132
15.5.2015. 1 15.5.2015. 1 ZAŠTITA OKOLIŠA I PROSTORNO PLANIRANJE Prof. dr. sc. Šefket Goletić Politehnički fakultet u Zenici Odsjek: Građevinarstvo Zaštita okoliša i prostorno planiranje

ZASTITA OKOLISA.pdf

Embed Size (px)

Citation preview

  • 15.5.2015. 1 15.5.2015. 1

    ZATITA OKOLIA I PROSTORNO PLANIRANJE

    Prof. dr. sc. efket Goleti

    Politehniki fakultet u Zenici Odsjek: Graevinarstvo

    Zatita okolia i prostorno planiranje

  • 15/05/2015 Zatita okolia i prostorno planiranje 2

    Definicije ekologije

    Haeckel (1866): Ekologija je znanost o interakcijama izmeu organizama i njihovog okolia, organskog i anorganskog.

    Muibabi (1960): Ekologija je nauka koja prouava odnose organizma ili grupe organizama i okoline, neive i ive.

    Lakui (1977): Ekologija je nauka koja prouava odnose biotikih sistema i njihove spoljane sredine, odnosno abiotikih i biotikih faktora njihovih stanita.

  • Definicije ekologije

    Glava (2001): Ekologija je znanost o meusobnim odnosima i uticajima organizama i njihovog okolia, odnosno ive i neive prirode.

    Savremena ekologija prouava odnose svih materijalnih sistema unutar sloenih tzv. ekolokih sistema.

    15.5.2015. 3 Zatita okolia i prostorno planiranje

  • 15/05/2015 Zatita okolia i prostorno planiranje 4

    Ekologija prouava 3 elementa (objekta):

    1. Organizam ili organizme (iva bia / biotike sisteme) 2. ivotnu sredinu / okoli (abiotiku komponentu) 3. Interakcije - meusobne odnose koji su trojaki: - Akcija - uticaj okolia na organizme (iva bia) - Reakcija - uticaj organizama na okoli - Koakcija meusobni uticaji organizama u okviru

    okolia

  • 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje

    5

    1866: Ernest Haeckel: Uvodi i definie izraz ekologija (Opa morfologija)

  • Znaaj ekologije

    Ekologija nam prua informacije o boljem razumijevanju svijeta i uvjeta ivota na Zemlji (poznavanje ekolokih principa i zakonitosti).

    Poznavanje ekolokih principa i zakonitosti nam pomae: - u zatiti i poboljanju okolia te upravljanju zatitom

    okolia; - u pravilnom upravljanju prirodnim resursima (zemljite,

    voda, zrak, ume, rude, mineralne sirovine, energenti....) - u zatiti ivotnih uvjeta i ljudskog zdravlja.

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje

    6

  • 15/05/2015 Zatita okolia i prostorno planiranje 7

    Eoloke discipline:

    1. Opa ekologija 2. Teorijska ekologija 3. Primijenjena (aplikativna)

    ekologija (poljoprivredna, umarska, urbana itd.)

    4. Idioekologija (Autekologija) 5. Sinekologija (Sintetika eko.) 6. Fitoekologija 7. Zooekologija

    8. Humana ekologija 9. Urbana ekologija 10. Zdravstvena ekologija 11. Socijalna ekologija 12. Agroekologija 13. Inenjerska ekologija 14. Industrijska ekologija, 15. Nauka o koliu

    (Environmental Sciencie), itd.

  • 15.5.2015. 8 15.5.2015. 8

    Definicije i pojmovi

    Ekoloko inoenjerstvo - nastoji primjenom znanstvenih metoda i primjenom savremenih tehnolokih postupaka i procesa minimizirati uticaje na okoli i rjeavati problematiku ouvanja i zatite okolia,

    Problematiku okolia nastoji rjeavati interdisciplinarno, integralno, cjelovito, dugorono i sl. uz uvaavanje principa odrivog razvoja.

    Mogua rjeenja: - ekogene - istije tehnologije, - integriranje zatite okolia u sve aktivnosti proizvodnih

    djelatnosti i sistema, - povrat i recikliranje itd.

    Zatita okolia i prostorno planiranje

  • 15.5.2015. 9 15.5.2015. 9

    Definicije i pojmovi - nastavak

    Okoli sveukupnost djelovanja kemijske, fizikalne i bioloke prirode, kojima je organizam izloen i na koje on djeluje.

    Okoli kao sistem predstavlja jedinstvo prirodnog okolia (biosfere), socijalnog okolia (sociosfere) i okolia kao rezultata ovjekovog rada (antroposfere).

    Zatita okolia (gospodarenje okoliem, upravljanje okoliem) - proces koji obuhvata sveukupnost mjera, postupaka, propisa i normi, kojima se sprijeava oneiivanje okolia, te se poboljava kakvoa okolia.

    Cilj zatite okolia: odravanje okolia u stanju koje ne ugroava opstanak ovjeka na nekom prostoru i u nekom vremenu.

    Zatita okolia i prostorno planiranje

  • Definicije i pojmovi - nastavak

    Oneiivanje (zagaivanje) okolia - nepoeljne promjene stanja okolia koje tetno djeluju na ive organizme, njihove uvjete ivota, ljude, prirodu, kulturno povjesne spomenike i dr.

    Oneiiva (zagaiva) fiziko ili pravno lice (industrija, energetika, transport, poljoprivreda, domainstva), koji isputaju tetne tvari ili tetne oblike energije u okoli.

    Oneiivalo (zagaivalo) tetna tvar ili tetni oblik energije koji, isputeni u okoli, izazivaju degradaciju okolia.

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 10

  • 15.5.2015. 11 15.5.2015. 11

    Definicije i pojmovi - nastavak

    Zagaujua materija (oneiujua tvar, oneiavalo, polutant, zagada):

    (1) svaka supstanca koja se nae na pogrenom mjestu u pogreno vrijeme.

    (2) Materija koje se moe pojaviti u vodi, zraku, tlu ili u ivim organizmima u koncentracijama koje su tetne, opasne ili rizine, kao i vjetaki proizvedene materije za koje u prirodi ne postoji mehanizam samoienja (razgradnje).

    Zatita okolia i prostorno planiranje

  • 15.5.2015. 12 15.5.2015. 12

    Definicije i pojmovi - nastavak

    Emisija proces isputanja tetnih tvari ili tetnih oblika energije u okoli.

    Imisija pojavnost, nagomilavanje, koncentriranje tetnih tvari u okoliu

    Izvor emisije svaki pogon i postrojenje, loite, motorno vozilo i sl. koji isputa zagaujue materije.

    Transmisija - proces difuzije t.j. irenja tetnih tvari u okoliu.

    Monitoring praenje stanja okolia, tj. sistemsko mjerenje emisija, imisija, praenje kvaliteta okolia i svih promjena stanja okoli

    Zatita okolia i prostorno planiranje

  • 15.5.2015. 13 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 13

    ivotna sredina organizama obuhvata sve ono to ih okruuje i to neposredno ili posredno djeluje na njihovo stanje, razvie, rast, duinu ivota, ponaanje, brojnost itd.

    Pod ivotnom sredinom se podrazumijevaju se svi uticaji koji dolaze od neive prirode, odnosno fizikalno-kemijskih uslova sredine i od drugih ivih bia, te skupno djeluju na organizme, na onom mjestu na kojem ti organizmi ive.

    ivotna sredina je jedinstven funkcionalni sistem sastavljen iz dva dijela: neive i ive prirode (akvatorija i teritorija).

    IVOTNA SREDINA ILI ENVIRONMENT

  • 15.5.2015. 14 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 14

    IVOTNA SREDINA KAO SISTEM

    ivotna sredina kao trokomponentni sistem obuhvata: prirodnu sredinu ili biosferu (geobiosferu), kulturnu sredinu ili sociosferu i vjetaku sredinu koja je nastala radom ovjeka ili tehnosferu.

    Pod ivotnom sredinom u irem smislu rijei podrazumijeva se geobiosfera, koja obuhvata itav ivi svijet naseljen na prostoru Zemlje.

    U najirem smislu ivotna sredina je ekosfera, koja obuhvata sav mozaik ekosistema Zemlje.

    Ekosfera je izgraena od meusobno povezanih subsfera: atmosfere, pedosfere, litosfere, hidrosfere, kriosfere i biosfere.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 15

    ivotna sredina

    ovjekova ivotna sredina je dio ope ivotne sredine (dio geobiosfere) u kojoj ivi ovjek sa ostalim ivim biima i sa kojom je povezan sloenim meusobnim odnosima.

    ovjekova okolina prostor koji okruuje ovjeka sa kojim ovjek stupa u sloene meusobne odnose.

    ovekova okolina predstavlja sve ono to nas okruuje, odnosno sve ono sa ime je direktno ili indirektno povezana ovekova ivotna i proizvodna aktivnost.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 16

    OKOLI ILI ENVIRONMENT

    Okoli je okruenje zraka, tla, vode, biosfere, kao i izgraenog (vjetakog) okolia koji je nastao kao rezultat aktivnosti ljudskog faktora i koji je uz to i sastavni dio okolia (komponente okolia), kao i odreeni sistemi, procesi i struktura okolia (Zakon o zatiti okolia).

    Okoli je okruenje u kome neka organizacija radi ukljuujui zrak, vodu, tlo, prirodne resurse, biljni i ivotinjski svijet, ljude i njihove meusobne odnose (ISO 14000).

  • 15/05/2015 Zatita okolia 17

    OKOLI ILI ENVIRONMENT

    Okoli (eng. environment) je pojam za cjelokupnost prirodne i po ovjeku stvorene (antropogene) okoline, tj. skup biotikih faktora (iva priroda: biljke, ivotinje, ljudi) i abiotikih faktora (neiva priroda: stijene, tlo, voda, zrak) te njihov odnos.

