ZAVI^AJ U IZMAGLICI

Broj 11.056, cijena 0,8 KM

Bawa Luka Godina LXIV www.glassrpske.com

zz

Na deùrni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapaàwa, nedoumice i potraìti odgovore na postavqena pitawaDeùrni telefon 212-848�

5. i 6. avgust 2006.

U SRPSKOJ I SRBIJI OBIQE@ENA GODI[WICA PROGONA KRAJI[KIH SRBA

9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1

I S S N 1 8 4 0 - 1 1 5 5

BAWA LUKA - Srbi iz biv{e Re-

publike Srpske Krajine, koji ìve u

Republici Srpskoj i Srbiji, obiqeì-

li su u petak jedanaestu godi{wicu

stradawa u akciji hrvatske vojske i

policije "Oluja#, koja je izvedena uz

podr{ku i odobrewe NATO-a, te po-

mo} pripadnika Hrvatskog vije}a od-

brane i Armije BiH. Sa vjekovnih og-

wi{ta, 4. avgusta 1995. godine, protje-

rano je oko 220 hiqada Kraji{nika,

dok ih je 1.943 ubijeno i nestalo.

U bawolu~kom Hramu Svete troji-

ce sluèn je parastos svim postrada-

lim kraji{kim Srbima, a na grobqu

"Sveti Pantelija# poloèni su vijen-

ci i prisluène svije}e.

Obiqeàvawu jedanaeste godi-

{wice "Oluje# prisustvovali su, iz-

me|u ostalih, republi~ki premijer

Milorad Dodik, savjetnik predsjedni-

ka Republike Srpske Ogwen Tadi}, te

brojni predstavnici nevladinih or-

ganizacija i republi~kih organa.

- Neke smo tu`ne i ru`ne doga|a-

je za Srbe zaboravqali, pa su nam se

periodi~no ponavqali. Nije va`no

koliko nas se okupqa, va`no je da ne

zaboravimo {ta se desilo, ne samo Sr-

bima u Krajini, nego i ovdje u BiH,

kao i na Kosmetu - istakao je {ef Do-

kumentaciono-informacionog centra

"Veritas# Savo [trbac, koji je rekao

da je - izme|u dva popisa - iz Hrvatske,

u kojoj se odnos prema "srpskom pita-

wu# nije nimalo promijenio, nestalo

vi{e od 400 hiqada Srba.

On je to objasnio ~iwenicom da je

na popisu 1991. godine, prema podaci-

ma Hrvatske, bilo 582 hiqade Srba i

106 hiqada Jugoslovena, da bi 2001. go-

dine ta brojka "spala# na 201 hiqadu

Srba i 79 Jugoslovena.

Jedanaest godina poslije "Oluje#

[trbac je rekao da moè biti zadovo-

qan samo kvalifikacijom, koju je Ha-

{ko tuìla{tvo dalo u optu`nicama

protiv hrvatskih generala Ante Goto-

vine, Mladena Marka~a i Ivana êr-

maka. Rije~ je, da podsjetimo, o "udru-

ènom zlo~ina~kom poduhvatu, ~iji je

ciq bio prisilno i trajno istjeriva-

we Srba sa podru~ja Krajine#.

- Zadovoqan sam, tako|e, {to je op-

tu`nicama protiv wih obuhva}eno i

kompletno vojno i politi~ko ruko-

vodstvo Hrvatske u to vrijeme, svi ̀ i-

vi i mrtvi. Ali, nezadovoqan sam ~i-

wenicom {to sve to predugo traje i

{to su|ewe ne}e po~eti do kraja ove

godine, iako je bilo obe}ano da ho}e -

naveo je on.

Srbi ne mogu da budu

zadovoqni ni time {to

je Hag ozbiqno radio sa-

mo tri istrage, kad je ri-

je~ o doga|ajima u kojima

su Srbi bili `rtve. To

su slu~ajevi "Gospi}#,

"Meda~ki xep# i "Oluja#

za sektor jug, dok je sve

drugo ostavqeno nacio-

nalnim sudovima.

- I prva dva slu~aja

su, na kraju, prepu{tena

hrvatskom pravosu|u.

Iluzorno je o~ekivati

da }e ono procesuirati

druge Hrvate odgovorne za stradawa

Srba, ali se nadam da }e i za to do}i

vrijeme. Jer, Hrvatska ne}e biti pri-

mqena u sve evroatlantske integraci-

je, dok ne rije{i srpsko pitawe. To

podrazumijeva povratak i procesuira-

we zlo~inaca - ocije-

nio je Savo [trbac.

Istakav{i da se, ni

poslije jedanaest godi-

na, Srbi ne vra}aju u

Hrvatsku, premijer

Srpske Milorad Dodik

kazao je da to, kao ni

~iwenica da je "Oluja#

bila zlo~ina~ka akci-

ja u kojoj je izvr{eno

etni~ko ~i{}ewe, o~i-

gledno nije smetalo

~lanu Predsjedni{tva BiH Ivi Mi-

ri Jovi}u da uputi ~estitke Hrvat-

skoj.

- Wegova izjava, kao ~lana Pred-

sjedni{tva BiH, govori da bez obzi-

ra na optimizam koji ponekad {ire

stranci, u BiH nema dogovora ni o

~emu, pa ni o ovoj akciji, u kojoj je iz

Hrvatske izba~eno stotine hiqada

Srba - rekao je premijer Dodik.

Odgovaraju}i na novinarsko pi-

tawe o statusu izbjeglih kraji{kih

Srba koji ìve u BiH, predsjednik

Vlade Republike Srpske je rekao da

se u wihovom slu~aju primjewuju raz-

li~iti ar{ini u odnosu na druge.

- Nama u Srpskoj drè lekcije ka-

ko smo lo{i momci, a kod nas je vra-

}ena sva imovina predratnim vlasni-

cima. Srbi u Hrvatskoj ne mogu da

vrate ni svoje ku}e, a o stanovima da

se ne govori. Tamo svi, osim Srba,

imaju pravo da rade i da slave sve {to

èle, pa ~ak i zlo~ine koje su po~i-

nili - zakqu~io je premijer Milorad

Dodik.

¥ G. KLEPI]

(Op{irnije na 3. strani)

ZAVIÂJ U IZMAGLICISrbi u Hrvatskoj ne mogu da vrate ni svoje ku}e, a o stanovima da

se ne govori. Tamo svi, osim Srba, imaju pravo da rade i da slave

sve {to èle, pa ~ak i zlo~ine koje su po~inili, rekao premijer

Milorad Dodik... Nije va`no koliko nas se okupqa, va`no je da ne

zaboravimo {ta se desilo, ne samo Srbima u Krajini, nego i ovdje

u BiH, kao i na Kosmetu, istakao Savo [trbac

KOLO SRPSKIH SESTARA

^lanice bawolu~kog "Kola srpskih sestara# organizova-

le su ju~e pomen stradalim kraji{kim Srbima.

- Svake godine organizujemo parastos za poginule Kraji-

{nike i zakusku u prostorijama Kola za one koji su ostali bez

svojih domova. Ovo je najmawe {to moèmo da u~inimo za wih.

Trudi}emo se i daqe da wihova stradawa ne budu nikad zabo-

ravqena - kazala je predsjednik Kola Jadranka Savi}.

¥ Z. D.

SVIJE]E

Kao i svake godine, Kraji{ni-

ci su 3. avgusta, uo~i "Oluje#, zapa-

lili 7.000 svije}a ispred bawolu~-

kog Hrama Hrista Spasiteqa, u znak

sje}awa na sve `rtve srpskog naro-

da u Hrvatskoj i biv{oj Republici

Srpskoj Krajini od 1991. do 1995.

godine.

DODIK I RADOJIÎ]

O PRIJEDLOGU IVE SANADERA

PUCAW

U PRAZNOStrana 2.

NEDJEQNI DODATAK

SAD USD 1 1.504169 1.528948 1.533642V. Britanija GBP 1 2.863320 2.893668 2.924119[vajcarska CHF 1 1.226852 1.239515 1.252902Japan JPY 100 1.302602 1.324550 1.355769Australija AUD 1 1.147685 1.163008 1.174997Kanada CAD 1 1.328369 1.349593 1.359981Danska DKK 1 0.258843 0.262123 0.265003Norve{ka NOK 1 0.245199 0.248092 0.251034EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830[vedska SEK 1 0.209319 0.211929 0.214409Hrvatska HRK 100 26.358642 26.855468 27.352294Srbija i Crna Gora CSD 100 2.251045 2.356422 2.438632Slovenija SIT 100 0.799764 0.816085 0.832407Turska TRY 1 0.989302 1.026090 1.071744

78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-239 i 051/243-228, telefaks 051/243-343, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA

LISTA

Zemlja Oznaka za devize i efekt.

valutu

Jedinica za devize

Kupovni za devize

Srednji

za devize

Prodajni za devize

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 7.8.2006. godineKursevi u konvertibilnimmarkama (BAM)

75. GODI[WICA OSNOVNE [KOLE U HRVA]ANIMA

IISSTTOORRIIJJAA UU [[KKOOLLSSKKIIMM KKLLUUPPAAMMAA

Strana 21.

ZAVR[ENA AKCIJA

"

GLASA SRPSKE" - BIRAMO

IDEALNI TIM BORCA

OD JANTOQAKA

DO KOVAÊVI]A

Strana 1.

sportskog dodatka

POTPISAN SPORAZUM

O REKONSTRUKCIJI

BAWOLU^KOG AERODROMA

I

BAW

\Parastos za stradale u

"

Oluji" u Hramu Svete trojice

Prvo pista,

pa novi letovi

Strana 3.

\Premijer Dodik polaè vijenac na bawolu~kom

grobqu

"

Sveti Pantelija"

REZOLUCIJA PORODICA

NESTALIH I UBIJENIH SRBA

IZ KRAJINE

Kaìte istinu

o

"

Oluji"!

BEOGRAD - Porodice nestalih i

ubijenih Srba u akciji hrvatske vojske

"Oluja# zatraìle su ju~e od zvani~ne

Hrvatske da, u ciqu pomirewa i saì-

vota, kaè istinu o ovoj akciji iz avgu-

sta 1995. godine i prestane da je slavi.

U Rezoluciji, koju su pro~itali na

Trgu Nikole Pa{i}a u Beogradu, a pre-

nijela Beta, od Hrvatske se zahtijeva da

srpskom narodu obezbijedi osnovna qud-

ska prava, povratak na ranije ostvarena

politi~ka prava, status ravnopravnog

naroda, saglasno sa Rezolucijom Parla-

mentarne skup{tine Savjeta Evrope i

status kulturno-politi~ke autonomije

na jedinstvenom kraji{kom prostoru, sa

evropskim standardima.

U dokumentu se najo{trije osu|uje

genocid nad srpskim narodom iz Kraji-

ne i Hrvatske i zatirawe srpskog naro-

da i wegovih kulturnih i duhovnih vri-

jednosti. ¥

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: [email protected]; [email protected]

Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Rajko RADOVANOVI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

ISTORIJA uv-

ijek lista samo svo-

je stranice...

U periodu izme-

|u dva svjetska rata

vo|ena je velika i

opse`na diskusija

u odgovornosti za

Prvi svjetski rat.

Pitawe: ko je

kriv - interesova-

lo je i {iroke na-

rodne mase, i tako je istra-

ìvawe do{lo pred sud cijele

Evrope, koja je htjela da zna za-

{to se ratovalo, i za{to se

opet priprema rat koji su svi

osje}ali u vazduhu. Pitawe od-

govornosti za minuli i pitawe

odgovornosti za dolaze}i rat

postalo je tako jedno prakti~-

no politi~ko pitawe, pa je i

razumqivo da su u svim zemqa-

ma toj temi bile posve}ene

kwige i studije. U ne maloj li-

teraturi, vrlo va`no mjesto

zauzimalo je i pitawe ratne

odgovornosti u vezi sa "Sara-

jevskim atentatom#...

Kritiku raznih apstrakt-

nih ispitivawa i mi{qewa o

uzrocima svjetskog rata u vezi

sa "Sarajevskim atentatom#

trebalo je istorijski i prika-

zati i obrazloìti.

Tog zama{nog posla pri-

hvatio se vrsni intelektua-

lac dvadesetog vijeka mladi

Veselin Masle{a (ina~e, ro-

|eni Bawolu~anin), koji je

uveliko krstario Evropom,

uìvao veliki ugled, i wego-

vo se mi{qewe uzimalo kao

meritorno.

"Vidjeli smo kako se od ve-

likih svjetskih suprotnosti, u

traèwu najpovoqnijeg rje{-

ewa, u stvari u èqi za etap-

nim rje{ewima, problem im-

perijalisti~kih suprotnosti

sveo na Balkan, i jo{ daqe na

unutra{wu konsolidaciju i

ja~awe Austro-ugarske, pri ~e-

mu je Bosna kao politi~ka i

strate{ka ta~ka igrala va`nu

ulogu, i kako se poslije we-

govog otvarawa vratio na we-

govu polaznu ta~ku. Borba za

kolonije je, u jednom ~asu isto-

rije, dobila vid borbe za BiH,

a borba za Bosnu dobila je svoj

pravi smisao borbom za kolo-

nije i svjetsku prevlaku. U tom

smislu, i samo u tom smislu,

sarajevski atentat, kao dio

borbe za BiH jeste jedan od

uzroka rata, a odgovornost za

rat leì iskqu~ivo na onima

koji su tu borbu za BiH vodi-

li, a ne na "Mladoj Bosni# ko-

ja je htjela da BiH bude slo-

bodna i nezavisna od ma ~ijih

imperijalisti~kih interesa...#

Tako je, dakle, u svojoj stu-

diji "Mlada Bosna i pitawe

ratne odgovornosti#, pisao um-

ni Veselin Masle{a koji je,

kasnije, misteriozno poginuo u

bici na Sutjesci.

Kako danas izgleda na{a

planeta u obrisu svih politi-

ka koje se negdje prepli}u, a

negdje sudaraju?

Sve je u svijetu, kada je ri-

je~ o dominaciji i diktatu pra-

vila "novog svjetsk-

og poretka# ostalo,

ipak, nepromijewe-

no, jedino u BiH ko-

ja je i danas u cen-

tru pa`we mo}nih

sila, niko ne poka-

zuje ni èqu, a ka-

moli namjeru, da ta

nesre}na dràva bu-

de slobodna i neza-

visna i ni~ijim "im-

perijalisti~kim interesima

podre|ena#.

[tavi{e, sva tri naroda u

BiH, koje, poslije minulog kr-

vavog me|usobnog rata i podje-

le na Federaciju BiH i Repu-

bliku Srpsku, ni{ta nije pri-

velo pameti, ve} svako i daqe

traì svog pokroviteqa i za-

{titnika izvan granica ro|e-

ne dràve. [to je jo{ gore, a

za cijelo okruèwe i opasni-

je, ni Srbi ni Hrvati ni

Bo{waci ne èle ravnoprav-

nost, ili je èle iznijansira-

nu iz svog ugla, a jo{ mawe po-

kazuju èqu da BiH bude gra-

|ansko dru{tvo. Zbog istorij-

skog iskustva, svi gledaju is-

kqu~ivo i jedino svoj nacio-

nalni interes, {to po logici

stvari apsolutno negira bilo

kakvu zajedni~ku dràvu ~ak i

u dalekoj budu}nosti. Pred-

wa~e Bo{waci, kao najbrojni-

ji narod, uvijek na {tetu Srba,

a ponekad i Hrvata, iako cije-

li svijet èle da ubijede u su-

protno!

BiH tako postaje globalno

sva~ija, a lokalno - nacional-

na, onih koji u woj ìve, {to

bi trebalo da bude najva`nije,

ba{ ni~ija...

U tom svjetlu vaqa anali-

zirati i prijedlog Ive Sana-

dera, premijera Republike Hr-

vatske, koji je prethodno obi-

{ao veliki dio Evrope i Bal-

kana, vjerovatno da bi dobio

zeleno svjetlo za sazivawe

eventualne konferencije o te-

ritorijalnom preure|ewu BiH.

Kaù, ideju mu je dao niko dru-

gi do Adnan Terzi}!

Nije zlo znalo s kim ima

posla!

Istog ~asa probudio se ve-

liki revolt, a pomalo i inat,

kod predsjednika Republike

Srpske Dragana âvi}a koji je

rekao:

"To je zahtjev za izazivawe

haosa. Neka ne ìvi u zabludi

(misli se na Ivu Sanadera) da

}e taj haos ostati samo u BiH.

To je opasno igrawe vatrom ko-

je bi moglo da zahvati sve

zemqe u okruèwu i zato bi

boqe i pametnije bilo da se

Sanader smiri...#

Svi bi, zapravo, u BiH tre-

balo da se smire...

Zar ne{to sli~no, na dana-

{woj relaciji Sanader - â-

vi}, u drugom kontekstu, a na

istu temu, prije ravno 80 godi-

na, nije pisao i Veselin Ma-

sle{a?

Sve se mawe ili vi{e kroz

duge godine mijewalo izuzev

tu`ne Bosne i wenog mrkog

hercegova~kog kamewa. ¥

SVE JE ISTO,

SAMO BOSNA NIJE

Pi{e Tomo MARI]

DANAS I OVDJE

5. i 6. avgust 2006.NOVOSTI

2

OD me|unarodne konfer-

encije o teritorijalnom

preure|ewu BiH, koju je pred-

loìo hrvatski premijer Ivo

Sanader, ne}e biti ni{ta, sma-

traju predsjednik republi~ke

Vlade Milorad Dodik i prvi

~ovjek Narodne skup{tine Ig-

or Radoji~i}.

- Ako Sanader misli da

moè do}i do me|unarodne kon-

ferencije, jer su se oni pre-

varili pa u Va{ingtonu prih-

vatili Federaciju BiH i time

izgubili odre|eni subjek-

tivitet, kao i da bi zbog te wi-

hove frustracije trebalo uk-

inuti Republiku Srpsku, grd-

no se varaju. Svi koji èle da

BiH bude mirna, moraju uva`-

iti ~iwenicu koja se zove Re-

publika Srpska - rekao je u

petak premijer Dodik.

On je napomenuo da je Sanad-

er imao priliku da podrì one

koji su htjeli da promijene Us-

tav BiH, i da bi to bio wegov

najboqi doprinos.

Premijer Srpske je kazao

da BiH mora posti}i un-

utra{wi kompromis i da tu ne-

ma nikakve dileme, istakav{i

da BiH moè da bude tema

me|unarodne konferencije

samo sa ciqem eventualnog

razilaèwa.

Deset godina poslije pot-

pisivawa Dejtonskog sporazu-

ma, BiH moè da se preure|uje

samo unutra{wim dogovorom

doma}ih politi~kih subjekata,

a svaki drugi na~in je neprih-

vatqiv. Ovako je ju~e Sanad-

erovu inicijativu ocijenio

predsjednik Narodne skup{ti-

ne Republike Srpske Igor

Radoji~i} istakav{i da je or-

ganizovawe BiH uz pomo}

me|unarodne zajednice posao

koji je zavr{en 1995. godine na

konferencijama u Dejtonu i

Parizu.

- Ukoliko bi to bila neka

ekonomska ili donatorska kon-

ferencija, onda je taj prijed-

log dobar. Sve ostalo nije pri-

hvatqivo. BiH je na putu

samoodrìvosti i svako sazi-

vawe me|unarodne konferen-

cije bilo bi u suprotnosti sa

namjerama Evropske unije,

Sjediwenih Ameri~kih Dràva

i ostalih bitnih faktora - is-

takao je Igor Radoji~i}.

¥ G. KLEPI]

@. MARKOVI]

OBJAVQIVAWEM tende-

ra za prodaju 65 odsto dràvnog

kapitala "Telekoma Srpske# dat

je znak za po~etak, veoma va`ne,

trì{ne utakmice od ~ijeg re-

zultata se u Republici Srpskoj

o~ekuje mnogo.

Predsjednik Vlade Republi-

ke Srpske Milorad Dodik tim

povodom je rekao da se od proda-

je "Telekoma# o~ekuje "zna~ajan

novac# i podvukao da se ponude

ispod 400 miliona evra ne}e

ozbiqnije razmatrati.

- O~ekujemo da ponude budu

ve}e od ovog iznosa. Ohrabren sam

prodajom telekoma "Mobi 63# u

Srbiji i mislim da }e to zna~aj-

no pove}ati interesovawa part-

nera te da }emo imati jednu uspje-

{no sprovedenu privatizaciju od

po~etka do kraja - kazao je Dodik.

Prema wegovim rije~ima, no-

vac od prodaje "Telekoma# bi}e

upotrijebqen za sanirawe soci-

jalnog sektora, jedan dio odvoji-

}e se za reformu Fonda penzijsko-

invalidskog osigurawa, a dio }e

biti iskori{}en za izgradwu in-

frastrukture. On je dodao da }e

se pola novca direktno iskori-

stiti za stimulaciju novih za-

po{qavawa.

- Privatizaciju "Telekoma#

treba iskoristiti i kao inicijal-

nu kapislu za ogromne investi-

cione radove u Republici Srp-

skoj i mislim da je to mogu}e u~i-

niti - kazao je Milorad Dodik.

Ministar saobra}aja i veza

Republike Srpske Nedeqko û-

brilovi} naglasio je da zakoni

Srpske dozvoqavaju mogu}nost

prodaje "Telekoma Srpske# pu-

tem licitacije, kako je to

u~iweno sa mreòm "Mobi 63# u

Srbiji.

Prema wegovim rije~ima, o

ovoj mogu}nosti moè da odlu~u-

je Direkcija za privatizaciju

Srpske. On je podsjetio i ujed-

no istakao da se "Telekom Srp-

ske# i "Mobi 63# razlikuju po

broju pretplatnika, prihodu i

~iwenici da se u Srpskoj pri-

vatizuje 65 odsto, a u Srbiji je

to ura|eno sa svih 100 odsto ka-

pitala preduze}a.

Ministar saobra}aja naveo je

da su svi potencijalni kupci, ko-

ji su ranije izrazili zaintereso-

vanost za kupovinu "Telekoma#, i

daqe u "igri# i istakao da se in-

tenzivniji pregovori o~ekuju tek

u septembru kada }e se znati ko

je otkupio tendersku dokumenta-

ciju. Da uzbu|ewe u vezi sa pro-

dajom "Telekoma Srpske# po~iwe

da raste, pokazuje i trgovawe na

Bawalu~koj berzi od petka, gdje

su akcije ovog preduze}a dosti-

gle prosje~nu cijenu od 2,1 marke

po akciji, {to je wihova rekord-

na vrijednost u 2006. godini. Na-

ime, cijene akcija "Telekoma Srp-

ske# ove sedmice, iz dana u dan,

biqeìle su rast, tako da su za

pet dana trgovawa porasle za 9,95

odsto.

Zamjenik direktora "Hipo

brokera# Zoran Jefti} kaè da

je akcijama "Telekoma Srpske# u

petak ostvaren zna~ajan obim pro-

meta te da je zabiqeèn solidan

rast cijena.

- Trì{te obe}ava, ali sma-

tram da je na pozitivne efekte

vi{e uticala cijena koju je po-

stigao "Mobi 63# u Srbiji, nego

samo objavqivawe tendera - is-

takao je Jefti}.

On podsje}a da je austrijski

"Mobilkom# ispao iz igre u Sr-

biji, a ako se zna da su ve} rani-

je odvojili ve}u sumu novca za ku-

povinu operatera u Srbiji i BiH,

o~ekuje se da na na{em trì{tu

budu jo{ zainteresovaniji.

- Nemamo mi puno opcija, ob-

javqen je tender, i sad treba da

se nadamo najboqem. Ne treba da

o~ekujemo nemogu}e, jer cijena

koja je postignuta u Srbiji, ne

treba da nas ponese. Treba da

podsjetimo i na iskustva sa

"Bawalu~kom pivarom#, iako se

ova dva preduze}a ne mogu pore-

diti. Dakle, tu nam nije bila

dovoqno dobra cijena od dvije

marke za akciju "pivare#, pa {ta

smo dobili na kraju - upozora-

va Jefti}.

On kaè da o~ekuje veliku

borbu me|u kupcima i dobru ci-

jenu, ali ni u ~emu ne treba pre-

tjerivati.

¥ Q. ÎÎ]

REPUBLI^KI PREMIJER I PREDSJEDNIK NARODNE SKUP[TINE

SRPSKE O PRIJEDLOGU IVE SANADERA

PUCAW U PRAZNO

\Milorad Dodik:

Sanader je imao

priliku da podrì

promjene Ustava BiH

\Igor Radoji~i}:

Organizovawe BiH

zavr{eno

1995. godine

Svi koji èle da BiH bude mirna, moraju uvaìti ~iwenicu

koja se zove Republika Srpska, poru~io premijer Dodik.

Ukoliko bi to bila neka ekonomska ili donatorska konferencija,

onda je taj prijedlog dobar, ocijenio je Igor Radoji~i}

NEDOBRONAMJERNO

Demokratski pokret Srp-

ske ocijenio je da prijedlog

Ive Sanadera predstavqa ne-

dobronamjerno i najdirektni-

je mije{awe u unutra{we stva-

ri druge, nezavisne dràve.

Za DEPOS je posebno izne-

na|uju}a ~iwenica da na Sana-

derovu izjavu nije reagovalo

Ministarstvo spoqnih poslo-

va BiH. Najmawe {to je mini-

star spoqnih poslova, smatra-

ju u ovom pokretu, mogao u~i-

niti je da pozove na konsulta-

cije ambasadora BiH iz Zagre-

ba, a da ambasadoru Hrvatske

uru~i protestnu notu.

Partija demokratskog pro-

gresa smatra da je Sanaderov

prijedlog dokaz osione politi-

ke Hrvatske prema okruèwu

i BiH.@IVKO MARJANAC

Reaguju}i na izjavu Ive Sa-

nadera o novoj konferenciji

za BiH, generalni sekretar So-

cijalisti~ke partije @ivko

Marjanac je ocijenio da bi na

svako mije{awe sa strane u un-

utra{we ure|ewe BiH funkci-

oneri u BiH trebalo da reagu-

ju, ali ne da odobravaju, kao

{to to ~ini dio bo{wa~kih

stranaka i predsjedavaju}i Sa-

vjeta ministara BiH Adnan

Terzi}.

Marjanac je u izjavi Srni

dodao da je Ivo Sanader, kao

predstavnik dràve koja je su-

potpisnik Dejtonskog mirov-

nog sporazuma, trebalo svoju

ideju da predstavi Kontakt gru-

pi, a ne da poziva me|unarod-

nu zajednicu na novu konferen-

ciju.

On smatra da je izjava Sa-

nadera rezultat ~iwenice da

hrvatski narod u BiH nije do-

bio ono {to je èlio.

U PETAK OBJAVQEN TENDER ZA PRIVATIZACIJU

"

TELEKOMA SRPSKE"

UTAKMICA JE POÊLA

Ne}emo ozbiqnije razmatrati ponude mawe od 400 miliona

evra, podvukao premijer Dodik. Zakoni Srpske dozvoqavaju

mogu}nost prodaje

"

Telekoma Srpske" putem licitacije,

rekao ministar ûbrilovi}

Od po~etka godine akcije "Telekoma Srpske# zabiqeìle su

rast od 20 odsto (1,75 maraka po akciji na po~etku godine), a uku-

pan prinos na ovu akciju od po~etka godine (rast cijene, plus di-

videnda) je 28 odsto, {to je izuzetno veliki prinos za sigurnu i

likvidnu akciju u koju gotovo da nema rizika ulagati.

S obzirom na to da je ukupno emitovano 491.383.755 akcija "Te-

lekoma Srpske# i ako se uzme u obzir cijena od 2,1 maraka, ukup-

na trì{na kapitalizacija je 1,32 milijarde maraka. Ako se zna

da se prodaje 65 odsto dràvnog kapitala, to bi danas po trì{noj

vrijednosti bilo 670 miliona maraka ili 343 miliona evra.

AKCIJE

ROKOVI I USLOVI

Direkcija za privatizaci-

ju Republike Srpske u petak je

zvani~no objavila tender za

prodaju 65 odsto dràvnog ka-

pitala u "Telekomu Srpske#.

Rok za podno{ewe ponuda je 4.

oktobar, do kada svi zaintere-

sovani mogu da podnesu zahtjev

za otkup tenderske dokumenta-

cije koja ko{ta 50.000 maraka.

UKUPAN promet na svim tr-

ì{tima Bawalu~ke berze u pe-

tak je bio 1,1 milion maraka, ostva-

ren kroz 663 transakcije.

Berzanski indeks ve}i je za 0,65

odsto, dok su indeksi fondova i

preduze}a iz sistema "Elektropri-

vrede# zabiqeìli pad od 0,32 od-

nosno 0,51 odsto. Od akcija PIF-

ova najve}i promet, od 44.466 mara-

ka, ostvaren je sa akcijama "Balkan

investment# fonda, po prosje~noj

cijeni od 7,19 marke za akciju. Ak-

cije {est fondova su ostvarile

rast prosje~ne cijene, od ~ega su

najve}i rast imale akcije "Pri-

vrednika# ~ija je cijena porasla za

3,33 odsto. Dobitnik dana su akci-

je preduze}a "Jedinstvo# GP AD

Gradi{ka ~ija cijena je porasla za

35,48 odsto, trgovalo po cijeni od

2,1 marke po akciji. ¥ Q. ^.

