarskih radova na gradilitu radnici su izloeni uglavnom ovim opasnostima: nedovoljna obuenost radnika iz oblasti zatite na radu i nepotivanjupropisa iz oblasti zatite na radu, rad na otvorenom prostoru gdje su tesari izloeni raznim elementarnim nepogodama kaonpr. blato, kia, snijeg, mraz, vruina, promaha I si., rad na visini i padovi radnika sa visine u dubinu, upotreba raznih runih alata (sjekira, eki, dlijeta, testera i drugo), upotreba mainskih reznih alata (cirkulari, builice, hoblarice i drugo), opasnost od padanja raznih predmeta sa visine, mogunost prignjeenja dijelova tijela od tekih elemenata oplate, za vrijeme izradeprenosa montae i demontae, pad na neravnom i od raznog materijala zakrenim prostorima, ubodi raznim otrim predmetima (armatura, ice, ekseri), . opasnosti od udara elektrine struje, ako se radi u blizini elektroinstalacija pod naponom ili pri prenosu i upotrebi raznih prenosnih runih alata na elektrini pogon, kao i niz drugih opasnosti koje prate izvoenje tesarskih radova na objektima visokogradnje.

ZATITNE MJEREUpoznati svakog radnika pojedinano o svim opasnostima pri radu: .podgradivanje i razupiranje bonih strana u raznim dubokim iskopima kao i demontaa podgrade i razupiraa, smije se vriti samo uz prisustvo i kontrolu strunog i odgovornog lica na gradilitu (poslovoa ili rukovodilac gradilita) dizanje tekih predmeta vriti dizalicom ili mehaniki na drugi nain, a nikako runo, svi tesari koji rade na visinama, a na neugraenim mjestima moraju biti r,runo obueni i zdravstveno sposobni i obezbijeeni opasaem sa prihvatnim uetom, za upotrebu raznih vrsta mainskih reznih alata, tesari moraju biti posebno obueni, zavrijeme montae i demontae tekih oplata radnici moraju biti paljivi i ne smijustajati ispod elemenata oplate koji se montiraju ili demontiraju, vriti redovno ienje radnog prostora od radnih otpadaka i otrih predmeta, potrebne zatitne ograde na radnim platformama i zatvoriti sve otvore umeduspratnim konstrukcijama, to sainjava zatitu i za sve ostale uesnike u izgradnjiobjekta, pri upotrebi raznih prenosnih alata na elektrini pogon zabraniti upotrebuneispravnih alata ili bilo kakvih opravki istih od strane tesara (opravke ovih alata mogu vriti samo KV ili VK radnici elektro i mainske struke), zabraniti svaki rad u blizini neizoliranih i nezatienih elektrinih vodova koji su podnaponom, poduzeti i druge zatitne mjere koje mogu doprinijeti uvanju radnika i stvaranju uslova za siguran rad.Od linih zatitnih sredstava tesarima se obezbjeuje, a oni su duni da ih upotrebljavaju i to: radna odijela, duboke cipele sa gumenim donom i metalnom kapicom, zatitne rukavice, zatitni ljem, zatitni opasa pri montai i demontai vanjskih oplata i radu naneograenim mjestima, gumene izme, gumirano odijelo i kina kabanica za rad na kii,snijegu, blatu, oluji i dr., vatirane grudnjake za rad u hladnom zimskom periodu, zatitne naoale i konu kecelju za rad na stabilnom cirkularu, sapun ili deterdent za pranje ruku poslije rada, po potrebi obezbijediti i druga lina zatitna sredstva.

8.5. Karekteristine opasnosti pri montai armature na gradilituPri montai armature na objektu radnici armirai su izloeni uglavnom ovim opasnostima: rad po nepovoljnim vremenskim uslovima kao npr. jake vruine, kia, oluja i druge elementarne nepogode, rad na visinama i pad radnika u dubinu, mogunost povreivanja od raznih alata za sijeenje, savijanje i vezivanje armature, ubod ili ranjavanje od velikog broja otrih dijelova armature i ice, povreivanje prilikom utovara i istovara, te vertikalnog i horizontalnog transporta armaturnih elemenata, pad na neravnim i zakrenim terenima, nagrizanje ruku i dijelova tijela oksidom eljeza, povreivanje od udara elektrine struje, kao i druge opasnosti koje se mogu javiti pri montai armature naobjektima.