    Iz toga slijedi pojam zatita okolia (dio toga je i zatita prirode), koja je struno pitanje ali i masovni pokret (ekoloki pokret), a u posljednje vrijeme i vrlo profitabilna djelatnost.

  • 15/05/2015 Zatita okolia i prostorno planiranje 18

    OKOLI ILI ENVIRONMENT

    OKOLI sveukupnost djelovanja kemijske, fizikalne i bioloke prirode, kojima je organizam izloen i na koje on djeluje.

    OKOLI je jedinstven trokomponentni sistem izgraen od:

    1. prirodnog okolia (biosfera), 2. socijalnog okolia (sociosfera) i 3. okolia nastalog kao rezultata ovjekovog rada

    (tehnosfera).

    18

  • 15/05/2015 Zatita okolia 19

    Okoli i ekosistem

    Globalni okoli (eng. global environment) je planetarni prostor u kojem se zbivaju utjecaji izmeu prirode i svjetskog stanovnitva, kao cjelokupnost svih njihovih meusobnih prostorno-vremenskih utjecaja.

    Ekosistem (eng. ecosystem) je dio okolia potreban za odravanje ivota i ivotnih zajednica.

    Ekosistem je jedinstven integralni i funkcionalni prirodni sistem koji se sastoji od neive komponente (biotop) i ive komponente (biocenoza ivotna zajednica), ije funkcionalno jedinstvo se manifastuje kruenjem materije i energije iz neive u ivu komponentu i obratno.

  • 15.5.2015. 20 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 20

    ivotna sredina se moe posmatrati kao estokomponentni sistem koji ine:

    1. atmosfera 2. hidrosfera 3. litosfera 4. kriosfera 5. pedosfera 6. biosfera

    Svaki od ovih elemenata povezan je jedan sa drugim ali se

    radi lakeg registrovanja i praenja promena oni posmatraju odvojeno.

  • 15.5.2015. 21 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 21

    IVOTNA SREDINA KAO SISTEM - EKOSFERA

  • 15.5.2015. 22 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 22

    ATMOSFERA (zemlje, nebeskog tijela, ambijenta ili ugoaja, jedinica

    za pritisak i sl.)

    Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okruuju planetu Zemlju i koji zadrava Zemljina gravitacija.

    Nii sloj atmosfere debljine cca 80 km sadri 99,99 % ukupne mase zraka i oznaava se kao ZRAK (homosfera), a preostali sloj zraka do cca 800 km sadri manje od 0,01% zraka (heterosfera).

    Sadri oko etiri petine azota i jednu petinu kisika, ostale plinove u tragovima (helium, argon, neon itd.), te estice praine i vodenu paru.

  • Atmosfera zadrava toplotu koja se reflektira od Zemlje. Absorbirana Suneva energija zagrijava Zemljinu povrinu

    i atmosferu, a nakon absorpcije i refleksije sa Zemlje odlazi u svemir u obliku infracrvenog zraenja.

    Vodena para i nekoliko drugih atmosferskih plinova poput CO2, metana i klorofluorougljika zadravaju dio energije koja se reflektira od Zemlje i stoga zagrijavaju atmosferu.

    Zadravanje toplote na povrini Zemlje uz pomo atmosferskih plinova naziva se efekt staklenika (eng.: greenhouse effect).

    Efekat staklenika je prirodan proces na Zemlji. 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 23

    Uloga atmosfere

  • Uloga atmosfere

    ivot na Zemlji postoji zahvaljujui prirodnom efektu staklenika (greenhouse effect), zbog kojeg temperatura na povrini Zemlje iznosi u prosjeku 150 C.

    Bez njega Zemlja bi bila smrznuta planeta s prosjenom temperaturom od 18 C i sva povrinska voda bila bi u zamrznutom stanju.

    Pojavu prirodnog efekta staklenika uzrokuje vodena para i male estice vode u atmosferi.

    Neophodna je za ivot ovjeka i ostalog ivog svijeta. Atmosfera titi ivot na Zemlji apsorbirajui UV sunevo

    zraenje i smanjujui temperaturne ekstreme izmeu dana i noi.

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 24

  • 15/05/2015 Zatita okolia 25

    Promjene u atmosferi pod uticajem emisija iz antropogenih izvora

    1. Smanjenje kvaliteta zraka

    2. Klimatske promjene

    3. Oteenje ozonskog omotaa (smanjenje koncentracija ozona i ozonske rupe)

  • 15/05/2015 26

    ZAGAENJE ZRAKA (Smanjenje kvaliteta zraka)

    Emisije polutanata iz energetiskih i industrijskih postrojenja, loita, prometnih sredstva i drugih izvora smanjuju kvalitet zraka u velikim gradovima i industrijko-urbanim podrujima.

    U gradovima i industrijko-urbanim podrujima zrak je esto prekomjerno oneien ili zagaen.

    Zrak smatra se zagaenim kada se u njemu nalaze supstance strane njegovom prirodnom sastavu.

    Praktino gledano, zrak se smatra zagaenim ukoliko je koncentracija tetnih materija u zraku dostigla nivo koji izaziva tetne posljedice na okoli, posebno na zdravlje ljudi.

  • 15/05/2015 27

    Osnovni izvori zagaivanja zraka (emisija u zrak)

    1. Prirodne pojave (prirodni izvori): vulkani, poari, zemljotresi, klimatske promjene, prirodne katastrofe i sl.)

    2. Antropogeni izvori (ovjekovo djelovanje): industrija: SOx, CO2, i VOC, estice energetika: CO2, CO, SOx, NOx, estice, cestovni saobraaj: CO, NOx, VOC, Pb ... poljoprivreda: CH4, NH3 i NOx odlagalita i spalionice otpada: CH4, CO2, SO2, NOx, VOC,

    estice i dr. domainstva: CO, NOx, VOC, estice

  • 15/05/2015 Zatita okola i prostorno planiranje 28

    Efekti zagaenog zraka

    lokalni gradovi i industrijski centri, regionalni - industrijsko-urbana podruja, globalni prenoenje polutanata na velike

    udaljenosti.

  • 15/05/2015 Zatita okolia i prostorno planiranje 29

    Lokalni efekti zagaenog zraka

    vee temperature iznad gradova za 0,5-1,30 C

    manja relativna vlanost u gradovima za 2-8 %

    manja insolacija u gradovima zbog prisustva praine u zraku

    kisele oborine zbog prisustva SO2, NOx u zraku

    poveana oblanost u gradovima zbog vezivanja vodene pare za estice u zraku

    oteenje zdravlja ljudi, ivotinja i vegetacije,

    estetske i ekonomske tete itd.

  • 15/05/2015 30

    Efekti na zdravlje ljudi:

    oboljenja respiratornih organa (astma, bronhitis, emfizem, rak plua itd.),

    promjene osnovnih fiziolokih funkcija, kao npr. provjetravanje plua,

    poremeaji nervnog sistema, osjeaj depresije i nezadovoljstva,

    upale sluzokoe, usporavanje rasta i razvoja, cirkulatorne smetnje, promjene na genetikom materijali (mutacije), akutna trovanja i smrt.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 31

    Efekti na zdravlje ljudi - nastavak

    Procjenjuje se da godinje u Svijetu umre 3 miliona ljudi od posljedica zagaenja zraka, to predstavlja oko 5% od ukupne smrtnosti.

    Mnoge epidemioloke studije pokazuju direktnu povezanost stope mortaliteta s poveanom koncentracijom lebdeih estica koje nastaju izgaranjem goriva, iji je promjer manji od 10 m.

    Izlaganje takvim esticama poveava rizik od akutnih respiratornih infekcija, posebice u djece koja su posebno ugroena skupina, jer im je respiratorni sistem jo uvijek u razvoju te je osjetljiviji na tetne utjecaje iz okolia.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 32

    Efekti na vegetaciju:

    morfoloke promjene (nekroza, hloroza, defolijacija), fizioloke promjene promjena intenziteta transpiracije i

    inhibicija procesa fotosinteze, uticaj na rast i razvoj (sporiji rast i bre starenje), smanjenje produkcije, genetske promjene, fitocenoloke promjene itd.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 33

    Zatita zraka

    ograniavanje emisije polutanata u atmosferu (emisioni standardi),

    upravljanje kvalitetom zraka (imisioni standardi), planiranje strategije zatite zraka, legislativa.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 34

    1. Tehnike mjere - ugradnja filtera, uvoenje istih tehnologija, koritenje kvalitetnijih, prijateljskijih energenata;

    2. Kontrolne mjere stalni monitoring stanja atmosfere na odreenom podruju, stalno praenje emisija poznatih oneiivaa, uvoenje ekolokih slubi i inspekcija;

    3. Upravne mjere propisi za nadzor i provedbu zatite atmosfere, primjene propisanih zakona i normi;

    4. Ekonomsko-financijske mjere poticaji, porezne olakice, takse i naknade;

    5. Edukativno-obrazovne mjere.

    Mjere zatite atmosfere :

  • 15/05/2015 Zatita okolia i prostorno planiranje 35

    KLIMATSKE PROMJENE (Globalno zatopljavanje)

    Potencijalno globalno zatopljivanje zbog ljudske aktivnosti povezano je s CO2, metanom, NOx i klorofluorougljikom.

    U zadnjih nekoliko desetljea, koncentracija staklenikih plinoviova u atmosferi znaajno je porasla.

    Godinji rast CO2 u atmosferi je 0,5%, a udio CO2 u globalnom zatopljivanju zbog ljudske aktivnosti je oko 60%.

    Nivo CO2 u atmosferi je porastao za 32%, to je uglavnom posljedica izgaranja fosilnih goriva.