BAWALU^KA BERZA

"Privrednik" popravio vrijednost

5. i 6. avgust 2006. NOVOSTI

3

BAWA LUKA - Predstav-

nici "Aerodroma Republike

Srpske# i "Integral inèwe-

ringa#, u prisustvu republi~-

kog ministra saobra}aja i veza

Nedeqka ûbrilovi}a, potpi-

sali su ju~e u Bawoj Luci ugo-

vor o rekonstrukciji bawolu~-

ke vazdu{ne luke.

Potpisima na ugovoru, ka-

zao je ministar ûbrilovi},

stavqena je ta~ka na vi{emje-

se~ne napore nadle`nih da

obezbijede prvenstveno izvore

finansirawa i {to povoqnije

uslove za rekonstrukciju Ae-

rodroma "Bawa Luka# u Maho-

vqanima.

Lakta{ko preduze}e "Inte-

gral inèwering# dostavilo je

najpovoqniju ponudu na me|u-

narodnom tenderu za izbor iz-

vo|a~a radova.

- Nadamo se da }e izvo|a~

radova po{tovati sve {to je

tenderom predvi|eno. Neki ro-

kovi su i skra}eni, jer aero-

drom ne moè dugo da bude za-

tvoren. U su{tini, ne o~ekuje-

mo nikakve pote{ko}e, ali ako

i bude nekakvih nedoumica i ne-

jasno}a, tu je i supervizor, ko-

ji je angaòvan da nadgleda ci-

jeli posao - kazao je ûbrilo-

vi}.

Direktor "Aerodroma Re-

publike Srpske# Velimir Bo-

bi} potvrdio je da su rokovi za

zavr{etak radova zna~ajno

skra}eni, te da }e bawolu~ki

aerodrom mo`da svega desetak

dana biti potpuno zatvoren za

saobra}aj, dok se ne okon~aju

radovi na samoj pisti.

On je podsjetio da je rekon-

strukcija bawolu~ke vazdu{ne

luke posao vrijedan vi{e od 3,3

miliona maraka, koje je u cije-

losti obezbijedila Vlada Re-

publike Srpske. Rekonstrukci-

ja piste jedan je od najva`nijih

poslovnih poduhvata Aerodro-

ma "Bawa Luka#, koji u ovoj go-

dini, podsjetio je Bobi}, treba

da pro|e proces sertifikaci-

je, odnosno pregled me|unarod-

ne komisije. Taj pregled, nagla-

sio je on, obavi}e se i na dru-

gim aerodromima u okruèwu,

koji su se mawe-vi{e ve} pri-

premili za to.

Direktor "Integral inè-

weringa# Slobodan Stanko-

vi} naglasio je da su ekipe

ovog preduze}a ve} spremne za

po~etak radova, kao i da je na-

baqen neophodan materijal za

rekonstrukciju piste na bawo-

lu~kom aerodromu. Samim tim,

radovi bi mogli da po~nu ve}

ovih dana.

Obnovqena pista, bez sum-

we, bi}e mamac za nove avio-

kompanije, koje Bawu Luku tre-

ba da poveù sa evropskim de-

stinacijama. O tome su ûbri-

lovi} i Bobi} ju~e razgovara-

li sa direktorom beogradskog

Aerodroma "Nikola Tesla# Ne-

boj{om Nedeqkovi}em, koji je

najavio skoro uspostavqawe sa-

obra}aja na liniji Bawa Luka

- Beograd.

Nedeqkovi} je na konferen-

ciji za novinare kazao da je ne-

dopustivo da poslovni qudi od

Beograda do Bawe Luke putuju

po 4,5 sata, ~ak i vi{e, kada u

oba grada postoje aerodromi i

uslovi za uspostavqawe avio-

saobra}aja.

- Spremni smo da pruìmo

svaku vrstu pomo}i i da ulaè-

mo u bawolu~ki aerodrom, kao

{to smo i do sada radili. @eli-

mo da Bawu Luku, ali i druge

gradove na ovim prostorima

uveèmo u jednu regionalnu cje-

linu, da qudima omogu}imo {to

kra}a i udobnija putovawa, da

se susre}u i rade - naglasio je

Nedeqkovi}.

Konkretnijih detaqa o us-

postavqawu avio-linije Bawa

Luka - Beograd, istakao je mi-

nistar ûbrilovi}, bi}e vi{e

po~etkom septembra, kada se

o~ekuje potpisivawe novih pro-

tokola o saradwi izme|u Repu-

blike Srpske i Srbije. Ono

{to se za sada zna, dodao je on,

je potreba da se ovaj region, sa

oko 600 hiqada stanovnika, {to

boqe poveè sa prostorom na

kojem ìvi oko ~etiri milio-

na qudi.

¥ D. MAJSTOROVI]

POTPISAN SPORAZUM O REKONSTRUKCIJI BAWOLU^KOG AERODROMA

PRVO PISTA, PA NOVI LETOVIPosao vrijedan vi{e od 3,3 miliona maraka. Sav novac

obezbijedila Vlada Republike Srpske. Obnovqena

pista bi}e mamac za nove avio-kompanije, koje Bawu

Luku treba da poveù sa evropskim destinacijama

\Bobi}, ûbrilovi}, Nedeqkovi} i Stankovi}: Regionalno uvezivawe

(Snimio M. [UKALO)

BEOGRAD - Povodom 11. go-

di{wice stradawa Srba u akci-

ji Hrvatske vojske "Oluja#, ju~e

je u crkvi Svetog Marka u Beo-

gradu parastos `rtvama ove ak-

cije sluìo vikarni episkop hvo-

stanski Atanasije (Rakita).

Parastosu su prisustvovali

predsjednik Srbije Boris Tadi},

premijer Vojislav Ko{tunica,

predsjednik Koordinacionog

centra za Kosmet Sanda Ra{ko-

vi} - Ivi}, ministri u Vladi Sr-

bije Radomir Naumov, Dragan Ko-

jadinovi}, Predrag Bubalo, Slo-

bodan Vuksanovi} i mnogi drugi,

javqa Beta.

Prema podacima Dokumenta-

ciono-informacionog centra

"Veritas#, 4. avgusta 1995. oruà-

ne snage Hrvatske, uz odobrewe

i podr{ku NATO-a, u sadejstvu

sa snagama Hrvatskog vije}a od-

brane i bo{wa~ke Armije BiH,

izvr{ile su agresiju na srpsku

oblast u sastavu Republike Srp-

ske Krajine, iz koje je za samo ne-

koliko dana protjerano 220.000

Srba, prenosi Srna.

U akciji je ubijeno 1.934

Srba, me|u kojima 1.196 ci-

vila, od kojih je polovina bi-

la starija od 60 godina. Me-

|u `rtvama su 524 ène i 14

djece, a od ukupnog broja `r-

tava do kraja avgusta 1995. go-

dine ubijeno je 1.883 qudi ili

po 68 dnevno. Oko 1.500 pri-

padnika Srpske vojske Kraji-

ne je zarobqeno, od kojih se

15 jo{ nalazi u hrvatskim za-

tvorima, zbog presude za rat-

ne zlo~ine.

Predsjednik Srbije Bo-

ris Tadi} izjavio je ju~e da se

ovaj pogrom nad Srbima nika-

da ne smije zaboraviti.

- îwenicu da je u toj ak-

ciji prognano 250.000 Srba i

ubijeno oko 2.500 moramo zau-

vijek pamtiti - istakao je Tadi}.

On je podsjetio da se danas

`rtvama odaje pomen, "uz stal-

no podsje}awe da svi koji su

po~inili zlo~in moraju da od-

govaraju pred licem pravde#.

- Radi boqe budu}nosti i

Hrvatska i Srbija moraju da

rje{avaju na efikasniji na-

~in pitawe prognanih Srba -

istakao je Tadi}.

On je ocijenio da je to pri-

oritetni zadatak i predsjed-

nika Hrvatske i premijera,

Stjepana Mesi}a i Ive Sana-

dera, kao i wegov i premijera

Srbije Vojislava Ko{tunice.

Predsjednik Srbije je ista-

kao da se Srbima - povratnici-

ma mora obezbijediti bezbjed-

nost, pravo na zapo{qavawe i

sva prava da ̀ ive i rade kao rav-

nopravni gra|ani Hrvatske.

Predsjednik Vlade Srbije

Vojislav Ko{tunica poru~io je

da je rije~ o velikom i neka`we-

nom zlo~inu i da posqedice te

tragedije nikada ne mogu da bu-

du ispravqene.

- Kada se pod prijetwom uni-

{tewa protjera cijeli jedan na-

rod, jasno je da se najve}im dije-

lom posqedice ove velike trage-

dije nikada ne mogu ispraviti -

naveo je Ko{tunica i istakao da

se mora traìti na~in da ova ne-

pravda bude umawena.

Ko{tunica je dodao da nika-

da ne}e biti zaboravqena stra-

{na kolona prognanika od Kni-

na do Beograda, koja trajno svje-

do~i o velikom i neka`wenom

zlo~inu.

On je podsjetio da srpski na-

rod danas obiqeàva sje}awe na

hiqade nevino pobijenih qudi,

progon vi{e stotina hiqada Sr-

ba Kraji{nika, koji su za samo

nekoliko dana prognani i isko-

rijeweni iz domova u kojima su

vijekovima ìvjeli.

- Zato je na{a obaveza da ne-

prestano radimo da se omogu}i

povratak izbjeglih ku}ama i da

im se obezbijede puna bezbjed-

nost i po{tovawe qudskih pra-

va - zakqu~io je premijer Srbi-

je Vojislav Ko{tunica.

Nema preciznih podataka o

`rtvama "Oluje#, koja je po~ela

na dana{wi dan prije 11. godina,

ali se procjene kre}u od 700 po-

ginulih civila, {to je podatak

Helsin{kog odbora Hrvatske, do

1.960 poginulih i nestalih Srba,

od kojih 1.205 civila, koliko ih

je u evidenciji Dokumentacio-

no-informativnog centra Veri-

tas. ¥

U SRPSKOJ I SRBIJI OBIQE@ENA GODI[WICA PROGONA KRAJI[KIH SRBA

ZAVIÂJ U IZMAGLICI

Radi boqe budu}nosti i Hrvatska i Srbija moraju da

rje{avaju na efikasniji na~in pitawe prognanih Srba,

ocijenio Boris Tadi}. Nikada ne}e biti zaboravqena

stra{na kolona izbjeglica od Knina do Beograda,

koja trajno svjedo~i o velikom i neka`wenom zlo~inu,

rekao Vojislav Ko{tunica

SANDA RA[KOVI] - IVI]

Predsjednik Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju

Sanda Ra{kovi} - Ivi} uvjerena je da }e istina o nestalim i

ubijenim Srbima u akciji hrvatske vojske "Oluja# ugledati

svjetlo dana, ~ime }e biti otvoreno novo poglavqe u pri~i o

krivici za jugoslovensku krizu, javqa Srna.

Srbija ~ini sve da istina o zlo~inima u "Oluji# iza|e na

vidjelo, ali su za ~iwewe i za rezultat potrebne obje strane,

rekla je ona novinarima u Beogradu nakon parastosa za `rtve

"Oluje#.

- Ako imate jednu stranu koja stalno minimizira broj `r-

tava, tvrde}i da ih nije bilo tri hiqade, nego da je bilo 400,

onda ne moèmo daleko sti}i. Me|utim, to je pitawe koje }e stal-

no biti na stolu i stalni pritisak da se istina na kraju rasvi-

jetli - istakla je Ra{kovi} - Ivi}.

Ona je ocijenila da povratak izbjeglica u Hrvatsku "ne ide

dobro#, te da se uglavnom vra}aju samo stari qudi.

Me|u brojnim nerije{enim pitawima, kada je rije~ o povrat-

ku Srba u Hrvatsku, ona je, kao osnovne, navela pitawe stanar-

skih prava, obnove ku}a i zapo{qavawa povratnika.

JEDAN OD NAJVE]IH ZLOÎNA

Crnogorska opoziciona Srpska narodna stranka saop{ti-

la je da je hrvatska vojna akcija "Oluja# iz 1995. godine, koja

je dovela do protjerivawa vi{e od 200.000 Srba, jedan od naj-

ve}ih zlo~ina u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.

SNS je u saop{tewu izdatom povodom jedanaeste godi{wi-

ce "Oluje# naveo da poloàj Srba u Hrvatskoj nije poboq{an

i da su Srbi koji su su se vratili u Hrvatsku izloèni napa-

dima i prijetwama.

\ Sanda Ra{kovi} - Ivi}, Vojislav Ko{tunica

i Boris Tadi}: Pogrom Srba u

"

Oluji"

zauvijek pamtiti

BAWA LUKA - Zajedni~-

ka komisija Narodne skup{ti-

ne i Vije}a naroda Republike

Srpske, na sjednici odrànoj

u petak, nije usaglasila usvoje-

ni Zakqu~ak republi~kog Par-

lamenta o usvajawu Informa-

cije o primjeni ~lana 3 Zako-

na o lokalnoj samoupravi.

Kako je novinarima posli-

je sjednice saop{tio potpred-

sjedavaju}i Vije}a naroda Pe-

jo Krwi}, informacija }e pred-

laga~u, Vladi Republike Srp-

ske, biti vra}ena na doradu.

- Zatraèno je da republi~-

ka Vlada da informaciju {ta

je u~inila na primjeni ~lana 3

Zakona o lokalnoj samoupravi,

za koji je i na sjednici zajedni~-

ke komisije konstatovano da se

ne primjewuje. Traìmo da se

napravi informacija koja bi

oslikala sada{we stawe, jer

su, u onoj koja je ponu|ena ra-

nije, sadràni isti podaci kao

i u informaciji koja prije go-

dinu i po tako|e nije usvojena

u Vije}u naroda - istakao je Kr-

wi}.

On je u ime hrvatskog klu-

ba u Vije}u naroda rekao da se

neprimjewivawem ~lana 3 Za-

kona o lokalnoj samoupravi,

koji podrazumijeva zapo{qa-

vawe prema popisu iz 1991. go-

dine, ometa povratak Hrvata i

da je normalno da se oni vra}a-

ju kada znaju da ne}e mo}i pro-

na}i posao.

^lan komisije Krstan Si-

mi} rekao je poslije sjednice da

je u petak ponovo "pokrenuto

su{tinsko pitawe kako napra-

viti realnu i opstojnu BiH#.

- Slaèm se da je pitawe

povratka bitno, ali to pitawe

qudi, koji su iz pojedinih op-

{tina odlazili na razne na~i-

ne, postavqa se tako da mora-

mo imati geometriju. Meni je

ào i {to je danas u Federaci-

ji BiH mawe od 30 hiqada Sr-

ba i {to u federalnom Domu

naroda nije oformqen Klub

Srba. Ali, ni to nije bitno, jer

i da je oformqen, taj klub ne-

ma ~ije interese da brani - ka-

zao je Simi}.

On je napomenuo da je za Za-

kon o lokalnoj samoupravi u

Narodnoj skup{tini glasao Hr-

vat, a da je wegov strana~ki ko-

lega kasnije u Vije}u naroda

uloìo veto.

Zajedni~ka komisija Na-

rodne skup{tine i Vije}a na-

roda usaglasila je u petak

amandmane na Zakon o izmjena-

ma i dopunama Zakona o pra-

vobranila{tvu Republike

Srpske.

¥ @. MARKOVI]

ZAJEDNI^KA KOMISIJA NARODNE SKUP[TINE

I VIJE]A NARODA

Informacija na doradi

\ Porodice nestalih: Jo{ ~ekaju istinu

SUVI[NO

Predsjednik Narodne skup-

{tine Republike Srpske Ig-

or Radoji~i} ocijenio je da je

za Zakon o lokalnoj samoupra-

vi bilo suvi{no pokretawe

procedure za{tite vitalnog

nacionalnog interesa.

- Ta~no je da primjena ~la-

na 3 nije savr{ena, ali to pi-

tawe je problem u cijeloj BiH.

Kada bismo uzeli u obzir Fe-

deraciju BiH, mogli bismo na-

}i mno{tvo sli~nih primjera.

Vladina informacija predsta-

vqa pregled podataka i vi se sa

tim moète slagati ili ne, ali

to nije razlog za pokretawe

inicijative za za{titu vital-

nog nacionalnog interesa - re-

kao je Radoji~i}.

OBRAZOVAWE

Zajedni~ka komisija je do-

govorila da se 14. avgusta

odrì sjednica Vije}a naro-

da, na ~ijem }e dnevnom redu

biti pokretawe procedure

za{tite vitalnog nacion-

alnog interesa na Zakon o vi-

sokom obrazovawu Republike

Srpske.

- Traì}emo da u upravn-

im odborima fakulteta budu

pod jednakim uslovima zas-

tupqeni svi konstitutivni

narodi. Ukoliko se to ne

izmijeni, zakon ne}e dobiti

na{u podr{ku - rekao je u ime

Kluba Hrvata Pejo Krwi}.

5. i 6. avgust 2006.DOGA\AJI

4

BAWA LUKA - Rektor

Univerziteta u Bawoj Luci

Stanko Stani} saop{tio je u

petak da {kolarina za studen-

te ~ije se {kolovawe ne pla-

}a iz republi~kog buxeta za

{kolsku 2006/2007. godinu ni-

je pove}ana ni za jednu marku.

On u saop{tewu podsje}a

da je Savjet Univerziteta, na

sjednici odrànoj 7. jula ove

godine, donio Odluku o tro-

{kovima studija za {kolsku

2006/2007. godinu, kojom je pro-

pisano da je visina {kolari-

ne za pomenute studente ista

kao i u 2005/2006. {kolskoj go-

dini.

- Visina ove {kolarine ne-

koliko je puta mawa od one ko-

ju sami pla}aju studenti na

univerzitetima u Srbiji, Cr-

noj Gori i Federaciji BiH.

Treba napomenuti da je Savjet

odredio da se odluka, u dijelu

koji se odnosi na visinu {ko-

larine, moè preispitati pri-

je po~etka qetweg semestra

{kolske 2006/2007. godine - is-

takao je Stani}.

U saop{tewu se navodi da

je ovakva odredba usvojena kao

"izvjesni vid rezervnog rje{e-

wa za djelimi~no

poboq{awe ma-

terijalnog polo-

àja Univerzite-

ta u Bawoj Luci#.

- Naime, u vr-

ijeme dono{ewa

odluke o visini

{kolarine zapo-

~eli su inicijal-

ni pregovori Uni-

verziteta i repu-

bli~ke Vlade i

wihov je ishod ta-

da bio neizvje-

stan. Me|utim,

sada su ovi prego-

vori odmakli i

moèmo slobodno

da kaèmo da Un-

iverzitet stoji

na opredjeqewu

da }e oni da budu

uspje{no okon~a-

ni i da }e odlu-

ka Savjeta Uni-

verziteta ostati

nepromijewena - naglasio je

Stani}. U saop{tewu se doda-

je da je novina u ovoj godini

to {to je odlukom Savjeta pro-

pisano da fakulteti Univer-

ziteta samostalno odre|uju ci-

jenu dodiplomskih studija za

vanredne studente.

- Tako je ove {kolske godi-

ne do{lo do izvjesnog pove}a-

wa cijene {kolarine za ove

studente. Smatramo da je ono

bilo opravdano, kada se uzme

u obzir to da broj ovih stude-

nata nije veliki (najvi{e 400)

i da oni studiraju uglavnom na

nekoliko fakulteta, odnosno

Filozofskom, Ekonomskom i

Pravnom fakultetu. U pita-

wu su studenti koji nisu po-

stigli dobar uspjeh na prijem-

nim ispitima i nisu se na{li

unutar upisnih kvota koje je

odredila Vlada Srpske, a me-

|u wima ima i onih koji su za-

posleni, tako da za wih ove

{kolarine ne predstavqaju

preveliko finansijsko opte-

re}ewe - nagla{eno je u saop-

{tewu.

Rektor Stanko Stani} u sa-

op{tewu isti~e da su i takve

{kolarine, od hiqadu maraka,

dva i po puta mawe od onih ko-

je vrijede za privatne fakulte-

te u Srpskoj i zemqama u okru-

èwu.

¥ S. MILETI]

REKTOR BAWOLU^KOG UNIVERZITETA STANKO STANI]

[KOLARINA KAO LANI Za studente ~ije se {kolovawe ne finansira

iz republi~kog buxeta za {kolsku 2006/2007. godinu

{kolarina nije pove}ana ni za marku

\Stanko Stani}: Odluka se moè

preispitati

VI[EGRAD - U Rehabili-

tacionom centru "Vilina

Vlas# kod Vi{egrada u petak

je republi~ko Ministarstvo za

izbjegla i raseqena lica orga-

nizovalo seminar za rukovode-

}e radnike ovog Ministarstva

i {efove odsjeka, na kome se

razgovaralo o rje{avawu pro-

blema izbjeglih i raseqenih i

povratnika.

Poslije pozdravne rije~i

na~elnika op{tine Vi{egrad

Miladina Mili}evi}a i uvod-

nih napomena ministra Omera

Brankovi}a, izvje{taj o revizi-

ji alternativnih smje{taja, so-

cijalnim slu~ajevima i novim

zahtjevima podnio je pomo}nik

ministra Drago Vuleta.

Na~elnici odjeqewa u Mi-

nistarstvu izbjeglih i raseqe-

nih lica Qiqana Ore{kovi} i

Jagoda Petrovi} govorile su o

reviziji statusa raseqenih li-

ca, a pomo}nik ministra Nenad

\oki} predstavio je CEB pro-

jekat, isti~u}i wegov zna~aj,

zadatke, na~in i proceduru oda-

bira korisnika.

Vr{ilac du`nosti pomo}-

nika ministra Jasmin Samar-

xi} i na~elnik odjeqewa u Mi-

nistarstvu Borislav Bojani}

u~esnike su upoznali sa obave-

zama prvostepenog i drugoste-

penog organa u rje{avawu pred-

meta po ̀ albama i sudskim pre-

sudama, a bilo je rije~i o zdrav-

stvenom osigurawu i materi-

jalnim tro{kovima odsjeka Mi-

nistarstva.

Prema rije~ima ministra

Omera Brankovi}a, revizijom

alternativnih smje{taja do

kraja godine u{tedje}e se bli-

zu milion maraka.

- Utvrdili smo da u Repu-

blici Srpskoj alternativni

smje{taj koristi 6.851 lice,

ili 3.451 porodica. Od toga,

414 korisnika nema zakonsko

pravo na taj smje{taj. Me|u-

tim, zbog toga {to gotovo po-

lovina spada u izrazito te{ke

socijalne slu~ajeve, a ne èle-

}i da iza|u na ulicu, Vlada

Srpske je iz buxetske rezerve

izdvojila oko 400 hiqada ma-

raka, tako da }e i oni do ko-

na~nog rje{ewa ipak ostati u

alternativnim smje{tajima -

naglasio je Brankovi}. On je

podsjetio da su iz Fonda na ni-

vou BiH, u kome u~estvuju en-

titetska ministarstva i di-

strikt Br~ko, izdvojena zna-

~ajna sredstva za obnovu stam-

benog prostora.

- Grantove u vidu gra|evin-

skog materijala nastojimo qu-

dima da dopremimo do septem-

bra, kako sa radovima ne bi

u{li u zimu - rekao je Bran-

kovi}.

On je najavio i 15 miliona

maraka kredita za dugoro~nije

rje{avawe stambenih proble-

ma izbjeglih i raseqenih lica.

¥ S. HELETA

SEMINAR MINISTARSTVA ZA IZBJEGLA I RASEQENA LICA

REVIZIJA [TEDI PARE

U Republici Srpskoj alternativni smje{taj koristi

6.851 lice, ili 3.451 porodica, rekao ministar

Omer Brankovi}

\ Skup u bawi

"

Vilina Vlas": Brè do rje{ewa

PISMO koje sam uputio

predsjedniku Parlamentarne

skup{tine Savjeta Evrope

Renu van der Lindenu nalazi

se na Internet stranici Na-

rodne skup{tine i dostupno

je svima koji èle da ga vide,

rekao je u petak za na{ list

predsjednik republi~kog par-

lamenta Igor Radoji~i}.

Na ovaj na~in, on je odgo-

vorio poslanicima u Pred-

stavni~kom domu Parlamen-

ta BiH Mehmedu @ili}u i

Seadu Avdi}u, koji su ga u ~e-

tvrtak optuìli da je glav-

nim krivcem za stawe u BiH

okarakterisao Federaciju

BiH.

- ûo sam za te izjave i

mogu samo re}i da je pismo

dostupno svima i da se moè

vidjeti da sam ga napisao u

ime republi~kog parlamen-

ta, a ne u ime Parlamenta

BiH, kako su to @ili} i Av-

di} naveli - kazao je Radoji-

~i}.

U pismu prvom ~ovjeku

Parlamenta Savjeta Evrope

Radoji~i} je izrazio svoje naj-

dubqe neslagawe sa nekim od

preporuka rezolucije o ustav-

nim reformama, koje je ovaj

organ usvojio krajem juna ove

godine.

¥ @. M.

IGOR RADOJIÎ] ODGOVORIO MEHMEDU

@ILI]U I SEADU AVDI]U

Pismo svima dostupno

BAWA LUKA - Forum ro-

diteqa osnovnih i sredwih

{kola o~ekuje da }e republi~-

ka Vlada i Narodna skup{ti-

na Republike Srpske odbaci-

ti Nacrt zakona o izmjenama

i dopunama Zakona o sredwoj

{koli, kojim je predvi|eno

u~e{}e roditeqa u pla}awu

tro{kova u~enika.

- Inicijativu za naplatu

{kolarine pokrenula je Re-

publi~ka organizacija Sin-

dikata obrazovawa, nauke i

kulture i o~ekujemo da ona

ne}e pro}i. Iako se u obra-

zloèwu pomenutog nacrta

navodi da postoji ustavni os-

nov za dono{ewe zakona, Us-

tav nije regulisao napla}i-

vawe obrazovawa. Ukoliko bi

pomenuta izmjena bila usvoje-

na, spremni smo da roditeqe

pozovemo da svoju djecu ne {a-

qu u {kolu - istakao je ju~e u

Bawoj Luci Borko Xaji}.

On je dodao da Republi~-

ka organizacija Sindikata

mora da povu~e svoju inici-

jativu.

- Smatramo i da ~lanovi

ovog sindikata treba da po-

krenu inicijativu za smjenu

svog rukovodstva - naglasio

je Xaji}.

Prema wegovim rije~ima,

Forum roditeqa je 30. juna po-

slanicima sedam partija u re-

publi~koj Narodnoj skup{ti-

ni uputio zahtjev za odràva-

we skup{tinske rasprave o

stawu u {kolstvu.

- U zahtjevu smo naveli

brojne probleme u {kolstvu,

kao {to su uzimawe novca od

roditeqa, kupovawe ocjena,

zlostavqawe u~enika, neza-

konito ustupawe {kolskog

prostora i drugo. Za sada je

samo klub poslanika Srpske

radikalne stranke Republi-

ke Srpske zatraìo da se na

dnevni red uvrsti informaci-

ja o stawu u osnovnom, sred-

wem i visokom obrazovawu u

Srpskoj. Ostali nisu ni{ta

uradili po tom pitawu, pa

o~ekujemo da }e na sqede}im

sjednicama podràti inici-

jative Foruma roditeqa - ka-

zao je Xaji}.

On je dodao da nadle`ni

{to prije treba da utvrde ta-

~an broj u~enika u osnovnim

i sredwim {kolama.

- Prema na{im informa-

cijama, broj u~enika je fikti-

van i u {kolu, umjesto prija-

vqenih 178.000 |aka, zaista

ide negdje oko polovine tog

broja, tako da treba {to pri-

je rije{iti taj problem - tvr-

di Xaji}.

¥ S. Mi.

SARAJEVO - Predsjeda-

vaju}i Savjeta ministara BiH

Adnan Terzi} i otpravnik po-

slova Delegacije Evropske

komisije u BiH Renco Davi-

di potpisali su u petak u Sa-

rajevu Sporazum o finansi-

rawu "KARDS# programa za

2006. godinu, vrijedan 43,8 mi-

liona maraka.

Za projekte demokratiza-

cije predvi|eno je da se iz-

dvoji 2,9 miliona maraka, za

izgradwu institucionalnih

kapaciteta 18,6 miliona ma-

raka, od ~ega za reformu jav-

ne uprave 8,4 miliona maraka,

a za pravosu|e i unutra{we

poslove 10,2 miliona. Za eko-

nomski i socijalni razvoj

predvi|eno je 21,3 miliona

maraka, a za u~e{}e BiH u

programima Evropske unije

milion maraka.

- Ovogodi{wa buxetska

linija Evropske unije je pri-

mjer kako institucije u BiH

mogu prije samog zakqu~iva-

wa pregovora sa Evropskom

komisijom da same odrede pri-

oritete i same se dogovore o

wima - kazao je Terzi}, poja-

{wavaju}i da je rije~ o grant

sredstvima koje BiH dobija

svake godine.

On je ~estitao Direkciji

za evropske integracije BiH,

koja je tokom ove godine uspje-

la da koordini{e rad insti-

tucija u BiH kako bi do{lo

do potpisivawa sporazuma.

Davidi je istakao da je

ciq ovakvih sporazuma da se

pomogne konsolidacija BiH

kao demokratske zemqe i da se

podrì razvoj funkcionalnih

institucija, koje bi trebalo

da predvode proces wene inte-

gracije u Evropsku uniju.

