Zaπtita prirode, lov i krivolov u Hrvatskoj

Jagoda MuniÊ

IMPRESSUM

Autorica: Jagoda MuniÊIlustracije: Ivan GregovLektura: Anka MuniÊDizajn i tisak:IzdavaË: Zelena akcija, Zagreb, 2007.Naklada: 2000 primjeraka

ISBN: 978-953-6214-15-0

Publikacija je nastala u suradnji Zelene akcije i Svjetskog fonda za zaπtitu prirode(WWF) na zajedniËkom projektu Zeleni pojas Velebit ∑ II. faza, uz potporu za-klade MAVA.

ZAHVALEZahvaljujem svim predavaËima i sudionicima seminara koje smo organizirali ti-jekom dvije godine o ovoj temi, a naroËito zahvaljujem onima koji su pridonijelikvaliteti ove publikacije svojim prilozima, materijalima i komentarima. To su(abecednim redom): Katica Bezuh, naËelnica Inpekcije zaπtite prirode Ministar-stva kulture, mr.sc. Ana BrkljaËiÊ, ravnateljica Parka prirode Velebit, Petra –uriÊ,asistentica na programu bioraznolikosti Zelene akcije, Ivan Gregov, aktivist Ze-lene akcije i ilustrator, dr.sc. Goran GugiÊ, ravnatelj parka prirode Lonjsko po-lje, Tibor Mikuπka, Hrvatsko druπtvo za zaπtitu ptica i prirode i dr.sc. Goran SuπiÊ,voditelj IstraæivaËko-edukacijskog centara za zaπtitu prirode Eko-centar CaputInsulae-Beli. Takoer zahvaljujem Ministarstvu poljoprivrede, πumarstva i vodnoggospodarstva, Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu kulture na dostav-ljenim podacima. 2

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

SadræajUvod 5

Zakonodavstvo 7

Meunarodni propisi i europsko zakonodavstvo . . . . . . . 7Hrvatsko zakonodavstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Lov i Zakon o lovstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Osvrt na Zakon o lovstvu i njegova primjena u praksi 21

Loviπta na otocima i otoËni ekosustavi 27

Lov u zaπtiÊenim podruËjima 31

Park prirode ≈Lonjsko polje√ . . . . . . . . . . . . . . . . 31Park prirode ≈KopaËki rit√ . . . . . . . . . . . . . . . . . 32Park prirode ≈Velebit√ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

Krivolov 37

Koliko zapravo ima krivolova? . . . . . . . . . . . . . . . . . 37Krivolov zaπtiÊenih vrsta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39Krivolov divljaËi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41Velike zvijeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

Kome prijaviti krivolov? 44

ZakljuËci skupa ≈Zaπtita prirode, lov i krivolov√ . . . . . . . 47

Saæetak 48

3

4

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

UvodTijekom viπegodiπnjeg rada na zaπtiti prirode na cijelom podruËju Hrvat-ske, a najviπe u Lici, primijetili smo da neka podruËja imaju daleko manjibroj ptica, iako je kvaliteta staniπta vrlo visoka. Zanimljivo je da Êete divljusrnu ili πkanjca prije sresti na zagrebaËkim obroncima Medvednice, negou divljini Velebita, a to je doista zapanjujuÊe. Jedini moguÊi uzrok siroma-πtva kvalitetnog staniπta u kojem æivi manje ljudi i koje je manje zagaenoje prekomjerni lov i krivolov. Joπ jedna Ëinjenica podupire ovu tvrdnju ∑u istim tim staniπtima prisutne su velike zvijeri na vrhu hrandibenog lanca∑ vuk, ris i medvjed ∑ πto potvruje kvalitetu staniπta i ekosustava. Naπusu pretpostavku potvrdili i razgovori s lokalnim stanovniπtvom, koje je na-velo cijeli niz sluËajeva krivolova. Tako smo saznali da je velik problem πtodomaÊi lovci-vodiËi vode strance, najËeπÊe Talijane, u lov, ali onda se u tomprijavljenom i legalnom lovu koriste zabranjena sredstva poput vabilica zaptice koje se namame i ubijaju bez milosti. Navodno vodiË zaradi 50 eurapo danu za voenje grupe, a najveÊe zarade su od ptica.

Nisu stranci jedni krivci za krivolov, jer bez voenja i suradnje lokalnihlovaca ili manjka inspekcijske kontrole, oni ne bi ni mogli nekaænjeno kriv-oloviti u Hrvatskoj. Prema statistikama MUP-a, tek manji dio ljudiuhvaÊenih u krivolovu Ëine stranci. Meu njima se moæe izdvojiti specifiË-na pojava talijanskih lovaca koji dou u legalan lov, ali onda love ne-dozvoljenim sredstvima i prekomjerno lovne vrste ptica, a osim toga Ëestolove i zaπtiÊene vrste. Ovakve informacije mogu se Ëuti u gotovo svakomselu diljem Hrvatske, ali samo anonimno. Kad se pokuπa doÊi do podatakas imenima, mjestima i vremenima ilegalnih aktivnosti, nastaje muk.

Ovo stanje ne ide na ruku rjeπavanju problema, jer nije napravljen niti prvikorak tj. identificiranje problema i njegova prepoznatljivost u druπtvu.Stoga smo se naπli pred velikim zadatkom da prikupimo πto viπe podatakao ovoj temi, okupimo sve organizacije koje zanima ovaj problem, njime sebave ili ga mogu rijeπiti te na kraju da vidimo postoji li moguÊnost zajed-niËkog djelovanja.

Prva aktivnost bila je organizacija seminara o ovoj temi u GospiÊu u jesen2005. godine. Seminar je okupio monogobrojne sudionike iz parkova, πu-mare i lovce s podruËja Like, a raspravljalo se o promjenama koje Êe doni-jeti novi Zakon o lovu te o primjeni CITES konvencije.1 Takoer smo sekritiËki osvrnuli na sam sadræaj novog Zakona o lovstvu, jer vjerujemo dabi neke dodatne zakonske mjere smanjile moguÊnost krivolova, a vrlo su

5

1 CITES je meunarodna konvencija koja se bavi prekograniËnim transportom itrgovinom æivotinja i trofeja, a namjera joj je smanjiti ilegalnu trgovinu zaπtiÊenimæivotinjama i krivolov

upitne i odredbe o osnivanju loviπta u privatnim πumama i poljoprivred-nom zemljiπtu, kao i loviπta na otocima gdje se unosi alohtona divljaË kojane æivi prirodno na tom podruËju.

Kako je opÊeniti zakljuËak bio da se ovi problemi ne mogu rijeπiti na æu-panijskom nivou, veÊ vrijede za cijelu Hrvatsku, logiËani nastavak rada jebilo πirenje suradnje sa organizacijama izvan podruËja Velebita i Like. Takoje u travnju 2007. godine po prvi put odræan seminar ≈Zaπtita prirode, lovi krivolov√ u Zagrebu, gdje su svoje probleme iz prakse iznijeli predstavni-ci parkova prirode, lokalnog stanovniπtva s kvarnerskih otoka i udruge zazaπtitu æivotinja. Osim njih, seminaru su prisustovali i predstavnici Mini-starstva poljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstva koji su na seminarupredstavili nove pravilnike te primjenu novog zakona o lovstvu, a Inspek-cija zaπtite prirode iz Ministarstva kulture predstavila je sluËajeve rijeπenogkrivolova, odnosno ilegalne trgovine æivotinjama. Iako se ovakav skup, lo-giËno, nije mogao sasvim sloæiti oko ciljeva i mjera, vaæno je istaknuti da jekonaËno zapoËet dijalog izmeu organizacija koje zastupaju radikalno raz-liËita stajaliπta, a eliminacija krivolova jedna je od stvari oko koje su se ap-solutno svi sloæili.

6

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

ZakonodavstvoU ovom je poglavlju dan prikaz relevantnog zakonodavstva u Hrvatskoj isvijetu, s naglaskom na novi Zakon o lovstvu iz 2005. godine.

Meunarodni propisi i europsko zakonodavstvoOvom se temom bave sljedeÊe meunarodne konvencije i propisi koje je RHpotpisala: • Konvencija o bioloπkoj raznolikosti (NN ∑ Meunarodni ugovori br.

1/6/96) • Bernska konvencija o zaπtiti europskh divljih vrsta i prirodnih staniπta

(NN ∑ Meunarodni ugovori 3/5/00)• CITES ∑ Konvencija o meunarodnoj trgovini ugroæenim vrstama

divlje flore i faune (NN ∑ Meunarodni ugovori 12/99)• Smjernica o zaπtiti prirodnih staniπta i divlje faune i flore

(Habitats directive) 92/43/EC• Regulativa Europske unije o zaπtiti vrsta divlje faune i flore

reguliranjem trgovine (338/97)• Direktiva o zaπtiti divljih ptica (EC Birds directive) 79/409/EEC

Niti jedna od ovih meunarodnih konvencija i propisa ne ureujuje direkt-no lov, veÊ se dodiruje s lovnim zakonodavstvom u aspektu zaπtite biljnih iæivotinjskih vrsta. Tako, na primjer, CITES konvecija toËno odreuje podkojim uvjetima se pojedine vrste æivotinja mogu prenositi preko granica πtoprovjeravaju inspekcije na carini. CITES takoer odreuje stroge kriterijeza trgovanje trofejima.

Bernska konvecija ima nekoliko dodataka s popisima zaπtiÊenih i ugroæe-nih biljnih i æivotinjskih vrsta i staniπta. Izdvajamo primjer smeeg med-vjeda2, zaπtiÊenog ovom konvencijom i zabranjeno ga je loviti. Ipak, mo-guÊi su i izuzetci pod odreenim uvjetima, pa je u Hrvatskoj dozvoljenoloviti medvjeda temeljem ≈Plana gospodarenja smeim medvjedom uHrvatskoj√.

Iako se ove konvecije i regulative ne bave lovom direktno, Europska unijaje prepoznala konflikt izmeu zaπtite prirode i lova u Europi pa je 2004. go-dine izdala dokument uputa za lovstvo prema Smjernici za zaπtitu divljihptica (79/409/EEC).3 U dokumentu se posebna paænja daje lovu naptice u moËvarnim podruËjima izuzetno vaænima za zaπtitu i opstanak

7

2 Smei medvjed (Ursus arctos)3 Guidance document on hunting under Council Directive 79/409/EEC on the conser-vation of wild birds ≈The Birds Directive«

moËvarnih ptica i ptica selica. Takoer se traæi i zabrana koriπtenja olovnesaËme da bi se smanjio utjecaj na ekosustave i njihovo zagaivanje, πto setraæi i u drugim meunarodnim forumima kao πto je Ramsarska konven-cija4 i AfriËko-euroazijski sporazum o vodenim pticama5.

Upute objaπnjavaju i kriterije za odreivanje lovostaja prema Smjernici radizaπtite ptica u njihovomu najosjetljivijem periodu (sezona parenja i gnijeæ-enja i seoba na gnjezdiliπta i zimovaliπta). Pritom zemlje-Ëlanice morajupoπtovati datume lovostaja koje odreuje smjernica, a izuzetci su moguÊisamo ako se znanstvenim Ëinjenicama dokaæe da smanjenje lovostaja, odno-sno poveÊanje lovne sezone ne moæe ugroziti stabilnost populacije.