    Predvia se porast od jo 40% CO2, to e vjerovatno uticati na daljnji porast globalne temperature za 1-4,5 (5,5) C u slijedeih 100 godina.

  • 15/05/2015 Zatita okolia i prostorno planiranje 36

    Glavni izvori staklenikih plinova

    izgaranje fosilnih goriva, industrijski procesi, odlagalita otpada i spalionice, sjea uma, poljoprivredna proizvodnja i stoarstvo.

  • 15/05/2015 Zatita okolia i prostorno planiranje 37

    Posljedice klimatskih promjena

    Globalni rast temperature zraka moe znaajno promijeniti raspodjelu oborina, vlanost tla i druge klimatske faktore koji su bitni za poljoprivredu.

    Predvia se da e neka sjeverna podruja, poput Kanade i istone Europe, postati jo produktivnija, dok e podruja na jugu postati jo sunija.

    Globalne klimatske promjene mogu uticati i na promjene u biosferi, a ovaj uticaj je u potpunosti nepredvidiv (npr.: pojave komaraca koji prenose malariju i "denga" groznicu u Africi, Junoj Americi, Centralnoj Americi i Meksiku; itd.).

  • 15/05/2015 38

    Posljedice klimatskih promjena - nastavak

    Povlaenje ledenjaka i smanjivanje ledenih pokrova na Everestu (smanjenje za 50 m), te na ledenom pokrovu Grenlanda i ledenjacima u Alpama.

    Zbog topljenja ledenjaka raste nivo mora za 2 mm godinje, a predvia se da e se do 2050. podii za preko 50 cm ili ak 1 m.

    Poveavanje nivoa mora zbog kopnjenja leda moe dovesti po plavljenja brojnih prostora uz mora.

    70% svjetskih rezervi slatke vode nalazi se u ledenjacima i ledenim pokrovima i njihovim smanjivanjem smanjuju se i svjetske rezerve vode.

    Promjene ili unitavanja stanita ivotinja i biljaka, te ubrzavanje izumiranja mnogih vrsta.

  • 15/05/2015 39

    Posljedice klimatskih promjena - nastavak

    irenje nekih bolesti (malarija, denga groznica, kolera, encefalitis i dr.)

    Promjene - poremeaji u poljoprivrednoj proizvodnji zbog promjena temperature i koliine padavina to moe dovesti do pojave gladi u nerazvijenim zemljama, te npr. sue i pada prinosa u J. Europi i poboljanja uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju u SAD-u.

    Zbog posljedica promjene klime, prema WHO-u, svake godine oboli oko 5 miliona ljudi.

    Smatra se da globalno zagrijavanje uzrokuje smrt oko 150.000 ljudi godinje, a prema nekim procjenama taj bi se broj do 2030. godine mogao udvostruiti.

  • 15/05/2015 40

    Globalne aktivnosti na ublaavanju klimatskih promjena

    UN Okvirna konvencija o klimatskim promjenama i Kyoto protokol za razdoblje 2008.2012. kojim je predvieno smanjenje ukupne emisije staklenikih plinova za najmanje 5% u odnosu na baznu 1990. godinu; koji je stupio na snagu 16.02.2005.

    Na UN Konferenciji o klimatskim promjenama (engl. United Nations Climate Change Conference) odranoj 2011. u Durbanu (Junoafrika Republika) dogovoreno je produenje vaenja Kyoto protokola do 2017., tj. za drugo obvezujue razdoblje od 2013. do kraja 2017.

  • 15/05/2015 41

    Na UN konferenciji u Durbanu je takoer usvojeno i dogovoreno sljedee:

    Usvojene su smjernice djelovanje koje e dovesti do postizanja novog globalnog sporazuma o smanjenju emisije staklenikih plinova (novi Kyoto protokol).

    Novi Kyoto protokol bi bio pravno obvezujui i za najvee svjetske zagaivae (SAD, Kina i Indija).

    Na konferenciji u Durbanu je osnovan i Fond zelene klime (engl. Green Climate Fund) za pruanje financijske pomoi najugroenijim zemljama od posljedica klimatskih promjena, sa iznosom od 100 milijardi USD do 2020..

  • 15/05/2015 42

    Globalne aktivnosti - nastavak

    Okvirna direktiva o kvalitetu zraka. Brojne direktive o kontroli emisija iz motornih vozila

    i goriva, itd. Zakonom o zatiti zraka u BiH formiran je dravni

    komitet za klimatske promjene.

  • 15/05/2015 43

    Mjere za smanjenje emisija staklenikih plinova

    koritenje obnovljivih izvora energije, poveanje energetske uinkovitosti, energetsko koritenje otpada, promjena tehnologija u industriji, razvrstavanje otpada, izolacija zgrada, koritenje javnog prijevoza, koritenje automobila koji troe manje goriva i poumljavanje.

  • 15/05/2015 44

    Uloga pojedinaca na klimatske promjene

    Velika je uloga svakog pojedinca na klimatske promjene. Zbog toga je nuno ljude odgajati kako bi njihov nain ivota to je mogue manje tetio okoliu, tj. smanjiti nepotrebno troenje energije i time smanjiti emisiju staklenikih plinova.

    Upotreba obnovljivih izvora energije, kao to je koritenje solarnih ploa za zagrijavanje domainstava.

    Vonja automobilom treba takoer biti to je mogue ekonominija. Koristiti ona vozila koja troe manje goriva i koristiti goriva s manje tetnih tvari.

  • 15/05/2015 Osnove ekologije 45

    Smanjivanje ozonskoga omotaa oko Zemlje

    Ozonski omota se nalazi na visini izmeu 10 i 40 km iznad povrine Zemlje, u troposferi.

    Izgraen je od ozona (O3), plina blijedoplave boje. Ozon je vrlo nestabilna molekula, brzo se stvara pod

    utjecajem sunca, ali se brzo i razgrauje u molekularni kisik i slobodne atome kisika.

    Ozon upija UV zraenje sa Sunca i time titi nau planetu i ivi svijet od opasnog UV zraenja.

    15/05/2015 45

  • 15/05/2015 46

    Oteenje ozonskog omotaa nastaje isputanjem kemikalija koje sadre hlor i brom i to:

    kloroflorougljici - CFC (sredstva za hlaenje, potisni plin u sprejevima i sl.),

    nepotpuno halogenizirani kloroflorougljici (HCFC), ugljik-tetrahlorid i metil-kloroform (otapala), haloni (BFC) - aparati za gaenje poara, pesticidi i druge materije. Ove kemikalije se u atmosferi zadravaju desetljeima,

    dok ih vjetrovi ne dignu sve do stratosfere gdje ih snanije sunevo zraenje napokon ne razari.

    Tada hlor razara triatomski kisik ozon (O3), koji titi Zemlju od UV zraenja.

  • 15/05/2015 Zatita okoli 47

    tetni efekti stanjenja ozonskog sloja i poveanog UV zraenja

    UV zraenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje (rak koe, oteenje one mrene, slabljenje imunolokog sistema, itd.).

    Slabiji prinos usjeva i rast biljaka.

    Mjere zatite ozonskog omotaa: 1. Montrealski protokol o materijama koje oteuju ozonski

    omota, donesen je 16. septembra 1987. 2. 16. septembra 1987. - Meunarodni dan zatite

    ozonskoga omotaa.

  • 15.5.2015. 48 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 48

    HIDROSFERA

    Hidrosfera je diskontinuirani sloj vode na, ili blizu povrine Zemlje.

    ine je sve vode u tenom i zaleenom agregatnom stanju, dubinske vode i atmosferska vodena para.

    Voda je najrasprostranjenija supstanca na Zemlji. Koliina vode u prirodi (biosferi) je ograniena i

    procjenjuje se na blizu 1,4 milijarde kubnih kilometara vode u tenom i vrstom agregatnom stanju (okeani, jezera, rijeke, sante leda i podzemne vode (hidrosfera).

  • 15/05/2015 Zatita okolia 49

    Globalni trendovi vode:

    Prosjena potronja vode po stanovniku iznosi cca 700 m3/g, od ega na uobiajenu potronju u kuanstvu otpada oko 150 litara dnevno po stanovniku;

    Stanovnitvo danas troi preko 54% postojee slatke vode; Preko 1,2 milijarde ljudi nema pristup pitkoj vodi; Preko 2,5 milijarde ljudi nema obezbeenu vodu za

    elementarne sanitarne potrebe. Preko 5 miliona ljudi godinje umire od bolesti koje su

    uzrokovane zagaenom vodom. Procjenjuje se da e do 2025. godine oko dvije treine

    oveanstva ili preko 4 milijarde osjetiti ozbiljan nedostatak vode za pie...

  • 15/05/2015 Zatita okolia 50

    Ekoloki znaaj vode

    voda je jedinstvena prirodna supstanca koja uslovljava ivot,

    izvor ivota, nezamjenljiva je materija za sva iva bia na Zemlji,

    najvanija je ivotna namirnica za ljude, stanite za veliki broj organizama, otapalo za sve hranjive elemente tla, u svom geobiokemijskom ciklusu vaan je prenosnik

    energije, bitan je klimatoloki faktor u toplinskoj bilansi Zemlje, neophodna je za proizvodnju hrane, za poljoprivredu,

    industriju, rekreaciju i mnoge druge potrebe.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 51

    Izvori zagaivanja voda

    industrija, zanatske djelatnosti, komunalne otpadne vode (kanalizacija), odlaganje vrstog otpada (razreivai, boje, lakovi,

    naftni derivati, akumulatori, baterije...), poljoprivreda (mineralna i organska ubriva,

    pesticidi), cestovni saonraaj, itd.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 52

    Zagaivanje voda odnosno akvatinih ekosistema manifestuje se poremeajem fiziko-kemijskih i biolokih osobina vode u smislu gubitka njenih prirodnih karakteristika.