- Ova finansijska pomo}

treba da podrì reformu

privrede i tranziciju BiH

prema trì{noj ekonomiji i

da joj pomogne da se integri-

{e u Evropsku uniju. Ovim

poku{avamo da pomognemo u

odre|ivawu pravnog okvira

za za{titu okoline, kako to

predvi|aju zakoni Evropske

unije. Tako|e, na ovaj na~in se

pomaè saradwa BiH sa dru-

gim zemqama regiona - rekao

je Davidi.

Davidi je podsjetio da ovo

nije jedina finansijska po-

mo} koju Evropska unija obez-

bje|uje za BiH, te da, pored

bilateralne pomo}i koju do-

bija od pojedinih zemaqa ~la-

nica Evropske unije, postoje

programi zajednice koji se

usmjeravaju za projekte u BiH.

Renco Davidi je izrazio

nadu da }e svi projekti koje

ovaj program i sli~ni u BiH

obuhvataju biti sprovedeni

brzo i efikasno.

¥ @. D.

REPUBLIKU Srpsku je u

prvoj polovini ove godine po-

sjetilo 89.580 turista i u tom

periodu zabiqeèno je 216.999

no}ewa, {to je za 24 odsto vi-

{e nego lani.

Podaci Zavoda za statisti-

ku Republike Srpske pokazuju

da je tokom proteklih {est mje-

seci zabiqeèno 128.848 no}e-

wa turista iz BiH, koji su

uglavnom posje}ivali bawe i

planinska odmarali{ta u Repu-

blici.

U istom periodu Republi-

ku Srpsku je posjetio 88.151

strani turista, od ~ega najvi-

{e iz Srbije i Crne Gore -

57.086. Po broju gostiju slije-

de Hrvatska (8.832), Slovenija

(4.941), Wema~ka (2.890), Ita-

lija (2.355), Austrija (1.846),

Velika Britanija (1.334), Sje-

diwene Ameri~ke Dràve

(1.268). Od ukupnog broja stra-

nih turista, wih 41.255 boravi-

lo je u planinskim centrima, a

12.978 u bawama.

Republika Srpska raspola-

è kapacitetom od 3.485 soba i

7.362 leàja. U junu su regi-

strovana 19.173 dolaska turista

i 45.888 no}ewa, {to je u odno-

su na maj vi{e za 10,5 odsto, od-

nosno 22,1 odsto.

¥ D. V. M.

SPORAZUM BiH I EVROPSKE KOMISIJE

Za reforme 43,8 miliona

REPUBLI^KI ZAVOD ZA STATISTIKU

Raste broj turista \Renco Davidi i Adnan Terzi}:

Potpisi na sporazum

FORUM RODITEQA O INICIJATIVI SINDIKATA

OBRAZOVAWA, NAUKE I KULTURE

Namet mimo Ustava

PRWAVOR - Strpqivo ~e-

kamo 1. jul 2007. godine, kada }e-

mo se rije{iti prisustva me|una-

rodne zajednice na ovim prosto-

rima i kada }emo kona~no mo}i

sami da odlu~ujemo, kazao je, iz-

me|u ostalog, predsjednik Srp-

ske demokratske stranke Dragan

âvi}, na strana~koj konvenciji

u Prwavoru.

- Bi}e to zna~ajan datum, jer

}e prakti~no prestati dugogo-

di{wa okupacija stranog fakto-

ra na na{oj zemqi - rekao je u pe-

tak âvi} u prwavorskom Domu

kulture.

Kao kandidat za predsjedni-

ka Republike Srpske, âvi} je

ukazao na sve prisutniju apati-

ju kod naroda kada je u pitawu

politi~ki ìvot i naredni op-

{ti izbori.

Najavio je i rekonstrukciju

stranke, isti~u}i da SDS ima ka-

pacitet i snagu da sa~uva ugled i

"zadrì vode}u ulogu u politi~-

kom ìvotu Republike Srpske#.

Na skupu su govorili i viso-

ki funkcioneri ove stranke Bo-

rislav Boji} i Mom~ilo Nova-

kovi}, a predstavili su se i kan-

didati iz Prwavora za poslani-

ke u novom sazivu Narodne skup-

{tine Republike Srpske - Neve-

na Karda{, Miroslav [ikarac

i Dragana Toma{. ¥ B. R.

5. i 6. avgust 2006. POLITIKA

5

BAWA LUKA - Predsjed-

nik Saveza nezavisnih socijal-

demokrata Milorad Dodik osu-

dio je izjave i upozorewa koji-

ma se Srbima iz Federacije

BiH sugeri{e da ne glasaju za

politi~ke partije iz Republi-

ke Srpske. On ih je nazvao "pri-

jetwom i zastra{ivawem Srba

iz ovog entiteta i poku{ajem

afirmacije podani~ke politi-

ke, politike koja ih je otjera-

la iz Federacije BiH#.

Milorad Dodik je u izjavi za

Srnu, u petak, ocijenio nedopu-

stivim da bilo ko sebi uzme za

pravo, kao {to je to u~inio aka-

demik Qubomir Berberovi}, da

poziva Srbe iz Federacije BiH

da glasaju za stranke iz tog en-

titeta, kako, navodno, "ne bi

usporili i zaustavili proces

povratka, kom{ijskog povjere-

wa i zdravog suìvota#.

- Gra|ani u svim demokrat-

skim dràvama, na izborima

se ne opredjequju za imena,

ve} prvenstveno za programe

politi~kih stranaka i o~i-

gledno je da su ne samo gra|a-

ni Republike Srpske, ve} i

Srbi iz Federacije BiH pre-

poznali u SNSD-u snagu i ga-

ranciju sposobnu da im omogu-

}i miran i siguran ìvot, po-

vrat imovine, zaposlewe - do-

dao je Dodik.

Milorad Dodik je podsje-

tio da na podru~ju Republike

Srpske djeluju politi~ke par-

tije iz Federacije BiH, ~ije

programe gra|ani na izborima

treba da "ocijene#, te da to is-

to pravo SNSD traì i u Fe-

deraciji BiH.

Lider nezavisnih socijal-

demokrata je jo{ naveo da je

akademik Qubomir Berbero-

vi} predstavnik politike ko-

ju zastupa Srpsko gra|ansko vi-

je}e. Dodik je nazvao takvu po-

litiku "podani~kom#, dodav-

{i da od we Srbi iz Federa-

cije BiH nemaju nikakve ko-

risti. ¥

MILORAD DODIK O IZJAVAMA AKADEMIKA QUBOMIRA BERBEROVI]A

ZASTRA[IVAWE SRBA IZ FEDERACIJE

Konvencija u Prwavoru: Najavqena rekonstrukcija stranke

OBAVQAJU]I pripreme

za sprovo|ewe op{tih izbora 1.

oktobra, izborne komisije Kne-

èva i Bratunca obavile su

`rebawe redoslijeda politi~-

kih subjekata i bira~kih mje-

sta za imenovawe ~lanova bi-

ra~kih odbora.

Sada je poznato da }e 7.349

bira~a upisanih u Centralni

bira~ki spisak za op{tinu

Kneèvo glasati na 22 redovna

bira~ka mjesta, a zanimqivo je

da prvi put ove godine ne}e bi-

ti bira~kog mjesta za glasawe

u odsustvu, jer nema nijednog bi-

ra~a sa tom opcijom glasawa.

U bira~ke odbore bi}e ime-

novana 82 ~lana i isto toliko

zamjenika, koje predloè poli-

ti~ki subjekti, prema raspore-

du utvr|enom `rebawem.

- Bira~ki odbori broje tri

ili pet ~lanova, u zavisnosti od

broja bira~a upisanih na bi-

ra~ki spisak, a nijedan poli-

ti~ki subjekat ne}e mo}i ima-

ti vi{e od jednog predstavni-

ka na bira~kom mjestu. S obzi-

rom na broj ~lanova bira~kih

odbora i broj bira~kih mjesta,

svaki politi~ki subjekt dobio

je po dva bira~ka mjesta - re-

kao je ~lan komisije Oliver

Blagojevi}.

On je saop{tio da }e komi-

sija obavijestiti sve politi~-

ke subjekte o rezultatima `re-

bawa, a oni su du`ni da listu

svojih prijedloga za ~lanove bi-

ra~kih odbora dostave u roku

od sedam dana. Oni koji to ne

urade u propisanom roku, gube

pravo da budu zastupqeni u bi-

ra~kim odborima.

Popuna bira~kih odbora, u

tom slu~aju, vr{i}e se predstav-

nicima onih stranaka koje su

dostavile prijedloge, ponovo

prema redoslijedu sa `rebawa.

- Ponovo apelujemo na poli-

ti~ke subjekte da u bira~ke od-

bore predloè najstru~nije

qude, sa iskustvom u sprovo-

|ewu izbora. Mada }e za sve ~la-

nove biti organizovana obuka,

iskustvo je neophodno, jer se ra-

di o obimnom i sloènom poslu,

za koji je potrebno znawe i psi-

hofizi~ka sposobnost - kaè

Blagojevi}.

Svi oni koji ne pro|u obu-

ku, koju }e OIK organizovati

od 1. do 20. septembra, ne}e mo-

}i u~estvovati u radu bira~kih

odbora, bez obzira na to ko ih

je predloìo, naglasio je on.

Predsjednik Izborne komi-

sije u Bratuncu Mitar Te{i}

saop{tio je da je za oktobarske

izbore na podru~ju ove op{ti-

ne prijavqeno 40 politi~kih

subjekata, preciziraju}i da je

od toga 30 politi~kih parti-

ja, {est koalicija i ~etiri ne-

zavisna kandidata. Glasawe }e

se obaviti na 25 bira~kih mje-

sta, od kojih je jedno mjesto za

glasawe u odsustvu.

- Ima}emo jedno bira~ko

mjesto za lica koja su upisana

za glasawe u inostranstvu, a

koja se na dan izbora zateknu

na podru~ju op{tine Bratu-

nac - rekao je Te{i}.

Na preliminarnom bira~-

kom spisku, prema wegovim ri-

je~ima, registrovano je 12.440

lica, {to je za 2.210 glasa~a

mawe u odnosu na prethodne

izbore.

- Za predstoje}e izbore re-

gistrovan je znatno mawi broj

glasa~a, a jedan od razloga je

taj {to ve}ina gra|ana nije

zamijenila dokumenta po

CIPS-ovom projektu - ista-

kao je Te{i}, dodaju}i da je

lokalna izborna komisija oba-

vijestila Bratun~ane, koji u

me|uvremenu podnesu zahtjev

za izdavawe novih li~nih ka-

rata, da }e se na}i na izvodu

Centralnog bira~kog spiska

za ovu op{tinu.

Te{i} je rekao da }e do 1.

septembra biti formirani

bira~ki odbori i da }e, nakon

toga, uslijediti obuka ~lano-

va, koju sprovodi Op{tinska

izborna komisija.

¥ R. VELEU[I]

K. ]IRKOVI]

OP[TINSKE IZBORNE KOMISIJE KNE@EVO I BRATUNAC

KRA]I SPISKOVI BIRAÂ

Apel na politi~ke subjekte da u bira~ke odbore predloè

najstru~nije qude. Mnogi gra|ani nisu zamijenili dokumente

po CIPS-ovom projektu, pa je registrovano mawe bira~a

[EKOVI]I - Nepuna dva

mjeseca do predstoje}ih jesewih

izbora natjerala su stranke i par-

tije u {ekova~koj op{tini da se

aktiviraju i potraè boqi re-

zultat od prethodnog.

Gledaju}i sada{we stawe,

prijavqeno u op{tinskoj Izbor-

noj komisiji, od devet parlamen-

tarnih stranaka ~etiri su u potra-

zi za boqitkom izvr{ile promje-

ne na ~elu.

Najprije je na ~elo Saveza ne-

zavisnih socijaldemokrata do{ao

Velibor Milo{evi}, umjesto Ri-

stana Risti}a. Milo{evi} je, pak,

fotequ u Demokratskoj srpskoj

stranci prepustio poslaniku Je-

zdimiru Kazanovi}u.

Do promjene je do{lo i kod

Srpske radikalne stranke "Dr

Vojislav [e{eq#, gdje je svoj tron

prepustio potpredsjedniku Mi}i

Gavri}u, a sam preuzeo wegovo

mjesto dugogodi{wi predsjednik

Rista Nade`din.

U DNS-u je odnedavno ~el-

nik Mom~ilo Vla~i}, dugogo-

di{wi lider Srpske demokrat-

ske stranke, iskusan politi~ar, za

kojeg su vezani najboqi rezulta-

ti wegove biv{e stranke.

I, najzad, Socijalisti~ka par-

tija je dobila predsjednika u Slo-

bodanu Luki}u, dok je tu fotequ

napustio Milisav Joki}.

Pomenimo i one koji su osta-

li ~vrsto pri svojim ~elnicima:

u PDP-u Risto Lazi}, u SPO-u

Milan Dragovi}, te u SDS-u Sla-

vi{a Mrkaji}, dok novoformi-

rana Stranka ekonomskog prospe-

riteta ne}e u~estvovati na repu-

bli~kim izborima. ¥ B. M.

IZ STRANA^KOG @IVOTA [EKOVI]A

Rokade na ~elu partija

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA

Ciq opstanak na politi~kom vrhu

BIJEQINA - ^lan Izvr-

{nog odbora Srpske radikalne

stranke Republike Srpske \oko

Paji} rekao je u petak u Bije-

qini da su sve u~estaliji poku-

{aji preno{ewa ustavnih nad-

le`nosti sa republi~kih na za-

jedni~ke institucije.

On je dodao da }e se ova

stranka zalagati da vrati dio

nadle`nosti na nivo Republike

Srpske, javqa Srna.

- Bori}emo se da sprije~imo

te protivustavne radwe - rekao

je Paji}, koji je i nosilac liste

za Predstavni~ki dom Parla-

mentarne skup{tine BiH za iz-

bornu jedinicu 2.

Govore}i o privatizaciji

u Srpskoj, Paji} je rekao da

se kapital Fabrike duvana u

Bawoj Luci nudi za svega 2,5

miliona maraka, a samo zemq-

i{te na kojem se nalaze objek-

ti ove fabrike vrijedi 10 mi-

liona. Na konferenciji za no-

vinare predstavqeni su kandi-

dati ove stranke za oktobar-

ske izbore u BiH: Boàna

Dragi} za Predstavni~ki dom

Parlamentarne skup{tine

BiH iz izborne jedinice 2, te

Miko Perkovi} i Vaso Paji}

za Narodnu skup{tinu Repu-

blike Srpske iz izborne jedi-

nice 4. ¥

SAVEZ NEZAVISNIH

SOCIJALDEMOKRATA

Klub Bo{waka

ru{i BiH

BAWA LUKA - Savez neza-

visnih socijaldemokrata saop-

{tio je u petak da potpuno podr-

àva ideju predsjednika Narod-

ne skup{tine Republike Srpske

o ustavnom redefinisawu mjesta

i uloge Vije}a naroda.

- Klub Bo{waka u tom vije-

}u po~eo je serijski da zaustavqa

zakonske akte, koje donosi Na-

rodna skup{tina, obja{wavaju}i

to za{titom vitalnog nacional-

nog interesa, a u stvari se radi

o projektovanoj blokadi insti-

tucija Republike Srpske kako bi

se umawila funkcionalnost bo-

qeg dijela Bosne i Hercegovine

- pi{e u saop{tewu SNSD-a.

Dodaje se da "Klub Bo{waka

na ovaj na~in ru{i BiH, bez ob-

zira na to {to je wihov ciq Re-

publika Srpska, jer su i ovda{we

republi~ke institucije u stva-

ri institucije BiH#.

- Nakon izbora, redefini-

sawe uloge Vije}a naroda i dru-

gih institucija, koje su evident-

na smetwa i predmet zloupotre-

ba, mora ukqu~iti princip reci-

prociteta institucija u entite-

tima - navedeno je u saop{tewu.

To zna~i, dodaje se, da dijelo-

vi politi~kog i dràvnog apa-

rata moraju postojati u oba enti-

teta sa jednakim ovla{}ewima

ili ne trebaju postojati ni u sa-

mo jednom entitetu. ¥ N. G.

BAWA LUKA - Kandidat

Socijalisti~ke partije za Par-

lamentarnu skup{tinu BiH

@ivko Marjanac izjavio je u

petak da su sve reforme na ni-

vou BiH stale.

- Stale su ustavne refor-

me, reforma policije i revizi-

ja privatizacije. Socijalisti

ne}e nikada podràti zajedni~-

ku policiju na nivou BiH, a is-

to tako traì}e iscrpne po-

datke o privatizaciji dru{tve-

ne imovine - rekao je Marjanac.

On je postavio pitawe fi-

nansirawa predizbornih aktiv-

nosti vode}ih stranaka, koje,

kako je rekao, zloupotrebqavaju

svoje donatore ucjewuju}i ih

bezvrijednim uslugama.

Socijalisti o~ekuju naj-

mawe {est mandata u Narodnoj

skup{tini Republike Srpske,

re~eno je na konferenciji za

novinare. Na predstoje}e izbo-

re izlaze sa punim listama kan-

didata, izuzev kandidovawa za

predsjednika Republike Srp-

ske i ~lana Predsjedni{tva

BiH.

Kandidati u {est izbornih

jedinica za Narodnu skup{ti-

nu su: @ivko Obradovi}, Ra-

denko Komqenovi}, @arko Jo-

vi~i}, Petar \oki}, Budimir

A}imovi} i Zdravko Krsmano-

vi}, a za Parlamentarnu skup-

{tinu BiH kandidati su @iv-

ko Marjanac, Dragan Peri} i

Branko Jo{i}.

Za kantonalne skup{tine

kandidati su Du{ko Bosni},

Slobodan Pudar, Branislav

Mitika i Milorad Bodroà,

dok su u Parlament Federaci-

je predloèni Du{ko Veki},

Zdravko A}imovi}, Nada Pal-

vestra, Mensud Krqe{, Jovan

Baji}. Za Predstavni~ki dom

Parlamentarne skup{tine

BiH kandidati su Vid Jela~i},

Vladimir Pudar i Dragan Ko-

va~evi}.

¥ Lk. R.

SOCIJALISTI^KA PARTIJA

Posustale reforme

SRPSKA RADIKALNA STRANKA REPUBLIKE SRPSKE

Odbrana nadle`nosti

PRWAVOR - Kandidat Saveza nezavisnih

socijaldemokrata na izborima za Narodnu skup-

{tinu Republike Srpske bi}e Slavi{a Sandi},

a za Parlamentarnu skup{tinu BiH Drago Ka-

labi}, saop{tio je Op{tinski odbor SNSD-a

Prwavor.

Predsjednik Odbora, ali i kandidati Sandi}

i Kalabi}, poru~ili su da je ciq SNSD-a da na

oktobarskim izborima pobijede, kao i da na mje-

stima poslanika u parlamentima Srpske i BiH

"pro|u# oba predloèna kandidata.

- U~ini}u sve da Prwavor postane poziti-

van primjer, poput Bawe Luke i Lakta{a. Ove

izbore shvatam kao prvo poluvrijeme utakmice,

~iji kraj treba da bude u oktobru 2008. godine,

kada }e biti odràni lokalni izbori. Ciqevi

su nam projekti na objektima infrastrukture i

traì}emo reviziju privatizacije - rekao je u

petak Sandi}.

On je istakao da stranka u ove izbore ulazi

opu{teno i dodao da politi~ki protivnici ni-

kada nisu imali lak{i izbor.

- Na{i politi~ki protivnici su svojim ra-

dom, odnosno neradom sami sebe diskvalifiko-

vali iz ozbiqne politi~ke pri~e. S druge stra-

ne, SNSD i Milorad Dodik su kroz rad Vlade u

nekoliko posqedwih mjeseci jasno pokazali ku-

da treba da ide Republika Srpska - rekao je San-

di}.

Kalabi} je poru~io da je jedini izlaz masov-

na i odlu~na podr{ka SNSD-u na oktobarskim

izborima, jer je ova stranka jedini garant opstan-

ka Republike Srpske.

¥ J. D.

PARTIJA

DEMOKRATSKOG PROGRESA

Dvostruki

standardi

BAWA LUKA - Izvr{ni

direktor Partije demokrat-

skog progresa Gavrilo Anto-

ni} u petak je ponovio stav

stranke da Vije}e naroda Re-

publike Srpske ne smije biti

instrument opstrukcije i de-

strukcije, nego mehanizam za-

{tite nacionalnog interesa,

javila je Srna.

On je na konferenciji za

novinare u Bawoj Luci ocije-

nio da bo{wa~ki predstavni-

ci u Vije}u naroda prakti~no

blokiraju zakonodavni proces

u Srpskoj.

- Razvoj Bosne i Hercego-

vine ne moè se graditi na du-

plim standardima - rekao je An-

toni}.

On je dodao da Vije}e naro-

da u Federaciji BiH nikada

nije ni konstituisano, dok su

bo{wa~ki predstavnici u Vi-

je}u naroda Republike Srpske

hiperaktivni. ¥

PRWAVORSKI ODBOR SNSD-a

Zacrtali pobjedu

Lider SNSD-a osu|uje upozorewa Srbima da ne glasaju

za politi~ke stranke iz Republike Srpske. Dodik smatra

takve izjave poku{ajem afirmacije podani~ke politike

SARAJEVO - Sve op{tinske

izborne komisije obavezne su da

ponove kompletan postupak imen-

ovawa ~lanova bira~kih odbora,

saop{teno je u petak iz Central-

ne izborne komisije BiH, javila

je Srna.

Op{tinske izborne komisi-

je dobi}e naredne sedmice jasna

uputstva. Nakon saznawa da po-

stupak ̀ rebawa i imenovawa ~la-

nova bira~kih odbora nije spro-

veden u skladu sa Izbornim zako-

nom BiH, CIK je donio Odluku

o izmjeni Uputstva o utvr|ivawu

kvalifikacija i broja ~lanova

bira~kih odbora, postupku `re-

bawa i imenovawu odbora. ¥

CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA BiH

Ponoviti postupak

5. i 6. avgust 2006.EKONOMIJA

6

MRKOWI] GRAD - Uspo-

stavqawe privredne saradwe

izme|u mrkowi}kih i preduze-

}a iz Srbije bila je tema raz-

govora predstavnika Privred-

ne komore Srbije i rukovodstva

op{tine Mrkowi} Grad.

Dvije strane razgovarale su o

saradwi u oblasti proizvodwe

PVC stolarije, elektri~ne ener-

gije i tekstilne industrije.

Delegaciju Privredne ko-

more Srbije predvodili su di-

rektor Predstavni{tva za BiH

dr Zoran Bojovi} i predstav-

nik Kompanije "Vuji}# iz Va-

qeva Dubravko Parezanovi}.

Oni su razgovarali sa na-

~elnikom op{tine Zoranom Te-

geltijom, na~elnikom Odjeqe-

wa za privredu i dru{tvene dje-

latnosti Krstanom Tomi}em,

direktorom Agencije za pri-

vredni razvoj Tomislavom To-

dorovi}em i vlasnikom predu-

ze}a "Jagi stolarija# Lazom Ja-

guzovi}em.

Na sastanku je pored osta-

log zakqu~eno je da mrkowi}-

ka privreda ima {ta da ponudi-

ti trì{tu Srbije, odnosno da

postoji obostrani interes za

ulagawa u zajedni~ke proizvod-

ne programe.

Tako su predstavnici Kom-

panije "Vuji}# iz Vaqeva poka-

zali spremnost za saradwu sa

preduze}ima koja se bave proiz-

vodwom PVC stolarije, odno-

sno pakovawa fla{irane vode.

- U proizvodwi i plasmanu

PVC stolarije postoji zajed-

ni~ki interes Kompanije "Vu-

ji}# i mrkowi}kih preduze}a -

kaè direktor Predstavni{tva

Privredne komore Srbije za

BiH dr Zoran Bojovi}.

- Uskoro }emo poku{ati u

Mrkowi} Grad da dovedemo pri-

vrednike iz jo{ nekoliko kom-

panija iz Srbije, koji bi treba-

li da na|u interes za zajedni~-

ka ulagawa.

Ciq nam je da uspostavimo

protok roba na obje strane, jer

nam na ruku Sporazum o slobod-

noj trgovini izme|u Srbije i

BiH kojim je izbjegnuto pla}a-

we carine na uvezene proizvo-

de - obja{wava Bojovi}.

On je dodao da je razgovara-

no i o mogu}nosti uspostavqa-

wa saradwe op{tine Mrkowi}

Grad i nekih op{tina iz Srbi-

je. Ta saradwa zasnovala bi se

na partnerskim odnosima i u~e-

{}u u zajedni~kim projektima

me|unarodnih organizacija i

Evropske unije. Direktor Agen-

cije za privredni razvoj op{ti-

ne Mrkowi} Grad Tomislav To-

dorovi} rekao je da je zadovo-

qan rezultatima razgovora sa

predstavnicima Privredne ko-

more Srbije i wihovom prvom

posjetom mrkowi}koj op{tini.

- Uz razmjenu iskustava po-

stignuti su i na~elni dogovori

o saradwi u oblasti proizvod-

we PVC stolarije, elektri~ne

energije i tekstilne industri-

je - rekao je Tomislav Todoro-

vi}.

¥ S. DAKI]

PREDSTAVNICI PRIVREDNE KOMORE SRBIJE POSJETILI MRKOWI] GRAD

DVIJE STRANE JEDAN INTERESRazgovarano je o saradwi u oblasti proizvodwe PVC

stolarije, elektri~ne energije i tekstilne industrije.

Gosti zakqu~ili da mrkowi}ka privreda ima {ta da

ponudi trì{tu Srbije

Gosti iz Srbije: Zainteresovani za saradwu

BAWA LUKA - Javno

preduze}e "Lutrija Republi-

ke Srpske# je za prvih {est

mjeseci 2006. godine ostvari-

la bruto dobit od 740.999 ma-

raka, {to je znatno vi{e u od-

nosu na pro{lu godinu kada

je dobit bila 201.932 maraka.

Prema izvje{taju o poslo-

vawu dostavqenom iz "Lutri-

je Republike Srpske#, pred-

uze}e je u ovoj godini ostva-

rilo promet od 6.613.241 ma-

raka.

Fond dobitaka je bio

3.695.394 maraka, a za socijal-

na i humanitarna davawa iz-

dvojena su i upla}ena sredsta-

va u vrijednosti od 437.677 ma-

raka. Ukupan prihod je

2.533.684 maraka, a rashod

1.792.694 maraka.

Izvje{aj pokazuje da su u

ovoj godini ostvareni mnogo

boqi rezultati u poslovawu

u odnosu na 2005. godinu kada

je promet bio 5.125.119 mara-

ka. Fond dobitaka tada je bio

2.973.910 maraka, za socijalna

davawa izdvojeno je 292.782

maraka.

Ukupan prihod u 2005. go-

dini bio je 1.685.271 maraka,

a rashod 1.483.339 maraka.

Treba naglasiti da je u pro-

{loj godini za porez na pro-

met usluga pla}eno 215.120

maraka, dok u ovoj godini ni-

su izdvajana sredstva za ovu

namjenu.

U informaciji o poslova-

wu "Lutrije Republike Srp-

ske#koju je potpisao general-

ni direktor preduze}a Mi-

lanko Lazi}, na-

gla{eno je da gubi-

tak koji je naveden

u revizorskom iz-

vje{taju za 2003.

godinu i "blijedi

rezultati poslova-

wa iz pro{lih go-

dina# predstavqa-

ju istoriju.

- Na osnovu za-

kqu~aka i prepo-

ruka Glave slu`be

za reviziju javnog

sektora Republike

Srpske, menaxment

javnog preduze}a

"Lutrija Republike Srpske#

uspio je da otkloni nedostat-

ke i nepravilnosti koje se na-

vode u izvje{taju revizora,

kao i da unaprijedi poslova-

we koje je rezultiralo ova-

kvom iznosu dobiti - navodi

se u saop{tewu preduze}a

"Lutrije Republike Srpske#.

¥ M. MILUNOVI]

POSLOVAWE LUTRIJE REPUBLIKE SRPSKE U PRVIH [EST MJESECI

PUNA KESA PARA

"

Lutrija Republike Srpske" u ovoj godini je

ostvarila promet od 6.613.241 marke. Ukupan

prihod je 2.533.684, a rashod 1.792.694 maraka

Milanko Lazi}: Gubici

pripadaju pro{losti

PRIJEDOR - Preduze}e

"Dalmacijacement# ih Hrvat-

ske, koje posluje u sastavu

korporacije "Cemeks#, kupi-

lo je gra|evinsko preduze}e

"Mrakovica# iz Prijedora za

milion maraka.

Ovo je za "Glas Srpske#

potvrdio ste~ajni upravnik

"Mrakovice# Du{an Kova~e-

vi} isti~u}i da je ovih dana

upla}en avans od 200.000 ma-

raka ~ime su obezbije|ena

sredstva za uplatu obaveza

prema radnicima. Preosta-

lih, 800.000 maraka bi}e upla-

}eno do oktobra mjeseca.

- Preuzimawem tehni~ke

dokumentacije u utorak }e bi-

ti obavqena primopredaja,

nakon ~ega }e se pristupiti

rekonstrukciji postoje}ih

kapaciteta odnosno silosa i

betonara - naveo je Kova~e-

vi}.

"Dalmacijacement# je ku-

pila ovo preduze}e sa ciqem

da ga oìvi i organizuje pro-

izvodwu. Po rije~ima Du{a-

na Kova~evi}a u po~etku }e se

raditi pakovawe i distribu-

cija cementa u rinfuzu te

proizvodwa betonske galana-

terije, a kasnije }e po~eti i

izrada elemenata za betonske

hale. Preduze}e }e zapo{qa-

vati stotinu radnika.

