Zaštita tržišnog natjecanja

Marko DružićIvana PetricJurica Zrnc

Sadržaj

Uvod Ciljevi zakona o zaštiti tržišnog natjecanja Zaštita tržišnog natjecanja u Hrvatskoj

Primjeri

Uvod

Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja u preko 100 zemalja

Dobiva na zamahu nakon “mode” liberalizacije 1980.-ih (prevlast neoliberalizma)

Važna uloga ekonomske teorije u formulaciji (sa promjenama u ekonomskoj teoriji mijenjaju se i zakoni)

Glavni cilj: efikasnost Mrtvi teret, tj. Gubitak društvenog blagostanja zbog monopola

Ekstra profiti monopolista

Kako postići efikasnost?

Statika vs dinamika Klasičari (neefikasnost monopola i oligopola) vs

Schumpeter(dinamička efikasnost monopola)

Poduzeća mogu osim profita imati druge funkcije koje maksimiziraju (na primjer prihode), u tom slučaju poticanje konkurencije povećava efikasnost jer potiče ponašanje poduzeća na način da maksimizira profit

Da li je jedini cilj zaštite tržišnog natjecanja efikasnost?

“Neekonomski” ciljevi

Zaštita tržišnog natjecanja je rezultat društvenog konsenzusa

Neki od drugih ciljeva u različitim zemljama: uz efikasnost, pravednost, pluralizam, zaštita političkog sustava od posebnih interesa, društvena kohezija zaštitom mali i srednjih poduzeća itd.

Primjeri ciljeva zakona o zaštiti tržišnog natjecanja

•Promocija tržišnog natjecanja•Integracija Europskog tržištaEU•Ekonomski razvitak Japana•Ekonomska demokracijaJapan•Slobodno natjecanje•Međunarodna konkurentnostKanada•Puna zaposlenost•Jednaka raspodjela dohotka•Efikasnost proizvodnjeNorveška (1953)

•Efikasna alokacija resursa kroz promoviranje tržišnog natjecanjaNorveška (danas)

Zaštita konkurencije u Hrvatskoj

Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja koji je donesen 1995. godine po prvi put je u Republici Hrvatskoj regulirao ovu problematiku, dok je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja osnovana 1997. godine, kao neovisna i samostalna pravna osoba s javnim ovlastima.

2003. donosi se novi zakon, zbog nezadovoljavanja standarda EU prijašnjeg.

2010. se donosi opet novi zakon, ponovo u cilju usklađenja sa EU

Učinkovito tržišno natjecanje kao temelj tržišnog gospodarstva

CILJ: zaštita potrošača ravnopravan položaj poduzetnika

PRAVO TRŽIŠNOG NATJECANJA U RH Pravo tržišnog natjecanja u Hrvatskoj primjenjuje se

na sve oblike ► sprječavanja,► ograničavanja i ► narušavanja tržišnog natjecanja od strane

poduzetnika u gotovo svim gospodarskim sektorima

► zabranjeno je svako antikompetitivno ponašanje poduzetnika, iako u određenim, jasno definiranim slučajevima, ograničavajući sporazumi mogu biti obuhvaćeni izuzećem od zabrane (safe harbour) - ali nikako ne i zlouporaba vladajućeg položaja

► zabranjene su koncentracije poduzetnika kada imaju značajan negativan učinak na tržišno natjecanje

ZABRANJENI SPORAZUMI IZMEĐU PODUZETNIKA- KARTELI

► sporazumi između poduzetnika kojima se oni obvezuju međusobno ne konkurirati na tržištu ► tajni, usmeni i često neformalani ►cilj: monopolizacija tržišta; povećana dobit► članovi kartela dogovaraju:• cijene,• količinu proizvodnje,• rabate,• izbor kupaca koje će opskrbljivati robom i• izbor područja koje će opskrbljivati

► mogući u gotovo svakom sektoru► mogu uključivati robu ili usluge na svim razinama – proizvodnje, distribucije ili maloprodaje

► neki sektori gospodarstva podložniji sklapanju kartelnih sporazuma, zbog strukture ili načina na koji obavljaju svoju djelatnost

► tržište cementa, šećera, kemijskih i kozmetičkih proizvoda

Primjerice na tržištima:• koje obilježava mali broj konkurenata, ili• u slučaju proizvoda koji imaju slična obilježja i time ostavljaju malo prostoraza konkuriranje u kvaliteti ili pružanju usluga, ili• kada su odnosi suradnje između konkurenata već uspostavljeni (npr. udruženja poduzetnika), ili• u slučaju sektora koje obilježava višak kapaciteta ili kada je riječ o općojgospodarskoj krizi

OSTALI ZABRANJENI SPORAZUMI

Horizontalni

►sporazumi o istraživanju i razvoju ili o specijalizaciji

Vertikalni

►sporazumi o isključivoj distribuciji, selektivnoj distribuciji, o isključivoj kupnji, opskrbi,...