    To utie na izmjenu strukture ivog svijeta u vodi i umanjivanje sposobnosti samopreiavanja vode.

    Zagaivanje voda

  • 15/05/2015 Zatita okolia 53

    Zatita voda od zagaivanja

    Zatita voda podrazumijeva ouvanje kvaliteta voda (fizikih, hemijskih i biolokih osobina) za njihovo nesmetano i nekodljivo koritenje.

    Postie se primjenom : 1. administrativno-organizacionih, 2. tehniko-tehnolokih, 3. ekonomsko-finansijskih, 4. kontrolnih mjera i 5. edukativno-obrazovnih mjera

  • 15/05/2015 Zatita okolia 54

    Zatita voda:

    uspostava sistema upravljanja vodama, izrada i donoenje strategije i planova zatite voda, uspostava zatienih podruja, izgradnja i funkcionisanje sistema za preiavanje

    otpadnih voda, monitoring i praenje kvaliteta voda, ekonomske i pravne mjere, poumljavanje, racionalna potronja vode, edukacija, informisanje i jaanjem svijesti o zatiti i

    odrivom koritenju voda, itd.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 55

    Globalne mjere zatite voda

    Opa skuptina UN donijela je 22.12.1992. g rezoluciju, kojom je 22. mart proglaen Svjetskim danom voda, s ciljem isticanja vanosti vode i ograniavajue uloge u razvoju.

    Poevi od 1993. Svjetski dan voda obiljeava se svake godine sukladno preporukama Konferencije UN o okoliu i razvoju (Rio de Janeiro, 1992.), sadranim u 18. poglavlju Agende 21 (Slatkovodni resursi).

  • 15.5.2015. 56 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 56

    LITOSFERA

    Litosfera (gr. litos - kamenit) predstavlja vrsti omota planete Zemlje.

    Litosferu ini kora i najvii dio mantla (debela ljuska sastavljena od gustih stijena, koja okruuje spoljnje teno jezgro).

  • 15.5.2015. 57 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 57

    PEDOSFERA

    Pojam pedosfera (gr. pedon tlo) oznaava tlo, odnosno dio Zemljine kore koji je stanite za organizme to ive u njemu i na njemu.

    Pedosfera je vrlo tanki rastresiti sloj zemlje, nastao kao rezultat dugotrajnog djelovanja atmosfere, hidrosfere i ivih organizama na povrinu litosfere.

    Pedosfera je integrator: atmosfere, litosfere, hidrosfere i biosfere, zato ivot na Zemlji ovisi o tlu kao:

    - izvoru hrane i sirovina - zoni kretanja pitke vode - sredini za gradnju itd.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 58

    Nauka koja se bavi prouavanjem postanka, razvoja, svojstava, klasifikacije i distribucije tala zove se pedologija.

    Proces nastanka tla naziva se pedogeneza. Proces formiranja tla je vrlo spor i za nastanak samo 1 cm

    tla potrebno je 400 500 godina a po nekim procjenama i do 800 1000 godina.

    Tlo je neobnovljivi prirodni resurs na kojem se temelji proizvodnja hrane i sirovina.

    Tlo jedan od najugroenijih prirodnih resursa. Pojam tlo oznaava prirodnu tvorevinu koja nastaje

    procesom formiranja tla, a zemljite oznaava povrinu kopna.

    Pedosfera - nastavak

  • 15/05/2015 Zatita okolia 59

    Ekoloki znaaj tla

    Primarna proizvodnja organske tvari (razvoj kopnenih biljaka i ivotinja);

    Egzistencija ljudi; Prostor za graenje tehnikih sistema, Proizvodnja hrane; Klimatsko-regulacijska uloga tla (kruenje tvari i energije) Tlo kao prijemnik i sakuplja (akumulator) tvari koje na ili u

    njega dospijevaju razliitim aktivnostima ljudi; Tlo kao prirodni izmjenjiva (transformator) tvari; Tlo kao prirodni preista vode (filter), ime titi podzemnu

    vodu od oneienja itd.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 60

    Ekoloki znaaj tla - nastavak

    Tlo kao pufer ime sve oneiujue tvari transformie (vee) u neaktivne oblike ovisno od kapaciteta adsorpcijskog kompleksa;

    Bioloko-regulacijska uloga tla tlo je stanite vrlo velikog broja biljaka i ivotinja i predstavlja temelj bioloke raznolikosti (biodiverziteta);

    Tlo kao medij prirodne pohrane (skladitenja) tvari (voda i biljna hraniva), to omoguuje odvijanje hidrolokog ciklusa i utie na klimatske prilike;

    Prostorna uloga tla za poljoprivredu, umarstvo, tehnike funkcije (izgradnja naselja, pogona, infrastrukture i sl.).

  • 15/05/2015 Osnove ekologije 61 15/05/2015

    Degradacija tla

    Degradacija tla je proces smanjenja fizikalnih, kemijskih i biolokih kvalitativnih svojstava tla.

    Prema definiciji iz Konvencije o zatiti tla, degradacija tla je umanjenje ili gubitak bioloke i ekonomske produktivnosti tla, s jednim ili vie kombiniranih procesa, ukljuujui i procese koji proizilaze iz ljudskih aktivnosti, kao to su: erozija tla uzrokovana vjetrom ili vodom, pogoravanje kemijskih i biolokih ili privrednih svojstava tla i dugoroni gubitak prirodne vegetacije.

  • 15/05/2015 Osnove ekologije 62 15/05/2015

    Degradacija tla

    Tlo se degradira: 1. Fizikim unitavanjem - povrinskom eksploatacijom sirovina, formiranjem deponija i nekontrolisanom gradnjom objekata, 2. Oneienjem koje nastaje unoenjem tetnih tvari u tlo u koliini koja dovodi do promjene kvaliteta tla ali bez tetnih uticaja na okoli, a dalje koritenje tla je neogranieno ili uvjetno ogranieno; 3. Zagaivanjem - koje nastaje unoenjem tetnih tvari u tlo u koliini iznad propisane maksimalne koncentracije koja dovodi do promjene kvaliteta tla i tetnih uticaja na okoli, ime je onemogueno dalje koritenje tla.

  • 15/05/2015 Zatita okoklia 63

    Degradacija tla - nastavak

    Kontaminacija tla se vri atmosferskim depozicijama tetnih tvari koje potiu iz industrije ili od poplavama ili koritenjem kemijskih sredstava u poljoprivredi ili unoenjem prilikom razliitih aktivnosti.

    Industrijska postrojenja kontaminiraju tlo emisijama tekih metala, organskih oneienja (PAH, PCB i sl.).

    Teki metali i druge oneiujue tvari se akumuliraju u tlu i iz tla se mogu iznijeti biljkama i usjevima putem kojih se ukljuuju u lanac ishrane, te isprati vodom u podzemne ili povrinske vode putem kojih mogu oneistiti vodne resurse i dalje se prenijeti u vodene organizme.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 64

    Degradacija tla - nastavak

    tetne tvari se iz tla se prenose preko biljaka i vode za pie u lanac ishrane i tako dospijevaju u ljudski organizam ime mogu izazvati razliite zdravstvene smetnje kod ljudi, kao i kod ivotinja.

  • 15/05/2015 Osnove ekologije 65 15/05/2015 65

  • 15/05/2015 Zatita okolia 66

    Sanacija (remedijacija) oneienih / zagaenih tala

    Bioloka (bioremedijacija i fitoremedijacija),

    Kemijska (koritenjem odreenih kemijskih sredstava),

    Fizikalna (iskop ili mijeanje ili prekrivanje kontaminiranog tla) i

    Termalna remedijacija tla (spaljivanje).

  • 15/05/2015 Zatita okolia 67

    Sanacija fiziki devestiranog zemljita

    1. Tehnika rekultivacija nivelisanje prema prirodnom stanju,

    2. Agrotehnika rekultivacija priprema za ozelenjavanje

    3. Bioloka rekultivacija ozelenjavanje rastinjem i travom

  • 15/05/2015 Zatita okolia 68

    Zatita zemljita

    Zatita zemljita je ouvanje funkcije zemljita, spreavanje njegovih oteenja, praenje stanja i promjena kvaliteta zemljita, te saniranje i obnavljanje oteenog zemljita.

    Planiranje racionalnog koritenja zemljinog prostora. Raspolaganje sa odgovarajuim podacima kod promjene

    namjene koritenja zemljita (fiziko-kemijske osobine i plodnost zemljita).

    Poveavanje otpornosti (odbrambenih mehanizama) zemljita: kalcizacija i humizacija.

    Kontrola kvaliteta zemljita (monitoring). Legislativa.

  • 15.5.2015. 69 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 69

    BIOSFERA

    Pod pojmom biosfera podrazumijevamo itavu oblast na Zemlji naseljenu ivim svijetom.

    Biosfera predstavlja jedinstvo ive i neive prirode.

    Biosfera je osnovni transformator energije na Zemlji, koji procesom fotosinteze pretvara zranu energiju sunca u aktivnu kemijsku energiju.

    Prua se od oceanskih dubina od 11.034 m do visina od 7.000 m u atosferi.

    Biosfera ne ukljuuje samo Zemljinu povrinu, nego i zrak, vodu, gornji sloj tla i sve ive organizme na naoj planeti.

  • 15.5.2015. 70 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 70

  • 15.5.2015. 71 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 71

    Sastoji se od velikih koliina nekoliko elemenata (akroelementi): ugljika, duika, sumpora, kisika, vodika i fosfora.