¥ D. B.

"

DALMACIJACEMENT" KUPILA GRA\EVINSKO

PREDUZE]E IZ PRIJEDORA

Milion za

"

Mrakovicu"

Du{an Kova~evi}: Upla}en avans

LONDON - Gr~ka elektro-

privreda i jedna ameri~ka fir-

ma spremaju se za zajedni~ka ula-

gawa u izgradwu jedinstvenog tr-

ì{ta elektri~ne energije na

Balkanu, pi{e Fajnen{l tajms,

a prenosi Srna.

List podsje}a da je uz podr-

{ku Evropske unije pro{le go-

dine potpisan sporazum o stva-

rawu jedinstvenog trì{ta, {to

zna~i da }e na jugoistoku Evro-

pe biti integrisani kapacite-

ti za proizvodwu i prenos stru-

je.

To jedinstveno trì{te sa

55 miliona stanovnika ~ini}e

Gr~ka, Albanija, Makedonija,

Bugarska, Rumunija, Crna Gora,

Srbija, BiH i Hrvatska. Kako

pi{e Fajnen{l tajms, u prvoj

fazi stvarawa trì{ta potreb-

no je ja~awe postoje}ih sistema

za prenos struje izme|u pojedi-

nih dràva, a nakon toga posto-

ja}e potreba za ulagawe u izgrad-

wu novih elektrana.

Ameri~ka firma "Kauntur

global#, koja sa Gr~kom elek-

troprivredom namjerava da in-

vestira na jedinstvenom balkan-

skom trì{tu, procjewuje da }e

potro{wa struje na Balkanu ra-

sti tempom od ~etiri odsto go-

di{we.

Amerikanci i Grci su

spremni i da u procesu priva-

tizacije kupuju postoje}e termo

i hidroelektrane i da grade no-

ve, navodi britanski list. ¥

GRCI I AMERIKANCI STVARAJU JEDINSTVENO

TR@I[TE NA BALKANU

Sve se vrti oko struje

IZ PREDUZE]A "Famos#

iz Isto~nog Sarajeva na adresu

Direkcije za privatizaciju upu-

}en je zahtjev za pripremawe

programa za reprogram dugova

prema Zakonu o finansijskom

restrukturirawu dugova.

Kako saznajemo u ovom pred-

uze}u sa Poreskom upravom je

usagla{en iznos neizmirenih

dugova "Famosa# po osnovu po-

reza i doprinosa.

Prilikom sravwivawa zao-

stalih obaveza, ra~unica je po-

kazala da je ukupan dug u "Famo-

su# 3.193.721 marku, od ~ega je

po osnovu poreza i doprinosa

preduze}e zaduèno dva milio-

na 933 hiqade i 681 marku, a 260

hiqada i 040 maraka iznose za-

ra~unate kamate.

Me|utim, Direkcija za pri-

vatizaciju izradi}e program re-

programa prema jednom od na~i-

na predvi|enim zakonom.

U toku je tender za prodaju ve-

}inskog dràvnog kapitala u

"Famosu#, a kako kaù bi}e oba-

vqeni i razgovori sa potenci-

jalnim kupcem. ¥ Da. P.

ZAHTJEV PREDUZE]A

"

FAMOS" ISTO^NO SARAJEVO

U redu za reprogram

BIJEQINA - Obilna ki-

{a, koja je u no}i sa ~etvrtka

na petak pala u Republici Srp-

skoj, pogodova}e razvoju kuku-

ruza i soje koji su jo{ na wiva-

ma i povoqno }e uticati na wi-

hov rod, izjavio je pomo}nik

ministra za poqoprivredu Re-

publike Srpske Milorad Jova-

novi}, javqa Srna.

Prema wegovim rije~ima, u

Bawoj Luci je tokom pomenute

no}i palo, za usjeve optimal-

nih 30 litara ki{e po kvadrat-

nom metru, dok je u Bijeqini

palo 15 litara po metru kva-

dratnom.

- Kukuruzu i soji, koji su

ve} bili u te{kom stawu, ovo

osvjeèwe je do{lo u pravom

trenutku, jer im je u ovoj fazi

razvoja neophodno oko 30 lita-

ra vode po kvadratnom metru -

rekao je Jovanovi}.

On smatra da }e prinosi ku-

kuruza i ove, kao i pro{le go-

dine, ostati na nivou dowe gra-

nice isplativosti za proizvo-

|a~e, koja se kre}e od pet do

{est tona po hektaru, dok je

evropski prosjek prinos od 10

tona po hektaru.

Jovanovi} je rekao da, sa

stanovi{ta poqoprivrede, ova

godina kasni i podsjetio da su

u vrijeme sjetve vladale popla-

ve, nakon ~ega je u periodu ni-

cawa uslijedila su{a. ¥

USJEVI DOBILI

NEOPHODNU VLAGU

Ki{a natopila

oranice

[AMAC - Na podru~ju

{ama~ke op{tine uspje{no je

zavr{ena ovogodi{wa ètva

p{enice na 2.000 hektara ora-

nica.

- Prosje~an prinos na ovim

povr{inama bio je oko ~eti-

ri tone po hektaru - rekao je

samostalni stru~ni saradnik

za poqoprivredu u op{tini

[amac Mladen Axi}, javqa

Srna.


bez obzira na nepovoqne vre-

menske uslove koje su pratile

vegetaciju, kvalitet zrna je iz-

uzetno dobar.

- Problem ratara Posavi-

ne je po kojoj cijeni i kome

prodati vi{ak hqebnog ìta,

jer jo{ nema zagarantovane ot-

kupne cijene - naglasio je

Axi}.

On je rekao da resorno mi-

nistarstvo jo{ nije utvrdilo

premiju te da u op{tinu [a-

mac nije stigao zvani~an doku-

ment koji bi rije{io nedou-

mice poqoprivrednih proiz-

vo|a~a.

Ratari su, ipak, jedan dio

ovogodi{weg roda p{enice

prodali mlinovima po cijeni

od 0,25 maraka za kilogram,

dok su ostatak zadràli u vla-

stitim ambarima. ¥

ZAVR[ENA @ETVA

P[ENICE U [AMCU

@ito u

ambarima

BAWA LUKA - "Balkan Investment banka# AD Bawa Luka, pre-

ma nerevidiranom finansijskom izvje{taju, za prvo polugodi{te

ove godine, poslovala je sa neto dobiti od 149 hiqada maraka.

Na kraju ovog perioda ukupna aktiva banke bila je 90,9 mili-

ona maraka, a ukupni kapital 19,1 miliona maraka.

Prema podacima, od 30. juna kreditni portfolio je 52 milio-

na maraka, a depoziti 70,6 miliona maraka. ¥ Q. ^.

"

BALKAN INVESTMENT BANKA"

Finansijski izvje{taj

U REPUBLICI Srpskoj je u prvom polugodi{tu ove godi-

ne prodato je 715.609 kubnih metara raznih {umskih sortimena-

ta, {to je vi{e za 20,6 odsto nego u istom periodu pro{le godi-

ne, podaci su Zavoda za statistiku Srpske.

Od ukupne prodajne mase, 417.599 kubnih metara ~ine sorti-

menti od li{}arskog, a 298.010 kubika sortimenti od ~etinar-

skog drveta, javqa Srna.

Najvi{e je prodano trupaca i to u masi od 245.964 kubika od

~etinarskog i 190.296 kubika od li{}arskog drveta. ¥

PROMET DRVNIH SORTIMENATA U SRPSKOJ

Trupci najprodavaniji

5. i 6. avgust 2006. DRU[TVO

7

BAWA LUKA - Sindikat

je prezadovoqan zbog odluke re-

publi~ke Vlade da se zaposle-

nima u prosvjeti, nauci i kul-

turi isplati regres, izjavila

je u petak za na{ list predsjed-

nik Saveza sindikata Ranka

Mi{i}.

Ona je naglasila da je ovo

prvi regres koji }e biti ispla-

}en u posqedwe ~etiri godine.

Isplata ove naknade, dodala je,

regulisana je pojedina~nim ko-

lektivnim ugovorom, koji je

granski Sindikat obrazovawa,

nauke i kulture nedavno veri-

fikovao sa resornim mini-

strom Antonom Kasipovi}em.

- Raduje nas {to ministar

Kasipovi} ima razumijevawa za

probleme zaposlenih u prosvje-

ti, nauci i kulturi i nadamo se

da }e i ubudu}e dijalog sa gran-

skim sindikatom biti jo{ bo-

qi, kako bi se za{titila pra-

va radnika - naglasila je Mi{i-

}eva. Ona je doda-

la da na ovome ne-

}e stati borba

sindikata za po-

boq{awe materi-

jalo-socijalnog

poloàja radnika.

Jer, kako je rekla,

sindikat nikad ni-

je u potpunosti za-

dovoqan i uvijek

traì boqa i kvali-

tetnija rje{ewa.

Prema wenim

rije~ima, granskim

kolektivnim ugovorom regu-

lisano je da regres bude is-

pla}en u visini dvije najniè

plate u Republici Srpskoj,

odnosno 410 maraka.

Dogovoreno je da regres, u

skladu sa mogu}nostima buxe-

ta, bude ispla}en u dva dijela.

Prvi dio regresa od 246 mara-

ka prosvjetari i zaposleni u

sektoru kulture primi}e zajed-

no sa julskom platom, dok bi

preostali dio regresa trebalo

da bude ispla}en sa platom za

avgust. ¥ M. MILUNOVI]

SAVEZ SINDIKATA REPUBLIKE SRPSKE

REGRES OBRADOVAO

PROSVJETARE Raduje nas {to ministar ima razumijevawa za

probleme zaposlenih u prosvjeti, nauci

i kulturi i nadamo se jo{ boqem dijalogu sa

granskim sindikatom, kaè Ranka Mi{i}

Ranka Mi{i}: Prvi regres

u posqedwe ~etiri godine

OÊKIVAWA

Komentari{u}i odluku

Vlade Republike Srpske da se

izmire zaostala dugovawa za

plate svim buxetskim kori-

snicima, Mi{i}eva je rekla

da su obaveze prema prosvje-

tarima davno izmirene, ali da

se zaposlenima u kulturi i

pravosu|u duguje polovina jed-

ne plate. Predsjednik repu-

bli~kog Saveza sindikata o~e-

kuje da }e, u skladu sa pomenu-

tom odlukom, Vlada Srpske is-

platiti i ova dugovawa.

NEVESIWE - Poznata kul-

turno-sportska i turisti~ka ma-

nifestacija "Nevesiwska olim-

pijada#, koja se ove godine odr-

àva 131. put, po~e}e 17. avgusta

kviz takmi~ewima u samom Ne-

vesiwu, a zavr{i}e se ~etiri

dana kasnije.

Sportisti iz svih krajeva

Bosne i Hercegovine, Srbije i

Crne Gore takmi~i}e se u tri-

desetak sportskih i vite{kih

disciplina, a najboqi me|u wi-

ma osvoji}e medaqe i nov~ane

nagrade. Drugog dana manife-

stacije bi}e odràno otvoreno

prvenstvo Nevesiwa u {ahu i

basketu i Deseti festival mla-

dih guslara Republike Srpske.

Sve~ano otvarawe ovogodi{we

"Nevesiwske olimpijade#, uz bo-

gat kulturno-zabavni program,

zakazano je za subotu, u 20 ~aso-

va, u kasarni "Nevesiwska pu-

{ka#. Prethodno }e na grad-

skom stadionu biti odràn

Atletski miting Republike

Srpske, dok }e na Gradskoj pi-

jaci (kao i pro{le godine) bi-

ti prire|en sajam prehrambe-

nih proizvoda i rukotvorina.

Tako|e, u subotwem programu

Olimpijade su i otvoreno pr-

venstvo grada u stonom tenisu i

finale omladinskog turnira u

malom fudbalu. Centralni do-

ga|aji manifestacije su u nedjequ,

20. avgusta, na Brata~kom lugu,

koji je jo{ od vremena Prve neve-

siwske pu{ke postao pravo olim-

pijsko borili{te u sportskim i

vite{kim disciplinama, a gleda-

oci }e se zabaviti uz tradicional-

ne discipline, kao {to su pewa-

we na stub, skakawe na naduvani

mijeh, trka s jajetom u ka{ici, tr-

ka u vre}ama (xakovima)...

Potom }e uslijediti i naja-

traktivnije dvije discipline

cjelokupne Olimpijade: trka pu-

nokrvnih i trka brdskoplanin-

skih kowa.

Organizator Olimpijade je

op{tina Nevesiwe, a pokrovi-

teq Sekretarijat za sport i

omladinu u Vladi Republike

Srpske. ¥ @. JAWI]

PRED 131. NEVESIWSKU OLIMPIJADU

ZA SVAKOG PONE[TO

Ovogodi{wa Olimpijada po~iwe 17. avgusta. Sportisti

iz svih krajeva BiH, Srbije i Crne Gore takmi~i}e

se u tridesetak sportskih i vite{kih disciplina.

Fond nagrada 15.000 maraka

Nevesiwe: U o~ekivawu tradicionalne

manifestacije

BAWA LUKA - Predstavni-

ci Udruèwa omladine sa inva-

liditetom "InfoPart# razgo-

varali su sa republi~kim mini-

strom prosvjete i kulture Anto-

nom Kasipovi}em o problemima

sa kojima se tokom studirawa su-

o~avaju studenti sa invalidite-

tom i o na~inima wihovog rje-

{avawa.

U saop{tewu ovog udruè-

wa je navedeno da je ministar

tokom sastanka kazao da }e stu-

denti sa invaliditetom do kra-

ja avgusta dobiti odgovaraju}u

kancelariju u kojoj }e biti sje-

di{te Centra za pomo} ovim

studentima, koji bi trebalo da

bude formiran na Univerzite-

tu u Bawoj Luci.

- Pored osnovnih problema,

kao {to su arhitektonske bari-

jere, neprilago|eno pra}ewe pre-

davawa i polagawe ispita, veli-

ki problem predstavqa i nepri-

lago|enost studentskih domova.

Zato se veliki broj studenata sa

invaliditetom, koji ne ìve u

Bawoj Luci, odlu~uje da studira

vanredno, jer nemaju osnovne

uslove za stanovawe. Ministar

Kasipovi} obe}ao je da }e u~ini-

ti sve da se u Studentskom domu

prilagode najmawe dvije sobe, ka-

ko bi mogle da sluè studenti-

ma sa invaliditetom - istaknuto

je u saop{tewu. ¥ S. Mi.

UDRU@EWE OMLADINE

SA INVALIDITETOM

Boqi uslovi

studentima

U OSNOVNIM i sredwim

{kolama u Republici Srpskoj u

ponedjeqak, 7. avgusta, po~iwe

pripremna nastava za u~enike ko-

ji }e polagati popravne ispite.

Nastava }e se organizovati na

osnovu uputstva koje je svim {ko-

lama uputio republi~ki ministar

prosvjete i kulture Anton Kasi-

povi}.

Sve {kole su obavezne da od

7. do 18. avgusta svakodnevno or-

ganizuju odràvawe po dva ~asa

pripremne nastave za svaki na-

stavni predmet koji }e |aci pola-

gati. Predmetni nastavnici su

obavezni da pripremnu nastavu

obavqaju u okviru radne obaveze

za vrijeme vannastavnih radnih

sedmica. Direktor bawolu~ke

Gimnazije Slavica Ivo{evi}-

Weì} kaè da je sve spremno za

po~etak pripremne nastave.

- Svi nastavnici koji }e dr-

àti popravne ispite pripremi-

li su po dva ~asa dnevno za u~eni-

ke, odnosno ukupno 20 ~asova pri-

premne nastave. Na popravne is-

pite iz matematike, stranih jezi-

ka, hemije i drugih predmeta }e

iza}i oko 150 gimnazijalaca - re-

kla je Ivo{evi}-Weì}.

Direktor Medicinske {kole

u Bawoj Luci Mirko Jovi} nagla-

sio je da je na ovu {kolu stavqe-

no obavje{tewe o pripremnoj na-

stavi i da }e u ponedjeqak zapo-

~eti ove aktivnosti, prema uput-

stvu ministarstva.

- Na pripremnu nastavu tre-

balo bi da ide izme|u 120 i 130

u~enika koji }e da polaù poprav-

ni ispit. Najvi{e u~enika treba

da iza|e na popravne ispite iz

predmeta anatomija, zdravstvena

wega, hemija, fizika i drugih -

istakao je Jovi}.

Popravni ispiti u Medicin-

skoj {koli odrà}e se 21. avgusta.

Prema rije~ima direktora bawo-

lu~ke Osnovne {kole "Georgi

Stojkov Rakovski# Du{ana Mi-

{qenovi}a, i u~enici i predmet-

ni nastavnici ove {kole obavi-

je{teni su o pripremnoj nastavi

i ona }e po~eti u ponedjeqak.

- Postupili smo prema dopi-

su ministarstva, tako da }emo pri-

premnu nastavu dràti 10 dana. U

tom vremenu svaki nastavnik }e

dràti po dva ~asa dnevno iz svog

predmeta. Popravne ispite iz ma-

tematike, fizike, istorije i ge-

ografije polaga}e 12 u~enika -

kazao je Du{an Mi{qenovi}.

I u ovoj {koli popravni is-

piti zakazani su za 21. avgust.

¥ S. MILETI]

U PONEDJEQAK POÎWE PRIPREMNA NASTAVA ZA UÊNIKE

U~ewe pa popravni ispit SVI USPJE[NI

U Osnovnoj {koli "Ivo An-

dri}# u Bawoj Luci pripremne

nastave nema, jer niko od |aka

ne}e polagati popravni ispit.

- Svi na{i u~enici uspje-

{no su zavr{ili pro{lu {kol-

sku godinu. Moèmo da se pohva-

limo da smo i prethodnih godi-

na imali veoma dobre |ake i da

nema problema kada se radi o

u~ewu - kaè direktor {kole

Qubomir Star~evi}.

DRVAR - Pokrenut je pro-

jekat rekonstrukcije jedne od

najstarijih zgrada u Drvaru, ta-

kozvane Devete ku}e, koja je iz-

gra|ena jo{ 1903. godine.

Prema rije~ima predsjed-

nika Op{tinskog vije}a Drva-

ra Velimira Kuni}a, u ovaj po-

sao bi}e uloèno gotovo

400.000 maraka. Realizator pro-

jekta obnove Devete ku}e je Iz-

bjegli~ko-povratni~ki servis

iz Drvara. Novac za obnovu ove

zgrade sa 18 stanova obezbijedi-

li su Razvojni program Ujediwe-

nih nacija (UNDP), Svjetski sa-

vez crkava, Vlada Livawskog kan-

tona, Ministarstvo za izbjegla i

raseqena lica Republike Srp-

ske i op{tina Drvar. Radove iz-

vodi gra|evinsko preduze}e "VA-

MA# Drvar. ¥ M. B.

OBNOVA U DRVARU

Na redu

Deveta ku}a

5. i 6. avgust 2006.SRBIJA/CRNA GORA

8

BEOGRAD - Premijer Sr-

bije Vojislav Ko{tunica kon-

trolisa}e ubudu}e antiterori-

sti~ki bataqon, koji }e biti u

sastavu Specijalne brigade.

Iz Ministarstva odbrane

saop{teno je da }e Vlada Srbi-

je odre|ivati "nosioca protiv-

teroristi~kih dejstava#.

"Protivteroristi~ke ope-

racije pripremaju se i izvode

radi pruàwa pomo}i i podr-

{ke u onemogu}avawu terori-

sti~kih aktivnosti#, a u slu-

~aju eskalacije terorizma, Voj-

ska moè da bude angaòvana

za razbijawe i uni{tavawe te-

roristi~kih sastava.

Ministar odbrane Zoran

Stankovi} rekao je da je upo-

treba antiteroristi~kog bata-

qona posqedica donesene voj-

ne doktrine, koju je potpisao

prvi ~ovjek u zemqi, predsjed-

nik Srbije Boris Tadi}. Mi-

nistarstvo odbrane saop{tilo

je da, prema novoj doktrini Voj-

ske Srbije, odluku o upotrebi

vojske u miru donosi Skup{ti-

na, a u slu~aju da ne moè da se

sastane, to ~ini predsjednik

Republike.

Vojni analiti~ar Bojan Di-

mitrijevi} rekao je za B92 da

se u nacrtu vojne doktrine ja-

sno kaè da }e o upotrebi jedi-

nica odlu~ivati Vlada Srbije,

ali da je to jo{ uvijek u nacr-

tu i da jo{ vaè stara pravi-

la, prema kojima predsjednik

odlu~uje o upotrebi vojske.

Vojni analiti~ar Aleksan-

dar Radi} kaè da u praksi ne

postoji slu~aj da izvr{na vlast

neke zemqe odlu~uje o angaò-

vawu borbenih jedinica oruà-

nih snaga, kao i da o takvim

stvarima moè odlu~ivati je-

dino {ef dràve.

Radi} je kazao da vlade po-

jedinih zemaqa mogu da anga-

ùju neke neborbene potenci-

jale svojih vojski, ali i to sa-

mo u slu~aju ele-

mentarnih nepo-

goda ili sli~nih

vanrednih situa-

cija.

- U ê{koj, na

primjer, vlada mo-

è da odlu~i da

vojska preveze he-

likopterom va-

trogasce na mje-

sto poàra i da

rukovodi akcijom

sanirawa posqe-

dica vanrednih

situacija - nagla-

sio je Radi}.

On je kazao da je

u ve}ini zemaqa

pravilo da se poli-

cijske snage upravo podre|uju

vojsci u slu~aju potrebe i kao

primjer naveo @andarmeriju

u Francuskoj, koja je i u miru

podre|ena Ministarstvu od-

brane. ¥

KO ]E KOMANDOVATI ORU@ANIM SNAGAMA SRBIJE

VOJSKA SLU[A I PREMIJERA Prema novoj doktrini Vojske Srbije, odluku

o upotrebi vojske u miru donosi Skup{tina,

a u slu~aju da ne moè da se sastane,

to ~ini predsjednik Republike

\ Vojislav Ko{tunica i Boris Tadi}: Trka za komandnu

palicu

NADLE@NOSTI

Vojskom Srbije trenut-

no upravqaju i premijer i

predsjednik Srbije. Na sto-

love u wihovim kabinetima

stiù identi~ni izvje{taji

vojnih bezbjednosnih slu`bi.

Me|utim, uticaj predsjedni-

ka i premijera na srpske oru-

àne snage nije isti.

Vlada Vojislava Ko{tu-

nice odlu~uje o sredstvima

za svakodnevne aktivnosti

Vojske, dok je u nadle`nosti

Borisa Tadi}a komandovawe

i postavqawe najvi{ih ofi-

cira, samim tim i na~elni-

ka General{taba.

PODGORICA - ̂ ak i da se

postigne rje{ewe za status Ko-

smeta u pregovorima Beograda

i Pri{tine, pitawe je da li }e

on biti odrìv, jer ni UN-

MIK, ni kosmetske vlasti ni-

su dokazali da su sposobni da

upravqaju, ocijeweno je u najno-

vijem izvje{taju Instituta EU

za bezbjednosne studije.

UNMIK i kosmetske vla-

sti nisu dokazali da "upravqa-

ju zemqom, koja pati od nefunk-

cionalne politike, nefunkci-

onalne ekonomije i teritori-

jalnih podjela#, precizirano je

u izvje{taju Instituta. Slu-

~aj Kosova i Metohije pravno i

politi~ki potpuno je razli~it

od Crne Gore, pa }e se do kona~-

nog rje{ewa kosmetske situa-

cije do}i na sasvim drugi na-

~in, navedeno je u izvje{taju,

~iji je autor evropski stru~-

wak za Balkan Xudi Bat.

U dokumentu, ~ije su izvo-

de objavile podgori~ke "Vije-

sti#, ocijeweno je i da rje{e-

we o statusu Kosmeta ne}e au-

tomatski proizvesti rezulta-

te, ve} }e zna~iti po~etak

tranzicije prema "nekoj vrsti

nezavisnosti#, ograni~enoj

uslovima i produènim pri-

sustvom vojnih i civilnih me-

|unarodnih snaga.

- âk i da postignemo "sta-

tus# Kosmeta, pitawe je da li }e

on biti odrìv - konstatova-

no je u izvje{taju i ukazano da

EU mora sa Srbijom raditi na

"sveobuhvatnom paketu#, koji

}e ovu zemqu pripremiti za

"olujne dane# u narednih neko-

liko mjeseci.

U izvje{taju je ukazano da

pregovori o kona~nom statusu

Kosova i Metohije ulaze u zna-

~ajnu fazu i navedeno da je op-

{ti stav me|unarodne zajedni-

ce da sve treba obaviti po prin-

cipu "{to prije to boqe#.

Nagla{eno je da su pitawa

Crne Gore i Kosmeta potpuno

razli~ita, tako da se rje{ewe

za kosmetsko pitawe ne moè

traìti na isti na~in, kao u

slu~aju Crne Gore.

"Ne samo da je slu~aj Kosme-

ta pravno i politi~ki razli~it

od Crne Gore, ve} }e se i do ko-

na~nog rje{ewa situacije na

Kosmetu do}i na sasvim drugi

na~in#, navedeno je u dokumen-

tu i upozoreno da EU po pita-

wu Kosmeta treba da obrati pa-

`wu na "dubinske ekonomske

probleme, kao i na pitawa bez-

bjednosti i vladavine prava#.

U debati su, pored ekspera-

ta Instituta, koji je jedno od sa-

vjetodavnih tijela EU, u~estvo-

vali predstavnici ministar-

stava spoqnih poslova ~lanica

EU, najbliì saradnici viso-

kog predstavnika EU za spoq-

nu politiku i bezbjednost Ha-

vijera Solane i nezavisni ana-

liti~ari. ¥

IZVJE[TAJ INSTITUTA EU ZA BEZBJEDNOSNE STUDIJE

NESPOSOBNI DA VLADAJU

UNMIK i kosmetske vlasti nisu dokazali da

"

upravqaju

zemqom, koja pati od nefunkcionalne politike,

nefunkcionalne ekonomije i teritorijalnih podjela",

pi{e u izvje{taju

PODGORICA - Predsjednik

Skup{tine Srbije Predrag Mar-

kovi} izjavio je u petak da bi svi

gra|ani Crne Gore, koji to ̀ ele,

trebalo da dobiju dvojno drà-

vqanstvo, odnosno i dràvqan-

stvo Srbije.

- Poslije odluke na referen-

dumu o crnogorskoj nezavisnosti,

Srbija bi trebalo da nastavi da

brine o svojim sunarodnicima,

Srbima u Crnoj Gori, i o wiho-

vim kolektivnim pravima - kazao

je Markovi} podgori~kom "Da-

nu#. On smatra da bi Srbija tre-

balo da pomogne svim gra|anima

Crne Gore u za{titi qud-

skih prava.

- Srbija je i do sada po-

magala Crnoj Gori, pa bi

tako trebalo da bude i ubu-

du}e. To je ne{to najpri-

rodnije - naglasio je Mar-

kovi}.

Na istom fonu je i mi-

nistar za dijasporu Srbi-

je Vojislav Vuk~evi}, ko-

ji je za isti list izjavio da

srpska vlada, u tom smi-

slu, "~eka zahtjeve Srba u

Crnoj Gori#.

- Zahtjevi Srba iz Cr-

ne Gore bi}e proslije|e-

ni Ministarstvu za dija-

sporu radi ispuwewa, ko-

je }e, u granicama svojih

mogu}nosti, sa najve}im

zadovoqstvom to u~initi

- istakao je Vuk~evi}.

On je naveo da se Sr-

bi, za sada, navi{e intere-

suju za sticawe dràvqan-

stva i o~ekuje da }e im

Vlada Srbije pomo}i da

"sa malo formalnosti i

za kratko vrijeme dobiju dvojno

dràvqanstvo#. U organizaciji

Srpska narodne stranke, vi{e de-

setina hiqada gra|ana Crne Go-

re do sada je potpisalo peticiju

kojom se traì otvarawe mogu}-

nosti za sticawe dvojnog drà-

vqanstva. ¥

PREDRAG MARKOVI] O DVOJNOM DR@AVQANSTVU

Dva paso{a po èqi

\Paso{i: Veliko

interesovawe

WEGOVE crkve i grobqa su

vandalizovane, stado ra{trka-

no i pod opsadom, svijet kao da

simpati{e wihove progonioce,

ali duhovni lider Srpske pravo-

slavne crkve na Kosmetu vladi-

ka Artemije kaè da ne moè se-

bi da dozvoli luksuz samosaà-

qewa, objavio je "Va{ington

tajms#.

- Pesimizam nije odlika ~o-

vjeka od vjere - izjavio je epi-

skop ra{ko-prizrenski u inter-

vjuu konzervativnom va{ington-

skom dnevniku.

List tim povodom ocjewuje

da poruka, koju je vladika Arte-

mije pro{le nedjeqe donio u Va-

{ington, "pokazuje koliko je ma-

lo politi~kog napretka u~iwe-

no na Kosovu i Metohiji od bom-

bardovawa NATO-a 1999# i uvo-

|ewa me|unarodnog protektora-

ta UN u pokrajini.

Uprkos naporima SAD i wi-

hovih saveznika da se na|e rje{e-

we za Kosovo i Metohiju do kra-

ja godine, tokom "razo~aravaju-

}ih razgovora u Be~u nije u~iwen

veliki napredak# ukazao je list.