ZATITNE MJERERadi sprjeavanja raznih padova sa visine, zabranjeno je raditi na visokim mjestima ukoliko radnomjesto nije obezbijeeno propisanim zatitnim ogradama, te sigurnim i vrstim skelama, odnosnoradnom platformom.Ne upotrebljavati neispravne i oteene alate za vezivanje, sijeenje i savijanje eljeza. Vritipaljivo utovar, istovar i prenos armaturnih elemenata uz obaveznu upotrebu linih zatitnihsredstava.Ne provoditi razne prenosne elektrokablove preko postavljene armature ukoliko nisu dobro izoliranii zatieni.Obustaviti radove na montai armature za vrijeme velikih oluja i grmljavina.Od linih zatitnih sredstava armiraima se obezbjeuje, a oni su duni da ih upotrebljavaju i to: radna odijela, zatitne rukavice, zatitne cipele sa zatitnim donom i metalnom kapicom, zatitne naoari pri savijanju i sijeenju metala, zatitni ljem, kina kabanica za vrijeme padavina, grudnjak ili kouh sa kratkim rukavicama za rad na hladnoi, sapun ili deterdent za pranje ruku, vazelin za mazanje ruku, zatitni opasa po potrebi, druga lina zatitna sredstva prema potrebi.

8.6. Karekteristine opasnosti pti izvoenju betonskih radova

Pri izvoenju betonskih radova na gradilitu, radnici su izloeni uglavnom ovim opasnostima: rad na velikim visinama usljed ega radnicima prijeti opasnost od padanja u dubinu, mogunosti propadanja kroz oplatu i padanja sa radnih skela i platoa sa kojih se vri betoniranje, povreivanje od prenosne korpe u kojoj se dizalicom prenosi beton od miksera do mjesta ugraivanja, te padanja materijala iz iste ukoliko je korpa pretovarena, opasnosti od udara elektrine struje koja slui za pogon vibratora ili rasvjetu na objektu kada se betoniranja vre nou, opasnost od nagrizanja nezatienih dijelova koe na licu, rukama i nogama zbog nagrizajueg dejstva cementa, mogunost oboljevanja radnika zbog uticaja raznih nepovoljnihatmosferskih uticaja, a to su: kia, vjetar, velike vruine i drugo, kao i druge opasnosti koje su karakteristine za sve ostale radnike graevinskih struka.

ZATITNE MJERE obuavati i osposobljavati radnike za siguran i bezbjedan rad, upoznati radnike sa svim opasnostima pri izvoenju betonskih radova i vriti provjeru znanja radnika iz oblasti zatite na radu, prije poetka betoniranja, obezbijediti radna mjesta svim potrebnim sredstvima za siguran rad kao npr. propisne zatitne ograde koje esprijeiti pad radnika u dubinu, obezbijeenje odgovarajueg radnogplatoa sa kojeg se vri betoniranje, obezbijediti dobro osvjetljenjeradnog mjesta kada se betoniranje vri nou, kontrolisati izdrljivostugraenih alunga i drugih nosivih konstrukcija za vrijeme betoniranja, ne izvoditi betonske radove za vrijeme velikih oluja i grmljavina, paljivo pratiti hod korpe sa betonom za vrijeme dok se prenosi iznadmjesta ugraivanja betona. voditi rauna o elektrinim kablovima pod naponom koji slue za pogon vibratora i rasvjetu, premjetanje vibratora i reflektora sa mjesta na mjesto, izmjenu sijalica na reflektorima ili bilo kakav popravak na elektroinstalacijama moe vriti samo deurni elektriar na gradilitu, a nikako betonirci ili bilo koji drugi radnici koji nisu osposobljeni za odravanje i popravku elektroinstalacija. Obavezno stalno prisustvo poslovoe ili drugog strunog radnika za sve vrijeme izvoenja betonskih radova. Provoditi i druge zatitne mjere koje e doprinijeti da se betonski radovi izvode sigurno i bezopasno.