    Ostali elementi su takoer esencijalni za ivot ali su prisutni u manjim koliinama (mikroelementi): (kalcij, kalij, eljezo, bakar, jod...).

    Na nivou ekosistema i biosfere govori se o stalnom recik liranju ovih elemenata koji prelaze izmeu mineralnog i organskog stanja.

    BIOSFERA

  • 15/05/2015 Zatita okolia 72

    Kruenje tvari u biosferi

    Tvari u biosferi krue: od biljke anorganski

    jednostavni spojevi preko ivotinja organski

    sloeni spojevi do bakterija od organskih

    u anorganske natrag u biljke anorganski

    jednostavni spojevi

    ivotinje organsko

    okoli anorgansko

    biljke anorgansko organsko

    bakterije organsko anorgans

  • 15/05/2015 73

  • 15/05/2015 Zatita okolia 74

    SEKTORSKA OPTEREENJA OKOLIA (Sektorski uticaji na okoli)

    ovjek djeluje na okoli svim svojim aktivnostima, ukljuujui koritenje prirodnih resursa te zadovoljenje svojih socijalnih i gospodarskih potreba.

    Optereanja okolia se obino grupiraju oko pojedinih gospodarskih aktivnosti zbog jednostavnijeg procjenjivanja raznolikih uinaka na okoli, te se promatra kako pojedini sektori utjeu na okoli.

    Pod pojmom optereenje (engl. Pressure) podrazumijeva se neposredni uinak neke ljudske djelatnosti koji moe uticati na stanje okolia (npr. industrije, energetike, saobraaja itd.), dok se pod pojmom uticaj (engl. Impact) podrazumijevaju posljedice optereenja u okoliu (npr. zagaen zrak, tlo, voda, nestanak vrsta itd.).

  • 15/05/2015 Zatita okolia 75

    Sektorska optereenja okolia se obino promatraju i analiziraju kroz sljedee sastavnice:

    1. Prostor i stanovnitvo 2. Energetika 3. Industrija 4. Graevinarstvo 5. Poljoprivreda 6. umarstvo

    7. Ribarstvo i akvakultura 8. Lovstvo 9. Promet 10. Turizam 11. Kemikalije 12. Otpad

  • Utjecaj graevinarstva na okoli

    izgradnja naselja, izgradnja industrije, izgradnja prometnica, izgradnja drugih objekata.

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 76

  • Utjecaj graevinarstva na okoli se ispoljava:

    u toku proizvodnje graevinskih materijala (emisije u okoli, otpad, buka, potronja resursa i energije;

    u toku izgradnje graevinskih objekata: otpad, emisije u zrak, otpadne vode, buka, potronja energije itd.;

    u toku koritenja graevinskih objekata: razliite emisije u okoli, otpad i sl.;

    nakon prestanka koritenja: razliite emisije u okoli, otpad, mehaniki uticaji i sl.;

    za vrijeme ruenja graevinskih objekata: graevinski otpad, emisije u zrak, buka i sl.

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje

    77

  • Uticaj graevinskog materijala na okoli

    Beton emisije u toku proizvodnje; Cement - koji se koristi kao vezivo u betonu ima velik

    ekvivalent emisije CO2, emisija staklenikih plinova (priblino 1 kg po kg portlandskog cementa), otpad, potronja energije itd.;

    Kamen emisije u toku eksploatacije i prerade te ugradnje u objekte, ruenja objekata;

    Pijesak - emisije u toku proizvodnje i ugradnje; elik - emisije u toku proizvodnje i ugradnje; Drvo - emisije u toku eksploatacije i prerade te ugradnje u

    objekte, ruenja objekata; 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 78

  • Uticaj graevinskog materijala na okoli - nastavak

    Asfalt - emisije u toku proizvodnje i ugradnje u objekte; Zemlja, glina, ilovaa emisije u toku eksploatacije i

    ugradnje; Vjetaki materijali (polimeri i sl.) vei uticaj na okoli; Voda potronja vode i nastanak otpadnih voda u toku

    proizvodnje gra. Materijala, izgradnje i ruenja objekata itd.

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje

    79

  • Graevinski otpad

    Graevinski otpad i otpad od ruenja je materijal koji nastaje graenjem, ruenjem, renoviranjem ili rekonstrukcijom graevina.

    Procijenjena koliina graevinskog otpada u Hrvatskoj iznosi cca 2,5 mil. tona godinje.

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 80

  • Recikliranje graevinskog otpada

    Recikliranjem graevinskog otpada i njegovom ponovnom uporabom za razliite namjene smanjuje se potreba za eksploatacijom prirodnih resursa te se rjeava problem odlaganja i zauzimanja novog prostora.

    Trenutni stupanj reciklae graevnog otpada ne prelazi 7%, a iz graevinskog otpada izdvoji se tek oko 11% sekundarnih sirovina.

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 81

  • 15.5.2015. 82 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 82

    PROCJENA UTICAJA NA OKOLI (PUO)

    Procjena uticaja na okoli - PUO (Environmental Impact Assessment EIA) predstavlja proces sistematske identifikacije i ocjene potencijalnih uticaja (efekata) projekata, planova, programa i aktivnosti na okoli ili njegove pojedine sastavnice (komponente).

    Procjena uticaja na okoli (PUO) je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti zahvata, s obzirom na okoli, kao i odreivanje potrebnih mjera zatite okolia, kako bi se negativni uticaji sveli na najmanju moguu mjeru, te postigao visok nivo zatite okolia (FMOIT).

  • 15.5.2015. 83 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 83

    PUO je identifikacija, opis i odgovarajua procjena u odnosu na svaki pojedinani zahvat ili aktivnost u skladu sa odredbama propisa koji ureuju ovu oblast.

    Procjena uticaja na okoli (PUO) obuhvata identifikaciju, opis, procjenu, direktan ili indirektan uticaj projekta ili aktivnosti na okoli ili njegove pojedine sastavnice:

    - ljude, biljni i ivotinjski svijet, - vodu, zrak, tlo, prostor, klimu, krajolik i sl., - materijalna dobra i kulturno naslijee, - meudjelovanja navedenih faktora.

    PROCJENA UTICAJA NA OKOLI (PUO)

  • 15.5.2015. 84 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 84

    Procedura PUO definisana je:

    Zakonom o zatiti okolia (l. 53-64), Sl. novine FBiH br. 33/03).

    Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koja je obavezna procjena uticaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgradeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl. novine FBiH br. 19/04).

    Pravilnikom o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia.

  • 15.5.2015. 85 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 85

    Osnovna svrha PUO je integriranje okolinskih aspekata u procese planiranja i donoenje odluka, to na kraju treba da rezultira akcijama koje su okolinski prihvatljive. (PUO je proces i alat za planiranje projekta i donoenje odluka).

    Osigurati da donosioci odluka imaju sve podatke o koristima projekta i okolinskim trokovima.

    Osigurati da sve zainteresovane strane (organi vlasti, investitor, lokalna zajednica, NVO, mediji itd.) uestvuju u procesu analize i odluivanja o projektu ili aktivnosti.

    Osigurati zatitu zdravlja ljudi, poljoprivrednog zemljita, socijalne, kulturno-historijske i materijalne vrijednosti itd.

    Svrha PUO je:

  • 15.5.2015. 86 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 86

    Procjena uticaja na okoli odgovara, u osnovi, na etiri kljuna pitanja:

    1. Kakav bi okoli bio kada ne bi bilo zahvata? (Utvrivanje nultoga stanja).

    Ovime e se utvrditi i opisati trenutno stanje prirodnih resursa i znaajki okolia na koje bi zahvat mogao uticati, te smjer njihovog razvoja kada zahvata ne bi bilo.

    2. to e se dogoditi okoliu kao posljedica zahvata? (Predvianje).

    Ovim se postupkom opisuju i, koliko je mogue, kvantificiraju posljedice nekog zahvata za okoli u smislu okolinih resursa ili ljudi (primatelja) na koje zahvat utie, svojstva i raspon izazvanih promjena, njihove prostorne rasprostranjenosti i trajanje.

  • 15.5.2015. 87 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 87

    3. Je li to bitno? (Procjena - vrednovanje) Predvianje uticaja nije dovoljno. Veina donositelja odluka (a sigurno i veina slubenika

    nadlenih ministarstava i vanjskih sudionika) ne posjeduje struna znanja koja bi im omoguila shvaanje pravog znaenja tehnikih nalaza predvienih uticaja.

    Potrebne su im i informacije pomou kojih mogu procijeniti koliko je odreeni uticaj vaan (znaajan), kako bi ga pri donoenju odluke mogli usporediti s drugim trokovima i koristima zahvata, odnosno kako bi odluili treba li dopustiti da se sa zahvatom nastavi.

    Procjena uticaja na okoli odgovara, u osnovi, na etiri kljuna pitanja:

  • 15.5.2015. 88 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 88

    4. Ako je bitno, moemo li u tom smislu neto uiniti? (Mjere zatite okolia)

    Na kraju, vano je shvatiti moe li se, ako je uticaj doista znaajan, uiniti neto da ga se izbjegne, smanji (ublai), sanira ili nadomjesti odgovarajuom vrijednou.

    Nositelj zahvata moe tada takve mjere ukljuiti u svoj projekt, a nadleno ministarstvo moe propisati odgovarajue uvjete okolinom dozvolom.

    Kako bi nadleno ministarstvo i vanjski sudionici mogli odluiti moe li se odreeni zahvat odobriti, kljuno je da informacije vezane za okoli koje nositelj zahvata navodi u dokumentu o PUO daju jasne odgovore na navedena etiri pitanja.