Vladika Artemije je, kako se

navodi, ~est gost u Va{ingtonu,

gdje poziva na uzbunu zbog sve ~e-

{}ih napada kosmetskih musli-

mana na mawinske Srbe i wiho-

ve crkve. Prema pisawu va{ing-

tonskog dnevnika, vladika je to-

kom posqedwe posjete SAD na-

i{ao na "ne{to vi{e razumije-

vawa# u Bu{ovoj administraci-

ji, ali je priznao da je na diplo-

matskom i politi~kom planu si-

tuacija te{ka.Navode}i Arte-

mijeve rije~i da je sa Kosova i

Metohije prognano vi{e od 200

hiqada Srba, uni{teno preko 15

pravoslavnih crkva, dok preo-

stali Srbi ìve u enklavama,

list podsje}a i na sukobe deve-

desetih kada su, kako se iznosi,

srpske snage èstoko reagovale

na napade OVK, a u sukobima po-

ginulo izme|u 10 hiqada i 12 hi-

qada kosmetskih Albanaca i tri

hiqade Srba, civila.

NATO je 78 dana vodio kam-

pawu bombardovawa kako bi pri-

morao srpske snage da se povuku

sa Kosmeta, uni{tavaju}i elek-

trane, fabrike i druge civilne

mete {irom tada{we SR Jugo-

slavije, pi{e "Va{ington

tajms#. ¥

NOVA RUNDA PREGOVORA

BEOGRADA I PRI[TINE

Srpski tim

u Be~u

NOVI sastanak o decentra-

lizaciji na Kosmetu u okviru pre-

govora o tehni~kim, statusno ne-

utralnim pitawima bi}e odràn

u ponedjeqak, 7. avgusta u Be~u, na-

javqeno je iz kancelarije glav-

nog me|unarodnog posrednika

Martija Ahtisarija. Kancelari-

ja specijalnog izaslanika UN za

pregovore o Kosmetu jo{ nije do-

bila zvani~nu potvrdu beogradske

delegacije da }e u~estvovati na

tom sastanku, rekla je u petak

agenciji Beta Ahtisarijev port-

parol Hua \ijang.

- Oni su, me|utim, svoju na-

mjeru da u~estvuju jasno iznijeli

u medijima - kazala je Hua \ijang

i dodala da se, po{to odgovor

Beograda jo{ nije stigao, Kance-

larija priprema i za odràvawe

sastanka o pitawima prava ma-

wina koji je planiran za utorak,

8. avgust. U najavi za medije ni-

su pomenuti nikakvi detaqi ve-

zani za taj drugi sastanak. ^lan

beogradskog pregovara~kog tima

Marko Jak{i} izjavio je u petak

za Betu da }e srpska delegacija

u~estvovati u nastavku pregovo-

ra u Be~u po~etkom idu}e nedje-

qe, ali da ne pristaje da se na

wima kosmetski Srbi tretiraju

kao mawinska zajednica u pokra-

jini. Jak{i} je objasnio da za Be-

ograd na pregovorima problem

nije bio termin sastanka, ve} na-

mjera organizatora susreta da se

razgovara o za{titi mawinskih

zajednica. ¥

VLADIKA ARTEMIJE ZA

"

VA[INGTON TAJMS"

Slab napredak na Kosmetu

PRI[TINA - Kontakt gru-

pa je u petak izrazila zabrinu-

tost zbog situacije na sjeveru

Kosmeta, gdje su nedavni doga-

|aji izazvali napetost, i pozva-

la Beograd, Pri{tinu i stanov-

nike pokrajine da preduzmu ko-

rake kako bi se osiguralo da sje-

verni dio ostane stabilan re-

gion u kojem se po{tuju prava

svih.

Kontakt grupa je u saop{te-

wu naglasila da èli da se sta-

tus Kosmeta rije{i na na~in ko-

ji }e osigurati prava i bezbjed-

nost svih gra|ana, a kojim se po-

stavqaju temeqi miroqubivog,

demokratskog i multietni~kog

dru{tva.

Me|unarodna zajednica }e

se, najavila je Kontakt grupa,

mnogo vi{e angaòvati na sje-

veru Kosmeta, i prije i poslije

utvr|ivawa statusa pokrajine,

kako bi osigurala ostvarewe

ovih ciqeva.

Kontakt grupa smatra da }e,

bez obzira na to kakav }e biti

budu}i status Kosova i Metohi-

je, kosmetski Albanci i kosmet-

ski Srbi morati da razrade

prakti~ne dogovore za sjever

Kosmeta, a kojima }e biti pro-

movisana efikasna uprava, eko-

nomski razvoj i me|usobno po-

vjerewe.

- Pozivamo Pri{tinu i Be-

ograd da se {to prije sporazumi-

ju u vezi sa ovim dogovorima u

kontekstu pregovora o budu}em

statusu kojima rukovodi speci-

jalni izaslanik UN Marti Ah-

tisari - navodi se u saop{tewu

koje je proslijedila Kancelari-

ja SAD u Pri{tini.

Kontakt grupa ukazuje da de-

centralizacija lokalne vlasti

moè pomo}i zajednicama na sje-

vernom dijelu Kosmeta da o~uva-

ju svoj identitet i za{tite svo-

ja prava. ¥

KONTAKT GRUPA ZABRINUTA ZBOG SITUACIJE NA SJEVERU KOSMETA

Po{tovati prava svih

BUDVA - Na podru~ju Bu-

dvanske rivijere trenutno bora-

vi ne{to vi{e od 36 hiqada tu-

rista, od ~ega je skoro tre}ina

stranaca. Ukupan broj gostiju u

odnosu na prethodnu godinu ve}i

je za pet odsto, saop{tila je Tu-

risti~ka organizacija Budve. U

hotelima su 12.823 gosta, od ~e-

ga 7.890 stranaca, {to je za deset

odsto vi{e nego u istom perio-

du 2005. godine. Turista je {est

odsto vi{e u kampovi du` Bu-

dvanske rivijere, u kojima je 1.650

doma}ih i 450 stranih turista.

Prema procjeni Turisti~ke or-

ganizacije Budva, u privatnom

smje{taju je 16.600 turista, od

~ega 2.600 stranih, {to je pet od-

sto vi{e nego u istom pro{lo-

godi{wem periodu. U odmarali-

{tima je broj gostiju opao za de-

set odsto - na 4.500 doma}ih go-

stiju. ¥

NA BUDVANSKOJ RIVIJERI VI[E OD 36 HIQADA TURISTA

Svaki tre}i stranac

\ Budva: Gu`ve na plaì

TEL AVIV, BEJRUT -

Izraelski borbeni avioni

bombardovali su u petak pute-

ve i tri mosta koji povezuju

Bejrut sa sjeverom Libana, po-

godiv{i nekoliko vozila, re-

kli su bezbjednosni izvori i

o~evici, prenosi Tanjug.

Ranije u petak napadnuta

su ju`na predgra|a libanske

prijestonice u vi{e od 24 na-

leta za mawe od jednog sata,

uprkos prijetwama Hezbolaha

da }e u znak osvete napasti Tel

Aviv. Meta je bilo upori{te

Hezbolaha, poslije upozorewa

izraelske strane da }e uni{ti-

ti libansku infrastrukturu,

ako se prijetwe vo|e te {iit-

ske organizacije Hasana Na-

sralaha ostvare.

Izraelski borbeni avioni

su tako|e u tri navrata napa-

li oblast kraj Balbeka u is-

to~nom Libanu, rekli su o~e-

vici i televizija Hezbolaha

"Al-Manar#, ali za sada nema

podataka o mogu}im `rtvama

i {teti. Avioni su napali ju-

`no predgra|e Bejruta Ouzai,

prvi put od po~etka sukoba.

Libanska nezavisna tele-

vizija je prikazala veliki po-

àr na nekoliko mjesta u tom

predgra|u, gdje putevi idu pa-

ralelno pistama na bejrutskom

aerodromu. Nije za sada jasno

da li je aerodrom pogo|en. Ju-

`na predgra|a Bejruta bila su

ve} vi{e puta meta izrael-

skih napada od po~etka sukoba

12. jula. Izraelska armija je

rekla da je ovog puta ga|ala,

izme|u ostalog, zgradu Hezbo-

laha i kancelariju Hamasa.

Armija je potvrdila da

bombarduje ciqeve Hezbolaha

{irom Libana, ali nije nave-

la lokacije. Opasnost od eska-

lacije sukoba pojavila se u

trenutku kada se u Ujediwen-

im nacijama nastoji da se po-

stigne dogovor o rezoluciji o

prekidu vatre.

Libanski premijer Fuad Si-

niora tvrdi da je do sada u izra-

elskim vojnim operacijama pogi-

nulo vi{e od 900 qudi, dok je na

izraelskoj strani 67 `rtava.

Broj poginulih u Izraelu

u ~etvrtak je drasti~no pove-

}an nakon pogibije osam Izra-

elaca u raketnim napadima na

sjeverni dio zemqe i ~etiri

vojnika u èstokim sukobima

u ju`nom Libanu. To je rekor-

dan broj izraelskih `rtava u

jednom danu od po~etka sukoba.

Vo|a Hezbolaha je izjavio:

- Ako vi bombardujete na{

glavni grad Bejrut, mi }emo

bombardovati... Tel Aviv.

Izraelski avioni su pri-

je toga bacali letke nad ju-

`nim Bejrutom, upozoravaju-

}i stanovnike tri kvarta da

se evakui{u. Izrael je i ra-

nije napadao ju`ni Bejrut,

gdje ìve {iiti.

Nasralah je ponudio i ne-

ku vrstu prekida vatre, izja-

viv{i:

- Bilo kad da odlu~ite da

zaustavite va{u kampawu

protiv na{ih gradova, sela,

civila i infrastrukture, mi

ne}emo ispaqivati rakete ni

na jedno izraelsko naseqe ni-

ti grad. Izraelski odbram-

beni izvori rekli su za prvi

kanal izraelske televizije

da }e Izrael uni{titi li-

bansku infrastrukturu, ako

Hezbolah ispali rakete na

Tel Aviv. ¥

5. i 6. avgust 2006. SVIJET

9UPRKOS PRIJETWAMA HEZBOLAHA IZRAELSKI AVIONI BOMBARDOVALI PRIJESTONICU LIBANA

Za mawe od jednog sata, u vi{e od 24 naleta, izraelski avioni

napali ju`na predgra|a libanskog glavnog grada

SEUL - Pripadnicima oru-

ànih snaga Ju`ne Koreje sti-

gla je "naredba# koja im i ni-

je te{ko pala: Vodite qubav!

Suo~ena sa sve malobrojni-

jim mladim generacijama iz ko-

jih se regrutuju svjeè snage,

ju`nokorejska vojska je zauzela

stav da }e vi{e vojnika biti

ako bude vi{e beba. Vojni vrh

je vije}ao i odlu~io da krene u

novu ofanzivu, ovoga puta po-

liti~ku, koja je startovala 1.

avgusta.

Radi se o brojnim olak{i-

cama koje se nude bra~nim pa-

rovima, zaposlenim u oruà-

nim snagama, ukoliko ra|aju dje-

cu. I wihova djeca }e imati

olak{ice u {kolovawu i

odrastawu, sude}i prema lokal-

noj {tampi, na koju se poziva-

ju agencije.

Ju`na Koreja ima najniù

stopu nataliteta me|u razvije-

nim zemqama u svijetu - 1,08 dje-

ce po èni, a ta stopa je jo{

nià me|u vojnim bra~nim pa-

rovima - 0,83 odsto.

- Tako niska stopa natali-

teta }e, sasvim izvjesno, ugro-

ziti na{u ekonomiju, politi-

ku i nacionalnu bezbjednost -

izjavio je general Hong Kjung-

mun, "personalac# u ju`noko-

rejskoj armiji.

- Sada smo uradili ~itav si-

stem i vjerujemo da }e rezulto-

vati ve}om stopom ra|awa - re-

kao je Hong u telefonskom in-

tervjuu Rojtersu. Prema tom

"sistemu#, armija }e nastojati

da mlade vojne bra~ne parove

ne "{eta# iz garnizona u garni-

zon radi slu`be {irom zemqe,

ve} }e im omogu}iti da najmawe

pet godina ostanu u istom mje-

stu kako bi mogli da stvaraju

dom i porodicu. Ukoliko se voj-

na porodica uve}a tre}im dje-

tetom, onda }e im vojska omogu-

}iti da izaberu geografsku lo-

kaciju gdje èle da daqe ìve

i rade za vojsku. Ju`na Koreja

se novom politikom olak{ica

vojnim bra~nim parovima ko-

ji ra|aju potomstvo, kako pri-

mje}uju neki komentatori,

ugledala na sjevernog susjeda

Demokratsku Narodnu Repu-

bliku Koreju (Sjevernu Kore-

ju), u kojoj se ra|awe beba sma-

tra dugom prema otaxbini, a

parovi sa brojnim potomstvom

se progla{avaju herojima revo-

lucije.

Sjevernokorejski tvrdo-

korni reìm i vlasti Ju`ne

Koreje su tehni~ki u ratu ve}

decenijama jer je oruàni su-

kob dana{we dvije dràve na

podijeqenom Korejskom polu-

ostrvu, koji je trajao 1950-1953,

samo "primiren# jer, poslije

primirja, nikada nije sklo-

pqen mir.

I dok sjevernokorejska dr-

àva polaè puno na vojnu teh-

nologiju na u{trb naroda, ko-

ji je sve siroma{niji i gladni-

ji, ju`nokorejska vlast je

zemqu, koja je 1960-ih godina

bila na nivou nerazvijenih

afri~kih naroda, dovela na 11.

mjesto u svijetu po ukupnom na-

cionalnom dohotku, ostaviv-

{i iza sebe i takve zemqe kao

{to su [vajcarska, Austrija

ili Belgija, moè se pro~ita-

ti na sajtovima. Ju`na Koreja

je 2002. imala ukupan dru{tve-

ni proizvod od 500 milijardi

dolara, a Sjeverna Koreja je

dostigla 15 milijardi, uz mno-

go pomo}i iz inostranstva.

Tvrdi se da je posqedwih godi-

na milion Sjevernokorejaca

umrlo od gladi poslije serije

katastrofalnih su{nih pa

plavnih godina.

Sjeverna Koreja sa 24 mi-

liona ìteqa je zemqa sa naj-

ve}im brojem vojnika po sta-

novniku - ima 1,14 miliona

pripadnika oruànih snaga i

7,45 miliona rezervista, dok

Ju`na Koreja sa 45 miliona

stanovnika ima 650 hiqada

pripadnika aktivnog sastava

i tri miliona rezervista. ¥

NOVA

"

OFANZIVA" U ORU@ANIM SNAGAMA JU@NE KOREJE

VI[E BEBA, VI[E VOJNIKA

Bra~nim parovima, zaposlenim u oruànim snagama, nude se

razne olak{ice ukoliko ra|aju djecu. Wihovi potomci

}e imati olak{ice u {kolovawu i odrastawu

\ Vojska: Niska stopa nataliteta

\Bejrut: Bombe

siju smrt

BEJRUT POD KI[OM BOMBIBEJRUT POD KI[OM BOMBIBEJRUT POD KI[OM BOMBIBEJRUT POD KI[OM BOMBIBEJRUT POD KI[OM BOMBIBEJRUT POD KI[OM BOMBIBEJRUT POD KI[OM BOMBIBEJRUT POD KI[OM BOMBIBEJRUT POD KI[OM BOMBIBEJRUT POD KI[OM BOMBI

TEHERAN - Cijene sirove

nafte na svjetskom trì{tu

mogle bi da dostignu 200 dolara

za barel ukoliko Sjediwene

Ameri~ke Dràve nastave da rade

na tome da se Iranu uvedu me|u-

narodne sankcije, upozorio je

iranski ministar spoqnih poslo-

va Manu~er Mohamadi, ali su we-

gove rije~i analiti~ari protu-

ma~ili kao "zveckawe oru`jem#.

Ova izjava je uslijedila ne-

dugo po{to su, u ponedjeqak,

Ujediwene nacije zatraìle od

Irana da u roku od mjesec dana

obustavi rad na svom nuklearnom

programu ili da se suo~i sa pri-

jetwom sankcijama, ali je Iran

odgovorio da kao nezavisna

dràva ima pravo na sopstveni

nuklearni program, prenio je Ro-

jters. Analiti~ar za pitawa en-

ergetike u kompaniji "Sitigrup

fju~ers riser~# Tim Evans sma-

tra da zvani~nici Irana sigurno

ne èle da wihovoj zemqi budu

uvedene sankcije, pa zato

poku{avaju da "proguraju# ideju

da }e {teta izazvana sankcijama

biti izuzetno velika.

Po wegovoj ocjeni, mala je

vjerovatno}a da }e cijene nafte

porasti na 200 dolara za barel.

Uprkos prijetwi sankcija-

ma, izgleda da Iranu ne mawka

kupaca za naftu, isti~u anali-

ti~ari i dodaju da je to uglavnom

posqedica rasta tra`we "crnog

zlata# u svijetu i poreme}aja u

proizvodwi u nekim zemqama kao

{to je Nigerija.

Neke dràve uvoznice nafte,

poput Japana, tre}eg najve}eg

potro{a~a ovog energenta na

svijetu, smawile su uvoz iz

Irana, budu}i da se nije nazirao

skori kraj spora ove zemqe sa

Zapadom oko iranskog nuk-

learnog programa.

Prema najnovijim podacima,

Japan je u drugom tromjese~ju ove

godine iz Irana uvozio oko 240

hiqada barela nafte na dan, {to

je za ~itavih 40 odsto mawe u

odnosu na uvoz iz istog perioda

2005. od 385 hiqada barela

dnevno. ¥

UKOLIKO DO\E DO SANKCIJA, IRAN ]E DI]I CIJENE NAFTE

Barel 200 dolara

XAKARTA - Australija i

Indonezija provjeravaju tvrdwe

indoneànskih islamskih vo|a

prema kojima je vi{e stotina

samoubica spremno da napadne

jevrejske interese u Velikoj Bri-

taniji, SAD i Australiji, i u

toku je wihova provjera.

- Australijsko Ministarst-

vo inostranih poslova sprovodi

istragu o ovim informacijama,

koje smo veoma, veoma ozbiqno sh-

vatili - izjavio je australijski

ministar za socijalna pitawa Xo

Hokej. Portparol indoneànske

nacionalne policije Anton

Bahrul Alam potvrdio je da je is-

traga u toku i da najprije moraju

otkriti koji su ciqevi islamista.

Suaib Didu, zvani~nik Pokr-

eta mladih muslimana Azije, iz-

javio je da je 217 kamikaza, me|u

kojima su 72 Indoneànina, a os-

tali iz {est dràva jugoisto~ne

Azije, ve} ukqu~eno u misiju, ob-

javio je dnevnik "Australijan#.

Didu tvrdi da }e "promocija# tri

hiqade xihadista biti organizo-

vana u subotu, u gradu Pontianaku,

na indoneànskom ostrvu Bor-

neo, a wih 200 odmah }e biti

poslato da napadne jevrejske in-

terese u Velikoj Britaniji, SAD

i mogu}e u Australiji. ¥

AUSTRALIJA I INDONEZIJA PROVJERAVAJU

TVRDWE ISLAMISTA

Prijetwe ozbiqno shva}ene

MOSUL

Poginuo {ef

policije

MOSUL - [ef policije i

dvojica wegovih tjelohraniteqa

poginuli su u petak u Mosulu u

eksploziji automobila bombe,

prenijeli su izvori iz policije.

U eksploziji u multiet-

ni~kom gradu, udaqenom 390 kilo-

metara sjeverno od Bagdada,

poginuo je policijski general

Xasim Muhamad Bilal i dvojica

wegovih tjelohraniteqa. U

samoubila~kom napadu na grad

Hadar, 90 kilometara ju`no od

Mosula, poginulo je 10 osoba,

ukqu~uju}i tri ira~ka polica-

jaca, saop{tila je policija. ¥

GUANGXOU - Broj po-

ginulih u tropskoj oluji u

Kini popeo se u petak na

{est, po{to je potvr|eno

da je jo{ jedna osoba pre-

minula, javila je kineska

agencija Sinhua.

U tropskoj oluji "Pa-

pirun#, koja je ju~e udari-

la u kinesku obalu, sra-

vweno je 840 ku}a, uni{te-

no 337 hektara zasijanih

poqa u 18 okruga u Guang-

siju, u ju`noj Kini.

Dràvni [tab za kon-

trolu poplava saop{tio

je ranije u petak da je pe-

toro qudi poginulo u pro-

vinciji Guangdong kada se

na wih sru{ila ku}a.

Vjetrovi "Papiruna#

duvali su u ~etvrtak brzi-

nom od 33 metra u sekundi,

ali je snaga vjetra u petak

opala. ¥

NOVE @RTVE U TROPSKOJ OLUJI U KINI

"Papirun" odnio {est ìvota

\Kina: Zabrawena

plovidba zbog tajfuna

HAVANA - Kuba je u petak

o{tro reagovala zbog poziva

ameri~kog predsjednika Xorxa

Bu{a, upu}enog stanovnicima

tog karipskog ostrva, da izgra-

de demokratsko dru{tvo.

Me|utim, nijedan od dvoji-

ce bra}e, ni Fidel, ni Raul, na

koga je Kastro prenio vlast,

nisu se pojavili u javnosti po-

slije Bu{ovog poziva, ve} je ko-

mentar na Bu{ov poziv kuban-

skom narodu da formira pre-

laznu vladu poslije 47 godina

Kastrove vladavine dao novi-

nar na kubanskoj televiziji.

Urednik komunisti~kog li-

sta za mlade Rogelio Polanko

izjavio je na kubanskoj televi-

ziji da je Bu{ov poziv beskori-

stan.

- Jedini na~in da se ostva-

ri Bu{ov plan o promjeni re-

ìma na Kubi je silom, a silom

ne}e uspjeti - rekao je on.

- Raul se ~vrsto nalazi na

~elu nacije i vojnih snaga, ko-

je su se pokazale kao uspje{ne

u akcijama i imaju me|unarod-

no iskustvo - upozorio je Po-

lanko.

Ameri~ki predsjednik

Bu{ otvoreno je pozvao Ku-

bance da rade na demokratskim

promjenama u zemqi, nakon

{to je kubanski predsjednik

Kastro zbog bolesti privre-

meno prenio ovla{}ewa na

svog brata Raula.

Bu{ je obe}ao punu i bezu-

slovnu pomo} stanovnicima tog

karipskog ostrva koji ̀ ele de-

mokratske promjene.

Kubanski komentator optu-

ìo je Bu{a da igra na kartu

grupa koje su protiv Kastra u

Majamiju, koje je nazvao "krvo-

èdnom mafijom#, da bi pod-

stakao pobunu protiv kubanske

vlade. ¥

KUBA O[TRO REAGOVALA NA BU[OVU PORUKU

Beskoristan poziv

5. i 6. avgust 2006.CRNA HRONIKA

TELEGRAF

10

BAWA LUKA - Nov~anik sa 1.900 maraka i li~nim dokumentima

D. K. ukraden je u prostorijama Ministarstva prosvjete i kulture Re-

publike Srpske u ulici Vuka Karaxi}a. ¥

¹ ¹ ¹

LAKTA[I - Karton cigareta i dvije vre}e sirove kafe ukra-

deni su iz diskonta "Antoni} trejd# u Trnu. [teta je oko 1.800 ma-

raka. ¥

¹ ¹ ¹

KRUPA NA UNI - Mje{tanin Dowih Petrovi}a M. [. (53) pri-

veden je jer je zapalio lova~ku ku}icu vlasni{tvo Lova~kog udruè-

wa "Viskova#, koja se nalazila na wegovoj zemqi. [teta je oko 1.000

maraka. ¥

¹ ¹ ¹

PRWAVOR - Policija je podnijela izvje{taj Tuìla{tvu BiH u

Sarajevu protiv M. S. iz Lakta{a, zbog osnova sumwe da je po~inio

krivi~no djelo prawe novca. ¥ O. M.

¹ ¹ ¹

DOBOJ - Policija iz [amca uhapsila je M. T. (19) iz tog grada

zbog osnova sumwe da je poku{ao da izvr{i razbojni{tvo nad malo-

qetnim licem u stubi{tu zgrade u ulici Cara Du{ana u [amcu.

¥ Sl. P.

DERVENTA - Qubo Kalo-

perovi} (58) iz Dowe Osiwe

kod Dervente i wegov kum Du-

{an Vuki}evi} u ~etvrtak su

posqedwi put drugovali. Sm-

rt je bila ja~a od obojice. Pro-

veli su cijelu no} u osiwskoj

kuglani. Negdje oko ~etiri uju-

tro krenuli su ku}i.

Sudbina je htjela da Du{an

voze}i se traktorom sleti s pu-

ta, udari u banderu i pogine.

Qubu Kaloperovi}a smrt

je zadesila u vlastitoj ku}i.

Pewu}i se uz stepenice spota-

kao se i pao. Obdukcijom je

utvr|eno da je smrt uzrokova-

na mo`danim udarom.

- Pred zoru u snu ~ujem ne-

kakvu lupu u ku}i. Ustala sam

iz kreveta i skamenila se kad

sam vidjela oca oblivenog kr-

vqu. Leào je na stepeni{tu -

pri~a k}erka Qube Kalopero-

vi}a Qiqana.

Qiqana zajedno sa supru-

gom i djetetom ìvi u o~evoj

porodi~noj ku}i. K}erka pri-

~a da je Qubo bio uspje{an tr-

govac. Prije rata radio je jed-

no vrijeme u dràvnoj firmi,

a kasnije je odlu~io da se sam

oku{a u trgovini. Otvorio je

vi{e prodavnica i sve su dobro

radile.

Bio je vrijedan i ~estiti

doma}in. Zajedno sa suprugom

Maricom izrodio je tri k}eri

Biqanu, Qiqanu i Sla|anu.

Sve su se poudale i djedu Qu-

bi podarile troje unu~adi.

A Qubo je volio dru{tvo i

~esto znao da po~asti i neznan-

ca. Zato je bio omiqen me|u qu-

dima. Skrhana od bola supruga

Marica pri~a da je wen mu`

prije petnaestak godina imao

sr~ani udar. Bolest je sanira-

na i nikada se kasnije nije à-

lio. @ivjeli smo skromno kao

i ve}ina na{ih kom{ija, nismo

imali ni previ{e ni premalo

- pri~a Marica.

Kaè da su ona i wen su-

prug Qubo bili sre}ni {to su

u te{ka vremena djecu izveli

na pravi put. Radovali su se

dolasku u goste k}eri i unu~a-

di, a isto tako tugovali kad su

odlazili.

Ku}a Kaloperovi}a je od

trenutka kada se saznalo da je

Qubo umro puna kom{ija, pri-

jateqa, koji zajedno sa Mari-

com i djecom èle da podijele

bol i tugu.

¥ B. TEOFILOVI]

TRAGI^NA SUDBINA QUBE KALOPEROVI]A I DU[ANA VUKI]EVI]A

SMRT POKOSILA KUMOVEPoslije druèwa u kuglani i rastanka,

Qubu Kaloperovi}a zadesio smrtonosni mo`dani udar

na stepeni{tu vlastite ku}e, a Du{an Vuki}evi}

je poginuo poslije prevrtawa traktora

\ Kaloperovi}i: Ostali bez glave porodice

\Qubo Kaloperovi}:

Umro u ku}i

SAHRANA

Kom{ije koje smo zatekli

kaù kako ovdje od ~etvrtka,

kada su kumovi nastradali,

stalno pada ki{a.

- Pada}e sve dok ne budu sa-

hraweni - kaè jedna kom{i-

nica.

Sahrana Du{ana i Qube je

u subotu. Qubo }e biti poko-

pan na mjesnom grobqu Osiwi,

a Du{an u Gorwim Ceranima

u susjednom selu.

VI[EGRAD - Policija je

otkrila devet albanskih imi-

granata prilikom rutinske

kontrole saobra}ajna na magi-

stralnom putu Vi{egrad - Us-

tipra~a. Ilegalci su zausta-

vqeni na raskrsnici Brodar u

~etvrtak ne{to prije pono}i.

Oni su putovali u dva automo-

bila iz pravca Rudog prema Sa-

rajevu. Albanci su priznali

da su u BiH u{li ilegalno na

podru~ju Mokronoga.

- Imigranti su otkriveni

u "mercedesu# kojim je upra-

vqao G. Z. iz Priboja i "xeti#

wegovog sugra|anina R. F. Tom

prilikom je utvr|eno da su Al-

banci na teritoriju BiH u{li

ilegalno - potvrdio je za "Glas

Srpske# komandir Policijske

stanice Vi{egrad Zoran U{-

}umli}.

Devet albanskih dràvqa-

na predato je Sudu za prekr-

{aje Vi{egrad, gdje im je iz-

re~ena mjera zatvora, poslije

~ega }e biti preba~eni u Ka-

zneno-popravni zavod "Kula#

u Isto~nom Sarajevu.

Pomenuti voza~i su uz iz-

vje{taj o po~iwenom krivi~-

nom djelu nelegalnog krijum-

~arewa qudi predati Tuìla-

{tvu BiH u Sarajevo.

¥ S. H.

BRODAR KOD VI[EGRADA

Uhap{eno devet imigranataBAWA LUKA - Vrhovni

sud Republike Srpske ukinuo

je presudu bawolu~kog Okru-

`nog suda (16. februara ove go-

dine) kojom je 13 lica osu|eno

na ukupno 59 godina i {est mje-

seci zatvora zbog neovla{}ene

proizvodwe i prometa opojnih

droga.

