Click here to load reader

Zašto čitati prousta

  • View
    250

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Proust je ubitačno dosadan tražimo li od romana da nas zabavlja zanimljivom fabulom. No, volimo li zavirivati ispod površinskoga sloja teksta, Proustovi romani nude pravu, uzbudljivu intelektualnu poslasticu... Uče nas, naime, svijet gledati novim očima.

Text of Zašto čitati prousta

  • Zato itati

    Prousta?

    Dinka Jurii

  • Prousta su od mladosti pratile najrazliitije

    bolesti: astma, alergije, nesanica,

    vrtoglavica, kaalj, slabovidnost,

    preosjetljiva koa... Bio je hipersenzibilan i

    ovisniki vezan za majku. Kad je 1918.

    bombardiran Pariz, javno je priznao da se

    puno vie od bombardiranja plai

    mieva. Imao je i mnotvo drugih fobija i

    umiljenih bolesti zbog kojih ivio kao

    invalid godinama ne izlazei iz svoje

    plutom izolirane sobe, odjeven u nekoliko

    slojeva dempera i s pokrivaem

    navuenim do nosa... Godinama se

    hranio samo kavom i kroasanima.

    Bio je nesposoban za samostalan ivot:

    roditelji su ga cijeloga ivota izdravali, on

    sam nije uspio zadrati ak ni vrlo

    jednostavan posao u knjinici. Marcel Proust (1871. 1922.)

    Komplicirana osoba od koje se nije ba previe oekivalo u ivotu,

  • Proustova biljenica s rukopisom Putovanja k Swanu.

    Unato svemu tomu, ba kad mu je bilo najtee, pisao je vrhunsku

    knjievnost: U traenju izgubljena vremena ciklus je od sedam romana

    na 3.000 stranica i s vie od milijun i dvjestopedeset tisua rijei.

    a na kraju je ispalo da je genijalac kojem je za dlaku izmakla Nobelova nagrada za knjievnost.

  • Svatko od nas ima unutarnje riznice svojih

    ivotnih iskustava. One su kodirane u naim

    boljkama, emocionalim i socijalnim gafovima,

    prevarama i izdajama kojima smo bili izloeni.

    Treba ih znati dekodirati da ne ostanu

    zakljuane i neiskoritene.

    Proust je iz vlastite muke iscijedio najvie to se

    dalo: prihvatio je svoje hendikepe kao priliku za

    propitkivanje dubokih slojeva vlastitoga iskustva i

    kreativnu igru njime, time se nadahnjivao i iz

    toga je uio.

    Ne postoje dvoje ljudi koji svijet gledaju na isti

    nain. Proust je bio toga svjestan: uivao je u

    itanju jer mu je svaka knjiga koju je proitao

    davala mo da svijet osim svojim oima, pone

    gledati i oima pisca kojeg je itao.

    Mudrost se ne nasljeuje, moramo je otkriti sami, na putu koji nitko ne moe prijei umjesto nas, niti nas njega potedjeti.

  • Za istinska putovanja, ona kojima istraujemo svijet, ne treba otkrivati nove obzore, nego gledati novim oima. Gledati novim oima znai

    nauiti u obinome vidjeti

    neobino, izazivati

    uspomene, preslagivati i na

    novi nain povezivati

    iskustva, uoavati

    analogije, zaviriti ispod

    povrine, drukije vidjeti sebe...

  • Teoretski, znamo da se Zemlja okree, ali u stvarnosti to ne zapaamo; Zemlja po kojoj hodamo izgleda nam nepomina i mirno ivimo na njoj. Isto je tako i s vremenom ovjekova ivota.

    Kad od neke davne prolosti, poslije smrti bia, poslije unitenja stvari, vie nema niega, tad jo uvijek ostaju miris i okus; premda su njeniji, ipak imaju vie ivotne snage; manje su stvarni, ali postojaniji, vjerniji, pa ive due,kao da su nae due. U sebi uvaju sjeanje, oekivanje i nadu, i kraj ruevina svega drugoga, na svojim sitnim, jedva zamjetnim kapljicama nepokolebljivo nose cijelu golemu zgradu uspomena.

  • itajui Prousta nauit emo gledati Proustov svijet svojim oima. Ali dogodit e se i neto puno udesnije: nauit emo svoj svijet gledati Proustovim oima: otkrit emo kako je uzbudljivo i neobino razmiljati na njegov nain. Osjetit emo kako je se njegova mudrost pretae u nas i postaje naa mudrost. Otkrit emo, ba poput Prousta da sjeanjima moemo rastezati svoje vrijeme, nadrasti svoja ogranienja i pronai zadovoljstvo. Ma, ljudi, treba li boljih razloga za itanje Prousta?

    Niko ne shvaa svoju sreu. ovjek nikada nije onoliko nesretan koliko misli da jest.