8.7. Karakteristine opasnosti pri izvoenju zidarskih radova

Pri izvoenju zidarskih radova na objektu zidari su izloeni uglavnom ovim opasnostima: pad sa radnih skela i radnih platformi koje se pri radu upotrebljavaju povreda od alata na el. pogon (builice, brusilice i dr. ) povreivanje od udara el. struje povreivanje pri horizontalnom i vertikalnom transportu materijala ubod na razne otre predmete i pad na zakrenim terenima prignjeenje nogu, ruku i drugih dijelova tijela prilikom montiranja tekih betonskih elemenata za dimnjake ventilacija, kao i pri montai tekih siporex ploa upadanje maltera ili krea u oi, nagrizanje koe na rukama radnika uslijed djelovanja krea, cementa i drugih nagrizujuih materijala.

ZATITNE MJEREDrvene skele (nogari) moraju biti izraene od zdravog drveta i dobro uvrene kosnicima. Fosne za popodavanje skele na nogarima moraju biti zdrave i ne smiju biti ue od 20 cm, a debljina mora biti 5 cm. irina ovih skela ne smije biti vea od 80 dm. Nogare se moraju postavljati na vrstu i ravnu podlogu. Za penjanje na skelu potrebno je napraviti drvene lotre ije su preke propisno urezane u stranice i vrsto zakovane ekserima. Visina odnosno razmak preke na lotrama ne smije biti vei od 30 cm. Ukoliko se koristi eljezna cijevna skela njena montaa se mora vriti tano onako kako je propisano i dato u uputstvu proizvoaa skele. Skela ne smije biti preoptereena graevinskim materijalom, a kada se radi sa drvenom skelom na nogarima, mora se voditi rauna da za zidara koji radi na skeli ostanu najmanje 2 fosne slobodne od materijala, kako bi zidar mogao neometano i bezopasno da obavlja radne operacije. pri upotrebi alata na el. pogon builice, brusilice i drugo, radnici se moraju drati datih uputstava za rad sa ovakvim alatima i da redovno koriste propisana zatitna sredstva, o ispravnosti ovih alata kao i o njihovoj popravci staraju se za to kvalifikovani radnici, dok je zidarima zabranjeno bilo kakvo popravljanje ovih alata, prilikom vertikalnog transporta raznih graevinskih materijala kranovima, voditi rauna da se isti ne prenosi iznad radnika, radnici koji rade na montai tekih betonskih elemenata moraju biti posebno obueni za takvu vrstu poslova i upoznati sa opasnostima pri njihovom obavljanju, pri izradi hidroizolacije od vrueg bitumena, naroitu panju posvetiti kuhanju i prenosu vrueg bitumena od kotla do mjesta ugraivanja, pri kuhanju bitumena voditi rauna da se bitumen ne zapali, a ukoliko se bitumen ipak zapali, gasi se pijeskom, PP aparatom na prah ili pokrivanjem kotla mokrim krpama, primjenjivati i druge zatitne mjere koje mogu doprinijeti bezbjednom radu pri izvoenju zidarskih radova.

Od linih zatitnih sredstava zidarima treba obezbijediti slijedee: radna odijela od kepera, gumena odijela ili kine kabanice ukoliko rade u mokrim i blatnjavim prostorijama ili po kii, zatitne cipele sa gumenim onom i metalnom kapicom, a po potrebi gumene izme, zatitne rukavice, zatitni ljem, zatitne naoale, vatirane grudnjake za rad po zimi, sapun ili deterdent za pranje ruku, vazelin za mazanje ruku poslije rada, po potrebi obezbijediti i druga zatitna sredstva.

8.8. Na gradilituPored opisanih graevinskih radova na gradilitu koje izvode graevinski radnici, uestvovat e ivei broj radnika zanatskih zanimanja kao to su: izolatori, solari, keramiari, moleri, fasaderi,parketari, bravari, limari i drugi zanatski radnici.Radnici kooperanata koji izvode zanatske radove na objektu duni su provoditi svako u svomdjelokrugu rada mjere zatite na radu, to je regulisano Ugovorom o preuzimanju obavezasvakog pojedinanog kooperanta.Suizvodai su duni svaki za svoje radnike propisati zatitne mjere pri radu (svako u svomdjelokrugu rada) i da obezbjede potrebna tehnika i lina zatitna sredstva, kao i da sepridravaju propisanih mjera zatite na radu glavnog izvoaa.