U rje{ewu o ukidawu pre-

sude Okru`nog suda navodi se

da je takva odluka donesena zbog

bitne povrede krivi~nog po-

stupka.

Novo su|ewe bi}e zakazano

pred Vrhovnim sudom.

Osu|eni su: Mladen Mili-

dragovi} (32), Pero Savi} (38)

i Bo{ko Bili} (49), iz Bawe

Luke na po {est godina zatvo-

ra, Davor êrgi} (25) i Bogdan

Bokan (26), iz Bawe Luke na po

pet godina, Jovan Jo{ilo (22),

iz Gradi{ke na ~etiri godine

i {est mjeseci, Qubi{a Bili}

(21), Milorad Vukovi} (26),

obojica iz Bawe Luke, Igor

Bilbija (28), iz Dowih Orlo-

vaca kod Prijedora, Milan Vu-

ji~i} (28), iz Gradi{ke i Si-

ni{a Jelisi} (32), iz Kozarske

Dubice na po ~etiri godine, a

Boris Torbica (27), iz Prije-

dora i Petar Leki} (34), iz

Gradi{ke na po tri godine i

{est mjeseci zatvora.

Na ovu presudu, koja je iz-

re~ena 16. februara ove godi-

ne, branioci optuènih advo-

kati Jasminka Jovi{evi}, Ja-

dranka Ivanovi}, Marica ]u-

lum, @ivko Boji}, Branko Gu-

dalo, Mirko Dabi}, Vesna Ru-

jevi}, Goran Bubi}, Krstan Si-

mi} i Sini{a Mari} uloìli

su àlbe Vrhovnom sudu.

U àlbama je navedeno da su

prvostepenom presudom u~iwe-

ne bitne povrede krivi~nog po-

stupka i da je pogre{no i nepot-

puno utvr|eno ~iweni~no stawe.

Ove àlbe Vrhovni sud je

prihvatio, pa je presuda uki-

nuta.

Iako je presuda ukinuta,

Vrhovni sud je produìo pri-

tvor Mladenu Milidragovi}u,

Peri Savi}u, Davoru êrgi}u,

Bogdanu Bokanu i Bo{ku Bi-

li}u.

Ostali optuèni brane se

sa slobode.

¥ M. DIZDAR

UKINUTA PRESUDA OPTU@ENIMA ZA TRGOVINU DROGOM

SVE IZ POÊTKA

U rje{ewu o ukidawu presude Okru`nog suda navodi

se da je takva odluka donesena zbog bitne povrede

krivi~nog postupka. Novo su|ewe bi}e zakazano

pred Vrhovnim sudom

APELACIJA

Branioci Mladena Mi-

lidragovi}a, Jasminka Jo-

vi{evi} i Jadranka Ivano-

vi} su na rje{ewe Vrhovnog

suda o produèwu pritvora

uloìli apelaciju Ustav-

nom sudu Bosne i Hercego-

vine.

- Smatramo da poslije

ukidawa presude Okru`nog

suda nije bilo osnova za

produèwe pritvora na{em

braweniku. Tom nezakoni-

tom odlukom povrije|ena su

wegova osnovna qudska pra-

va zagarantovana Ustavom

BiH i evropskom konvenci-

jom - rekla je Jasminka Jo-

vi{evi}.

BAWA LUKA - Senadu

@eri}u (42), iz Jajca, optu-

ènom za poku{aj ubistva,

po~elo je u petak u bawo-

lu~kom Okru`nom sudu no-

vo su|ewe. Wemu je prije 15

godina ukinuta osloba|aju-

}a presuda.

@eri} se tereti da je

hicem iz pi{toqa kalibra

7,65 milimetara poku{ao

da ubije Dragana Kova~i}a

(ro|enog 1963. godine), iz

Jezera. To se dogodilo u ve-

~erwim ~asovima 5. decem-

bra 1990. godine, u @eri}e-

voj kafani "Pliva# u Jeze-

ru kod Jajca.

Prije toga do{lo je do

kra}e sva|e. @eri} je tra-

ìo da Kova~i} napusti

kafanu. Me|utim on je kre-

nuo prema @eri}u, koji je

iz unutra{weg xepa jakne

izvadio pi{toq. Ispalio

je u Kova~i}a jedan metak

i pogodio ga u stomak, na-

nose}i mu te{ke povrede

od kojih se kasnije opora-

vio.

- Nisam imao namjeru da

ubijem Kova~i}a. On je kre-

nuo prema meni dok sam sje-

dio i ru~ao u kafani. Pre-

pao sam se. Govorio sam mu

da napusti kafanu. On je na-

stavio da mi prilazi, a uz to

je skinuo gorwi dio odje}e.

U strahu sam izvadio pi-

{toq. On me je zgrabio za

ruku i pi{toq je opalio.

Ne znam kako se to dogodi-

lo. Vidio sam da se Kova-

~i} sru{io na pod - kazao je

@eri}.

On je pred Vije}em peto-

rice, kojem je predsjedavao

sudija @elimir Lepir, na-

veo da je odmah prona{ao

poznanika koji mu je pomo-

gao da Kova~i}a odvezu u

bolnicu.

Svjedok Zoran Babi} na-

veo je da je vidio kad je Ko-

va~i} krenuo prema @eri-

}u koji se povla~io.

- Kova~i} je pruìo ru-

ku prema @eri}u i tad je

odjeknuo pucaw. Poslije ra-

wavawa @eri} je zajedno sa

drugim gostima kafane po-

mogao da Kova~i} bude od-

vezen u bolnicu. Mogu samo

da kaèm da smo se bojali

Kova~i}a, koji je meni ra-

nije prijetio u sudu - rekao

je Babi}.

Su|ewe je prekinuto, a

nastavi}e se 25. avgusta.

¥ M. D.

POÊO GLAVNI PRETRES SENADU @ERI]U

IZ JAJCA

Strah povukao obara~?

ZVORNIK

Priveden falsifikator

ZVORNIK - Slu`benici

Grani~ne slu`be BiH iz Zvor-

nika uhapsili su D. P. (38) na

osnovu potjernice Odsjeka za

spre~avawe organizovanog kri-

minala Centra javne bezbjedno-

sti Bawa Luka, potvrdio je na-

{em listu na~elnik Sektora

kriminalisti~ke policije CJB

Bawa Luka Darko ]ulum.

Kako saznajemo u Centru, D.

P. je uhap{en zbog sumwe da je

po~inio krivi~no djelo falsi-

fikovawe isprave. Tokom kri-

minalisti~ke obrade utvr|eno je

da je osumwi~eni koristio la-

`no ime i da je wegov stvarni

identitet M. N. (38), nastawen

u Prijedoru. Daqom provjerom

utvr|eno je da su za wim raspi-

sane dvije potjernice i to Osnov-

nog suda Bawa Luka i Osnovnog

suda Prijedor.

Poslije obrade M. N. je

predat u nadle`nost Sudske

policije, koja ga je sprovela

u Kazneno-popravni zavod Tu-

wice. ¥ O. M.

SARAJEVO - Su|ewe @eq-

ku Mitrovi}u, optuènom za

ratni zlo~in protiv civilnog

stanovni{tva u nasequ Grbavi-

ca 1992. godine, nastavqeno je u

petak u sarajevskom Kantonal-

nom sudu.

Svjedok tuìla{tva Jasmi-

na ̂ ongo je izjavila da je 13. ma-

ja 1992. godine napustila Grba-

vicu, dok je wen suprug ostao u

stanu. Prema wenom saznawu, su-

prug joj je poginuo krajem 1992.

godine u Ozrenskoj ulici, dok je

izvla~io nastradalog srpskog

komandanta.ôngo je kazala da

je od biv{eg pripadnika radnog

voda Jusufa Dizdarevi}a ~ula

da je i wen suprug bio angaò-

van u jednom od radnih vodova.

I{ao je na kopawe rovova u

Ozrenskoj ulici i u sje~u drva na

Jahorinu. Odgovaraju}i na pita-

we tuìoca ko je komandovao

radnim vodom u kojem je bio wen

suprug, svjedok je kazala da ne

zna.

Su|ewe @eqku Mitrovi}u

bi}e nastavqeno 4. septembra.

¥ V. Bu.

PROCES ZA RATNI ZLOÎN NA GRBAVICI

ûla za stradawe muà

TREBIWA - êtiri mladi}a

nasrnula su na kriminalisti~kog

policajca Centra javne bezbjed-

nosti Trebiwe M. B. u petak ne-

{to poslije pono}i. Me|utim, po-

slije odlu~nog otpora policajca,

napada~i su pobjegli.

Napad se dogodio u u ulici

Obale Luke Vukalovi}a. Mladi}i

su poku{ali da policajcu u civil-

nom odijelu otmu torbu.

Kako je M. B. poznat i kao vr-

stan xudista, on se suprotstavio

napada~ima. Prilikom napada

lak{e je povrije|en. Mladi}i su

pobjegli, a policija za wima in-

tenzivno traga.

Iz Osnovne {kole "Vuk Ka-

raxi}# u Trebiwu u ~etvrtak na-

ve~e ukradeni je ra~unar - saop-

{tila je policija.

¥ M. B.

TREBIWE

Napadnut policajac

DOBOJ - Jedno lice je teè,

a jedno lak{e povrije|eno u sa-

obra}ajnoj nesre}i koja se dogo-

dila u mjestu Crna Rijeka na re-

gionalnom putu Tesli} - Blat-

nica. Te{ko je povrije|en voza~

"golfa# ^. C. (51) iz Bijelog

Bu~ja u op{tini Tesli}, a lak-

{e wegov suvoza~ M. C., kada je

automobil sletio sa kolovoza.

Na putevima dobojskog regi-

ona u petak se dogodilo jo{ se-

dam saobra}ajnih nesre}a u ko-

jima nije bilo nastradalih, ne-

go je na vozilima pri~iwena ma-

terijalna {teta. ¥ Sl. P.

CJB DOBOJ

Dvojica povrije|enih

SARAJEVO - Saslu{awem

jednog za{ti}enog svjedoka tu-

ìla{tva "87#, u petak je u Su-

du BiH nastavqeno su|ewe Goj-

ku Jankovi}u za krivi~no djelo

zlo~in protiv ~ovje~nosti

po~iwen u Fo~i tokom 1992. i

po~etkom 1993. godine.

Svjedok "87# je izjavila da

je optuènog Jankovi}a prvi

put vidjela 3. jula 1992. godi-

ne, nakon napada srpske vojske

na selo Tro{aw u kojem je ì-

vjela.

- Iz obli`we {ume u kojoj

smo se krili vojska nas je odve-

la na jednu livadu gdje je bilo

jo{ vojnika. Ja tada nisam zna-

la ko je Gojko Jankovi}, a ne{to

kasnije su mi rekli da je on tu

bio glavni i da je to bila we-

gova jedinica. Jankovi} je bio

u maskirnoj uniformi i sa ne-

kim se stalno dogovarao preko

radio stanice {ta }e raditi -

kazala je svjedok "87#. Prema

wenoj pri~i, nakon {to su odvo-

jeni ène i djeca od mu{kara-

ca, nekoliko vojnika je povelo

ène u Buk Bijelu. Kada su kre-

nule, ubrzo se ~ula pucwava sa

livade na kojoj su ostali mu-

{karci.

- Kada smo stigle u Buk Bi-

jelu, odveli su nas u neki hotel

i tu pojedina~no ispitivali.

Mene je prvo neki vojnik odveo

u jednu sobu gdje me silovao sa

uperenim pi{toqem u glavu.

Nakon toga sam odvedena na

ispitivawe i ponovo silovana

od vi{e lica. Tog dana me silo-

valo najmawe ~etiri vojnika.

Tada sam imala 15 godina - svje-

do~ila je "87# i dodala da je

upamtila samo ime Dragana Ze-

lenovi}a.

Kako je izjavila svjedok, Ze-

lenovi} ju je silovao i u Sred-

wo{kolskom centru gdje je bi-

la dvije nedjeqe, a to su ~ini-

li i drugi vojnici ~ijih imena

se ne sje}a. Me|u wima nije bio

Gojko Jankovi}.

- Poslije sam odvedena u

Sportsku dvoranu "Partizan#

i tu ostala skoro mjesec dana.

Odatle sam odvo|ena svaku dru-

gu ili tre}u no} kada su me si-

lovali Gojko Jankovi}, Dragan

Zelenovi} i Beban Vasiqevi}.

Jankovi} i jo{ jedan vojnik su

mene i jednu udatu ènu odve-

li i u ku}u u Trnova~i i tu me

obojica silovali - kazala je

svjedok "87#.

Nakon seksualnog zlosta-

vqawa i u ku}i u Alaxi, svje-

dok "87# je odvedena u Karama-

novu ku}u u Miqevini u kojoj je

vi{e puta silovana, da bi pono-

vo bila vra}ena u Fo~u.

- Prvu no} smo proveli u

ne~ijem stanu, a me|u vojnici-

ma su bili Jankovi} i Zeleno-

vi} koji me, po ko zna koji put,

silovao. Sutradan su po mene i

jo{ dvije ène do{la dvojica

vojnika i odveli nas u drugi

stan. Odatle smo prodate voj-

nicima iz Crne Gore koji su

nas prebacili preko granice -

zavr{ila je svoje svjedo~ewe

za{ti}eni svjedok "87#.

¥ V. BUGARIN

JEDNA OD @RTAVA SILOVAWA U FOÎ SVJEDOÎLA PRED SUDOM BiH

Po mene i jo{ dvije ène do{la su dvojica vojnika

i odveli nas u drugi stan. Odatle smo prodate

vojnicima iz Crne Gore koji su nas prebacili preko

granice, rekla je za{ti}eni svjedok

"

87"

5. i 6. avgust 2006. CRNA HRONIKA

11

PO@AREVAC - Porede}i

zatvorske uslove u Srbiji i u

Evropi, na~elnik Slu`be za

prevaspitavawe Radojica [u-

tovi} tvrdi da su ovda{wi hu-

maniji, jer nema zlostavqawa

osu|enika, javio je Tanjug.

- Tokom posjete im je dozvo-

qeno da sa svojim najbliìm

komuniciraju neposredno, da

stave dijete na krilo, da se

qube sa ènom ili djevojkom.

Na zapadu osu|enik s posjetom

komunicira preko raznih pre-

preka, neprobojnog stakla i te-

lefonom - naveo je na~elnik

Slu`be za prevaspitavawe.

Prema [utovi}evim rije-

~ima, svega 15 odsto osu|enika

u "Zabeli# je radno angaòva-

no u zatvorskoj administraci-

ji, na preradi drveta ili u liv-

nici.

Zavisno od posla na kome

rade, osu|enici primaju platu

izme|u dvije i tri hiqade di-

nara mjese~no koju, zajedno sa

novcem koji dobijaju od ku}e,

tro{e u zatvorskoj kantini.

- Najvi{i iznos koji zatvo-

renik moè da potro{i mjese~-

no je 70 odsto prosje~ne zarade

u Srbiji - kazao je [utovi}, do-

dav{i da osu|enici uglavnom

novac tro{e na cigarete i hi-

gijenu.

Zatvorska trpezarija ima

dva reda stolova u dugom nizu,

a u wenom produètku su kuhi-

wa i pekara, u kojoj, uz pomo}

jednog civila, osu|enici sami

peku hqeb.

Novakovi} je rekao da se

hrana priprema prema propi-

sanim kalorijskim vrijednosti-

ma, jelovnik se mijewa nedje-

qno, a jela su raznovrsna - gra-

{ak, boranija, paprika{, gu-

la{ i pasuq koji, kako je re-

kao, zatvorenici najvi{e vole

pa se on sprema dva puta nedje-

qno. Tri obroka se "sluè# u

pravilnim razmacima, a osu|e-

nici koji su radno angaòvani

na teìm poslovima imaju i po

dvije uìne.

U prostoru ogra|enom za

sportske aktivnosti, kraj ba-

zena nekoliko tu{eva i osu|e-

nika. Uprkos vrelini qetweg

dana, "olimpijac# je prazan, jer

je wegovo kori{}ewe o~ito re-

gulisano ku}nim redom. Prema

ku}nom redu, osu|enici mogu da

se kupaju dva puta nedjeqno.

Novakovi} pokazuje na

paviqone s obnovqenim krovo-

vima i dodaje da sve zgrade ima-

ju centralno grejawe. U jednoj

od wih osu|enicima, vjernici-

ma je na raspolagawu kapela.

Soba veli~ine petnaestak kva-

drata ukra{ena je ikonama, kr-

stom i kandilom, a na sredi-

{nom postoqu otvorena Bibli-

ja. U posudama s pijeskom nije

bilo nijedne upaqene ili uga-

{ene svije}e.

Osu|enik M. V. zaduèn je za

odràvawe kapele. Mlad ~ovjek,

osu|en na 16 mjeseci za krivi~no

djelo te{ke kra|e na izdràvawe

je do{ao u februaru. ¥

(Nastavqa se)

"

KU]A QUBAVI"

Za dobro vladawe predvi-

|ene su mnoge stimulativne

mjere.

- Ne rijetko se osu|enici-

ma se "progleda kroz prste#,

posebno kada je rije~ o pravu

na kori{}ewe "ku}e qubavi#

- rekao je [utovi}.

"Ku}u qubavi# osu|eni-

ci imaju pravo da koriste tri

sata svakog tre}eg mjeseca, a

[utovi} obja{wava da ima

12 soba opremqenih kao u mo-

telu, kao i da je dan ranije u

"Zabeli# obavqeno jedno za-

tvorsko vjen~awe {to je, ka-

ù, uobi~ajena pojava.

NOVA OPTU@NICA

Nastavak su|ewa Gojku

Jankovi}u zakazan je za 31. av-

gust za kada je najavqeno

~itawe druge, nove optu`ni-

ce i izno{ewe uvodnih rije-

~i tuìla{tva i odbrane.

ÂÂK - Na Ibarskoj magi-

strali, izme|u Gorweg Milanov-

ca i â~ka, u selu Semedraì, u

petak ujutro oko dva ~as do{lo je

do te{kog sudara automobila i

kamiona, javio je Tanjug.

U smrskanom automobilu "al-

fa romeo# sa ~a~anskim registar-

skim tablicama, poginuli su vo-

za~ Branko Jokovi} (28) i Sawa

Soviq (31), dok je suvoza~ Sa{a

Kuzmanovi} (28) preminuo neko-

liko ~asova kasnije u ~a~anskoj

bolnici gdje je bio smje{ten po-

slije kra}eg zadràvawa u gor-

wemilanova~koj bolnici. Svi na-

stradali su iz Lu~ana.

Do udesa je, prema prvim re-

zultatima istrage, do{lo kada je

automobil, na ulazu u Br|ansku

klisuru preko pune linije pre-

{lo na lijevu stranu kolovoza i

naletio na kamion koji mu je do-

lazio u susret, a kojim je up-

ravqao Fuad Prelevi} iz sela

Mur kod Novog Pazara. ¥

UDES NA PUTU GORWI MILANOVAC - ÂÂK

Troje mrtvih

PRODATA U CRNU GORU PRODATA U CRNU GORU PRODATA U CRNU GORU PRODATA U CRNU GORU PRODATA U CRNU GORU PRODATA U CRNU GORU PRODATA U CRNU GORU PRODATA U CRNU GORU PRODATA U CRNU GORU

ABUXA - Ekstremisti u

podru~ju naftom bogate delte

rijeke Nigera oteli su tri fi-

lipinska radnika na naftnim

postrojewima, javio je dràvni

radio a prenijele agencije.

Prethodno su u ~etvrtak u

Port Harkortu oteti jedan we-

ma~ki dràvqanin i wegov ni-

gerijski voza~.

Predstavnica policije u

Port Harkortu izjavila je da

tek treba da dobije zvani~an iz-

vje{taj oblasne policije na

ostrvu Boni gdje su oteti Fi-

lipinci, javila je wema~ka agen-

cija DPA. Jo{ nije poznato za

koju su naftnu kompaniju oni

radili, ali se pretpostavqa da

su imali veze sa projektom ve-

zanim za nigerijski te~ni gas

na ostrvima Boni i Finima.

Otmice radnika naftnih

kompanija u delti Nigera do-

stigle su vrhunac ove godine s

izlivima bijesa mla|ih pripad-

nika lokalnog stanovni{tva ko-

ji strane kompanije optuùju za

kra|u nafte koja pripada Nige-

riji. ¥

OTMICA NA DELTI NIGERA

Radnici kao taoci

Gojko Jankovi}: Te{ke optu`be

PRODATA U CRNU GORU

KAZNENO-POPRAVNI ZAVOD

"

ZABELA" NAJSTRO@I U SRBIJI (4)

NEMA ZLOSTAVQAWA ZATVORENIKA

Tokom posjete osu|enicima je dozvoqeno da sa svojim

najbliìm komuniciraju neposredno, da stave dijete

na krilo, da se qube sa ènom ili djevojkom. Na zapadu

osu|enik s posjetom komunicira preko raznih prepreka,

neprobojnog stakla i telefonom

MOSKVA - Od po~etka go-

dine u ruskoj vojsci prijavqeno

je vi{e od 3.500 vojnika koje su

oficiri fizi~ki zlostavqali.

U tim incidentima wih 17 je

izgubilo ìvot a vi{e od 100

zadobilo je povrede koje os-

tavqaju posqedice po zdravqe,

javile su agencije.

Kako je saop{tio glavni tu-

ìlac Rusije Jurij âjka na

pro{irenom sastanku Vojnog

tuìla{tva, obim krivi~nih

djela me|u vojnim licima u pr-

vom polugodi{tu pove}an je za

vi{e od 13 odsto, dok je broj

slu~ajeva iìvqavawa nad

"obi~nim# vojnicima - za koje

u Rusiji postoji i poseban na-

ziv "djedov{~ina#, pove}an za

tri odsto.

- Takvo stawe zahtijeva mo-

bilizaciju svih snaga i novi

pristup rje{avawu problema -

rekao je âjka, ukoriv{i isto-

vremeno vojne tuìoce da su

posqedwih godina zauzeli po-

ziciju koja im nije svojstvena -

ulogu "spoqweg posmatra~a# i

kriti~ara organa vojne uprave.

Glavni tuìlac je predlo-

ìo da se u ruskoj vojsci for-

miraju posebne strukture koje

bi se bavile otkrivawem slu-

~ajeva sa elementima krivi~-

nih djela, koje komandni kadar

skriva.

Glavni vojni tuìlac Ser-

gej Fridinski je na sastanku ko-

jem je prisustvovao i ministar

odbrane Sergej Ivanov, rekao

da je broj samoubistava za prvih

{est mjeseci smawen za 10 od-

sto, broj smrtnih slu~ajeva u

"djedov{~ini# za 28 odsto a slu-

~ajevi "dovo|ewa do samoubi-

stva# za 40 odsto.

Isti~u}i da ruske vlasti

ne}e uqep{avati sliku stawa

u armiji, ministar odbrane je

rekao da su tokom 2005. godine

99 odsto slu~ajeva kr{ewa za-

kona u vojsci prikrivali ko-

mandiri i na~elnici. Prema

podacima vojnog tuìla{tva,

pro{le godine je u vojsci i mor-

narici ìvot izgubio 561 voj-

nik, a me|unarodna organiza-

cija za za{titu qudskih prava

"Hjuman rajts vo~# je na osnovu

trogodi{weg istraìvawa za-

kqu~ila da u oruànim snaga-

ma Rusije cvjeta sadizam, gdje

stariji vojnici tuku mla|e i

iìvqavaju se nad wima, izla-

ù ih seksualnom nasiqu ili

ubijaju. ¥

U RUSKOJ VOJSCI OFICIRI SE I@IVQAVAJU NA VOJNICIMA

"Djedov{~ina" uzima ìvote

SAMOUBISTVA

Tokom pretpro{le godi-

ne je 250 vojnika oduzelo se-

bi ̀ ivot a u praksi se smatra

da su svi slu~ajevi samoubi-

stava - koji predstavqaju pri-

bli`no tre}inu ukupnog bro-

ja smrtnih slu~ajeva, mogu

smatrati posqedicama skri-

venih slu~ajeva zlostavqawa.

KIN[ASA - Sedamnaest

osoba je poginulo prilikom pada

aviona u provinciji Ju`ni Kivu

u Demokratskoj Republici Kongo,

izjavila je portparol Ujediwenih

nacija Silvi van den Vildenberg

a prenijele agencije.

Do nesre}e je do{lo kada je

avion ruske proizvodwe "anto-

nov 28#, pribliàvaju}i se ae-

rodromu u gradu Bukavu, u ni-

skom letu zaka~io planinski

vrh i sru{io se u {umu. Nesre-

}a se dogodila samo 15 kilome-

tara od aerodroma. U avionu je

bilo 14 putnika i tri ~lana po-

sade i niko od wih nije uspio da

preìvi.

- Spasila~ki tim stigao je br-

zo na lice mjesta, ali nije bilo

preìvjelih. Avion je potpuno iz-

gorio - izjavila je Van den Vilden-

bergova. Avion "antonov# je pri-

padao maloj kongoanskoj kompani-

ji. Letovi Ujediwenih nacija bi-

li su suspendovani zbog lo{ih

vremenskih uslova. Me|unarod-

no udruèwe za avio-transport

ocijenilo je u junu bezbjednost va-

zdu{nog prevoza u nekim afri~-

kim zemqama, kao "neprijatnost#

za ~itavu privrednu granu. ¥

AVIONSKA NESRE]A U KONGU

Poginulo 17 qudi

ZAGREB - Novinar Doma-

goj Margeti} u petak je u za-

greba~kom @upanijskom sudu

odbio da primi nalog Ha{kog

suda o zabrani javnog ob-

javqivawa popisa od 102 za-

{ti}ena svjedoka sa su|ewa

generalu Hrvatskog vije}a do-

brane Tihomiru Bla{ki}u, ja-

vio je Tanjug.

Margeti} je ranije bio op-

tuèn pred Ha{kim sudom

zbog nepo{tovawa suda i ob-

javqivawa iskaza za{ti}enog

svjedoka, ali je postupak obus-

tavqen.

Hrvatski novinar je kole-

gama izjavio da je nalog koji

je danas odbio da primi u su-

protnosti hrvatskim zakoni-

ma i ustavnom zakonu o sarad-

wi s Hagom i da bi kr{io hr-

vatske zakone kad bi na taj na-

~in primio nalog iz Haga.

Tvrde}i da mu nije re~eno

{ta Hag od wega traì, Mar-

geti} je rekao da je nalog vi-

dio i da se odnosi na zabranu

objavqivawa popisa 102 za-

{ti}ena svjedoka s ha{kog

procesa Bla{ki}u.

Margeti} je taj popis ob-

javio na internet stranici

preko ameri~kog servera ko-

ja je uga{ena prije nekoliko

dana. ¥

ZAGREB

Margeti} prkosi Hagu

BRATUNAC - Samohrana

majka troje maloqetne djece i

izbjeglica iz Viteza Boranka

Igwi}, nakon godina provede-

nih u tu|oj ku}i, kona~no je do-

bila svoj stan.

Gra|evinsko preduze}e "Me-

ga projekt# ovoj ̀ eni dodijeli-

lo je jednosoban stan u novoi-

zgra|enoj lameli 12 u Bratuncu.

Ideja za ovaj nesvakida{wi gest

potekla je od direktora predu-

ze}a Milo{a Gavri}a.

- Povodom sedme godi{wi-

ce rada na{eg preduze}a, koje

je u nekoliko op{tina BiH do

sada izgradilo 200 stanova, od-

lu~ili smo da ovaj, u nekom smi-

slu jubilarni stan, darujemo si-

roma{noj porodici. Htjeli smo

da to bude porodica sa vi{e dje-

ce, koja nema izgleda da sama,

ili uz ne~iju pomo}, rije{i svo-

je stambene probleme - kaè Ga-

vri}.

On je dodao da im je u izboru

pomogla bratuna~ka Bora~ka or-

ganizacija.

- S obzirom na to da se u Bra-

tuncu samo ova organizacija bavi

zbriwavawem ugroènih katego-

rija sklopili smo sa wom ugovor

o darovawu stana. Porodicu su

oni izabrali prema odre|enim

kriterijumima - rekao je direktor

"Mega projekta# Milo{ Gavri}.

Od deset podnesenih zahtjeva

Predsjedni{tvo Bora~ke organi-

zacije odlu~ilo je da se novoi-

zgra|eni stan povr{ine 44 kva-

dratna metra dodijeli Boranki

Igwi}, ~iji je pokojni suprug Mi-

hajlo bio wihov ~lan.

U "Mega projektu# Boranku

su prvi put vidjeli kada

je do{la u ovo preduze-

}e da im zahvali na po-

mo}i. Pred qudima do-

bre voqe i {irokog sr-

ca zaplakala je ne na-

laze}i rije~i kojima

moè da iskaè zahval-

nost.

Prije nego {to su

uselili u novi stan, ̀ i-

vjeli su kod Boranki-

nog brata, jer nisu ima-

li dovoqno novca da

pla}aju kiriju.

- Nakon {to smo

prognani iz Viteza po-

kojni suprug Mihajlo i

ja do{li smo 1993. go-

dine u Bratunac

sa najstarijom k}-

erkom Nevenom.

Druga k}erka Jele-

na ro|ena je 1997.

a sin Neven dvije

godine poslije.

Mihajlo se zapo-

slio u srebreni~-

kom rudniku "Sa-

se#. Tu je radio do

2001. godine kada

je, nakon infark-

ta, iznenada umro

- prisje}a se Bo-

ranka grle}i sina

i govore}i da je

imao samo dvije

godine kada je os-

tao bez oca.