U Uputama se lovstvo smatra ≈potroπaËkim√ koriπtenjem divljih æivotinja istoga se mora sagledavati u πirem kontekstu odræivog koriπtenja prirodnog re-sursa. Stoga se preporuËuje koncept ≈mudrog koriπtenja√ (tzv. ≈wise use√)koje ne smije biti ograniËeno samo na ≈potroπaËki√ pristup. Smatra se daljubitelji prirode, promatraËi ptica, znanstvenici i druπtvo u cjelini imaju le-gitimno pravo uæivanja u prirodi i divljim æivotinjama ako ta prava koristeodgovorno. Takoer je πiroko prihvaÊeno da je vrijednost okoliπa i prirodedvojaka ∑ vrijednost koriπtenja i vrijednost samog postojanja. Stoga princip≈mudrog koriπtenja√ ukljuËuje moguÊnost pristupa i uæivanja u prirodi idivljim æivotinjama svim ljudima i nije ekskluzivno pravo lovaca, a koristod takvog koriπtenja mora dopirinositi boljitku lokalnih zajednica.

Najviπe znanstvenih istraæivanja vezanih uz odræivost lovstva u smislu utje-caja na populacije ptica napravljeno je za ptice moËvarice, te fazane i div-lje kokoπke. Smjernica o zaπtiti divljih ptica kazuje da je glavni cilj go-spodarenja ovim vrstama odræavanje poæeljnog statusa zaπtite, temeljenogna principu ≈mudrog koriπtenja√. Prema opÊenitim saznanjima popula-cijske dinamike vrsta i teoriji lova migratornih vrsta moæe se zakljuËiti damalen broj ulovljenih jedinki neÊe imati utjecaj na populaciju osim malogutjecaja na brojnost u proljeÊe, srednje velik broj ulovljenih jedinki sma-njit Êe brojnost u proljeÊe, dok Êe visok broj ulovljenih ptica dovesti dopada brojnosti cjelokupne populacije. Meutim, za veÊinu populacija ne-poznat je utjecaj lova u smislu broja ubijenih jedinki u odnosu na ukupanbroj u populaciji, πto znaËi da je nemoguÊe toËno odrediti intenzitet lovakoji nije πtetan za populacije.

Gospodarenje divljaËi koje ima za cilj umjetno (dohranjivanjem i uno-som u staniπta) podiÊi razine populacija æeljenih vrsta moæe negativnoutjecati na ostale vrste, naroËito ako je povezano s krivolovom pticagrabljivica koje se ubijaju kako ne bi imale utjecaj na lovnu vrstu ptice.

8

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

4 Ramsarska konvencija je konvencija o vlaænim podruËjima od meunarodnogznaËaja, osobito kao staniπta ptica moËvarica5 AfriËko-euroazijski sporazum o vodenim pticama (tzv. AEWA - African EurasianWaterbird Agreement).

Razna istraæivanja su pokazala da loπe upravljanje lovstvom moæe znaËajnosmanjiti nosivi kapacitet (carrying capacity) moËvarnih ekosustava za pticemoËvarice. Lov na mjestima gdje se ptice hrane takoer moæe utjecati nasmanjenje brojnosti populacije.

Stoga je prepoznata potreba za kvalitetnim znanstveno utemeljenim meto-dama praÊenja populacija (monitoring), kako bi se osiguralo da lov ostanena nivou odræivom za populacije, a da se pritom ne poremeti uloga vrste uekosustavu ili sam ekosustav.

9

Hrvatsko zakonodavstvoNajvaæniji zakoni koji se bave zaπtitom prirode, lovom i krivolovom su Za-kon o zaπtiti prirode (NN70/95) i Zakon o lovstvu (NN140/05). Zakono zaπtiti prirode ureuje upravljanje zaπtiÊenim podruËjima, ali i zaπtitubiljnih i æivotinjskih vrsta te neæive prirode izvan zaπtiÊenih podruËja te za-πtitu ekosustava. Kroz ovaj zakon u hrvatskom se zakonodavsvu primjenu-ju i odredbe prethodno navedenih meunarodnih konvencija.

Lov i Zakon o lovstvuKrajem 2005. godine stupio je na snagu Zakon o lovstvu (NN140/05)zamijenivπi zakon iz 1994. godine. Oba ova zakona temeljena su naUstavu RH (Ëlanak 4. stavak 1. i 2. i Ëlanak 52.) koji ureuje vlasniËkopravo odnosa i zaπtite dobara od osobitog interesa za Republiku Hrvat-sku. Zakon je sliËan lovnim zakonodavstvima veÊine europskih zemaljakojima se propisuje nedjeljivost prava lova od prava na zemljiπte πto je upraksi dominalni ili zakupni sustav. Ovaj je zakon donio neke novosti,kao πto je uvoenje markica i prateÊih dokumenta za meso divljaËi da bise sprijeËila lovokraa6 i plasiranje ilegalnog mesa u restorane. Premamarkicama teoretski se svaki komad mesa moæe detektirati od πume dostola. Pravilnici koji primjenjuju ovaj zakon doneseni su tijekom 2006.godine, πto znaËi da Êe se njihova primjena i efikasnost moÊi ocijeniti tekza koju godinu.

Zakon o lovstvu ureuje gospodarenje loviπtem i divljaËi, a to obuhvaÊa uz-goj, zaπtitu, lov i koriπtenje divljaËi i njezinih dijelova. Lovstvo ima gospo-darsku, turistiËku i rekreativnu funkciju, te funkciju zaπtite i oËuvanja bio-loπke i ekoloπke ravnoteæe prirodnih staniπta, divljaËi i divlje faune i flore.

Pravo lova7 temeljem koncesije na 30 ili zakupa na 10 ili 20 godina moæesteÊi: vlasnik, (ustanovljenjem loviπta na vlastitom zemljiπtu) ili druga prav-na ili fiziËka osoba (koncesijom na dræavnom loviπtu, zakupom dræavnogloviπta, zajedniËkog loviπta ili privatnog loviπta). Ova se prava ne smiju pre-nositi podkoncesijom ili podzakupom.

LOVI©TA

Loviπte je odreena povrπina zemljiπta koje je zaokruæena prirodna cjelinau kojoj postoje ekoloπki i drugi uvjeti za uzgoj, zaπtitu, lov i koriπtenje div-ljaËi i njezinih dijelova. Ustanovljuje se prema vrsti, broju divljaËi i namje-ni loviπta.

10

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

6 Lovokraa je vrsta krivolova kada se love æivotinje dozvoljenje za lov legalnim meto-dama lova i u vrijeme dozvoljeno za lov, ali ih lovi osoba koja nema dozvolu za lov(znaËi ta osoba ≈krade« lovinu od osobe koja ima pravo uloviti spomenutu æivotinju)7 Pravo lova je ovlast da se na odreenoj povrπini zemljiπta i voda (u daljnjem tekstu:zemljiπte) provode radnje uzgoja, zaπtite, lova i koriπtenja divljaËi i njezinih dijelova.

Zabranjeno je ustanovljenje loviπta na:• zaπtiÊenim dijelovima prirode u kojima je lov zabranjen posebnim

propisima• moru i ribnjacima s obalnim zemljiπtem koje sluæi za koriπtenje ribnjaka • ograenim rasadnicima, voÊnim i loznim nasadima namijenjenim

intenzivnoj proizvodnji, ograenim paπnjacima;• miniranim povrπinama sa sigurnosnim pojasom πirine do 100 m • povrπinama na kojima je posebnim aktom zabranjen lov.

Zakon iznimno dozvoljava osnivanje loviπta, ali samo uzgajaliπta divljaËi,na ribnjacima s obalnim zemljiπtem, rasadnicima, paπnjacima, te voÊnim iloznim nasadima.

Pri osnivanju loviπta mora se uzeti u obzir prirodna migracija divljaËi8.

118 »l. 11. Zakona

Vrste loviπta:• Vlastito (privatno) loviπte se ustanov-

ljuje na zemljiπtu pravne ili fiziËke oso-be gdje povrπina nije manja od 1.000 haneprekinutog zemljiπta (odn. 500 ha zaotok ili skupinu otoka) na pisani zahtjevvlasnika zemljiπta.

• Dræavno loviπte Ëija povrπina nije ma-nja od 1.000 ha neprekinutog zemljiπ-ta (odn. 500 ha za otok ili skupinu oto-ka) koje ustanovljuje nadleæno mini-starstvo ugovorom o pravu lova direkt-nom pogodbom na 30 lovnih godina.

• ZajedniËka loviπta na povrπinama zemljiπta gdje nisu ustanovljena vlasti-ta loviπta. Daju se u zakup pravnoj ili fiziËkoj osobi sa sjediπtem na pod-ruËju Republike Hrvatske na 10 lovnih godina putem javnog natjeËaja.

Loviπtem se upravlja u skladu s lovnogospodarskom osnovom9 ili progra-mom uzgoja divljaËi10. Lov smeeg medvjeda obavlja se na temelju Akcij-skog plana gospodarenja smeim medvjedom u Republici Hrvatskoj za po-jedinu godinu.

Zarade od koncesija rasporeuju se prema sljedeÊem kljuËu(Ëlanak 27. Zakona):• 50 % sredstava za naknade ide vlasnicima zemljiπta bez prava lova,

razmjerno povrπini obuhvaÊenoj loviπtima za koja se uplaÊuje lovozakupnina, preko proraËuna æupanija i Grada Zagreba na Ëijem podruËju je ustanovljeno loviπte,

• 30 % sredstava ide u ProraËun RH,• 10 % sredstava uplaÊuje se na poseban raËun Ministarstva za provedbu

Zakona,• 10 % sredstava uplaÊuje se na raËun æupanija i Grada Zagreba za

provedbu Zakona.

Vlasnik zemljiπta bez prava lova ima pravo na naknadu za ograniËenjakojima je podvrgnut u ostvarivanju prava lova drugih osoba, ali morapodnijeti zahtjev i dokazati da je zemlja njegova. Ako se ova sredstvane isplate (vlasnici nisu podnijeli zahtjev ili nisu mogli dokazati vlas-niπtvo zemljiπta zbog nesreenih imovinsko-pravnih odnosa i zemljiπ-nih knjiga) tada taj novac u roku od jedne godine mogu iskoristiti uæupaniji ili Gradu Zagrebu za razvoj i unaprjeenje lovstva.

12

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

9 Lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se detaljno ureuje gospodarenjeodreenom divljaËi i loviπtem za odreeno razdoblje u skladu s moguÊnosti staniπtate brojnosti i stanjem populacije divljaËi koja se uzgaja i prisutnosti zaπtiÊenih vrsta.10 Program uzgoja divljaËi - planski i gospodarski akt kojim se ureuju uzgoj, zaπtitai koriπtenje divljaËi u uzgajaliπtima.

LOVNOGOSPODARSKE OSNOVE

Lovnogospodarske osnove (LGO) su desetogodiπnji planovi za gospodare-nje loviπtem kojima se utvruje gospodarenje za razdoblje od dana davanjasuglasnosti na lovnogospodarsku osnovu do 31. oæujka desete lovne godine.Bez takve osnove lov nije dopuπten.

Zakon takoer odreuje mjere uzgoja i zaπtite divljaËi, pa je tako predvieno: • lovostaj za odreene vrste divljaËi • privremena zabrana lova divljaËi • provedba radnji koje osiguravaju opstanak i razmnoæavanje divljaËi,

te mjere za oËuvanje i poboljπanje staniπta • odræavanje utvrene brojnosti, omjera spolova i gospodarske starosti

populacije divljaËi koja se uzgaja • osiguravanje uvjeta za razmnoæavanje i voenje mladunËadi • unoπenje i Ëuvanje divljaËi radi postizanja brojnosti utvrene LGO i

programom uzgoja • osiguravanje provedbe preventivnih, dijagnostiËkih, kurativnih i

higijensko-zdravstvenih mjera u loviπtima i ostalim prostorima gdje se divljaË uzgaja ili obitava radi zdravstvene zaπtite divljaËi

• smanjivanje broja divljaËi koja Ëini πtetu na podnoπljivi broj te uklanjanje pasa i maËaka skitnica

• spaπavanje divljaËi od elementarnih nepogoda • provedbu mjera za osiguranje dovoljne koliËine kvalitetne hrane

i pitke vode • podizanje i odræavanje lovnotehniËkih i lovnogospodarskih objekata • poduzimanje preventivnih mjera (istjerivanje divljaËi) pri obavljanju

poljoprivrednih i drugih radova te upotrebu zaπtitnih naprava napoljoprivrednim strojevima

• upotrebu sredstava za zaπtitu bilja ili drugih kemijskih sredstava napropisani naËin i poduzimanje preventivnih mjera pri njihovoj upotrebi ili paljenju strniπta, kukuruziπta, trπËaka i sl.