8.8.1. Stalne mjere zatite na raduU cilju sprjeavanja povreda radnika od nabrojanih i drugih opasnosti, potrebno je provesti ove zatitne mjere: izvoditi radove sa radnicima koji su zavrili obuku radnika iz oblasti zatite na radu, izvriti Ijekarske preglede radnika koji rade na visini i na drugi ugroenim radnim mjestima, izraditi i postaviti propisne radne platforme sa zatitnim ogradama gdje god je to potrebno, izraditi privremene prilaze i prolaze za radnike pri kretanju za vrijeme izvoenja radova, radna mjesta redovno istiti od otpadnog materijala (komadi armature, daske sa ekserima i drugo) montau i demontau tekih predmeta obavljati paljivo sa obuenim radnicima i uz obavezno prisustvo odgovornog radnika na gradilitu, pri upotrebi alata na el. pogon, voditi rauna da su alati ispravni sa propisanim zatitnim napravama i sa neoteenim prenosnim kablovima, zabraniti upotrebu i opravke alata na el. pogon radnicima koji nisu osposobljeni za rukovanje i opravku ovih alata, voditi rauna da privremene elektroinstalacije budu uvijek ispravne, a njihovu montau, demontau i prenos po gradilitu mogu vriti samo radnici elektro struke, a nikako radnici drugih zanimanja, obezbijediti stalnu upotrebu linih zatitnih sredstava i opreme, obezbijediti stalno prisustvo poslovoe, a po potrebi i drugog tehnikog osoblja pri izvoenju radova, provoditi i druge zatitne mjere za kojima se u toku izvoenja radova ukae potreba.

8.8.2. Prva pomoPored svih mjera zatite i dugogodinjeg iskustva u ovakvim i slinim radovima, moe se dogoditi da se neko od radnika u toku rada lake ili tee ozlijedi, zbog ega se na gradilitu mora organizovati pruanje prve pomoi.Prvu pomo u sluaju povrede radnika na gradilitu ukazuje poslovoa, brigadir ili drugo lice koje je osposobljeno i obueno za pruanje pomoi.Ako se na gradilitu dogodi neka povreda radnika ili doe do vee nesree, ef gradilita, poslovoa ili brigadir duni su odmah da organizuju pruanje prve pomoi povrijeenom odnosno povrijeenima, a o nezgodi odmah obavijesti direktora, tehnikog direktora ili referenta zatite na radu koji ce obavijestiti inspekciju rada i druge nadlene organe koji ce po potrebi izvriti uviaj na licu mjesta i o izvrenom uviaju sainiti zapisnik. Na mjestu gdje se dogodi teka povreda radnika ili kolektivna nesrea, mora se odmah obustaviti rad, a sve predmete na torn mjestu ostaviti u onom poloaju kako su stajali u trenutku kada se nesrea dogodila. Ovaj postupak je neophodan jer omoguava potpunu rekonstrukciju dogaaja i realno utvrivanje uzroka nesree, to je za dalji postupak od bitnog znaaja.8.9. Protivpoarna zatitaPored uobiajenih graevinskih materijala, na gradilitu e se upotrebljavati i neke vrsteopasnih materijala (opasna sa aspekta izbijanja poara i eksplozije), kao npr. nafta, boce sabutanom i boce sa plinom za autogeno zavarivanje i sijeenje eljeza.Treba nastojati da ovih materijala na gradilitu bude u to manjim koliinama, a da se za uskladitenjeistih montira limena garaa sa propisnom ventilacijom, koja e biti zakljuana i obezbijeena odnekontroliranih ulazaka. Zbog postojanja i upotrebe ovih zapaljivih materijala na gradilitu,potrebno je preduzeti osnovne mjere protivpoarne zatite. U tu svrhu, a u blizini prostora u kojemsu uskladiteni ovi materijali i u blizini gdje se radi sa ovim materijalima, potrebno je obezbijediti 2PP aparata S-9.U toku gradnje objekta, obezbijediti hidrantsku mreu za gaenje vodom.Obzirom da na gradilitu u ovoj fazi graenja nema velike opasnosti od izbijanja poara,smatramo da su ova sredstva za poetno gaenje eventualnog poara dovoljna, ali je potrebnoupoznati sve radnike sa opasnostima i mjerama zatite od poara i upotrebom sprava i opreme zagaenje poara.Provoditi i druge mjere PP zatite za kojima se u toku gradenja ukae potreba, prema planuzatite od poara grada Sarajeva.