    Procjena uticaja na okoli odgovara, u osnovi, na etiri kljuna pitanja:

  • Procjena uticaja na okoli graevine

    Za procjenu utjecaja graevine na okoli potrebno je razmotriti sve faze gradnje ukljuujui koritenje prirodnih sirovina za proizvodnju graevnih proizvoda, nain graenja, uporabu same graevine te naposljetku ruenje graevine i recikliranje graevinskog otpada.

    Smatra se da je graevinarstvo jedna od djelatnosti koja troi najveu koliinu prirodnih resursa kao to su kameni agregat, voda, drvo te razliite prirodne sirovine za proizvodnju legura.

    Graevinarstvo utjee i na veliku potronju energije pri proizvodnji graevinskih materijala i gradnji, te u fazi koritenja graevine za potrebe grijanja, hlaenja i rasvjete.

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 89

  • Procjena uticaja na okoli graevine - nastavak

    Pri odabiru materijala za graenje potrebno je izmjeriti i procijeniti utjecaj na okoli u svakom segmentu aktivnosti opisujui i procjenjujui utroeni graevinski materijal i energiju, te utjecaj graevinskog materijala na okoli za vrijeme cijelog ivotnog ciklusa poevi od eksploatacije sirovine preko uporabe za proizvodnju, gradnje i odravanja, pa do konanog odlaganja.

    U posljednjih pet godina Europska komisija pridaje veliku vanost poboljanjima u podruju utjecaja graevinskog materijala na okoli (EPD-ISO TC 14025).

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje

    90

  • 15/05/2015 Zatita okolia 91

    Sa razvojem ljudske civilizacije na Zemlji i porastom stanovnitva dolazi do poveanja negativnih utjecaja ovjeka na okoli i intenzivnije degradacije ovjekove okoline zbog ega dolazi do globalizacije problematike okolia.

    Intenzivnija degradacija okolia (pritisci na okoli) je uzrokovana s jedne strane eksploatacijom prirodnih resursa (stanite, ume, tlo, voda, zrak...) bre nego to ih priroda moe nadomjestiti i s druge strane zbog prekomjernih emisija i optereivanja okolia tetnim materijama.

    ODRIVI RAZVOJ

  • 15/05/2015 Zatita okolia 92

    ODRIVI RAZVOJ - nastavak

    Odrivi razvoj je razvoj kojim se ispunjavaju potrebe sadanjih generacija bez uskraivanja mogunosti buduim generacijma da zadovolje svoje potrebe.

    Odrivi razvoj predstavlja generalno usmerenje i tenju da se stvori bolji svijet sa izbalansiranim socijalnim, ekonomskim i ekolokim faktorima.

    Odrivi razvoj se moe definisati kao razvoj koji svim stanovnicima neke zajednice prua osnovne ekoloke, drutvene i ekonomske usluge bez ugroavanja prirodnih, izgraenih i drutvenih sistema.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 93

    Poeljan je samo takav rast i razvoj koji e se temeljiti na razvojnom konceptu ravnotee izmeu :

    1. rasta materijalne proizvodnje i potronje, te promjene gospodarske strukture i

    2. ouvanja prirodnih resusa posebno neobnovljivih, kao i ukupnog okolia.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 94

    Koncept odrivog razvoja je prihvaen na Konferenciji UN o okoliu i razvoju odranoj u Rio de eneiru (Brazil), juna 1992. godine, a regulisan je kroz Deklaraciju o odrivom razvoju i zatiti okolia (Rio deklaracija).

    Cilj Rio deklaracije jeste povezivanje privrednog razvoja sa zatitom okolia, to se smatra jedinim putem prema dugotrajnom drutvenom napretku.

    Na konferenciji UN u Riu usvojeno je jo nekoliko vanih dokumenata, kao to su:

    Konvencija o klimatskim promjenama, Konvencija o biolokoj raznolikosti, Akcioni plan odrivog razvoja za 21. vijek, nazvan Agenda 21

    (to to treba uiniti) itd.

    Koncept odrivog razvoja

  • 15/05/2015 Zatita okolia 95

    Pojam ODRIVI RAZVOJ postaje okosnica nove meunarodne globalne (ekoloke) politike, odravanjem UN Konferencije o okoliu i razvoju (UNCED) u Riu 1992. god.

    Agendu 21 prihvatilo je i potpisalo 184 drave.

    Koncept odrivog razvoja

  • 15/05/2015 Zatita okolia 96

    Drutvo, privreda i okoli (sociologija, ekonomija i ekologija) kao okosnice za trajni odrivi razvoj

    Drutvo Ravnopravnost Socijalizacija Obrazovanje

    Sloboda Sigurnost itd.

    Privreda Radna mjesta

    Zanatstvo Industrija

    Poljoprivreda Trgovina itd.

    Okoli isti zrak i voda

    Flora i fauna Ekosistemi

    Stabilna klima Diverzitet itd.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 97

    Instrumenti politike zatite okolia

    Drave u pravilu imaju 3 vrste instrumenata zatite okolia:

    1. Pravno-regulativne instrumente 2. Ekonomsko-financijske i 3. Institucionalne instrumente.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 98

    1. PRAVNO-REGULATIVNI INSTRUMENTI

    Okolinsko zakonodavstvo ili pravna zatita okolia: regulira proizvodnju sa stanovita zatite okolia,

    odnosno usklaivanja s okoliem, ograniava emisiju tetnih otpadnih tvari u okoli, donosi okolinske (ekoloke) standarde, odreuje okolinski monitoring, utvruje sankcije za nepridravanje zakona i propisa o

    zatiti okolia i dr.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 99

    Pravni aspekti zatite okolia

    Pojam prava na zdrav okoli uveden je Stokholmskom deklaracijom iz 1972. godine.

    Na ovoj Skuptini UN donijeta je Odluka o osnivanju ureda UNEP koji bi se bavi zatitom okolia i koordinacijom aktivnosti na ovom planu (Program Ujedinjenih nacija za ivotnu sredinu UNEP), koji je sa radom zapoeo 1973. godine.

    1992. Bazelska konvencija o kontroli prekograninog prometa opasnog otpada i njegovog odlaganja.

    1992. Deklaracijom UN o okoliu i odrivom razvoju.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 100

    Pravni aspekti upravljanja okoliem

    1. Zakonom o zatiti okolia/ivotne sredine, 2. Zakonom o zatiti zraka/vazduha, 3. Zakonom o vodma, 4. Zakonom o zatiti prirode, 5. Zakonom o upravljanju otpadom 6. Zakon o fondu za zatitu okolia i 7. nizom podzakonskih akata koji obezbjeuju provoenje

    navedenih zakona.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 101

    Pri koritenju okolia moraju se ispotovati naela zatite okolia kao to su:

    naelo odrivog razvoja, naelo predostronosti i prevencije, naelo integralnog pristupa, naelo supstitucije, naelo zagaiva plaa, uee janosti i pristup informacijama itd.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 102

    Okolinski (ekoloki) standardi

    1. Emisioni standardi emisije su regulirane provedbenim propisima (pravilnicima i uredbama) i ureuju se jo i okolinim dozvolama (dozvolama za oneienje).

    2. Standardi kvaliteta okolia (imisioni standardi) reguliu kvalitet zraka, voda, tla, buke i sl. odnosno kvalitet okolia propisivanjem graninih vrijednosti kvaliteta.

    3. Tehnoloki standardi odnose se na tehnika rjeenja (npr. posebna tehnoloka oprema).

  • 15/05/2015 Zatita okolia 103

    2. EKONOMSKO-FINANSIJSKI INSTRUMENTI (EKONOMIKA OKOLIA)

    Ekonomika okolia je znanstvena grana ekonomije koja prouava ekonomske zakonitosti u:

    1. koritenju prirodnih resursa 2. uticaju na okoli i ekonomskim tetama u okoliu 3. zatiti okolia.

    Ona istrauje optimalan odnos izmeu trokova i koristi ulaganja u okoli.

    Ciljevi ekonomike okolia su utvrivanje ekonomskih posljedica degradacije okolia i davanje ekonomskih poticaja kako bi se ta degradacija usporila, zaustavila ii usmjerila u drugom pravcu.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 104

    Ekologija procjenjuje prirodne tete (procjena uticaja na okoli).

    Ekonomika okolia procjenjuje ekonomske tete u okoliu koje nastaju zbog nekog investicionog zahvata (realizacije projekta) ili rada pogona i postrojenja koji imaju negativne uticaje na okoli.

    U razvijenim zemljama izdvaja se 2-3% ukupnog proizvoda za zatitu okolia, trokovi i korist su uravnoteeni i ulaganja u zatitu okolia su znaajna (do 25% ukupne investicije), a ekoloka svijest je visoka.

    U nerazvijenim zemljama je ekoloka svijest niska, zatita okolia nije primarna i ulaganja u zatitu okolia su mala.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 105

    Odrivi razvoj i upravljanje zatitom okolia zahtijeva:

    Ukljuivanje trokova zatite okolia u proizvodne trokove jer je bez njih trina cijena proizvodnje nerealna, a poduzee koristi usluge koje nije platilo i ukalkulisalo u proizvodne trokove.

    To koristi poduzetnicima u ostvarivanju vee dobiti. Naela pravne zatite okolia u naem zakonodavstvu

    obavezuju da se u cijenu proizvoda ukljue i trokovi zatite okolia (naalo predvianja i prevencije, naelo zagaiva plaa, naelo odrivog razvoja itd.)

  • 15/05/2015 Osnove ekologije 106

    Ekonomsko-financijski instrumenti ukljuuju :

    ekoloke takse ekoloke naknade ekoloke poticaje ekoloke dozvole ekoloko osiguranje

  • 15/05/2015 Zatita okolia 107

    3. INSTITUCIONALNI INSTRUMENTI

    Institucionalni instrumenti su pravni sistem i mrea javne dravne uprave zadueni za upravljanje zatitom okolia.