• koriπtenje odreenih pasmina lovaËkih pasa• Ëuvanje loviπta • suzbijanje krivolova.

LovoËuvarska sluæbaLovoËuvar je osoba koja Ëuva loviπte, sprjeËava lov divljaËi na nedopuπtennaËin te je ovlaπten utvrditi identitet svake osobe koja lovi divljaË ili se kre-Êe u loviπtu sa sredstvima prikladnim za lov divljaËi. LovoËuvar:• moæe privremeno oduzeti sredstva upotrijebljena ili namijenjena za lov

kao i ulovljenu divljaË i njezine dijelove u sluËaju krπenja odredbi Zakona.• je obvezan prikupljati obavjeπtenja i podatke o krivolovu i o tome

obavijestiti lovoovlaπtenika, lovnu inspekciju i policiju. • je obvezan izvjeπtavati inspekciju nadleænu za zaπtitu prirode i policiju

o nezakonitom odstrjelu, odnosno stradanju zaπtiÊenih vrsta. 13

SprjeËavanje πtete i naknada πtete od divljaËi

Za πtetu koju poËini divljaË u loviπtu odgovoran je lovoovlaπtenik11 lovi-πta, koji je duæan imati godiπnji plan za poduzimanje mjera za sprjeËavanjeπtete i provoditi ga.Korisnik zemljiπta ima pravo na pravovremenu i besplatnu raspodjelu od-govarajuÊih zaπtitnih sredstava (npr. repelenata) od lovoovlaπtenika, te nanadoknadu πtete od divljaËi, ako koristi sve propisane mjere za sprjeËava-nje πtete od divljaËi12. To znaËi da vlasnik ili korisnik zemljiπta koristi do-bivene repelente ili je ogradio zemljiπte. ©teta koju medvjed poËini na sto-ci na povrπinama na kojima je posebnim propisom zabranjen pristupi ispaπa stoke, ne nadoknauje se. Osoba koja nanese πtetu divljaËi u loviπtu snosi odgovornost za πtetu lovo-ovlaπteniku, a tu spada i lovokraa13.Kod nesreÊa u voænji koje ukljuËuju divljaË odgovornost nastalu πtetu nadivljaËi snosi vozaË ako nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, od-nosno mogao pravovremeno postupiti po prometnom pravilu ili znaku, a uprotivnom lovoovlaπtenik loviπta u kojem je πteta nastala.14

OGRANI»ENJA I ZABRANEDivljaË je zabranjeno loviti15:1. NaËinima i sredstvima kojima se ona masovno uniπtava.2. U pojasu 300 m od ruba naselja (200 m u brdsko-planinskim podruËjima).3. Kad je ugroæena poplavom, snjeænim nanosima, poledicom, visokim tem-

peraturama, poæarom ili na drugi sliËan naËin, osim u svrhu spaπavanja.4. Zamkama, stupicama, klopkama, mreæama, æivim i umjetnim mamcima

ili vabilicama, upotrebom pomoÊnih sredstava u lovu (razna zvuËno-svjet-leÊa sredstva poput magnetofona, reflektora, zrcala i sl.), ljepljivim sredstvi-ma ili hranom u koju je stavljeno omamljujuÊe sredstvo ili otrov. Iznimnoje dopuπten lov na neki od navedenih naËina kod pojedinih vrsta (jelen,srnjak, lisica, πojka kreπtalica, lisica, tvor, mungos, veliki puh, kuna).

5. OptiËkim ciljnicima za noÊni lov s moguÊnoπÊu elektroniËkog poveÊava-nja ili pretvaranja slike, elektriËnim ili elektroniËkim ubojitim ili omam-ljujuÊim napravama, eksplozivom, istjerivanjem plinom ili dimom.

6. Gaæenjem i lovljenjem motornim vozilima, Ëamcima na motorni pogoni letjelicama.

7. Psima koji nisu lovaËki ili nemaju poloæen ispit.8. Zvijerima.

14

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

11 Lovoovlaπtenik - pravna ili fiziËka osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova natemelju zakupa ili koncesije i vlasnik loviπta.12 »lanak 79. Zakona o lovstvu13 Lovokraa je specifiËni oblik krivolova æivotinje dozvoljene za lov, ali je vrπi osobakoja nema pravo taj lov izvrπiti - nije ovlaπtena za lov na tu æivotinju ili u tompodruËju, pa se smatra da ona ≈krade« od lovoovlaπtenika14 »lanak 86. Zakon o lovstvu15 »lanak 64. Zakon o lovstvu

9. Samostrjelom i sliËnim napravama, ako posebnim propisom nije druk-Ëije regulirano.

10. ZraËnim oruæjem i svim vrstama hladnog oruæja.11. Primamljivanjem hranom, vodom ili drugim sredstvima, osim divlje

svinje, medvjeda, lisice, Ëaglja, kune, tvora i mungosa na meËiliπtima.

DivljaË je zabranjeno loviti, te postavljati lovnogospodarske objekte u po-jasu 300 m od granice posebno zaπtiÊenih dijelova prirode i prolaza kojisluæe za migraciju divljaËi preko i ispod autocesta, osim uz granicu loviπtakad je granica loviπta odreena rijekom ili drugom vodenom povrπinom.16

Zabranjeno je loviti i uznemiravati visoko bree æenke, æenke koje vode mlade,ptice koje sjede na jajima, ptice za hranjenja ptiÊa te æivotinje u hibernaciji.Takoer je zabranjeno ubijanje i prisvajanje mladunËadi, uniπtavanje i oπteÊi-vanje legla, gnijezda i jaja divljaËi. Za lov je dozvoljeno samo lovaËko oruæje.

Osoba koja je uoËila mrtvu, ozlijeenu ili bolesnu divljaË, te napuπtenumladunËad, duæna je bez premjeπtanja divljaËi o tome odmah obavi-jestiti lovoovlaπtenika koji Êe pozvati ovlaπtenog veterinara. Svako pre-mjeπtanje (prenoπenje, prevoæenje) divljaËi ili dijelova divljaËi bez zapis-nika, odnosno potvrde o podrijetlu divljaËi smatra se krivolovom.17

LOVOSTAJILovostaj je vrijeme zabrane lova na divljaË, kako bi se æivotinje zaπtitile uranjivijim razdobljima, na primjer kad imaju mladunËad. Ministarstvopoljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstva smije skratiti ili produlji-ti sezonu lovostaja prema potrebi18.

Æivotinjske vrste koje se smiju loviti u RH19

Sve ostale æivotinjske vrste se ne smiju loviti, kao ni gore navedene vrsteizvan lovne sezone (za vrijeme lovostaja), i ako se to Ëini, smatra se kri-volovom.

15

16 »lanak 69. Zakona o lovstvu.17 »lanak 73., paragraf 3 Zakona o lovstvu18 »lanak 62. Zakona o lovstvu19 Prema Pravilniku o izmijeni Pravilnika o Lovostaji (NN 82/2006), Rjeπenje o skraÊe-nju lovostaje smeeg medvjeda (Ursus arctos L.) i Pravilnik o lovostaji (NN 155/05).

16

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

Æivotinjske vrste koje se smiju loviti u RHHrvatski naziv Latinski naziv Lovostaji

Jelen obiËni Cervus elaphus L.Jelen od 15.01. do 15.08. (NN 155/05). Koπuta od15.01. do 30.09. Tele od 01.02 do 30.09. (NN 82/06)

Jelen lopatar Dama dama L.Jelen od 15.01. do 15.09. (NN 155/05). Koπuta od15.01. do 30.09. Tele od 01.02 do30.09. (NN 82/06)

Jelen aksis Axis axis L.Jelen kad nema oËiπÊene i zrele rogove. Koπuta kad je visoko brea. (NN 155/05)

Srna obiËnaCapreolus Srnjak od 01.10. do 30.04. Srna i lane capreolus L. od 01.02. do 30.09. (NN 155/05)

Divokoza Rupicapra rupicapra L. Od 01.01. do 31.08. (NN 155/05)

MuflonOvis aries Muflon nema lovostaja. Muflonka i janje musimon Pall. od 01.01. do 31.07. (NN 155/05)

Svinja divlja Sus scrofa L.Vepar, nazime i prase - nema lovostaja. KrmaËa od 01.02. do 30.06. (NN 155/05)

Smei medvjed Ursus arctos L.Od 16.05. do 30.09. i od 16.12. do 31.12. 2006. (NN 48/06)

Jazavac Meles meles L. Od 01.12. do 31.07. (NN 155/05)

MaËka divlja Felis silvestris Schr. Od 01.02. do 31.10. (NN 155/05)

Kuna bjelica Martes foina EHR.Nema lovostaja, osim za æenku kada je visokobrea ili dok vodi mladunËad (NN 155/05).

Kuna zlatica Martes martes L. Od 01.03. do 31.10. (NN 155/05)

Lasica mala Mustela nivalis L. Od 01.01. do 31.12. (NN 155/05)

Dabar Castor fiber L. Od 01.01. do 31.12. (NN 155/05)

Zec obiËni Lepus europaeus Pall. Od 16.01. do 30.09. (NN 155/05)

KuniÊ divlji Oryctolagus cuniculus L. Nema lovostaja (NN 155/05)

Puh veliki Myoxus glis L. Od 01.12. do 15.09. (NN 155/05)

Lisica Vulpes vulpes L.Nema lovostaja osim za æenku kad je visoko brea ili dok vodi sitnu mladunËad (NN 155/05)

»agalj Canis aureus L.Nema lovostaja osim za æenku kad je visoko brea ili dok vodi sitnu mladunËad (NN 155/05)

Tvor Mustela putorius L.Nema lovostaja osim za æenku kad je visoko brea ili dok vodi sitnu mladunËad (NN 155/05)

17

Mungos Herpestes ishneumon L.Nema lovostaja osim za æenku kad je visoko brea ili dok vodi sitnu mladunËad (NN 155/05)

Fazan - gnjetlovi Phasianus sp. L. Od 01.02. do 15.09. (NN 155/05)

Jarebice kamenjarke: Grivna

Alectoris graeca Meissn. Od 15.01. do 30.09. (NN 155/05)

Jarebice kamenjarke: »ukara

Alectoris chucar Od 15.01. do 30.09. (NN 82/06)

TrËka skvræulja Perdix perdix L. Od 01.01. do 31.08. (NN 155/05)

Prepelica puÊpura Coturnix coturnix L. Od 15.11. do 31.07. (NN 82/06)

Prepelica virdæinijska Coturnix virginiana L. Od 01.02. do 31.07. (NN 155/05)

©ljuka bena Scolopax rusticola L. Od 01.03. do 30.09. (NN 155/05)

©ljuka kokoπica Gallinago gallinago L. Od 01.02. do 15.10. (NN 155/05)

Golub grivnjaπ Columba palumbus L. Od 01.02. do 31.07. (NN 155/05)

Golub peÊinar Columba livia Gmelin Od 01.02. do 31.07. (NN 155/05)

Guska glogovnjaËa Anser fabalis Latham. Od 01.02. do 31.10. (NN 155/05)

Guska lisasta Anser albifrons Scopoli. Od 01.02. do 31.10. (NN 155/05)

Patka gluhara Anas platyrhynchos L. Od 01.02. do 31.08. (NN 155/05)

Patka glavata Aythya ferina L. Od 01.02. do 31.08. (NN 155/05)

Patka krunasta Aythya fuligula L. Od 01.02. do 31.08. (NN 155/05)

Patka pupËanica Anas querquedula L. Od 01.02. do 31.08. (NN 155/05)

Patka kræulja Anas crecca L. Od 01.02. do 31.08. (NN 155/05)

Liska crna Fulica atra L. Od 01.02. do 31.08. (NN 155/05)

Vrana siva Corvus corone cornix L.Nema lovostaja osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunËad (NN 155/05)

Vrana gaËac Corvus frugilegus L.Nema lovostaja osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunËad (NN 155/05)

»avka zlogodnjaËa Coloeus monedula L.Nema lovostaja osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunËad (NN 155/05)

Svraka Pica pica L.Nema lovostaja osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunËad (NN 155/05)

©ojka kreπtalica Garrulus glandarius L.Nema lovostaja osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunËad (NN 155/05)

18

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

PROVEDBA I NADZOR ZAKONA

Nadzor nad provedbom Zakona i pripadajuÊih propisa provodi Ministar-stvo poljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstva kroz inspekcijski nad-zor. Postoji lovna inspekcija te inspekcija Dræavnog inspektorata koja sebavi prodajom i kupnjom divljaËi i njezinih dijelova.