Sudbina je ta-

ko prije pet godi-

na, po~ela da ispi-

suje jo{ jednu tu-

`nu pri~u o djeci koja }e rasti

bez oca. Nevena, Jelena i Neven

nikada nisu upoznali zavi~aj

svojih roditeqa koji su u rat-

nom vihoru morali da napuste

Vitez.

- Iako su bili mali kad je Mi-

hajlo umro brzo su shvatili {ta

za na{u porodicu zna~i wegov gu-

bitak. Znali su da ih vi{e nika-

da ne}e obradovati ~okoladica-

ma, koje im je od skromne rudarske

plate uvijek kupovao - kazuje Bo-

ranka, dodaju}i da je wen Mihajlo

vjerovao da }e u Bratuncu izgra-

diti topli dom za svoju porodicu.

Za Boranku, Nevenu, Jelenu

i Nevena Mihajlov san postao

je, ipak, java. Toplim domom ob-

radovao ih je neko koga nisu po-

znavali.

- @elimo da zahvalimo

preduze}u "Mega projekt# i we-

govom direktoru Milo{u Ga-

vri}u na ovom veoma va`nom

poklonu za nas. Zahvalni smo i

Bora~koj organizaciji, koja je

odabrala upravo nas. Od 213

maraka penzije nije bilo nika-

kve {anse da stvorim dom svo-

joj djeci - kaè Boranka.

Da prehrani djecu ova sa-

mohrana majka radi sezonske

poslove u hladwa~i, ali joj, ve-

li, ni{ta nije te{ko sada kad

imaju krov nad glavom.

Zahvaquju}i dobrim qudi-

ma stan broj 16 u potkrovqu la-

mele 12 u Bratuncu postao je

stalna adresa ~etvoro~lane po-

rodice Igwi}. Darodavac sta-

na nada se da wegov primjer ne-

}e ostati usamqen jer ovakva

i sli~na djela vra}aju vjeru u

plemenitost i solidarnost

qudi.

¥ K. ]IRKOVI]

BRATUNA^KO GRA\EVINSKO PREDUZE]E

"

MEGA PROJEKT" DAROVALO STAN SAMOHRANOJ MAJCI

IGWI]I POD SVOJIM KROVOMBoranka Igwi} sa pokojnim suprugom Mihajlom i troje

djece u Bratunac je izbjegla iz Viteza. Kada joj je umro

mu` izgubila je svaku nadu da }e mali{anima

obezbijediti topli dom

USLOVI

Uslovi darodavca stana, re-

gulisani ugovorom sa Bora~-

kom organizacijom, bili su da

ukupna primawa svih ~lanova

doma}instva porodice ne pre-

laze 300 maraka mjese~no. Os-

im toga, oni ne smiju imati u

svom vlasni{tvu stan ili ku-

}u na teritoriji BiH. Jedan od

uslova je bio i taj da niko od

uìh ~lanova porodice nije

javno osumwi~en ili osu|en za

kriminal i ratne zlo~ine.

\Boranka Igwi} sa djecom: Ostvarena èqa

\ Lamela 12 u Bratuncu: Novi dom za qep{u budu}nost

DJECA

Boranka ne krije zadovoq-

stvo {to su joj sve troje dje-

ce odli~ni |aci. To joj, ka-

è, daje snagu da se izbori sa

svim neda}ama koje je prate.

Ove godine je, veli, pla-

nirala da od ono malo novca

{to zaradi kupi djeci kwi-

ge, odje}u i obu}u. Nada se da

}e ne{to novca preostati i

za mjese~nu autobusku kartu

Neveni, koja }e u septembru

krenuti u drugi razred He-

mijske tehni~ke {kole u

Srebrenici.

RIBNIK - U~enici ~etvo-

rorazredne podru~ne {kole na

Delibrdu, ali i ostala omladi-

na ovog mjesta uskoro }e mo}i

na svom igrali{tu da igraju ko-

{arku, fudbal odbojku...

U dvori{tu ove {kole as-

faltirano je igrali{te po-

vr{ine 300 kvadratnih meta-

ra za koje je op{tina iz buxe-

ta izdvojila vi{e od 9.000 ma-

raka.

Kako su protekli radovi

uvjerio se i zamjenik na~elni-

ka Ribnika Stevan Jovi~i} ko-

ji je istakao da u~enici i omla-

dina na Delibrdu nisu imali

nikakvo igrali{te gdje bi se

mogli baviti sportom i utro-

{iti svoje slobodno vrijeme.

- Igrali{te je ra|eno u ok-

viru programa razvoja sporta i

fizi~ke kulture op{tine Rib-

nik. U okviru ovog programa do

sada su osvijetqena igrali{ta

u Dowoj Previji i Gorwem Rib-

niku. Uz pomo} donatora ure-

dili smo ko{arka{ko igrali-

{te propisanih dimenzija u

Gorwem Ribniku - naglasio je

Jovi~i}. Op{tinske vlasti ova-

kvim aktivnostima pokazuju

brigu za razvoj sporta i fizi~-

ke kulture. Planova imaju i za

budu}e.

- Namjeravamo i da gradimo

i ostale sportske objekte. Ko-

liko }emo u tome uspjeti ne

zavisi samo

od nas. Op-

{ t i n s k i

buxet je sk-

roman tako

da malo no-

vca moèmo

izdvojiti za

ove namjene

- kaè Jovi-

~i}.

On je do-

dao da i u na-

rednoj godi-

ni o~ekuju

pomo}. Za

sada im je

novac obe}alo Ministarstvo

za porodicu, sport i omladinu.

- Vjerujemo da }emo sqede-

}e godine u Osnovnoj {koli Ni-

kola Ma~ki} u Dowoj Previji,

koja }e se graditi ove godine,

napraviti mawu sportsku dvo-

ranu. Ona }e se graditi umjesto

predvi|ene fiskulturne sale

koja bi imala propisane tak-

mi~arske dimenzije - rekao je

zamjenik na~elnika Ribnika

Stevan Jovi~i}.

On je naglasio da bi se ova-

ko stvorile pretpostavke za

osnivawe ko{arka{kih, odboj-

ka{kih i rukometnih klubova.

U dugoro~nom planu, kad to fi-

nansijske mogu}nosti dozvole,

u Ribniku }e se graditi i fud-

balski tereni.

¥ V. KEVAC

IZGRA\ENO [KOLSKO IGRALI[TE NA DELIBRDU U RIBNIKU

OBRADOVALI MALI[ANE

U dvori{tu ove {kole asfaltirano je igrali{te

povr{ine 300 kvadratnih metara. Ra|eno je u okviru

programa razvoja sporta i fizi~ke kulture

\Radovi na igrali{tu: Iz buxeta izdvojeno

devet hiqada marka

TESLI] - U prvoj polo-

vini godine, osim od crijev-

nih infekcija i dje~ije osip-

ne bolesti, Tesli}ani su naj-

~e{}e obolijevali od tuber-

kuloze.

Ovo se navodi u izvje{ta-

ju koje je izradilo Op{tinsko

odjeqewe za op{tu upravu u sa-

radwi sa inspekcijama, komu-

nalnom policijom, slu`bom

pravne pomo}i i Domom zdra-

vqa "Sveti Sava#.

Prema podacima higijen-

sko - epidemiolo{ke slu`be

tesli}kog Doma zdravqa, go-

di{we se pojavi blizu 50 no-

vih bolesnika. Pro{le godi-

ne u Tesli}u registrovano je

113 aktivnih bolesnika koji

pate od ove zarazne bolesti.

Kada se uzme u obzir da je u

svijetu prosje~no 42 oboqelih

od tuberkuloze na stotinu hi-

qada stanovnika, onda je jasno

sa kolikim se problemi suo~a-

vaju stanovnici Tesli}a.

Kada je rije~ o drugim in-

fekcijama u posqedwe dvije

godine u Tesli}u nije bilo epi-

demije zarazne ùtice, koja se

ranije ~esto javqala. Da bi se

ovakvo povoqno stawe odrà-

lo neophodna je daqa izgrad-

wa vodovodne i kanalizacio-

ne mreè. U protekle dvije go-

dine na podru~ju tesli}ke op-

{tine nije evidentiran nije-

dan slu~aj oboqelih od side,

ali u tesli}kom Domu zdravqa

isti~u da se narednih godina

mogu o~ekivati ozbiqniji pro-

blemi i sa ovom bole{}u.

Mnogo ve}i problem u Te-

sli}u predstavqaju nezarazna

oboqewa, koja su posqedica

lo{ih ìvotnih navika. U pr-

vom redu tu su pu{ewe, alko-

hol, gojaznost, narkomanija i

slaba fizi~ka aktivnost. To

dovodi do zna~ajnog porasta

kardiovaskularnih oboqewa i

dijabetesa. Kada je rije~ o za-

visnosti o drogama, nema pre-

ciznih podataka o broju narko-

mana u Tesli}u. Prema podaci-

ma nekih nevladinih organi-

zacija u ovoj op{tini je 150

zavisnika.

Kako bi za{titila stanov-

ni{tvo od zaraznih bolesti

Sanitarna inspekcija op{ti-

ne Tesli}, u okviru svojih ovla-

{}ewa nadzire proizvodwu i

promet ìvotnih namirnica.

Higijensko - epidemiolo{ka

slu`ba Doma zdravqa ovoj in-

spekciji prijavquje lica koja

su klicono{e i wima se zabra-

wuje rad. Nadle`ne slu`be pre-

poru~uju da se poja~aju aktivno-

sti u oblasti izgradwe infra-

strukturnih objekata u pojedi-

nim naseqima, kako bi se mo-

glo odràvati povoqno higi-

jensko - epidemiolo{ko stawe.

Tako|e bi bilo neophodno na-

staviti izradu lokalnog akci-

onog plana za suzbijawe i spre-

~avawa pojave mogu}ih epide-

mija zaraznih bolesti.

¥ V. T.

OP[TINSKO ODJEQEWE ZA OP[TU UPRAVU TESLI]A

Sve vi{e oboqelih

od tuberkuloze

TREBIWE - Fudbal mo`da

i jeste najva`nija sporedna

stvar na svijetu, ali u selu

Ora{ju, u dowem dijelu Popo-

vog poqa, odavno nema ko da ga

igra. U wemu su ostala samo 24,

uglavnom starija stanovnika.

Oni se danas sa nostalgijom sje-

}aju ovda{wih prijeratnih

qetwih turnira koji bi oku-

pqali "svu mladost Popovog

poqa#. Kao igra~e ili gledao-

ce - svejedno. Bija{e ìvahno,

razigrano i lijepo...

A onda, od rata lopta se vi-

{e nije zakotrqala pod selom.

Igrali{te zarasta u korov i

sjekavicu, a i iz same pre~ke

isto~nog gola iznikla je trava!

Zelena trava zaborava! Jer iz

godine u godinu sve je mawe i

onih koji znaju kako je nekad

bilo...

¥ @. J.

5. i 6. avgust 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

12

Loptu nema ko da {utaU OBJEKTIVU

BIJEQINA - Najave na-

~elnika op{tine Bijeqina

Mi}e Mi}i}a da }e iz centra

grada ukloniti improvizova-

ne tezge i umjesto wih postavi-

ti kioske kona~no su se obist-

inile.


tezge, limene i drvene ku}ice

u kojima se prodaje sve i sva-

{ta godinama su naru{avale iz-

gled grada.

- Prodavci koji ve} imaju

otvorene, registrovane samo-

stalne zanatske radwe, samo }e

dosada{we kioske zamijeniti

novim. Za ostale, koji su do sa-

da ovdje prodavali cigarete, na-

o~are i ostalu robu, moramo da

prona|emo neko rje{ewe. Za sa-

da je najbitnije uqep{ati cen-

tar najkasnije do slave grada -

rekao je na~elnik Mi}o Mi}i}.

U op{tinskoj upravi u pe-

tak je odràna i licitacija, a

po~etna cijena kioska bila je do

4.000 maraka.

- Prodaju i beton na kojem

}e stajati kiosci i metar kva-

dratni se pla}a marku i po. Os-

im {to su kiosci jako skupi,

zabranili su nam i da prodaje-

mo {ta ho}emo. Ne moèmo ~ak

da drìmo ni "Bingo# listi}e.

Ovim se bavim posqedwih se-

dam godina, a sada prodavnicu

ne mogu da registrujem kao sa-

mostalnu zanatsku radwu, jer je

"Bingo# prodaja ve} registro-

vana. Moram ovo prestati da ra-

dim. Ne znam od ~ega }u preì-

vjeti, jer mi je penzija 150 ma-

raka - kaè jedan od uli~nih

prodavaca Radojka Mitrovi}.

Ona navodi da su od wenih

kolega i we trìli da se re-

gistruju i pla}aju kwigovo|u.

Osim toga, veli, mora}e pla-

}ati razne da`bine.

Ovaj potez op{tinske vla-

sti izazvao je nove probleme,

me|utim, tako je ne{to sli~-

no bilo i prije gotovo dece-

niju kada je "ukinut# stari

buvqak kod èqezni~ke sta-

nice i izmje{ten na novi

Agrotr`ni centar. Istina,

na tom buvqaku su bile veli-

ke zarade. Dobri poznavaoci

prilika kaù da je dnevni

obrt bio oko milion maraka!

Da li }e se ovo zavr{iti sa,

kako re~e Mitrovi}eva, "no-

vim udarom na sirotiwu#,

ostaje da se vidi.

¥ D. GLI[I]

MRKOWI] GRAD - U

okviru Ilindanskih sve~a-

nosti na~elnik op{tine

Mrkowi} Grad Zoran Tegel-

tija organizovao je prijem za

14 zanatlija koji su svojim

radom zaduìli grad podno

Lisine.

Tom prilikom, uz prigodne

poklone, nagra|enima su dodi-

jeqene i nov~ane nagrade po

200 maraka.

Nagra|eni su pekar Mio-

drag Ili}, frizerka Erna

Arnautovi}, kroja~ica Jovan-

ka Babi}, fotograf Milorad

Blaèvi} i ~asovni~ar Sta-

ni{a Pavlovi}. Me|u nagra-

|enima su se na{li i obu}ar

Zoran Tomi}, trgovac Jela

Jovan~evi}, moler Safet Ar-

nautovi}, babica Jovanka

Crn~evi}, slasti~ar Zulha

Jahaj, kuvarica An|a Vu~eno-

vi}, medicinska sestra Vera

Brki}, kova~ Stipo Demiro-

vi} i ~ista~ ulica Mile

Oparnica.

- Op{tinska uprava zahval-

na vam je na svemu {to ste ura-

dili za na{ grad. Svojim nese-

bi~nim radom pomogli ste da

stasaju i odrastu brojne gene-

racije koje su dale pe~at raz-

voju na{eg grada. Priznawe je

trebalo da dobijete ranije, ali

vjerujem da nikada nije kasno

da vam kaèmo hvala za sve ono

{to ste uradili - rekao je na-

~elnik op{tine Zoran Tegel-

tija.

On je dodao da razmi{qa-

ju da odrede dan u godini kada

}e dodjeqivati priznawa

"obi~nim# qudima koji su zna-

~ajna karika u ìvotu grada.

Taj dan bi bio 2. avgust, kada

je i slava op{tine.

An|a Vu~enovi} radni vi-

jek je provela kao kuvarica u

Ugostiteqskom preduze}u

"Krajina#.

- Nagrade i priznawa nam

gode, ali je od svega bitnija

~iwenica da se i nas neko sje-

tio. Ponosna sam na sve godi-

ne koje sam provela rade}i u

"Krajini# i {to nikada ni-

sam zakasnila na posao - kaè

An|a.

Penzioner Jela Jovan~evi}

bila je trgovac u "Zadru`noj

trgovini# i tvrdi da joj nedo-

staju prodavnica i kupci.

- Kada sam odlazila na po-

sao, uvijek sam gledala da ba-

rem pola ~asa prije budem na

radnom mjestu. Bila su to li-

jepa vremena i svi smo ìvje-

li kao jedna porodica. Sada

se radnici malo cijene - veli

Jela.

Babica Jovanka Crn~evi}

je iz Banata, preko Sarajeva,

stigla u Mrkowi} Grad 1954.

godine.

- Bilo je to vrijeme kada

niko nije imao novca i kada u

gradu nije bilo ni metra as-

falta. Ovo priznawe mi mno-

go zna~i, jer sam 36 godina ra-

dila na poro|ajnom odjeqewu

Doma zdravqa. Porodila sam

blizu deset hiqada èna, {to

je mnogo za ovako mali grad.

Osim toga, kroz moje ruke

"pro{lo# je vi{e od dvadeset

hiqada beba - pri~a Jovanka.

Ona se prisje}a da je 1954.

godine u Mrkowi} Gradu na

Poro|ajnom odjeqewu ro|eno

1.300 beba. Taj broj svake godi-

ne bio je mawi i sada se go-

di{we u prosjeku ra|a dvije

stotine djece.

Bez Mile Oparnice uli-

ce Mrkowi}a ne bi bile ta-

ko ~iste.

- Ranije sam radio u "Ma-

wa~i#, a sada sam "Parku#. Pl-

ata je redovna i nije te{ko ra-

diti. Znam da bi komunalcima

bilo lak{e kada bi gra|ani

vi{e brinuli o ~isto}i grada.

Nadam se da }e se i to promi-

jeniti, jerje svima va`no da

na{ grad bude lijep i ~ist -

kaè Mile Oparnica.

¥ S. DAKI]

OP[TINA MRKOWI] GRAD NAGRADILA ZANATLIJE

Na~elnik op{tine Zoran Tegeltija, uz

prigodne poklone, nagra|enima je uru~io

i po 200 maraka. Nagra|eno je 14 zanatlija

me|u kojima su se na{li frizeri, kroja~i,

moleri, ~ista~i ulica, trgovci...

Dobitnici nagrada: Ponos Mrkowi} Grada

PRIZNAWE ZA VRIJEDNE RUKE

ÂSOVNICI

Osim nagrada zanatlijama,

op{tinska uprava dodijelila

je i svojim radnicima ru~ne

~asovnike za deset i vi{e go-

dina rada.

âsovnike su dobili Ili-

ja Do{lov, Ranka Podra{}a-

nin, Gordana \urovi}, Qiq-

ana Peri~evi}, Du{ko Ubi-

para, Milan Vuji~i}, Milo-

rad Peji}, Dragica Pavlovi},

Dragica Kova~evi}, Zlatinka

Kojadinovi}, Dobrinka Gaji},

Bosa Gvero, Lepa Mila{ino-

vi} i Novak Grabe`.

5. i 6. avgust 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

13

ULICE BIJEQINE OSVANULE U QEP[EM RUHU

Sada{wi izgled centra grada: Uklowene improvizovane tezge

Mile Oparnica: Brine o ~isto}i ulica

Semafor: Poklon grada Bawe Luke

Prodavci koji ve} imaju registrovane samostalne zanatske

radwe dosada{we kioske zamijeni}e novim. Za ostale, koji su

do sada ovdje prodavali cigarete, nao~are i ostalu robu,

ubrzo }emo prona}i neko rje{ewe, kaè Mi}o Mi}i}

NOVO GORA@DE - U okviru

projekta pod nazivom "Unapre|ewe

rada sa mladima# Op{tinska orga-

nizacija Crvenog krsta Novo Gora-

`de do sada je preduzela brojne ak-

cije.

Po rije~ima predsjednika Op-

{tinske organizacije Crvenog kr-

sta Novo Gora`de Tomislava ̂ ara-

pi}a, mladi aktivisti planiraju

da obi|u 107 starih, bolesnih, li-

ca sa posebnim potrebama i djece

povratnika u podru~noj {koli u

Potkozari.

Projekat traje od juna do de-

cembra ove godine, a u wegovo spro-

vo|ewe ukqu~eno je deset ~lanova

podmlatka Crvenog krsta iz ove

op{tine.

Tokom jula ~lanovi podmlatka

Crvenog krsta boravili su na Tjen-

ti{tu sa vr{wacima iz pet op{ti-

na Stare Hercegovine. Sli~no

okupqawe, u~ewe i druèwe ~lano-

va podmladaka iz op{tina Stare

Hercegovine planirano je na Tjen-

ti{tu i tokom avgusta, uz nov~anu

pomo} {panskog Crvenog krsta.

- Op{tinska organizacija Cr-

venog krsta Novo Gora`de ima do-

bru saradwu sa EUFOR-ovim ti-

mom kancelarije u Gora`du. Wi-

hovi ~lanovi su u vi{e navrata do-

lazili i pomagali na{e brojne ak-

cije. Pomogli su nam da pripremi-

mo i paketi}e za Svetog Savu, a da-

rovali su nam pelene i posteqinu

za nepokretne - kaè sekretar Op-

{tinske organizacije Crvenog kr-

sta Novo Gora`de Svetlana Ve-

qovi}.

Ona dodaje da su pripadnici

ovog tima posjetili i mjesnu zajed-

nicu, gdje su uz pomo} ~lanova pod-

mlatka podijelili odje}u i igra~-

ke najmla|ima. ¥ S. H.

ORGANIZACIJA CRVENOG KRSTA NOVO GORA@DE

Ohrabrili nemo}ne

SRBAC DOBIO PRVI

SEMAFOR

Bezbjedniji

saobra}aj

SRBAC - Ovih dana u Srp-

cu je proradio prvi semafor na

samom ulazu u grad, na najve}oj

raskrsnici kojom prolazi magi-

stralni put Nova Topola - Der-

venta.

Na ovoj raskrsnici u posq-

edwih nekoliko godina dogodio

se najve}i broj saobra}ajnih ne-

sre}a. Zbog toga su u Admini-

strativnoj slu`bi op{tine Sr-

bac odlu~ili da postave svjetlo-

snu signalizaciju, u ~emu im je

pomogao grad Bawa Luka daruju-

}i im opremu. Izvo|a~ radova

bilo je preduze}e "Telefonija

- Vidakovi}# iz Doboja.

U Policijskoj stanici Sr-

bac o~ekuju da }e sada biti mawe

problema u saobra}aju. ¥ S. K.

NOVI KIOSCI U CENTRU GRADANOVI KIOSCI U CENTRU GRADANOVI KIOSCI U CENTRU GRADANOVI KIOSCI U CENTRU GRADANOVI KIOSCI U CENTRU GRADANOVI KIOSCI U CENTRU GRADANOVI KIOSCI U CENTRU GRADANOVI KIOSCI U CENTRU GRADANOVI KIOSCI U CENTRU GRADANOVI KIOSCI U CENTRU GRADA

5. i 6. avgust 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

DERVENTA - Derventa }e

biti jedna od prvih op{tina u

Republici Srpskoj koja }e za-

po~eti sa ekolo{kim priku-

pqawem otpada od papira, sta-

kla i plastike.

Zahvaquju}i tome, smatra-

ju nadle`ni, grad, parkovi,

ulice bi}e ure|eniji, a po-

sebno rijeka i potoci, gdje se

najvi{e baca otpad od plasti-

ke, stakla i papira, koji se,

ina~e, moè prikupiti i pro-

dati.

Novcem Evropske komisije

gradi se centar za prikupqawe

i reciklaù otpada u Kninskoj

ulici, a op{tina je obezbije-

dila zemqi{te za gradwu sa

svim potrebnim dokumentima i

rije{enim imovinsko-pravnim

odnosima.

Prije ne{to vi{e od 20 da-

na izgradwu je zapo~elo Pri-

vatno preduze}e

"Geokop# iz Der-

vente.

U okviru pla-

niranih poslova

predvi|ena je iz-

gradwa ograde,

specifi~ne nad-

stre{nice gdje

}e biti smje{te-

ni kontejneri za

odlagawe otpada,

te asfaltirawe

podloge i prosto-

rija za boravak

radnika. Svi ra-

dovi treba da budu gotovi do

kraja avgusta, kada bi centar za

prikupqawe i reciklaù ot-

pada trebao da po~ne sa radom.

Osim toga, u gradu }e biti ure-

|ena mjesta, takozvana zelena

ostrva, gdje }e biti smje{teni

kontejneri za odlagawe plasti-

ke, stakla i papira odvojeno.

Isto tako, tri takva zelena

ostrva bi}e smje{tena na selu.

- Jedan od uslova koje je po-

stavio donator je da se upra-

vqawe centrom za prikupqawe

i reciklaù povjeri firmi ko-

ja }e uredno obavqati poslove

i koja ne}e biti u bilo kakvom

odnosu s lokalnom vla{}u kad

je u pitawu upravqawe i rad

preduze}em. Preduze}e treba da

brine o prikupqawu otpada na

ekonomskoj osnovi. Drugim ri-

je~ima, recikliran otpad pla-

sira se na trì{te za otkup.

Do kraja mjeseca treba da stig-

ne vozilo koje }e dovoziti ot-

pad u Centar za prikupqawe -

kaè na~elnik Odjeqewa za

prostorno ure|ewe op{tine

Derventa Vojo Marti}.

¥ S. PE]I]

IZGRADWA CENTRA ZA PRIKUPQAWE I RECIKLA@U OTPADA U DERVENTI

BACI[ SME]E, UREDI[ GRADKada se zavr{i centar, smatraju nadle`ni, grad }e biti

ure|eniji, a posebno rijeka i potoci, gdje se najvi{e

baca otpad, koji se, ina~e, moè prikupiti i prodati

Dragan Paji}:

- Sami smo ve} trebali po-

krenuti takav program. Ovo je

{ansa da iskoristimo pomo} ko-

ja nam se pruà i da to razvija-

mo do kraja. Gra|ane treba na-

viknuti na to, a to se moè po-

sti}i obavje{tavawem i obu~a-

vawem kako bi shvatili zna~aj

~istog grada i okoline. Mi mla-

di smo spremni da podrìmo sva-

ku takvu aktivnost i, ako treba,

volontiramo. [teta bi bilo da

sve propadne.

Daliborka Vrìna:

- Ako gra|ani ne prihvate

navike da u kontejnere odvojeno

odlaù otpad, te{ko da }e to

funkcionisati. I komunalna

policija mora da pomogne da bi

se stekle navike kod Derven}a-

na. Dosta je fla{a, plastike i

drugog sme}a na svakom }o{ku.

Mlade tome treba u~iti, jer oni

sebi na taj na~in grade qep{e

i ~istije ulice i zelene povr-

{ine. U svakom slu~aju, centar

za prikupqawe otpada nam je

neophodan.

Milenko Mari}:

- Ovih dana su bile velike

vru}ine, a pojedini gra|ani su,

u nedostatku mjesta za odlagawe

otpada, palili plastiku. Smrad

i dim se {irio gradom, {to je

bilo prosto nemogu}e izdràti.

To je veoma lo{a navika, pa za-

to mislim da }e se prikupqa-

wem otpada i to rije{iti. Qu-

di }e imati gdje da odloè pla-

stiku, staklo i papir. Mora}e

se predvidjeti i sankcije, jer }e

se mnogi, vjerujem, te{ko rije-

{iti svojih navika. ¥

Dragan Paji} Daliborka Vrìna Milenko Mari}

14

Izgradwa centra za prikupqawe otpada: Rok za

zavr{etak kraj mjeseca

ANKETA

ÊLINAC - Prije vi{e od

dva vijeka Marjan Prdi}, sa ro-

|akom Gavrom iz Mokrog Luga

iz Ravne Vrhovine, krenuo je da

traì novi zavi~aj.

Poslije dana hoda zaustavio

se na jednom brdu iznad êlin-

ca i Bawe Luke, u zaseoku Xom-

be, i odlu~io da tu zapo~ne no-

vi ìvot. Nekoliko decenija

kasnije neki od Marjanovih i

Gavrinih potomaka si{li su u

dolinu rijeke Vrbawe, u pod-

no`je brda i istoimenog sela

Barakovac. U me|uvremenu, ova

porodica se pro{irila, a neki

od wenih pripadnika odlu~ili

su da izvorno prezime, koje su

shvatali kao pogrdno, zamijene

novim, uglavnom u Predi}, {to

je i Rajko u~inio. Slave \ur-

|evdan.

- Posqedwi doma}in poro-

di~ne zadruge u kojoj je, {to u

Xombama, {to u Barakovcu, bi-

lo pedesetak ~eqadi, zvao se

Risto. Drào je mlin i birti-

ju pored Vrbawe. Ristini po-

tomci podijelili su se 1921. go-

dine. Jakov, Stana i Simeun

ostali su uz put, na samoj dana-

{woj granici êlinca i Bawe

Luke. Risto i Jovo oti{li su

ne{to uzvodno, gdje je bilo au-

tobusko pristani{te zvano Jo-

vin ambar, a Stojko je ostao u

Xombi}ima - obja{wava osam-

desetogodi{wi Rajko Predi},

jedan od najstarijih ~lanova ove

ugledne porodice, hvale}i se

svojim ro|acima doktorima na-

uka, inèwerima, ekonomisti-

ma, pravnicima, prosvjetnim

radnicima. Barakovac,

selo i brdo izme|u

êlinca, Bawe Luke

i Lakta{a, bilo je

nekad stani{te ~uve-

nog hajduka Mihovi-

la Tomi}a, koji se ov-

dje krio bjeè}i pred

turskim potjerama iz

Rame. Putuju}i pre-

ko Barakovca, Ivan

Frawo Juki} nazvao

ga je planinom obra-

slom velikim hrasto-

vima i bukvama. Da-

nas se po strmim ko-

sama rasulo pedese-

tak ku}a, do kojih se

stiè lo{im putevi-

ma. Od stoqetnih i

vitkih bukava i hra-

stova ostale su uglav-

nom samo {ikare.