    Institucionalni okvir u BiH: 1. Sektor za okoli u MOFTER (na nivou drave); 2. Entitetska ministarstva Federalno ministarstvo okolia i

    turizma; 3. Sektori za okoli u kantonalnim ministarstvima u FBiH; 4. Poslovi u oblasti zatite okolia u opinama; 5. Agencije za vodno podruja (upravljanje vodnim

    resursima); 6. Agencija za zatitu okolia (jo nije formirana); 7. Fond za zatitu okolia FBiH i RS i dr.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 108

    ZATITA OKOLIA

    Zatita okolia obuhvata izdvojene sadraje, sredstva i mehanizme ophoenja s okoliem s ciljem njezina odranja u naslijeenom (prvotnom) ili neznatno promijenjenom stanju

    Zatita okolia je skup odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjeavanje oneienja i zagaenja okolia, sprjeavanje nastanka teta, smanjivanje i/ili otklanjanje teta nanesenih okoliu te povrat okolia u stanje prije nastanka tete.

  • 15.5.2015. 109 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 109

    Opti i posebni problemi i zadaci u zatiti okolia

    Zatita okolia regulie ograniavanje uticaja pogona i djelatnosti na okolinu i odnosi se na podruja namijenjena urbanizaciji, industriji, saobraaju, poljoprivredi i druge ovjekove aktivnosti.

    Prema tome, zatita okolia je kompromis izmeu zahtjeva za ekonomskim razvojem i zahtjeva za ouvanjem kvaliteta okolia.

    To se postie, izmeu ostalog, osiguravanjem i uvoenjem okolinske komponente u strateki menadment firmi/organizacija.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 110

    Zatita okolia - nastavak

    Cilj zatite okolia je: odravanje okolia u takvu stanju koje ne ugroava zdravlje i opstanak ljudi na nekom prostoru i u vremenu.

    Zatitom okolia se postie: ouvanje i poboljanje kvaliteta okolia; ouvanje ekosistema, prirodnih vrijednosti i

    biodiverziteta; racionalno koritenje i zatita prirodnih resursa; zatita zdravlja ljudi, odrivi razvitak i sl.

  • 15/05/2015 Zatita okolia 111

    Ciljevi zatite okolia jesu:

    spreavanje zagaivanja i zatita okolia, poboljavanje i obnova oteenog okolia,

    zatita ljudskog zdravlja i poboljavanje uvjeta okolia za kvalitet ivota,

    zatita prirodnih resursa i njihovo racionalno koritenje,

    trajno ouvanje izvornosti, bioloke raznolikosti, prirodnih zajednica i ouvanje ekoloke stabilnosti,

    uee javnosti u aktivnostima u vezi zatite okolia, postizanje odrivog razvoja,

    uspostava i razvoj institucija za zatitu okolia itd.

  • Ekoloki (okolinski) ciljevi u prostornom planiranju

    Zahvati u prostoru mogu ili opteretiti okoli ili biti ekoloki prihvatljivi.

    Provedba urbanistikih planova neizostavno mijenja prostor, tj. ostavlja trajne posljedice.

    Kada proirujemo povrine naselja ili gradimo infrastrukturu, oduzimamo dio ivotnog prostora.

    Prenamjenom povrina moe se omoguiti oporavak ekoloki optereenih i unitenih podruja.

    Prilikom planiranja prostora vrlo je vano voditi brigu o odrivosti i zatiti okolia (potivati studije i zakone), to se postie ekoloki odgovornim planiranjem prostora.

    15.5.2015. 112 Zatita okolia i prostorno planiranje

  • Ekoloki (okolinski) ciljevi u prostornom planiranju - nastavak

    Treba voditi brigu o odrivom razvoju, tj. odustati od onih zahvata iji bi opseg i posljedice ugrozili ekosisteme i okoli.

    U toku planiranja potrebno je stalno procjenjivati mogue ekoloke gubitke kao posljedice odreenih planskih ciljeva.

    U skladu s tim treba donositi odgovorne odluke o mjerama koje bi kvantitativno i kvalitativno nadoknaivale te gubitke.

    Osnove ekoloki odgovornog planiranja moraju se razraditi istraivanjem postojeeg stanja i predvianjem budueg stanja.

    15.5.2015. 113 Zatita okolia i prostorno planiranje

  • Integralno upravljanje prostorom

    Integralno upravljanje prostorom podrazumijeva istovremeno upravljanje svim elementima, sistemima, aktivnostima i procesima u odreenom prostoru u cilju obezbjeenja njegovog odrivog koritenja i zatite.

    Integralnim upravljanjem prostorom uspostavljaju se veze meu pojedinanim sektorima (energetika, industrija, poljoprivreda, saobraaj, turizam itd.) i razinama upravljanja (od nivoa opine do nivoa drave) kako bi se postigli cjeloviti ciljevi i obezbijedilo odrivo koritenje i zatita prostora.

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 114

  • Nosivi (prihvatljivi) kapacitet prostora

    Nosivi kapacitet prostora predstavlja mogunost nekog podruja da prihvati odreenu koliinu ljudskih aktivnosti, kao npr. maksimalni broj stanovnika koje istovremeno moe prihvatiti neko naselje ili proizvodnih pogona i postrojenja na nekom podruju bez da uzrokuju unitenje ili znaajnu devastaciju njegovog fizikog, ekonomskog, prirodnog i drutveno-kulturnog okolia i neprihvatljivo smanjenje uvjeta ivota.

    Nosivi kapacitet prostora podrazumijeva maksimalan obim i intenzitet koritenja prostora i resursa koji ne dovodi do znaajnije degradacije prostora, poremeaja u prostoru, odnosno ekosistemima i devastacije okolia. 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 115

  • Kapacitet prostora definie se odnosom kapaciteta ivotne sredine (okolia), prirodnih i izgraenih resursa u prostoru te specifinih odlika i vrijednosti lokalnih zajednica, s jedne strane, i razliitih potreba za prostorom za razvoj aktivnosti, ukljuujui privredne, kulturne, turistike i druge aktivnosti, i za razvoj lokalne zajednice, s druge strane.

    Procjena kapaciteta prostora je neophodna za odrivo upravljanje prostorom, a vri se u prostornom i urbanistikom planiranju primjenom odgovarajue metodologije.

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 116

  • Pokazatelji nosivog kapaciteta prostora

    1. Ekoloki: kvalitet zraka, vode, zemljita, te biljaka, ivotinja, prirodnih vrijednosti i sl.;

    2. Ekonomski: odravanje ekonomske vrijednosti objekata i sistema, rekreativni i turistiki potencijali i sl.;

    3. Socijalni: obezbjeenje i odravanje svih uvjeta za razvoj i egzistenciju drutvene zajednice na odreenom prostoru (radna mjesta, smanjenje migracije, stepen zadovoljstva/nezadovoljstva, itd.);

    4. Zdravstveni: obezbjeenje uvjeta za zdrav ivot i egzistenciju ljudi na odreenom prostoru;

    5. Institucionalni: postojanje efikasne legislative i njeno efikasno provoenje, te postojanje i provoenje stratekih planova, itd.

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 117

  • ODRIVA GRADNJA

    Odriva gradnja se zasniva na ekonomskim, socijalnim i okolinim zahtjevima.

    Zahtjevi projektiranja odrive gradnje: 1. upotreba graevinskih materijala koji nisu tetni po okoli, 2. energetska efikasnost zgrada, 3. upravljanje otpadom od gradnje i ruenja objekata, 4. kvalitet oblikovanja, 5. trajnost (ivotni vijek) graevine, 6. kvalitet konstrukcije uz financijsku, ekonomsku i ekoloku prihvatljivost itd.

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 118

  • Projekat odrive gradnje objekata treba da ispuni sljedee kriterije:

    Graditi objekte koji su pjeakim distancama udaljeni od javnog prijevoza;

    Objekti trebaju koristiti obnovljive izvore energije; Graditi objekte koji su energetski efikasni; Vijek trajanja ugraenih materijala treba da bude dui od

    vijeka trajanja objekata, kako bi se u sluaju renoviranja objekta materijali mogli ponovo koristiti ili reciklirati;

    Koristiti onoliko vode koliko padne na samu lokaciju (prikupljanje kinice);

    Uravnoteiti otpad sa uticajima objekata na okoli; Objekti trebaju biti, funkcionalni, korisni i ugodni itd.

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 119

  • 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 120

    Knjiga Veljka Milkovia i Aleksandra Nikolia SOLARNE ZEMUNICE - DOM BUDUNOSTI

  • Samogrijne ekoloke kue

    Samogrijne ekoloke kue predstavljaju visokoenergetske efikasne graevinske objekte pasivne solarne arhitekture koji se griju pomou suneve energije okrenute ka jugu sa instaliranim reflektujuim povrinama oko prozorskih okvira, kao inovativnom solarnom tehnologijom uveanja toplote i svjetla koje ulazi u objekat, i zemljanim omotaem oko konstrukcije kue za maksimalno zadravanje besplatne suneve energije.

    Samogrijna ekoloka kua ostvaruje utede u grijanju do 85%, utede u hlaenju 100%, utede u osvjetljenju oko 30% i utede u graevinskom materijalu oko 10% te tako predstavlja jedini stambeni objekat kod koga se sa najmanje ulaganja ostvaruju najvee utede energije.

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 121

  • 15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 122

    NOVI SAD: ENERGIE-HAUS

  • Niskoenergetski objekti

    Niskoenergetski objekti su graevine s niskom potronjom energije, koje za grijanje godinje troi manje od 50 kWh/m2 korisne povrine. Potronja energije kod ovih objekata za zagrijavanje prostora iznosi 15 - 50 kWh/m2.