PODZAKONSKI PROPISI IZ LOVSTVA

1. Pravilnik o lovostaji (NN 155/05, 82/06)2. Pravilnik o sluæbenoj iskaznici i znaËki lovnog inspektora (NN 11/06)3. Pravilnik o sadræaju, naËinu izrade i postupku donoπenja, odnosno

odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljaËi iprograma zaπtite divljaËi (NN 40/06) i StruËna podloga za bonitiranje i utvrivanje lovnoproduktivnih povrπina u loviπtima Republike Hrvatske (NN 40/06)

4. Pravilnik o obiljeæavanju krupne divljaËi evidencijskim markicama(NN 62/06)

5. Pravilnik o uvjetima i naËinu lova (NN 62/06)6. Pravilnik o pasminama, broju i naËinu koriπtenja lovaËkih pasa za

lov (NN 62/06)7. Pravilnik o naËinu odreivanja trofeja divljaËi, obrascu trofejnog lista,

voenju evidencije o trofejima divljaËi i izvjeπÊu i ocijenjenim trofejima(NN 62/06)

8. Pravilnik o naËinu lova pticama grabljivicama (NN 62/06)9. Pravilnik o lovoËuvarskoj sluæbi (NN 63/06)

10. Pravilnik o struËnoj sluæbi za provedbu lovnogospodarske osnove(NN 63/06)

11. Pravilnik o naËinu lova u graniËnom pojasu (NN 67/06)12. Pravilnik o sadræaju i naËinu voenja srediπnje lovne evidencije

(NN 67/06)13. Cjenik divljaËi (NN 67/06)

Pridræavanje propisa i krivolov20

Donoπenje novog Zakona o lovstvu i prateÊih podzakonskih akata, tepojaËani rad i ojaËavanje lovne inspekcije uveo je red u loviπtima u smi-slu voenja potrebne propisane dokumentacije, pa je na taj naËin po-stignuta veÊa kontrola lovoovlaπtenika kod provoenja lovno-gospodarskeosnove i obavljanja lova. Zakonom i potpisanim Ugovorom izmeuministra (dræavna loviπta) i æupana (zajedniËka loviπta) s lovoovlaπteni-cima postoji moguÊnost raskida ugovora prije isteka roka koncesije uznaplatu putem jamstva banke ili avalirane mjenice, πto ovlaπtenike pravalova ≈tjera√ na pridræavanje propisa. Ove mjere i ËeπÊi obilazak loviπtate pojavljivanje inspekcije u skupnim i pojedinaËnim lovovima pridoni-jet Êe joπ boljoj brizi i radu lovoovlaπtenika u loviπtima.

Za sprjeËavanje krivolova pojedinaca ili organiziranog krivolova koji seodvija uglavnom noÊu i uz koriπtenje nedozvoljenih sredstava, glavnuulogu ima lovoËuvarska sluæba u suradnji s policijom. Suradnja s poli-cijom je zadovoljavajuÊa i u buduÊnosti se planiraju sastanci i edukaci-ja policijskih sluæbenika da bi se izbjegle nedozvoljene radnje u loviπti-ma. S drugim tijelima dræavne uprave provodit Êe se odreene akcije usmislu prekida lanca od prodavaËa ilegalnog mesa divljaËi do kupca.Novim zakonom znatno su uveÊane novËane kazne za poËinjeneprekrπaje (najviπe 50.000 ∑ 100.000 kuna za pravnu te 10.000∑15.000 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, ali je i daljeosnovni problem izricanje kazni prema Zakonu o prekrπajima,koje su uglavnom opomene, ukori ili minimalne novËane kazne(1000 ∑ 5000 kuna).

1920 Prezentirao G. Ivica FracetiÊ, Ministarstvo poljoprivrede i πumarstva na seminaruZaπtita prirode, lov i krivolov odræanom 25. 4. 2007. u Zagrebu

20

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

Osvrt na Zakon o lovstvu injegova primjena u praksi

Tijekom donoπenja Zakona o lovstvu Zelena akcija je analizirala prijedlogkoji je usvojila Vlada RH te kroz medije i dopise saborskim zastupnicimau Saboru objavila rezulte te analize s konkretnim komentarima. Rezultatte akcije bila je izmjena nekih Ëlanaka spomenutog Zakona. To se ponaj-prije odnosi na prijedloge za osnivanje posebnog æiroraËuna pri HrvatskomlovaËkom savezu na koji bi se slijevao veÊi dio novca od zakupina loviπtanamijenjen poboljπanju lovstva te drastiËno smanjenjuju naknade vlasnici-ma zemljπta na Ëijem se zemljiπtu osnivaju loviπta. Kao i uvijek, prekratakrok i nepostojanje zakonske moguÊnosti da graani, pa tako ni udruge gra-ana kao πto je Zelena akcija, vide Zakon u njegovoj pripremi prije negoga usvoji Vlada RH, nije dao moguÊnosti za viπe utjecaja. Iako novi Zakondonosi mjere za sprjeËavanje krivolova, kao πto je identifikacija svake poje-dine æivotinje i izdavanje posebnih markica za meso, joπ uvijek postoje mo-guÊnosti za poboljπanja.

Prijedlozi Zelene akcije mogu se podijeliti u tri skupine: 1) povrπina loviπta i zone zabrane2) utjecaj na ekosustave i bioraznolikost te populacije lovnih æivotinja3) prava vlasnika zemljiπta odnosno lokalnog stanovniπtva.

1) povrπina loviπta i zone zabranePrema zakonu o Lovstvu, cijela je Hrvatska, osim naselja21 i prometnicate nacionalnih parkova i nekih specijaliziranih rezervata, raspodijeljena uloviπta kojima gospodare lovaËka druπtva ili privatni zakupnici i koncesio-nari. Posebno istiËemo da je najviπe zaπtiÊenog podruËja u Hrvatskojunutar parkova prirode u kojima lov nije zabranjen. Lov i postavljanjelovnogospodarskih objekata takoer je zabranjeno i na 300 m oko prolazaza migraciju divljaËi preko i ispod autocesta (tzv. ≈zeleni mostovi√) te upodruËju 300 m od granice zaπtiÊenog podruËja prirode u kojem je za-branjen lov (nacionalni parkovi te posebni zooloπki i ornitoloπki rezervati).

Ovim je Zakonom o lovstvu ukinuta ≈zaπtitna zona√ od 300 metara okonaselja koja je postojala u Zakonu iz 1994. godine kada se u toj zoni nisusmjela uspostavljati loviπta, πto je kasnijim naknadnim izmjenama Zakonapromijenjeno (loviπta su smjela biti u toj zoni, ali se u njima nije smjelo lovi-ti). Novi je zakon 2005. g. smanjio zonu zabrane lova na udaljenost od 200 m

21

21 Iako naselja i prometnice ne bi trebali biti u loviπtima, u praksi se ne poπtujezabrana lova oko naselja i prometnica, a manja naselja se nalaze i u loviπtima. Upraksi je Ëest konflikt s lokalnim stanovniπtvom zbog lova u naseljima, pa je naZeleni telefon Zelene akcije prijavljeno i nastrjeljivanje rode usred sela

u brdsko-planiniskim podruËjima. Iako se ni sad u loviπtima u toj zoni nesmije loviti, to je teπko kontrolirati u praksi, a zaπtitna zona ukljuËuje i poljo-privredne povrπine i malo veÊe seoske okuÊnice. U tim prostorima dolazi dokonflikata s lokalnim stanovniπtvom zbog ustrjeljivanja pasa i maËaka u lovi-πtu te zbog nepoπtivanja zabrane lova u ovoj zoni. NajËeπÊi sluËajevi prijavakoje Zelena akcija dobije vezano uz lov i krivolov odnose se upravo na lovlje-nje u ovoj zabranjenjoj zoni, a poneki zavrπe i u dnevnom tisku kao sluËaj æe-ne propucane saËmom na ulazu u mjesno groblje (Jutarnji list, 22. 8. 2006.).

Da se zabrana lova u zabranjenjim podruËjima ne poπtuje, pokazuje i tra-gikomiËan sluËaj skidanja tabli s oznaËenih minskih polja uz lijevu baranj-sku obalu Drave da bi se moglo iÊi u lov na zabranjenom podruËju, iakoje ta zabrana uvedena prvenstveno zbog zaπtite samih lovaca (Jutarnji list,4. 5. 2007.)

2) utjecaj na ekosustave i bioraznolikost te populacije lovnih æivotinja

Sredstva sa zabranom koriπtenja u lovu (noÊna optika, vabilice za ptice i sl.)legalno se prodaju i oglaπavaju u lovaËkim Ëasopisima, buduÊi da je u Re-publici Hrvatskoj po Zakonu o oruæju dozvoljena njihova prodaja i posje-dovanje, iako je njihova upotreba za lov zakonom zabranjena. To dovodi doapsurdne situacije da se osoba moæe kazniti samo ako je uhvaÊena na licu mje-sta dok koristi takvu opremu. Treba zabraniti i prodaju i posjedovanjetakvih sredstava. Time bismo rijeπili i problem stranih dræavljana (pose-bice Talijana) koji uredno prelaze granicu s nedozvoljenim sredstvimaza lov i poslije ih koriste u krivolovu.22

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

Stoga Zelena akcija zastupa stav da se proπire zone zabrane i totako da naselja sa zaπtitnom zonom od 300 m ne budu sastavnidijelovi loviπta nego da se izuzmu iz njih.

Na meËiliπtima22 je joπ uvijek dozvoljeno primamljivanje nekih lovnihvrsta vodom. Smatramo da se izvori vode nikako ne smiju koristiti zaprimamljivanje æivotinja, posebno u suπnim i krπkim podruËjima.MeËiliπta bi morala biti udaljena barem 100 m od izvora vode (πto upraksi Ëesto nije sluËaj). Pravilnikom ili uvjetima za lovnogospodarskuosnovu treba zabraniti postavljanje osmatraËnica i hraniliπta uz izvorevode, buduÊi da se isti Ëesto koriste u krivolovu (lov s osmatraËnica jezabranjen, ali se one Ëesto zloupotrebljavaju).