Svako spajanje/sporazum mora biti prijavljeno Agenciji.

► Ograničavanje kupca da slobodno odredi prodajnu cijenu proizvoda kojim ga opskrbljuje dobavljač

ZLOUPORABA VLADAJUĆEG POLOŽAJA Svaki oblik ponašanja poduzetnika koji svojom tržišnom

snagom ili udjelima značajno ograničava tržišno natjecanje

Spriječavanje ulaska novih konkurenata na tržište, ili njihovo eliminiranje.

Oblici zlouporabe: -nametanje nepravednih cijena - ograničavanje proizvodnje - nejednaki uvjeti poslovanje za

sve ,...SVE NA ŠTETU POTROŠAČA.

KONTROLA KONCENTRACIJE

Pozitivni učinci- niže cijene, kvalitetnija, raznovrsnija ponuda,...

Negativni učinci- smanjenje broja konkurenata

Mjerenje koncentracije na temelju ukupnog godišnjeg prihoda

Koncentracija na tržištu trgovine na maloTRGOVINA UDIO NA TRŽIŠTU RH1. Konzum 30% (45% Zg)2. Mercator-H d.o.o. (+ Getro)

8%

3.Plodine d.d. 8%4. Kaufland Hrvatska k.d.

7%

5.Lidl d.o.o. 6%

Izvor: AZTN

...

Povećava se koncentriranost na tržištu trgovine na malo

Zajednički tržišni udio 10 vodećih trgovaca iznosi 77% ►umjereno koncentrirano

Primjeri Postojanje kartela u području naklade dnevnih

listova i tiskovina Dogovorom povećali cijene tiskovina za 1kn Agencija utvrdila značajne razlike u troškovima i

iznosima prihoda tih poduzetnika→ nema ekonomskog opravadanja za rast cijena

Izravna šteta nanosi se potrošačima

„Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja donijela je rješenje kojim je utvrdila da je Euro rent sport, ovlašteni uvoznik i distributer motornih vozila marke „Mitsubishi Motors“, na području Republike Hrvatske ograničio tržišno natjecanje sklapanjem zabranjenih sporazuma na tržištima distribucije novih motornih vozila, pružanja usluga popravka i održavanja motornih vozila marke „Mitsubishi Motors“ kao i distribucije rezervnih dijelova za ta vozila. Time je Agencija okončala postupak koji je pokrenula na zahtjev tvrtki Auto teskera, Auto kuća Horvat i tvrtke Morić.” – AZTN

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja donijela je rješenje kojim je utvrdila da je KMAG d.o.o. iz Gornjeg Stupnika, kao ovlašteni distributer vozila KIA za Republiku Hrvatsku, ograničio tržišno natjecanje na tržištu servisiranja te marke motornih vozila.

Riječ je prije svega o odredbi kojom KMAG obvezuje svoje ovlaštene servisere da pri svim popravcima, u jamstvenom roku i izvan njega, moraju ugrađivati rezervne dijelove koje su obvezni nabavljati isključivo od KMAG-ovih dobavljača. - AZTN

Bnet i T-com

B-net upućuje zahtjev za sankcioniranje T-coma, za kojeg se tvrdi da narušava tržišnu konkurenciju svojom monopolskom pozicijom, te da uspostavlja „predatorske cijene”, kojima onemogućava ulazak na tržište konkurentima.

AZTN odlučuje u korist T-coma 31.08.2010.

Literatura

J. Pecotić: Zajednički pothvat (joint venture) u pravu tržišnog natjecanja, Sinergija, 2005.

V. Šoljan: Vladajući položaj na tržištu i njegova zlouporaba u pravu tržišnog natjecanja Europske zajednice, Ibis grafika