  • Pasivni objekat

    Pasivni objekat je maksimalno izolirani objekt koji potrebnu toplinsku energiju za grijanje dobiva iz toplinskih dobitaka nastalih u samom objektu (toplina tijela, toplina iz kuanskih aparata, toplina koja nastaje kuhanjem) i vanjskih prirodnih toplinskih dobitaka (suneva energija, geotermalna energija, energija vjetra i vode).

    Naziv pasivna kua doao je iz injenice da se u takvim objektima glavnina toplinske energije dobiva na pasivan nain bez sagorijevanja fosilnih goriva (ugalj, nafta, plin) ime se radikalno smanjuju trokovi grijanja i izuzetno pozitivno utjee na zatitu okolia i odrivi razvoj.

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 124

  • Pasivna graevina je svaka ona koji za grijanje godinje troi manje od 15 kWh/m2 korisne povrine.

    Potreba energije za grijanje pasivne graevine: 15 kWh/m2, a za niskoenergetski kuu 50 kWh/m2 i za klasinu kuu 120-160 kWh/m2.

    Pasivna graevina tedi do 90% energije za grijanje, hlaenje, kuanske aparate i dr.

    Pasivna kua troi cca 60% energije manje od niskoenergetske kue.

    Gradnja pasivnih objekata je skuplja samo 10-20 % od klasinih objekata.

    Investicija za pasivni objekat se sama isplati za 7-10 godina. Pasivna graevina je energetski uinkovita, financijski

    isplativa, ugodna, sigurna, ekonomina i ekoloki odriva.

  • Nulta kua

    Nulta kua - je kua koja u potpunosti zadovoljava sve svoje energetske potrebe.

    Uz smanjenu potronju energije, ovakvim tipom gradnje objekata smanjuje se zagaenje okolia i emisija tetnih materija, jer se racionalno upravlja emisijama i otpadom.

    Kod niskoenergetskih, pasivnih i nultih kua smanjuje se potronja fosilnih goriva, a time se smanjuje i emisija staklenikih i drugih tetnih plinova u zrak, te oneienje okolia.

  • Europska unija je jo 2007. godine usvojila zakonske akte s ciljem smanjenja utjecaja na klimatske promjene, kojima bi se do 2020. godine trebalo postii: 20% manje emisije staklenikih plinova; 20% udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potronji; 20% manja potronja energije.

    U dravama EU se daju poticaji za gradnju niskoenergetskih i pasivnih kua (npr. u Austriji do 30.000 eura, Slovenija 125 eura/m2 itd.).

  • Zato energetska efikasnost u zgradarstvu?

    Zgrade troe vie od 40% ukupne potronje energije - najvei potencijal za utedu energije (primjena mjera energetski efikasnije gradnje);

    50-60% ukupnih energetskih potreba zgrade troi se na grijanje, a ak 70% gubitaka toplote se gubi kroz prozore i vrata, te kroz vanjske zidove;

    Toplotnom izolacijom vanjskih zidova smanjuju se izdaci za grijanje za 50-80%;

    Prosjena potronja energije za grijanje objekata u BiH iznosi 180 kWh/m;

    Doputena vrijednost toplotne energije u svrhu grijanja objekata u FBiH je 95 kWh/m;

    Preko 85% postojee gradnje u BiH ima nezadovoljavajuu toplotnu zatitu.

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 129

  • Trenutno se u BiH troi vie od 200 KWh/m2 energije godinje, a kod privatnih kua ak i oko 350 KWh/m2 godinje.

    Pravilnik o tehnikim zahtjevima za toplotnu zatitu objekata i racionalnu upotrebu energije (Slubene novine FBiH, broj: 49/09).

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 130

  • Prednosti energetski efikasne gradnje

    Finansijska uteda kroz smanjene izdatke za grijanje, hlaenje i elektrinu energiju, dui ivotni vijek zgrade;

    Kvalitetniji uslovi za boravak i rad, uz postizanje toplotnog komfora unutar objekta;

    Doprinos zatiti okolia kroz smanjenje emisije tetnih plinova u okoli, kao i globalnim klimatskim promjenama;

    Smanjenje negativnog uticaja za zdravstveno stanje korisnika.

    15.5.2015. Zatita okolia i prostorno planiranje 131

  • Zelena arhitektura

    Definicije ekologijeDefinicije ekologijeEkologija prouava 3 elementa (objekta):Slide Number 5Znaaj ekologije Eoloke discipline:Definicije i pojmovi Definicije i pojmovi - nastavakDefinicije i pojmovi - nastavakDefinicije i pojmovi - nastavakDefinicije i pojmovi - nastavakIVOTNA SREDINA ILI ENVIRONMENTIVOTNA SREDINA KAO SISTEMivotna sredinaOKOLI ILI ENVIRONMENTOKOLI ILI ENVIRONMENTOKOLI ILI ENVIRONMENTOkoli i ekosistem ivotna sredina se moe posmatrati kao estokomponentni sistem koji ine: IVOTNA SREDINA KAO SISTEM - EKOSFERAATMOSFERA (zemlje, nebeskog tijela, ambijenta ili ugoaja, jedinica za pritisak i sl.) Uloga atmosfereUloga atmosferePromjene u atmosferi pod uticajem emisija iz antropogenih izvoraZAGAENJE ZRAKA(Smanjenje kvaliteta zraka)Osnovni izvori zagaivanja zraka (emisija u zrak)Efekti zagaenog zrakaLokalni efekti zagaenog zrakaEfekti na zdravlje ljudi:Efekti na zdravlje ljudi - nastavakEfekti na vegetaciju:Zatita zrakaSlide Number 34KLIMATSKE PROMJENE(Globalno zatopljavanje)Glavni izvori staklenikih plinovaPosljedice klimatskih promjenaPosljedice klimatskih promjena - nastavakPosljedice klimatskih promjena - nastavakGlobalne aktivnosti na ublaavanju klimatskih promjenaNa UN konferenciji u Durbanu je takoer usvojeno i dogovoreno sljedee:Globalne aktivnosti - nastavakMjere za smanjenje emisija staklenikih plinova Uloga pojedinaca na klimatske promjeneSmanjivanje ozonskoga omotaa oko ZemljeOteenje ozonskog omotaa nastaje isputanjem kemikalija koje sadre hlor i brom i to:tetni efekti stanjenja ozonskog sloja i poveanog UV zraenjaHIDROSFERAGlobalni trendovi vode:Ekoloki znaaj vode Izvori zagaivanja vodaZagaivanje vodaZatita voda od zagaivanjaZatita voda: Globalne mjere zatite vodaLITOSFERAPEDOSFERAPedosfera - nastavakEkoloki znaaj tlaEkoloki znaaj tla - nastavakDegradacija tlaDegradacija tlaDegradacija tla - nastavakDegradacija tla - nastavakSlide Number 65Sanacija (remedijacija) oneienih / zagaenih talaSanacija fiziki devestiranog zemljitaZatita zemljitaBIOSFERASlide Number 70BIOSFERAKruenje tvari u biosferiSlide Number 73SEKTORSKA OPTEREENJA OKOLIA(Sektorski uticaji na okoli)Sektorska optereenja okolia se obino promatraju i analiziraju kroz sljedee sastavnice:Utjecaj graevinarstva na okoliUtjecaj graevinarstva na okoli se ispoljava: Uticaj graevinskog materijala na okoliUticaj graevinskog materijala na okoli - nastavakGraevinski otpadRecikliranje graevinskog otpada PROCJENA UTICAJA NA OKOLI (PUO)PROCJENA UTICAJA NA OKOLI (PUO)Procedura PUO definisana je:Slide Number 85Procjena uticaja na okoli odgovara, u osnovi, na etiri kljuna pitanja:Procjena uticaja na okoli odgovara, u osnovi, na etiri kljuna pitanja:Procjena uticaja na okoli odgovara, u osnovi, na etiri kljuna pitanja:Procjena uticaja na okoli graevine Procjena uticaja na okoli graevine - nastavakODRIVI RAZVOJODRIVI RAZVOJ - nastavakSlide Number 93Slide Number 94Koncept odrivog razvojaDrutvo, privreda i okoli (sociologija, ekonomija i ekologija) kao okosnice za trajni odrivi razvojInstrumenti politike zatite okolia1. PRAVNO-REGULATIVNI INSTRUMENTIPravni aspekti zatite okolia Pravni aspekti upravljanja okoliem Pri koritenju okolia moraju se ispotovati naela zatite okolia kao to su:Okolinski (ekoloki) standardi2. EKONOMSKO-FINANSIJSKI INSTRUMENTI (EKONOMIKA OKOLIA)Slide Number 104Odrivi razvoj i upravljanje zatitom okolia zahtijeva:Ekonomsko-financijski instrumenti ukljuuju :3. INSTITUCIONALNI INSTRUMENTIZATITA OKOLIAOpti i posebni problemi i zadaci u zatiti okoliaZatita okolia - nastavakCiljevi zatite okolia jesu: Ekoloki (okolinski) ciljevi u prostornom planiranjuEkoloki (okolinski) ciljevi u prostornom planiranju - nastavakIntegralno upravljanje prostorom Nosivi (prihvatljivi) kapacitet prostoraSlide Number 116Pokazatelji nosivog kapaciteta prostoraODRIVA GRADNJAProjekat odrive gradnje objekata treba da ispuni sljedee kriterije: Slide Number 120Samogrijne ekoloke kueSlide Number 122Niskoenergetski objektiPasivni objekat Slide Number 125Slide Number 126Nulta kuaSlide Number 128Zato energetska efikasnost u zgradarstvu?Slide Number 130Prednosti energetski efikasne gradnje Zelena arhitektura