Prometnice predstavljaju jedan od najveÊih problema u zaπtiti prirode, bu-duÊi da cjepkaju staniπta æivotinja na male izdvojene cjeline, πto mnoge æi-votinjske vrste ne podnose. Kako veÊ same po sebi prometnice predstavlja-ju ozbiljan problem, nedopustivo je da se prelaz æivotinjama joπ dodatnooteæava lovom te bi trebalo zabraniti lov i u sigurnosnom pojasu od 300 moko prometnica.

Gospodarenje loviπtem ureuje sekroz lovnogospodarske osnove za po-jedino loviπte kojima se utvruje naj-veÊi moguÊi broj divljaËi koji se mo-æe uzgajati u loviπtu, a da njegovuzgoj i prateÊe gospodarske djelat-nosti ne remete odnose izmeu div-ljaËi i zaπtiÊenih æivotinjskih vrsta, te

23

22 MeËiliπte je mjesto na kojem se divlja svinja, medvjed, lisica, Ëagalj, kuna, tvor imungos smiju primamljivati hranom, vodom ili drugim sredstvima, a potom se ubi-jaju sa Ëeke (osmatraËnice). »lanak 64. Zakona o lovstvu.

njihovih prirodnih staniπta. Kako ne postoje sustavna i dostatna istraæivan-ja o populacijama i njihovoj interakciji s drugim vrstama unutar ekosusta-va, divljaË se umjetno uzgaja i prihranjuje, Ëime se poveÊavaju prirodnikapaciteti loviπta, te time poremeÊuje ravnoteæa unutar ekosustava.

3) prava vlasnika zemljiπta odnosno lokalnog stanovniπtva

Naknada vlasnicima zemljiπta bez prava lova smanjena je na samo50% od iznosa koncesije. (prema Zakonu iz 1994. naknada je bila70%, prema izmjenama Zakona iz 1999. g. 90%, te 80% prema izmje-nama Zakona iz 2001. g.), a kao razlog se navodi da vlasnici ionako nepotraæuju ovu naknadu!

Da bi dobili naknadu za uspostavljanje loviπta na privatnom zemljiπtu,vlasnici bez prava lova moraju podnijeti zahtjev u roku godine dana i do-kazati pravo vlasniπtva. Pri tome nemali problem predstavljaju nesreenivlasniËki odnosi, troπkovi vaenja potrebnih dokumenata, te veÊinom sta-rije ruralno stanovniπtvo koje nije sklono upustiti se u komplicirani procestraæenja naknade za koncesiju. Ne samo da je procedura komplicirana,nego veÊina vlasnika zemljiπta nije niti upoznata s moguÊnoπÊu dobivanja24

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

Treba uvesti i provoditi neovisno praÊenje populacija (brojanje æi-votinja) u loviπtima te utjecaja na ostale vrste unutar ekosustava, ane da se brojno stanje æivotinja u loviπtima utvruje samo temeljemizvjeπtaja lovoovlaπenika.

naknade, πto smo se i uvjerili na te-renu pitajuÊi seljane znaju li da ima-ju pravo na naknadu i jesu li je tra-æili. Time su vlasnici zemljiπta do-datno obespravljeni jer ne samo daim se na privatnoj zemlji ustanov-ljava loviπte, veÊ im je praktiËki one-moguÊeno dobiti naknadu. SliËniproblemi javljaju se i prilikom traæe-nja nadoknade od πteta. Ne postojipolitiËka volja da se ovakvo stanjerijeπi na dobrobit vlasnika zemlji-πta jer ako se novac ne povrati vla-snicima u roku od godine dana,njime mogu raspolagati Æupanijei grad Zagreb.

Vlasnici malih povrπina zemljπta ne mogu dobiti pravo lova, jer je zauspostavljanje vlastitog (privatnog) loviπta potrebno minimalno 1.000 haneprekinutog zemljiπta (odn. 500 ha za otok ili skupinu otoka), a po no-vom Zakonu vlasnici zemljiπta se ne mogu udruæiti i napraviti zajedniËkoloviπte. Time je njihova zemlja automatski uvrπtena u zajedniËka loviπta.Tako na primjer, jedna lokana zajednica, selo, ne moæe zajedniËki os-novati loviπte na zemlji svojih seljana, pa je time automatski lokalnazajednica osiromaπena, a prihod od loviπta ide izvan zajednice, dok

25

loviπtem gospodari zakupnik ili koncesionar kojemu ne mora biti ciljrazvoj kraja i mudro gospodarenje, veÊ povrat uloæenih sredstava imaksimalni profit od loviπta.

Zakon o lovstvu dopuπta i uklanjanje pasa i maËaka u loviπtu (osim kadje rijeË o lovaËkim psima) na udaljenosti 300 m od nastambe vlasnika, od-nosno od stada. U pravilu uklanjanje znaËi ubijanje bez naknade vlasnikupsa i maËke. Iako pse i maËke ne bi trebalo puπtati u loviπta bez nadgleda-nja jer mogu naËiniti πtetu divljim æivotinjama, ovakva je mjera preokrutna,pogotovo ako je vlasnik u blizini i ako se radi o πetnji.

26

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

Lovna podruËja ne bi trebala biti na privatnom posjedu, ako vlasnikto ne æeli, veÊ ih treba izuzeti iz lovne osnove.

Loviπta na otocima i otoËni ekosustavi23

DrastiËan primjer ovakvog zakonskog rijeπenja davanja koncesija i zakupate obespravljenost lokalnog stanovniπtva dogodio se na kvarnerskim otoci-ma, a najpoznatiji je sluËaj otoka Cresa.

Cres je poznat po svojoj izuzetnoj bioraznolikosti, pa tako ima 1340 bilj-nih vrsta, a od toga 42 vrste orhideja. Na njemu se gnijezdi 96 vrsta ptica,te æivi 32 vrste gmazova i vodozemaca (u uspredbi sa Cresom, Sicilija imasamo 25 vrsta). Ovi podaci Ëine Cres najbogatijim jadranskim otokom πtose tiËe bioraznolikosti.

Sektorski pristup i Zakon o lovstvu koji ne omoguÊuje lokalnoj zajednicida upravlja svojim razvojem i koji je kreiran tako da osim odluËivanja inajviπe zaraenih sredstava zavrπi daleko od lokalne zajednice, doveo je dosukoba lokalne zajednice i lovaca. Naime, otok Cres je poznat, kao i Pagi ostali kvarnerski otoci, po ekstenzivnom ovËarstvu, gdje se ovce dræecijele godine na otvorenom, ali u ≈gromaËama√ ograenim paπnjacima.

27

23 Podaci koriπteni u ovom poglavlju preuzeti su iz predavanja Dr. Gorana SuπiÊa,IstraæivaËko-edukacijski centar za zaπtitu prirode Eko-centar Caput Insulae-Beli, naseminaru 25. 4. 2007.

Novi list, 26. 08. 2006.

Ovakav naËin ovËarenja prisutan je na naπim otocima veÊ tisuÊljeÊima istvorio je jedan poluprirodni ekoloπki sustav bogat bioraznolikoπÊu usuæivotu Ëovjeka i prirode.

Meutim, kako su isti ti paπnjaci danas na podruËju loviπta, a lovozakupnikje na otok naselio jelene lopatare i divlje svinje strane ekosustavu otoka, ne-minovno dolazi do velikih πteta u ovËarstvu, pa i do uruπavanja cijelog eko-sustava i smanjenja bioraznolikosti otoka.

Broj ovaca na otoku Cresu u 15 godina smanjio se na pola, a nekolikotisuÊa poklale su divlje svinje, dok 1 jelen lopatar popase trave kao 6 ovaca,pa je tako u direktnoj kompeticiji s ovcama. Sjeverni dio otoka, Tramun-tana, vrlo πumovit i danas nenaseljen, jer su svi mali zaseoci napuπteni,ograen je u gater24 za divljaË. Sukobi sa lokalnim stanoviπtvom bili bi iveÊi da se nasljednici nisu raselili s otoka, jer je cijeli taj dio u privatnomvlasniπtvu, a nedavno je probijena i cesta zbog lakπeg pristupa lovcima.Ovaj drastiËni primjer je vrhunac loπeg gospodarenja u lovstvu, jer sunaseljenje alohtone vrste divljaËi nanijele velike πtete lokalnom sta-novniπtvu i ekosustavu otoka.

Problem otoka Cresa su u medijima iznijele i udruge, IstraæivaËko-eduka-cijski centar za zaπtitu prirode Eko-centar Caput Insulae-Beli i Savez udrugakvarnerskih i dalmatinskih otoka (SUKIDO).

28

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

24 Gater je ograeni dio loviπta.

Udruge su ponudile rijeπenje problema u tri koraka:

1. Ukinuti loviπte i podruËje proglasiti nelovnim, odnosno zabraniti lov uovom podruËju

2. Proglasiti alohtonu25 divljaË na otocima πtetoËinama3. Ukloniti alohtonu divljaË s otoka.

Iako lovci tvrde da je uklanjanje divljih svinja s otoka protivno Zakonu olovstvu, uklanjanje alohtone divljaËi s otoka traæi i zahtijeva: Zakon o oto-cima, Zakon o zaπtiti prirode, Direktiva o staniπtima EU, Prostorni planPrimorsko-goranske æupanije, Prostorni plan PodruËja posebnih namjenaTramuntane, Prostorni plan Grada Cresa i Deklaracija Grada Cresa.

»ak i Zakon o lovstvu daje tu moguÊnost u Ëlanku 62., Stavak 2., kojiglasi: ≈Ministarstvo je ovlaπteno: dopustiti lov za vrijeme lovostaja ako tozahtijevaju potrebe znanosti, nastave, zooloπkih vrtova, kinoloπkih i soko-larskih priredaba i muzeja te zaπtite zdravlja ljudi, stoke i divljaËi.√

Usprkos æestokom protivljenju lovaca i ignoriranju nadleænih u Primorsko-goranskoj æupaniji, udruge su se nakon tri godine kampanje uspjele ko-naËno izboriti za donoπenje odluke o uklanjanju divljih svinja s otoka.26

Naæalost i ta odluka ne propisuje rokove za uklanjanje, ne imenuje odgo-vorne i ne predvia kazne za eventualno neuklanjanje, pa postoji sumnjeda se zapravo radi o ≈mazanju oËiju√ javnosti u predizbornoj godini. Jer,ako se Naredba i ne bude poπtivala ∑ nikom niπta.

29

25 Alohtnon - koji nije prirodano u nekom podruËju, koristi se kao struËni termin zabiljne i æivotinjske vrste naseljene u neki ekosustav, najËeπÊe namjernim ili nena-mjernim aktivnostima Ëovjeka. Kako ove vrste ne pripadaju pojedinom ekosustavu,Ëesto poremete ekoloπku ravnoteæu ili ugroze neku autohtonu ili domaÊu, autentiË-nu vrstu. 26 Naredba Ministra Poljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstva od 24. 4. 2007.)

Zanimljivo je napomenuti da je PGÆ produæila zakup tzv. ZajedniËkogloviπta Tramuntana na joπ 10 godina (1. 4. 2005.) iako je to u suprotnostis onim πto izriËito traæe gore spomenuti prostorni planovi. No, kako smoveÊ vidjeli, zarada od lovstva ide u dræavni i æupanijski proraËun, dok zara-da od stoËarstva ostaje lokalnom stanovniπtvu, pa uzrok takvih πtetnihodluka vjerojatno treba traæiti u ovoj Ëinjenici.

Nastavi li se s otezanjem uklanjanja alohtone divljaËi s Cresa, za nekolikoÊe godina broj ovaca biti toliko smanjen, da neÊe viπe moÊi sluæiti kaoprehrambeni resurs bjeloglavim supovima. Uslijed toga moæe se sa sigur-noπÊu predvidjeti njihov potpuni nestanak i sa zadnjeg obitavaliπta (koji suuz to i Ornitoloπki rezervati) u Hrvatskoj. IstraæivaËko-edukacijski centarza zaπtitu prirode iz Beloga na otoku Cresu, udruga kojoj je jedna od os-novnih programskih aktivnosti upravo zaπtita bjeloglavih supova, za njihovubrzani nestanak optuæuje lovce, odnosno lovaËki lobi meu æupanijskimpolitiËarima kao i moÊnicima meu raznim dræavnim politiËarima, zbognjihove nespremnosti da pristupe uklanjanju alohtone divljaËi s otoka.

30

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

Lov u zaπtiÊenim podruËjimaKao πto je veÊ napomenuto, najveÊa povrπina zaπtiÊenih podruËja u Hrvat-skoj nalazi se unutar parkova prirode, koji su niska kategorija zaπtite i ukojima su dopuπtene gospodarske djelatnosti meu kojima i lov27. Ipak,ova su podruËja prvenstveno namijenjena zaπtiti, pa se mogu i moraju po-staviti stroæi uvjeti za provoenje gospodarskih aktivnosti u zaπtiÊenim pod-ruËjima. To se moæe napraviti kroz prostorne planove i planove upravljanjaparkovima ili kroz uvjete zaπtite prirode koje uvjetuju specifiËne mjere zasve aktivnosti koje se dogaaju u parku.

Park prirode Lonjsko poljeLonjsko polje ima povrπinu od 506 km2 i nalazi se u poplavnoj dolinirijeke Save s bogatim vlaænim travnjaËkim staniπtima i staniπtima nizinskihpoplavnih πuma. Kao jedno od rijetkih moËvarnih staniπta joπ uvijek oËu-vanih u Europi, Lonjsko polje je prepoznato u svijetu po svojem bogatstvuptiËjih vrsta, te je stoga i uvrπteno na popis vlaænih staniπta od meunarod-nog znaËenja Ramsarske konvencije. U Parku se nalaze i dva ornitoloπkarezervata ∑ Krapje –ol i Rakita.

Unutar Parka postoji tradicionalno ekstenznivno stoËarenje, pa i tradicio-nalno æirenje svinja u πumi, gdje se domaÊe æivotinje puπtaju slobodno uπume i paπnjake. Ta tradicija je stvorila interakciju Ëovjeka i prirode i oËu-vala cijeli ekosustav ovog prostora do danaπnjeg dana. Lov je tradicional-no prisutan, pa danas u Parku imamo dvanaest dræavnih i dva zajedniËkaloviπta u ukupnoj povrπini od 62.652 ha. U Parku je prepoznato nekolikoproblema vezanih uz lov, a to su odnos lova i tradicionalnog stoËarenja tesezonske poplave koje poplavljuju loviπta. Takoer je problem πto se lovodræava u prostoru u koji dolaze posjetitelji, pa moæe doÊi do incidentnihsituacija i nesreÊa, a prisutan je i krivolov.

Zbog vaænosti ovog podruËja za ptice moËvarice, Park je u suradnji sMinistarstvom kulture uveo mjere zaπtite prirode u lovnogospo-darske osnove zabranivπi lov na pernatu divljaË osim na fazana. Tommjerom je pronaen kompromis kojim se s jedne strane omoguÊavalov na fazana, za koji se moæe oËekivati da se iskljuËivo odvija naneosjetljivim povrπinama, tj. oranicama, a s druge strane iskljuËeno jeuznemiravanje ugroæenih vrsta ptica u osjetljivom poplavnom dijeluParka. Uvoenje ovakve mjere dobar je primjer i za ostale parkove priro-de u Hrvatskoj.

31

27 Park prirode je po meunarodnoj IUCN klasifikaciji 5. kategorija zaπtite (od 6 po-stojeÊih pri Ëemu 1. kategorija ima najstroæi reæim zaπtite prirode). U parkovima sudopuπtene gospodarske aktivnosti, koje se mogu posebnim mjerama ograniËiti.

Park prirode KopaËki ritPark prirode KopaËki rit prostire se na povrπini od 26.300 ha, a unutarParka postoji i Posebni zooloπki rezervat na povrπini od 7.143 ha. Ovo jejoπ jedno vrijedno i izuzetno moËvarno podruËje prepoznato od Ramsar-ske konvencije i vaæno za zaπtitu ptica.

Lov u Parku obavlja se temeljem lovno-gospodarskih osnova, Uvjeta zaπti-te prirode koje propisuje Ministarstvo kulture, Zakona o lovu, Pravilnikao unutarnjem redu u Parku prirode ≈KopaËki rit√ i izvodima iz lovno-gospodarskih osnova u vidu godiπnjih i mjeseËnih planova. Lov u Poseb-nom zoloπkom rezervatu je zabranjen.

PodruËje KopaËkog rita poznato je po bogatstvu divljaËi i dugotrajnoj tra-diciji lova i ribolova, a specifiËno je πto postoji lak pristup svim dijelovimaparka vodenim i kopnenim putem, pa to dodatno oteæava kontrolu iomoguÊuje krivolov. Za krivolov je najprivlaËnije i najosjetljivije podruËjePosebnog zooloπkog rezervata gdje je lov zabranjen, a pristup lak. Kako jedio terena miniran, to dodatno oteæava kotrolu, ali se Ëini da ne sprjeËavakrivolovce.

Park prirode KopaËki rit28 nalazi se unutar dræavnog otvorenog loviπta br.XIV/9 ∑ Podunavlje-Podravlje, a moramo napomenuti da je Hrvatskodruπtvo za zaπtitu ptica i prirode u oæujku 2007. zatraæilo od Ministar-stva poljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstva ukidanje ovog loviπta.Loviπte je ustanovljeno 1994. godine, a danas se prostire na ukupnoj po-vrπini od 26.810 ha te je dano na gospodarenje Hrvatskim πumama.

Hrvatsko druπtvo za zaπtitu ptica i prirode smatra da loviπte krπi odredbeZakona o lovstvu jer:• Granice loviπta u cijelosti ukljuËuju Posebni zooloπki rezervat≈KopaËki rit√ u kojem je lov zabranjen

• Granice loviπta ukljuËuju dijelove podruËja Parka prirode i predjelaDravica koje su minirane i koje se vode kao minsko sumnjivo podruËje (oko 3000 ha).

• Granice loviπta opisane na naËin da ukljuËuju istoËne dijelove ribnjakaPodunavlje, a Zakon o Lovstvu zabranjuje ustanovljavanje loviπta namoru i ribnjacima s obalnim zemljiπtem koje sluæi za koriπtenje ribnjaka.

• Granice loviπta ≈Podunavlje-Podravlje√ ukljuËuju joπ dijelove sela iËitavih naselja, vrtove i okuÊnice, ceste, puteve, posjetilaËke i pouËnestaze unutar parka prirode KopaËki rit, πkole i vrtiÊe, te lokalnostanovniπtvo i njihove kuÊne ljubimce. Od 1999. godine graniceloviπta su mijenjane nekoliko puta, te se ono evidentno πiri na πtetulokalnog stanovniπtva.

32

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

28 Podaci su preuzeti iz pisma Hrvatskog druπtva za zaπtitu ptica i prirode Ministrupoljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstva

• Granice loviπta dobrim dijelom obuhvaÊaju jedno od najvrjednijihprirodnih podruËja Republike Hrvatske, koje ima meunarodni statusVlaænog podruËja od meunarodnog znaËaja, osobito kao staniπta pticamoËvarica (tzv. Ramsarsko podruËje), te Ornitoloπkog podruËja odmeunarodnog znaËaja (tzv. IBA podruËje).

PodruËje Ëitavog baranjskog dijela Podunavlja zadovoljava kriterije za uvr-πtanje u paneuropsku ekoloπku mreæu NATURA 2000, a takoer postojeinicijative za proglaπavanjem ovog podruËja nacionalnim parkom. Hrvat-sko druπtvo za zaπtitu ptica i prirode smatra da intenzivno lovstvo koje seprovodi u ovom loviπtu (ukljuËujuÊi ograene dijelove loviπta koji ometa-ju prirodnu migraciju æivotinja, hvataljke za divljaË i prevelika gustoÊalovno-tehniËkih objekata) u suprotnosti s ciljevima zaπtite ovog meuna-rodno znaËajnog prirodnog podruËja, kao i s planovima razvoja Ëitave regi-je koji se temelje na ekoloπki prihvatljivim vidovima turizma.

Park prirode ≈Velebit√29

Zbog svoje izuzetne bioraznolikosti Velebit je 1978. g. uvrπten u mreæurezervata biosfere (MAB) poveljom UNESCO-a. Park prirode Velebit osno-van je 1981. g., te je najveÊe zaπtiÊeno podruËje u Hrvatskoj koje zauzimapovrπinu od 2274 km2. Usprkos ranom proglaπavanju zaπtiÊenog podruËja,Javna ustanova ≈Park prirode Velebit√ je osnovana je tek 1998. g., a danas

3329 Tekst je napisan temeljem prezentacije Mr.sc. Ane BrkljaËiÊ, Ravnateljice PP Velebitna seminaru u Zagrebu ≈Zaπtita prirode, lov i krivolvov«

ima sjediπte u GospiÊu, te dva izdvojena ureda u Krasnu i Obrovcu.Unutar granica Parka postoje i dva nacionalna parka sa svojim javnimustanovama, a to su NP ≈Paklenica√, povrπine 9.600 ha i NP ≈SjeverniVelebit√ povrπine 10.900 ha. Park prirode Velebit prostire se na podruË-ja 3 æupanije, 4 grada i 7 opÊina, πto poveÊava kompleksnost upravljanjaParkom. Na podruËju Parka prirode ≈Velebit√ postoje ukupno 34 vlastita (dræavna)loviπta, od kojih se 10 nalazi u cijelosti unutar granica Parka. Takoer po-stoji 6 zajedniËkih (æupanijska) loviπta, od kojih se 1 u cijelosti nalazi unu-tar granica Parka.Uprava parka i njezini nadzornici prepoznali su probleme s lovom i krivo-lovom unutar Parka, pa su odræali sastanak struËne i nadzorne sluæbe Usta-nove i nadleænog inspektora za problematiku lovstva i πumarstva u stude-nom 2006. Sve uoËene nepravilnosti o kojima se razgovaralo, argumenti-rane su fotodokumentacijom.

Kao rezultat intenzivnog praÊenja stanja u loviπtima na podruËju Parka,definirale su se skupine nepravilnosti koje se redovito ponavljaju i na te-melju toga su predloæene teme za razgovor:1) Loπe upravljanje loviπtima (podkoncesija loviπta, broj i vrsta lovno-

gospodarskih objekata, pozicioniranje lovno-gospodarskih objekata uz ceste, pravilna izrada objekata, lokve, pojiliπta, gateri i njihovapravilna uporaba, trenutna brojnost divljaËi, naËin kontrole brojnosti divljaËi i zabrane lova sl.)

2) NaËin lova (koriπtenje pasa, organiziranje skupnih lovova, kretanjecestama (Ëlanak 54. Zakona o lovu), broj odstrijeljene divljaËi, lov ublizini javnih i privatnih objekata, prometnica, planinarskih staza)

3) MeËiliπta (meËiliπta medvjeda, naËin izlaganja hrane na meËiliπtima,kontrola kvantitete i kvalitete hrane, potvrda o kvaliteti hrane, brojmeËiliπta, pozicioniranje meËiliπta).

34

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

Dogovoreni su sljedeÊi zakljuËci: 1) Nadzorna sluæba Javne ustanove ≈Park prirode Velebit√ u pismenom

obliku i fotodokumentirano, dostavit Êe inspektoru popis nepravilnostizateËenih prilikom nadzora zaπtiÊenog podruËja Parka prirode≈Velebit√ u posljednjih pet mjeseci, kako bi se omoguÊilo daljnjeinspekcijsko postupanje.

2) O svakoj nepravilnosti uoËenoj u buduÊnosti prilikom rada nadzornika na terenu, lovni inspektor Êe biti pismeno obavijeπten.

3) Predlaæu se povremeni zajedniËki obilasci terena od strane nadzornikai inspektora.

U svakodnevnom radu primijeÊeni su i drugi problemi. Jedan odnajveÊih je to πto inspekcijska sluæba ima jako malo ljudi i vrlo slaboje opremljena. Tako inspektor nema terensko vozilo i u inspekciju ides lovozakupnikom, πto uvjetuje najavu inspektora i iskljuËuje moguÊ-nost nenadanog nadzora. Osim vozila, inspekcija nema ni fotoaparatani GPS-a, πto im dodatno oteæava rad.

Uvjeti zaπtite prirode od strane Uprave za zaπtitu prirode Ministarstva kul-ture izdaju se u obliku rjeπenja i sastavni su dio lovnogospodarske osnove(LGO). Kroz Uvjete se nalaæe da se u uvodnom dijelu LGO definira≈Velebit√ u njegovim bitnim znaËajkama (biogenetski rezervat i dr.), te na-znaËi poloæaj navedenog loviπta u njemu. Lovoovlaπtenik se obvezuje uklju-Ëivati u zaπtitu i oËuvanje elemenata krajobrazne i bioloπke raznolikosti,kroz zadovoljavanje odredbi LGO-ve, npr. odræavanje livada, izvora, lokvii sl. Lovoovlaπtenik se obavezno mora ukljuËiti i u obrazovne aktivnosti,koje na podruËju loviπta organizira Javna ustanova ≈Park prirode Velebit√. 35

Lokacije i materijale za izradu lovnogospodarskih i lovnotehniËkih objeka-ta treba odreivati u dogovoru sa struËnom sluæbom Parka, te ih graditi iuz planinarske putove u cilju ispunjavanja edukacijske funkcije. Trebaidentificirati podruËja i putove, kao i vrijeme koriπtenja odreenih dijelovaloviπta od strane turista i planinara, te tome prilagoditi lovne aktivnosti. Utim podruËjima u vrijeme boravka i prolaska navedenih korisnika prostoranije dozvoljeno dolaæenje s lovaËkim oruæjem i psima. Od zabrane su is-kljuËeni ovlaπteni lovoËuvari. Za provoenje ovih uvjeta lovoovlaπtenicise obavezuju sklopiti sporazum s upravom Javne ustanove ≈Park pri-rode Velebit√.

36

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

KrivolovKrivolov je lov obavljen mimo propisa Zakona o lovstvu. Kao πto smo veÊnapomenuli, krivoloviti se mogu zakonom trajno zaπtiÊene vrste, ili vrstedozvoljene za lov izvan lovne sezone, zaπtiÊene dobne i spolne kategorije(npr. majka s mladima) ili vrste koje nisu zaπtiÊene kao takve, ali se nalazeu podruËju gdje je lov zabranjen (npr. nacionalni park). Takoer postoji ispecifiËni oblik krivolova koji se zove lovokraa, a odnosi se na lovljenjeæivotinje koja je Zakonom dozvoljena za lov, ali je lovi osoba koja nemadozvolu za lov.

Koliko zapravo ima krivolova?Doista ne moæemo toËno odrediti koliko ima krivolova u Hrvatskoj, jerse vjerojatno veÊi dio nikad ne prijavi i ne uhvati, a i statistike nisuobjedinjene. Tako svaka inspekcija vodi svoju statistiku, a policija svoju.Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva unutarnjih poslova zarazdoblje od 2002-2006. godine, moæemo reÊi da je u razdoblju od2000. do 2005. godiπnje uhvaÊeno 157 do 200 krivolovaca, veÊinomgraana RH. Najviπe prijavljenih krivolovaca u ovom razdoblju uhvaÊe-no je u SisaËko-moslavaËkoj æupaniji, ali je najviπe krivolova otkriveno uBjelovarsko-bilogorskoj æupaniji. Ova se statisika odnosi samo nauhvaÊene krivolovce, pa na temelju nje ne moæemo zakljuËiti da su æupa-nije s najviπe uhvaÊenih i one u kojima se najviπe krivolovi, jer je moædau njima policija agilnija. Prema statistici MUP-a, u 2006. g. protuzako-niti lov najËeπÊe se vrπio na srneÊu divljaË (87 kaznenih djela), jelensku div-ljaË (24 kaznenih djela), divlje svinje (20 kaznenih djela) i ptice 17 (kaz-nenih djela).

Naæalost, imamo vrlo malo podataka o kaznama koje su uslijedilenakon uhiÊenja, pa se za smanjenje krivolova smatra kljuËnim i stro-æe sankcioniranje u sudskim procesima.

37

38

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

Od stranaca uhvaÊenih u krivolovu, 65% su Talijani, pa je specifiËnosttalijanskog krivolova prepoznata u medijima i javnosti, a odnosi se najËeπ-Êe na krivolov zaπtiÊenih vrsta ptica ili na koriπtenje nedozvoljenjih sredsta-va u lovu, kao πto su vabilice za ptice.

MUP vodi statistiku i o ozljeivanju u lovu, pa je tako od 2002. do dese-tog mjeseca 2006. godine u lovu stradalo 99 osoba, od toga ih je poginulo17, teπko je ozlijeeno 37, lakπe ozlijeenih je 45. Pri tome je najviπe po-vreda bilo u Splitsko-dalmatinskoj æupaniji (26), a slijede je Zadarska (24)i SisaËko-moslavaËka (24).

Krivolov moæemo podijeliti na krivolov zaπtiÊenih vrsta i krivolovdivljaËi.

39

Krivolov zaπtiÊenih vrstaKrivolov zaπtiÊenih vrsta moæe biti sa svrhom preprodaje u duÊane i za-toËeniπtvo, a æivotinje prilikom lova i transporta Ëesto ugibaju. U Hrvat-skoj u ovu skupinu spadaju kornjaËe ËanËare, razne vrste guπtera i zmijanamijenjenih privatnim kolekcijama i duÊanima te neke vrste ptica pjevica.Ipak, ovaj je uzrok krivolova prisutniji u tropskim zemljama odakle se na-bavljaju egzotiËne æivotinje od kojih neke zavrπavaju i u hrvatskim duÊani-ma. Problem ureuje veÊ spemenuta CITES konvencija, a kontrolu pro-vode Inspekcija zaπtite prirode i carina.

Takoer su posebno ugroæene zaπtiÊene vrste ptica koje se love prven-stveno kao gastronomski specijalitet za strano træiπte, te je na mnogimmjestima u Hrvatskoj postala rijetkost uopÊe Ëuti ptiËji pjev.

Hrvatska se nalazi na putu meunarodnog krijumËarskog lanca kojim se kri-jumËare zaπtiÊene vrste ptica iz zemalja srediπnje i istoËne Europe u Italijukao konaËno odrediπte. U Italiji je dopuπten lov na odreene vrste malihptica pjevica, koje su inaËe u Hrvatskoj zaπtiÊene, te je dopuπten uvoz iz dru-gih zemalja ubijenih vrsta ptica uz odgovarajuÊe potvrde o zdravstvenoj is-pravnosti i porijeklu.Prema podacima Ministarstva kulture iz 2004. godine u zemljama istoËneEurope, kao i u Hrvatskoj, godiπnje se odstrijeli do milijun i viπe malihptica pjevica. Prva veÊa zapljena ubijenih zaπtiÊenih vrsta ptica u Hrvatskojdogodila se u studenom 2002. godine kada su ulovljena dva strana dræav-ljana s 1059 ubijenih ptica pjevica. Samo tijekom 2003. godine oduzeto jeukupno 7236 jedinki ptica, a procijenjena πteta, odnosno vrijednost ubi-jenih vrsta ptica iznosila je preko 3 milijuna kuna.

40

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

Zemlje porijeklazaplijenjenih vrstaptica prema podacimaMinistarstva kultureza 2002. i 2003. g.

Osim problema tranzita ubijenih ptica iz drugih zemalja, Hrvatska se suo-Ëava i s krivolovom ptica na vlastitom teritoriju. Najugroæenije su πeve, alikrivolove se i Ëeπljugari, livadne trepteljke, pastirice, strnadice, vrapci, ko-sovi, drozdovi, sjenice i dr. »esto se u krivolovu koriste i nedopuπtena lov-na sredstva poput ≈vabilica√ kojima se love velike koliËine ptica.

Krivolov divljaËiKrivolov divljaËi najËeπÊe se dogaa radi preprodaje mesa tj. zarade, ali moæese dogoditi i radi trofeja. Za ovu vrstu krivolova nadleæna je lovna inspekci-ja pri Ministarstvu poljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstva.

41

42

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

Prema podacima MP©VG u 2006. godini identificirano je 12 sluËajeva krivolova:

DatumVrsta

Broj PoËinitelj Lokacija NaËin uhiÊenja divljaËi

7. 7. 2006. Srna 1 Nepoznat VI/9 ≈REPA©«

16. 8. 2006. Srnjak 1 Nepoznat VI/6 ≈PESKI«

17. 9. 2006. Srna 1 Lokalno stanovniπtvo VI/9 ≈REPA©« Policija

5. 11. 2006. Jelen 1 Nepoznat VI/6 ≈PESKI«

obiËni

7. 12. 2006.Jelen

1 Nepoznat VI/6 ≈PESKI«lopatar

9. 6. 2006. Srna 2 Nepoznat ≈Koprivnica I«

18. 2. 2006. Srna 1 Lokalno stanovniπtvo Dekanovec LovoËuvar i policija

19. 3. 2006. Srnjak 1 Lokalno stanovniπtvo Donji Vidovec LovoËuvar i policija

14. 9. 2006.Divlja

1 »lan lovaËke udruge Domaπinec Lovna insp. po dojavisvinja

19. 9. 2006.Jelen

1 »lan lovaËke udruge Domaπinec Lovna insp. po dojaviobiËni

20. 6. 2006. Srna 1 Lovac s lok. stanovn. Jazbina Cvetlinska LovaËka udruga

11. 9. 2006. Srna 1 »lan lovaËke udruge Hræenica Policija

1. 12. 2006. Srna 1 Lokalno stanovniπtvo Hrastovljan Policija

4. 12. 2006. Srna 1 Nepoznat Svibovec Podravski LovoËuvar

23. 5. 2006.Smei

1 Lokalno stanovniπtvo »abar Policija po dojavimedvjed

8. 6. 2006.Divlja

1 Lokalno stanovniπtvo Loviπte KupiËki Vrh LovoËuvar i policijasvinja

10. 12. 2006.Smei

1 Lovozakupnik Loviπte BegovaËaAnonimna dojava

medvjed policiji

3. 9. 2006. Srnjak 1 Lokalno stanovniπtvo Loviπte RudeË IIAnonimna dojavapoliciji

28. 10. 2006.Pernata

31 Strani dræavljanin GP Pasjak GraniËna policijadivljaË

5. 11. 2006. Prepelice 232 Strani dræavljanin GP Pasjak GraniËna policija

Velike zvijeriU velike zvijeri spadaju vuk, ris i medvjed koji su ovdje izdvojeni zbog svojespecifiËnosti. Vuk i ris su zakonom zaπtiÊeni u RH, dok se medvjed smijeloviti prema Planu gospodarenja smeim medvjedom u RH. Za sve tri vrstepostoji odreeni krivolov, a razlozi za krivolov mogu biti sukob s lokalnimstanovniπtvom zbog πteta koje Ëine na stoci i usjevima, preprodaja trofeja,πteta na divljaËi u loviπtu i meso u sluËaju medvjeda. Ukratko se to moæesaæeti na ubijanje zbog osjeÊaja ugroæenosti ili smetnje (najËeπÊi sluËaj zavuka) ili preprodaja mesa i trofeja (medvjed). Takoer postoje posebni in-terventni timovi za medvjeda te risa i vuka koji prikupljaju sve informacijeo ovim vrstama, bave se njihovim prouËavanjem te provode planove uprav-ljanja i gospodarenja ovim vrstama. ©to se boljeg planiranja tiËe, u loviπtimana kojima dolaze velike zvijeri potrebno je uskladiti broj uzgajane divljaËitako da se uzme u obzir utjecaj velikih zvijeri odnosno njihov izlov.

43

Ris u zamrzivaËuTijekom 2006. godine Zelena akcija je provodila praÊenje provedbeCITES konvencije vrπeÊi anonimne provjere po duÊanima kuÊnih lju-bimaca i oglasnicima, a izvrsnu suradnju smo ostvarili s Inspekcijomzaπtite prirode. Tako je u internetskom oglasniku bio objavljen oglas zaprodaju smrznute leπine risa, ali naæalost, usprkos agilnosti Inspekcije,nismo uspjeli uhvatiti prodavaËa. Tek smo saznali da se radilo o muπkojosobi s podruËja Ogulina.

Kome prijaviti krivolovPosebno vaænu ulogu pri oËuvanju vrsta i staniπta u loviπtima imaju inspek-cija zaπtite prirode, lovoËuvari, nadzornici u zaπtiÊenim podruËjima, ali isami lovci i stanovnici pojedinih podruËja, koji svojim odgovornim pona-πanjem mogu znatno pridonijeti zaπtiti prirode i borbi protiv krivolova.

Molimo vas da, ako primijetite krivolov, prijavite to na Zeleni tele-fon Zelene akcije ili direktno nadleænim institucijama (policija na 92ili inpekcijama na navedene adrese) kako bismo zajedno zaustavilikrivolov u Hrvatskoj i pridonijeli zaπtiti prirode.

Zelena akcija Ëuva anonimnost prijava na Zelenom telefonu.Tel/ faks: 060 123 456. E-mail: zeleni-telefon-zg@net.hr

Inspekcija zaπtite prirodeInspekcija zaπtite prirode postupa sukladno Zakonu o zaπtiti prirode i popravilnicima donesenim na temelju njega.

Odjel za inspekcijske poslove zaπtite prirodeNaËelnica: Katica Bezuh; tel: 01 4866 137; mob: 098 406 974;e-mail: katica.bezuh@min-kulture.hr

Inspektori zaπtite prirode

Zagreb

Branko Hromatko, viπi inspektor tel: 01 4866 138; mob: 098 406 975;e-poπta: branko.hromatko@min-kulture.hr

Vladimir LindiÊ, viπi inspektortel: 01 4866 139; mob: 098 406 311;e-poπta: vladimir.lindic@min-kulture.hr

Juraj PosariÊ, viπi inspektortel: 01 4866 135; mob: 098 406 976;e-poπta: juraj.posaric@min-kulture.hr

mr. sc. Marijana Cukrov, inspektoricatel: 01 4866 136; mob: 098 407 052;e-poπta: marijana.cukrov@min-kulture.hr

–akovomr. sc. Æeljko VukoviÊ, viπi inspektortel: 031 821 851; mob: 098 406 314;e-poπta: zeljko.vukovic@min-kulture.hr44

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

Rijekamr. sc. Ivanka JeleniÊ, viπa inspektoricatel: 051 311 302; mob: 098 406 313;e-poπta: ivanka.jelenic@min-kulture.hr

©ibenikDavor Cukrov, viπi inspektortel: 022 215 800; mob: 098 406 982;e-poπta: davor.cukrov@min-kulture.hr

VaraædinHrvoje StunkoviÊ, viπi inspektortel: 042 201 857; mob: 098 406 984;e-poπta: hrvoje.stunkovic@min-kulture.hr

ZadarDamir MitroviÊ, viπi inspektortel: 023 211 125; mob: 098 406 979;e-poπta: damir.mitrovic@min-kulture.hr

Lovna inspekcijaUprava za lovstvoRobert Laginja, PomoÊnik ministratel: (01) 6106 068; fax: (01) 6109 203; e-poπta: robert.laginja@mps.hr

Odjel gospodarenja loviπtimaDavor Zec, NaËelnik Odjela; tel: (01) 6109 460; e-poπta: davor.zec@mps.hr

Odjel lovne inspekcijeIvica FrancetiÊ, NaËelnik Odjelatel: (01) 6106 642; e-poπta: ivica.francetic@mps.hr

45

46

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ

Interventni timovi za velike zvijeriInterventni tim Ministarstva poljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstvaza provedbu Plana gospodarenja smeim medvjedom u Republici Hrvatskoj

Red.Ime i prezime

MjestoTelefon Faks

br. stanovanja

1. Branko IviËek Zagreb tel: 01 6106 645 01 6109 140

2. Æelimir ©tahan Zagreb tel: 01 4866 109 01 4866 100

3. prof. dr. sc. –uro Huber Zagrebtel: 01 2390 141

01 2441 390mob: 098 256 506

4. doc. dr. sc. Josip Kusak Zagrebtel: 01 2390 142

01 2441 390mob: 091 2212 133

5. mr. sc. Dario MajnariÊ Delnicetel: 051 812 222

051 812 912mob: 098 447 946

6. Tomica UæareviÊ Korenicatel: 053 776 060

053 776 520mob: 098 446 511

7. Slavko Medved Vrbovskotel: 051 875 202

051 875 569mob: 098 440 790

8. Igor Hak GraËactel: 023 773 071

023 773 077mob: 098 446 665

9. Josip TomaiÊ Krasnotel: 053 851 600

053 851 600mob: 098 9070 495

Interventni tim Ministarstva kulture za provedbu planovaupravljanja vukom i risom u Republici HrvatskojSastoji se od svih Ëlanova interventnog tima za provedbu Plana gospodarenjasmeim medvjedom, a proπiren je ovim Ëlanovima:

Red.Ime i prezime

MjestoTelefon Faks

br. stanovanja

10. Andrea ©tefan Zagreb tel: 01 4866 124 01 4866 100

11. Ana ©trbenac Zagrebtel: 01 4866 187

01 4866 171mob: 091 5428 868

12. Damir Bosiljevac Omiπtel: 021 490 226

021 490 226mob: 091 5133 263

13. Zoran BraËulj Splittel: 021 539 814

021 539 814mob: 099 6060 663

14. Boris ©abiÊ Makarskatel: 021 612 008

021 612 008mob: 098 445 665

15. Ivica ©upe ©ibeniktel: 022 213 928

022 213 929mob: 091 5052 267

47

ZakljuËci skupa ≈Zaπtita prirode, lov i krivolov√Seminar je odræan 25. 4. 2007. u Zagrebu.

Sudionici seminara prepoznali su sljedeÊe probleme: • Zbog alohtonih æivotinja na otocima, gubi se tradicionalni naËin æivota i uzgo-

ja stoke, pa je potrebno smanjiti matiËni fond alohtonih æivotinja na otocima.• Privatna zemljiπta nisu adekvatno tretirana, eksploatirana su od strane dræave

u svrhu zarade od lova.• Ministarstvo poljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstva nema aæurirane

podatke o staniπtima i vrstama na pojedinom podruËjima. Otvara se moguÊ-nost proπirenja suradnje, ukljuËujuÊi i lokalnu zajednicu i ministarstva u sre-ivanju podataka i inventarizaciji æivotinja.

• Nedovoljna je educiranost lokalnog stanovniπtva, lovaca, policije i drugih su-dionika po pitanjima zaπtiÊenih i nezaπtiÊenih vrsta, naËina i oblika krivolova.

• Nedostatna komunikacija izmeu razliËitih struktura koje se bave zaπtitom æi-votinja.

• Nema dovoljno suradnje izmeu lovoovlaπtenika, javnih sluæbi, inspekcija,Ministarstva pravosua, policije itd., πto je preduvjet za suzbijanje krivolova.

• Zakon o noπenju oruæja daje poticaj za krivolov, jer dio oruæja ostaje u rukamaljudi koji nisu registrirani lovci (ali i dalje mogu posjedovati lovaËko oruæje).

• Zakon o lovstvu tretira lovstvo kao gospodarsku djelatnost, iako bi prevenstve-na funkcija trebala biti oËuvanje bioraznolikosti i zdravih populacija æivotinj-skih vrsta.

Predloæene su sljedeÊe mjere za poboljπanje stanja:• Svim krivolovcima mora se oduzeti dozvola za noπenje oruæja te ih se treba iz-

baciti iz Hrvatskog lovaËkog saveza. • Problem lovokrae je problem lovoovlaπtenika.• Prepoznat je problem lovokradica u parkovima prirode jer nadzornici nisu za-

konom ovlaπteni nositi oruæje, a policija se poziva naknadno, πto je neefikasnai spora mjera. Preporuka je da nadzornici imaju direktnu vezu s policijom,koja moæe onda brzo intervenirati na temelju dojave. Krivolov se moæe sprije-Ëiti uz zajedniËku ophodnju policija ∑ lovoËuvar ∑ nadzornici parkova.

• Jedna od mjera moæe biti i nadzorna/rendæerska sluæba izvan zaπtiÊenih pod-ruËja.

• Sudski proces je sloæen jer krivolovca treba identificirati i uhvatiti na djelu. NeizriËu se dovoljno visoke kazne za krivolov. Kazne se trebaju poveÊati i stroæeprimjenjivati i to prema Zakonima o lovstvu i zaπtiti prirode, a ne samo na te-melju Zakona o prekrπajima (ili potonji treba izmjeniti i uskladiti s prva dva).

• Lovna podruËja ne bi trebala biti na privatnom posjedu, veÊ ih treba izuzeti izlovne osnove. To je pitanje prava lova na privatnoj zemlji.

• Lovoovlaπtenici su odgovorni za uklanjanje alohtonih æivotinja.• Treba poboljπati suradnju i razmjenu informacija izmeu institucija i udruga,

a joπ je otvoreno pitanje bolje kontrole na terenu.• Treba objediniti lovne statistike na nivou æupanija i ministarstava.

SaæetakNadamo se da smo uspjeli na jednom mjestu prikazati na razumljiv na-Ëin problematiku zaπtite prirode, lova i krivolova u Hrvatskoj, a pokuπajje nastao iz frustracije svakodnevnog susretanja s anonimnim prijavama,ali bez ikakvih konkretnih podataka. Usprkos dvogodiπnjem naporu,moæemo reÊi da su prikupljeni podaci nedostatni da bi se problem sa-gledao u cjelini i otkrio intenzitet krivolova u Hrvatskoj, ali barem smoodredili problem, uspjeli prikupiti informacije i zapoËeti dijalog s nad-leænim institucijama i interesnim grupama u Hrvatskoj. Doista, rezultatbi bio vrlo brzo vidljiv, kada bi se na jednom mjestu prikupile sve sta-tistike o krivolovu, poËelo provoditi neovisno praÊenje populacija naterenu i poveÊao broj prijava graana nadleænim institucijama. Stoga jebitno da se o problemu govori i piπe, da je prisutan u medijima te da sezajedniËki donose prijedlozi za rjeπavanje.

48

ZA

©TIT

A P

RIR

OD

E, L

OV

I K

RIV

OLO

V U

HR

VA

TSK

OJ