- U doba mog dje-

tiwstva u Barakovcu

je bilo mnogo ìvqe. Ku}e su

bile pune djece, a kroz na{e se-

lo prolazili su va`ni putevi.

Uz malo vi{e razumijevawa i

voqe, stawe bi se moglo popra-

viti jer je ovaj kraj veoma li-

jep - sa sjetom kazuje Rajko, ko-

ji je penziju zaradio na èqe-

znici.

Sa suprugom Slavkom, koja

je umrla prije pet godina, ste-

kao je Nedeqku, Branku i Zora-

na, od kojih ima troje unu~adi

i dvoje praunu~adi.

- Kad se 1939. godine po~ela

graditi pruga Bawa Luka - Do-

boj, kroz na{e selo sagra|en je tu-

nel dug 488 metara, a na tom mje-

stu Vrbawa je premo{}ena nadvo-

`wakom. Izgradwom tunela ru-

kovodili su inèwer Anti}, mu`

moje u~iteqice Nade Xepina, a

poslovo|e su bili Dalmatinci

Ivan i Luka Knez, i ̂ elin~anin

Niko Matijevi}. U tunelu su ra-

dili mje{tani, a tokom rata slu-

ìo je i Bawolu~anima za za{ti-

tu od wema~ke i usta{ke avijaci-

je - prisje}a se Rajko, podsje}aju-

}i da su tokom Drugog svjetskog

rata pored puta Bawa Luka - Ko-

tor Varo{, u rejonu Barakovca,

~esto vo|ene borbe izme|u usta-

nika i usta{a.

¥ B. MAKSIMOVI]

USPOMENE RAJKA PREDI]A, JEDNOG OD POTOMAKA STARE LOZE PRDI]A

OD MARJANA SVE POÊLO

Prdi}i su u ~elina~ki kraj do{li iz Ravne Vrhovine.

Tu su se ra{irili, a neki i prezime promijenili. Danas

me|u wima ima, ponosno isti~e Rajko, qekara,

inèwera, pravnika

Vrbawa: Crkva posve}ena episkopu Platonu,

koga su ubile usta{e

Rajko Predi}: [teta {to se

ne ra|a vi{e djece

VLADIKA PLATON

Na u{}u Crnog potoka u

Vrbawu usta{e su na zvjerski

na~in likvidirale qubijskog

protu @ivka Danilovi}a i ba-

wolu~kog pekara Nikolu ]ur-

~iju. Ja sam prona{ao wihove

le{eve. Nedaleko odatle, u

blizini dana{weg preduze}a

"Cvje}ar#, usta{e su uo~i

\ur|evdana 1941. godine ubi-

le i episkopa bawolu~kog

Platona i protu Du{ana Su-

boti}a - kazuje Rajko.

TRNOVO - No{eni sport-

skim entuzijazmom i qubavqu

prema svojoj pravoslavnoj vje-

ri, ju~e je trideset ~lanova

Planinarsko-sportskog dru-

{tva "Treskavica# iz Trnova

krenulo na novi pokloni~ki

pohod svetom Vasiliju Ostro-

{kom i manastiru Ostrog.

- Put od Trnova, preko

Treskavice, Zelengore, Tjen-

ti{ta, Trnova~kog jezera, Ma-

gli}a, Pivskog manastira, Ja-

vorka i Nik{i}a, do Ostroga,

planirali smo da pre|emo za

osam dana - kaè vo|a puta Ne-

nad Joki}.

Planinari su se ju~e ujutro

okupili ispred hrama Svetog

\or|a u Trnovu, odakle su uz

molitvu i blagoslov lokalnog

sve{tenika krenuli put Ostro-

ga. Povratak je planiran 12. av-

gusta autobusom.

- Podr{ka nam je komora

koja }e brinuti o hrani i kam-

pu na unaprijed odre|enim lo-

kacijama, kao i dva qekara ko-

ji }e zajedno sa planinarima

pje{a~iti navedenu mar{rutu

- dodaje Joki}.

Ne treba zaboraviti da su

se ~lanovi trnovskog plani-

narskog dru{tva Drago Goli-

janin i Slobodan Simi}, za-

jedno sa 15 planinara iz dru-

gih planinarskih dru{tava iz

Srpske, 28. jula ove godine po-

peli na Monblan, najve}i vrh

Evrope. ¥ N. Z.

PLANINARSKO DRU[TVO

"

TRESKAVICA"

Pohod manastiru Ostrog

Sa pro{logodi{weg putovawa u Ostrog:

Put }e trajati osam dana

BIJEQINA - Mali{ani

iz Bijeqine, Ugqevika i Lopa-

ra otputovali su u ~etvrtak na

qetovawe u Kumbor.

Iz ovih op{tina na put je

krenulo 14-oro djece, a wima }e

se pridruìti vr{waci iz

Zvornika, Kowevi} Poqa, Vla-

senice i Isto~nog Sarajeva.

Putovawe je nastavak pro-

grama "Socijalizacija i rekre-

acija djece Republike Srpske#,

koju organizuje republi~ki Jav-

ni fond za dje~iju za{titu. U

Kumboru }e ovog qeta ukupno

biti oko 1.500 mali{ana. U pro-

jekat je ukqu~ena i republi~ka

Bora~ka organizacija, koja ta-

ko pomaè djecu poginulih bo-

raca i ratnih vojnih invalida.

- U deset dana qetovawa dje-

ca }e poha|ati {kolu plivawa,

glume, plesa, u~estvovati u ma-

skenbalu, a prema planu i pro-

gramu, s wima putuju i vaspita-

~i, qekari, sportski animator

i jedan roditeq - rekla je stru~-

ni saradnik u Fondu Sla|ana

Cvjetkovi}.

U ovaj projekat su ukqu~e-

na djeca koja ostvaruju pravo na

socijalnu za{titu, zatim djeca

samohranih roditeqa i djeca

bez roditeqskog starawa, po-

sebno talentovana djeca.

¥ D. G.

BIJEQINA

Mali{ani qetuju u Kumboru

5. i 6. avgust 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

15

GRADI[KA - Neredovne

plate, neupla}ivawe penzio-

nog i socijalnog osigurawa, ne-

pla}awe prekovremenog i lo-

{i uslovi za rad glavni su raz-

lozi nezadovoqstva radnika

"Mlina# iz Nove Topole.


nika sindikata Ostoje Slijep-

~evi}a, za wihove probleme ku-

pac "Mlina# ne mari mnogo.

"Mlin# je ranije bio rad-

na jedinica preduze}a "@ito-

produkt#, potom je bio iznajm-

qen preduze}u "Andrej#, a pri-

je godinu i po, kaù radnici,

prodat je privatnom preduze}u

"Prodeks agro# iz Gradi{ke,

~iji je vlasnik Pero Duki}.

- Plata je neredovna i ni-

kada se ne zna koliko preduze-

}e kome duguje. Ali penziono

i socijalno radnicima nije

pla}eno ve} pola godine - ka-

è predsjednik sindikata rad-

nika "Mlina#.

Radnik ovog preduze}a Ni-

kola Marijanovi} kaè da su

radnici u nezavidnom polo-

àju. Ku}ne izdatke ne mogu

da planiraju jer nikad ne zna-

ju kada }e i koliku platu pri-

miti.

Marijanovi} kaè da qeka-

ru ne mogu oti}i, jer im nije

upla}eno socijalno osigurawe.

- Supruga mi je bolesna. Za

weno lije~ewe sam mislio po-

di}i kredit, ali nemam uslove

jer mi se plata ne ispla}uje pre-

ko banke - kaè Nikola Mari-

janovi}.

Radnik Petar Milakovi}

veli da bi za {est mjeseci tre-

bao dobiti rje{ewe za penziju,

ali radni sta` nije povezan.

Pita se da li }e uop{te mo}i

oti}i u zasluènu penziju.

Iza Du{ka \uki}a je 30 go-

dina radnog staà. Deset godi-

na radi u "Mlinu# i tvrdi da ni-

kada prava radnika nisu bila

mawa, a obaveze ve}e.

- Nisam mogao ni sawati da

ne}u imati od ~ega ̀ ivjeti. Ni-

su mi izmireni doprinosi za

~etiri godine i sedam mjeseci.

Sedam mjeseci "Prodeks agro#

nije uplatio socijalno i pen-

ziono. Du`ni su mi i "@ito-

produkt# i preduze}e "Andrej#

- kaè Slobodan Todorovi}.

On veli da jedino u predu-

ze}u imaju topli obrok. S obzi-

rom na to da plate nema, a i ka-

da je prime nije dovoqna, kod

ku}e vi{e gotovo da nemaju {ta

da jedu.

- êsto radimo i prekovre-

meno. Kada ima puno posla, vla-

snik preduze}a Pero Duki} do-

vede ispomo}. Radnici koji do-

|u sa strane prime dnevnicu, a

nama nije ispla}ena ni plata,

ni doprinosi, a kamoli preko-

vremeni rad - veli Ostoja Sli-

jep~evi}.

Obra}ali smo se op{tin-

skom sindikatu, granskom sin-

dikatu poqoprivrede, kaè

Slijep~evi}, i dodaje da su po-

mo} traìli i od inspektora

rada, {trajkovali, ali proble-

mi nisu rije{eni.

- Na zahtjev radnika iz

"Mlina# od 9. marta, bila sam

u kontroli i tada izdala rje-

{ewe da se isplate plate za ja-

nuar i februar. S obzirom na

to da je preduze}u bio bloki-

ran ra~un, plate su ispla}ene za

ta dva mjeseca preko blagajne -

kaè inspektor rada Brana Go-

li}.

Ona poja{wava da inspek-

cija rada nije nadle`na za kon-

trolu pla}awa doprinosa i da

je to posao Poreske uprave.

Predsjednik op{tinskog

sindikata u Gradi{ci Bo{ko

Grgi} izjavio je da je sindikat

nekoliko puta razgovarao sa

Perom Duki}em o problemima

radnika iz Mlina, poku{a}e-

mo jo{ jednom razgovorom rije-

{iti probleme.

- Duki} do sada nijedan do-

govor sa radnicima i predstav-

nicima sindikata nije ispo{to-

vao. Pravna slu`ba sindikata

pomo}i }e radnicima da rije-

{e svoje probleme - istakao je

Bo{ko Grgi}.

¥ B. VELENDEÎ]

RADNICI

"

MLINA" IZ NOVE TOPOLE NEZADOVOQNI USLOVIMA RADA

DUKI]

Iako smo stupili u kon-

takt sa vlasnikom preduze}a

"Prodeks agro# Perom Duki-

}em, on nije èlio da daje bi-

lo kakve komentare u vezi sa

àlbama i optu`bama radnika

"Mlina#.

@ITO MEQU, ZA HQEB NEMAJUPlata je neredovna. Ne zna se koliko preduze}e duguje.

Penziono i socijalno osigurawe radnicima nije pla}eno

ve} pola godine. Uprkos na{im àlbama, jo{ ni{ta nije

rije{eno, kaè Ostoja Slijep~evi}

\Radnici

"

Mlina": Nepla}en prekovremeni rad

MODRI^KI DOM ZDRAVQA

ZVORNIK - Zvorni~ki

p~elari treba da budu zadovoq-

ni, jer mogu da se pohvale da

proizvode veoma kvalitetan

med. Na{ je med daleko boqi

nego onaj koji se pravi u We-

ma~koj.

Ovo je ocjena predsjednika

zvorni~kog Udruèwa p~elara

"Bagrem# Radovana Stevanovi-

}a, koji se p~elarstvom bavi 20

godina.

Stevanovi} je dobar pozna-

valac proizvodwe meda, kako na

na{im prostorima, tako i u We-

ma~koj gdje je na privremenom

radu.

- U Kiseqaku gdje sam ro|en

imam 80 dru{tava sa prosje~nom

godi{wom proizvodwom od 20

kilograma po ko{nici. U zavi-

snosti od godi{wih doba, selim

p~ele, jer bez toga nema meda. U

Wema~koj gdje radim imam dese-

tak ko{nica. Za razliku od na-

{e dràve, tamo je oblast p~e-

larstva i te kako ure|ena. Drà-

va vam daje subvencije. Ako bih,

na primjer, htio da se bavim pro-

izvodwom meda sa 1.000 sanduka,

dobio bih od dràve subvenciju

za sve {to mi je potrebno - na-

pomiwe Stevanovi}.

On nagla{ava da je na{e

podnebqe u odnosu na Wema~-

ku mnogo kvalitetnije sa kva-

litetnijim proizvodom.

- Med koji ovdje proizve-

dem, u Wema~koj prodajem po

cijeni od 15 evra za kilogram.

To je ekolo{ki ispravan med,

a svima je poznato da je nema~-

ko trì{te probirqivo. Tamo

imamo kupce, a i Slovenci su

izuzetno zainteresovani za

na{ med. Me|utim, problem

{to nemamo izvoznika niti or-

ganizovan izvoz, a nemamo ni

zakon koji ure|uje oblast p~e-

larstva - istakao je Stevano-

vi}, koji u svojoj mini labora-

toriji proizvodi oko 70 vrsta

p~eliwih proizvoda.

Zbog svega toga, p~elari iz

zvorni~ke op{tine proizvedu

i po dvije do tri tone meda, ko-

ji nemaju gdje da prodaju, jer je

trì{te suèno.

- "Bagrem# ima gotovo 70

~lanova sa 2.000 do 2.500 ko-

{nica i proizvodwom od oko

40.000 do 50.000 kilograma me-

da godi{we. Ovo podnebqe je

plemenito za p~elare sa jo{

netaknutom prirodom, pa zato

smatram da ovda{wi p~elari

proizvode najkvalitetniji med

u Evropi - ocjewuje Stevano-

vi}.

Cijena meda po kilogramu

kre}e se od osam do 10 maraka,

a pet p~elara su u~estvovala

sa raznim vrstama proizvoda i

na izlo`bi u okviru Zvorni~-

kog kulturnog qeta.

¥ S. SAVI]

RADOVAN STEVANOVI], UZGAJIVA^ PÊLA IZ ZVORNIKA

NADMA[ILI WEMA^KE PÊLARE

Med koji ovdje proizvedem, u Wema~koj prodam po cijeni

od 15 evra za kilogram, a svima je poznato da je wema~ko

trì{te probirqivo. Me|utim, problem je {to nemamo

organizovan izvoz, kaè Stevanovi}

\Radovan Stevanovi}: Na{e podnebqe

pogodnije za proizvodwu meda

[ve|ani donijeli pomo}

BIJEQINA - Simboli~-

nom partijom {aha, od petka je

svim gra|anima na raspolagawu

{ahovska tabla na Trgu kraqa

Petra u Bijeqini, gdje se ve}

godinama okupqaju penzioneri.

Zahvaliv{i predstavnici-

ma op{tine Bijeqina i Rajfa-

zen banke, koji su dali novac za

postavqawe {ahovske table,

predsjednik regionalnog Udru-

èwa penzionera Savo Pante-

li} je rekao da je to zna~ajan do-

kaz da neko vodi ra~una o pen-

zionerima.

- Kutak u parku je mjesto gdje

se penzioneri ina~e okupqaju,

posebno qeti, tako da }e im ova-

kva mogu}nost razonode svaka-

ko mnogo zna~iti - rekao je Pan-

teli}.

Prvi potez povukao je zamje-

nik na~elnika op{tine Miloj-

ko Todorovi}, koji je ovom pri-

likom istakao da je iz op{tin-

skog buxeta izdvojeno oko 6.000

maraka za izradu {ahovske ta-

ble. Osim toga, ovogodi{wim

buxetom planirano je ukupno

50.000 maraka za pomo} bijeqin-

skom Udruèwu penzionera.

Kqu~eve sanduka za {ahov-

ske figure predsjedniku Udru-

èwa penzionera uru~io je di-

rektor bijeqinske filijale

Rajfajzen banke Branislav

Vla~o.

- Rije~ je o zajedni~koj akci-

ji Rajfajzen banke i Vestern ju-

niona usmjerenoj prema lokal-

noj zajednici i penzionerima,

koja }e biti sprovedena u pet

gradova u Republike Srpske i

BiH, me|u kojima su i Bawa Lu-

ka i Trebiwe - rekao je Vla~o.

¥ N. G.

KOTOR VARO[ - Sve ve-

}i broj gra|ana koji se u po-

sqedwih petnaestak dana ̀ a-

le na stoma~ne tegobe i pri-

govori Sportskog ribolovnog

dru{tva da se iz pogona za

proizvodwu koà "Laki le-

der# zaga|uje rijeka Vrbawa,

bili su povod da predstavni-

ci kotorvaro{kog "Eko-op-

stanka# i ribara posjete po-

menutu firmu.


nika "Eko-opstanka# Miodra-

ga Mi{e Petrovi}a, razgova-

rano je sa komercijalnim di-

rektorom preduze}a "Laki le-

der# Marinkom Ni{evi}em.

- On nam je rekao da su ne-

davno iz pogona za proizvod-

wu koè u Vrbawu ispu{te-

ne otpadne vode, navodno zbog

kvara na kanalizacionom si-

stemu. U istom pogonu sa nam

rekli da se sada otpadne vode

ispu{taju preko talo`nika, u

neposrednoj blizini Akcio-

narskog dru{tva "Proleks# -

rekao je Petrovi}.

Neobi~nu pojavu, pjenu ko-

ja je plutala na rijeci prvi

su zapazili kupa~i. U Slu`bi

hitne pomo}i kotorvaro{kog

Doma zdravqa "Sveti Pante-

lejmon# kaù da je posqedwih

dana pove}an broj oboqelih

od stoma~nih tegoba.

Predstavnici Sportskog

ribolovnog dru{tva se àle

na smawen ulov ovog qeta na

rijeci Vrbawi.

- "Eko - opstanak# je pred-

loìo da se voda iz Vrbawe

uputi na analizu - rekao je

Mi{o Petrovi}.

¥ D. K.

KOTOR VARO[

[ta muti Vrbawu

MODRIÂ - Zahvaquju}i do-

broj saradwi nevladine organi-

zacije "Center kvinorno# iz

Stokholma i Udruèwa gra|ana

"Budu}nost# iz Modri~e, modri~-

ki Dom zdravqa dobio je zna~aj-

nu medicinsku pomo}.

Pomo} se sastoji uglavnom od

pomagala koja olak{avaju ìvot

invalidima. U paketu pomo}i ko-

ja je sino} stigla, pored ostalog,

pet ginekolo{kih i pet obi~nih

bolni~kih kreveta, 25 invalid-

skih kolica, 10 rolatora za hoda-

we invalida, 25 stolica za kupa-

we invalida, 50 {tapova za osla-

wawe starijih lica i 300 medi-

cinskih jastu~i}a. Navedenu

opremu sakupila je po

bolnicama u [vedskoj

fondacija "Agape# iz

Folkenberga.

- Odlu~ili smo se da

pomognemo modri~ki

Dom zdravqa jer znamo

da je u ovoj zdravstvenoj

ustanovi oprema dotra-

jala. Mislim da }e ova

pomo} puno zna~iti za

invalide na{eg kraja -

rekla je direktora

Udruèwa "Budu}nost#

Gordana Vidovi} iz Mo-

dri~e.

U paketu pomo}i iz

[vedske stiglo je i 20

kutija igra~aka namije-

wenih skloni{tu Sigur-

na ku}a u Modri~i za dje-

cu ̀ rtve nasiqa u prodi-

ci. Jedan dio opreme Dom

zdravqa je ustupio Zavo-

du za lije~ewe du{evnih

bolesnika "Jake{# i od-

jeqewu fizijatrije Doma

zdravqa u [amcu.

¥ V. B.

BIJEQINA

[ah za penzionere

\ Savo Panteli} i direktor Rajfazen banke:

Prilika za razonodu

\Oprema iz Stokholma:

Pored ostalog,

25 invalidskih kolica

5. i 6. avgust 2006.BAWA LUKA

Ro|eni:

Lana Vrawe{, k}i Novice i Ranke; Ivona Poto~nik,

k}i Borisa i Aleksandre; An|ela Kuti}, k}i Ostoje i

Andreje; Maja ]eli}, k}i Ratka i Stojanke; Nemawa

Kremenovi}, sin Dubravka i Ane; Anamarija Kos, k}i

Mirka i Zvjezdane; Lena Radinkovi}, k}i Zorana i Je-

lene; Goran Jeli~i}, sin Gorana i Sweàne; Na|a Vu-

~enovi}, k}i Sini{e i Mire; Ogwen Pavi~i}, sin Sla-

voquba i Daliborke.

Umrli:

Milosavka Bukovica, ro|ena 1929. godine; \uja Dra-

gi~evi}, ro|ena 1934. godine; Miladin Kragi}, ro|en

1949. godine; Cvita Kravaru{i}, ro|ena 1924. godine; Jel-

ka Vukovi}, ro|ena 1924. godine; Stana Topi}, ro|ena

1939. godine; Vlada Muèvi}, ro|ena 1934. godine.

IZ MATI^NIH KWIGA

FOTO-VIJEST

ZBOG pro{irewa tre}eg dijela ulice Jovana Du~i}a ko-

je su prije nekoliko dana po~eli radnici "Mrkowi}puteva#,

bilo je neophodno ukloniti i nekoliko starih stabala u dr-

voredu. Kada se posao privede kraju, Du~i}eva ulica }e uve-

liko doprinijeti smawewu saobra}ajnih gu`vi u gradu. ¥

DAJTE stolicu za baku!

Bile su ovo rije~i Nade

Kneèvi} koja je svoju majku

Ilinku dovela na proslavu, we-

nog 80. ro|endana. Naravno, ovo

je za baku Ilinku, koja ina~e

ima slabo srce, bilo veliko iz-

nena|ewe. Ali, na sre}u sve je

dobro pro{lo.

Sve je bilo odli~no ispla-

nirano. U bawolu~kom restora-

nu "Vrbas# okupili su se Ilin-

kini najmiliji. êtiri k}er-

ke, {est unu~adi, petoro prau-

nu~adi i tri snahe.

"Glavni krivac# za ro|en-

dansku ùrku bila je Ilinki-

na najmla|a k}erka Nada. Sve je

isplanirala i uz pomo} sesta-

ra Dragice, Nevene i Jelene

organizovala.

- @eqele smo da iznenadi-

mo majku, da joj ovaj 80. ro|en-

dan ostane u sje}awu. Dugo sam

smi{qala kakvo iznena|ewe da

joj priredimo i na kraju smo od-

lu~ili da to bude porodi~nookupqawe jer su tu svi oni ko-

je najvi{e voli - pri~a Nada

Kneèvi}.

Kaè da se pomalo pla{ila

kako }e baka Ilinka reagova-

ti, jer joj je zdravqe naru{eno.

- Kada je vidjela porodicu

za stolom samo {to se nije sru-

{ila u nesvijest. U prvi tren

od uzbu|ewa nikoga nije pre-

poznala, sem najstarije k}er-

ke Dragice, ali ubrzo je sve

bilo u najboqem redu. Drago

mi je {to je iznena|ewe uspje-

lo i {to smo na{li najboqi

na~in da je obradujemo - doda-

je Nada.

Baka Ilinka ro|ena je 2.

avgusta 1926. godine u Bukva-

leku. Kaè da je ime, s obzirom

na to da se rodila na Ilindan,

donijela sama sa sobom. Da je

bila mu{ko, sigurno bi bila

Ilija.

Pri~a da je ìvot nije ma-

zio, pa je ve} 1972. godine osta-

la udovica. Iza muà Milana

ostale su joj ~etiri k}eri, od

kojih je najstarija Dragica ima-

la 25 godina.

Iako mlada, Ilinka se vi-

{e nije udavala. @ivot je po-

svetila djeci, trude}i se da im

bude i otac i majka i da ih iz-

vede "na pravi put#. Sre}om,

kako kaè, u tome je uspjela.

- Kako ne bih bila sre}na

kada vidim svoju djecu, unu~ad

i praunu~ad, svi na jednom mje-

stu. Hvala im na ovom slavqu -

kaè ova, jo{ uvijek vitalna

starica.

Ni ova proslava nije pro-

{la bez {ampawca i ro|endan-

ske torte na kojoj je bio broj 80.

Baka Ilinka morala je ugasi-

ti svje}ice, a weni najmiliji

poèqeli su joj da jo{ dugo ̀ i-

vi.

Bar toliko da do~eka i ~u-

kununu~e.

¥ @. MIJATOVI]

\Torta za slavqenicu: Nada se ~ukununu~etu

NEZABORAVNO RO\ENDANSKO SLAVQE OSAMDESETOGODI[WE ILINKE KNE@EVI]

16

NAJVE]A JE BAKINA SRE]ANAJVE]A JE BAKINA SRE]ANAJVE]A JE BAKINA SRE]ANAJVE]A JE BAKINA SRE]ANAJVE]A JE BAKINA SRE]ANAJVE]A JE BAKINA SRE]ANAJVE]A JE BAKINA SRE]ANAJVE]A JE BAKINA SRE]ANAJVE]A JE BAKINA SRE]AKada je vidjela porodicu za stolom, samo {to se nije

sru{ila u nesvijest. U prvi tren od uzbu|ewa nikoga

nije prepoznala, sem svoje najstarije k}erke Dragice

\ Najmiliji: Baka Ilinka sa k}erkama

CVJE]ARKA

Ilinka Kneèvi} je dobro

poznata Bawolu~anima jer de-

cenijama prodaje cvije}e na

gradskoj tr`nici. I dan-danas

sa 80 qeta ba{ta i cvije}e ko-

je sama uzgaja su joj najboqa

razonoda. Kad okopava i bere

karanfile, margarete ... ne bo-

li je ni{ta. Nije ni ~udo {to

je jedna od unuka i danas zove

"baka cvje}ara#.

SVI turisti koji poè-

le do}i u Bawu Luku, od sada

}e o qepotama na{eg grada

mo}i da saznaju i na esperan-

to jeziku.

Predstavnici Esperanto

dru{tva "La Mondo# i Gradske

turisti~ke organizacije napra-

vili su turisti~ki vodi~, ko-

ji je u ~etvrtak uve~e predsta-

vqen u galeriji "Dace{in#.

Predsjednik Turisti~ke

organizacije Stevo Kele~e-

vi} nada se da }e vodi~ dopri-

nijeti boqoj promociji grada

u svijetu.

- Dru{tvo

esperantista je,

uz na{u nov~anu

podr{ku, napra-

vilo prevod dosa-

da{weg vodi~a na

esperanto jezik.

O~ekujemo da }e

sada svi znalci

esperanta do}i

upoznati qepoti-

cu na Vrbasu - re-

kao je Kele~evi}.

U vodi~u se

nalaze zanimqi-

ve informacije o

Bawoj Luci i

kratak opis glav-

nih izleti{ta i

kulturnih spome-

nika.

Predsjednik

Esperanto dru-

{tva Mi}o Vrho-

vac kaè da je vodi~

namijewen svim espe-

r a n t i s t i m a

svijeta, pogo-

tovo onima ko-

ji vole da pu-

tuju.

- Od{tam-

pali smo 500

primjeraka vo-

di~a i oni }e

biti dostupni

na svim turi-

sti~kim i jav-

nim mjestima u

gradu - kazao je

Vrhovac.

Predsta-

vqawu turi-

sti~kog vodi~a

u galeriji "De-

ce{in# prisu-

stvovalo je i

{est ~lanova

esperanto dru-

{tava iz Wema~-

ke, Francuske,

Rusije, Holandije i [panije.

Oni su Bawolu~anima poru-

~ili da }e grad na Vrbasu i we-

gove qepote predstaviti u svo-

jim zemqama.

- Informacija o ovom regi-

onu na esperanto jeziku gotovo

da i nije bilo. Ovo je jedan ve-

liki napredak - kazao je espe-

rantista Holandije Ivo Mej-

sen.

Turisti~ki vodi~ Bawe Lu-

ke do sada je bio preveden na en-

gleski i wema~ki jezik. U Tu-

risti~koj organizaciji naja-

vquju wegov prevod i na druge

evropske jezike.

¥ N. TOMA[EVI]

PREDSTAVQEN TURISTI^KI VODI^ GRADA

BAWA LUKA NA ESPERANTU

U vodi~u se nalaze zanimqive informacije

o Bawoj Luci i kratak opis glavnih izleti{ta

i kulturnih spomenika

\Vodi~ na esperanto jeziku: Poziv

novim turistima

\ Stevo Kele~evi}:

Promocija grada {irom svijeta

(Snimio M. ZUBOVI])

PORODILI[TE - Na

Ginekolo{ko-aku{erskom

odjeqewu Klini~kog centra

na Paprikovcu obavqeno je

12 poroda. Ro|ene su ~etiri

djevoj~ice i osam dje~aka.

HITNA POMO] - De-

ùrni qekari Slu`be hitne

pomo}i pregledali su 90 od-

raslih pacijenata i 18 dje-

ce. Mobilne ekipe obavile

su 11 ku}nih posjeta. U sto-

matolo{koj ordinaciji po-

mo} je zatraìlo 25 pacije-

nata.

VODOVOD - Ekipe sek-

tora "Odràvawe# otklawa-

le su u petak mawe kvarove na

vodovodnoj mreì u dijelu

Srpske ulice. U vrijeme izvi-

|awa radova na pomenutoj lo-

kaciji do{lo je do poreme}a-

ja u vodosnabdijevawu.

¥ Pripremila V. P.

SERVISNE

INFORMACIJE

e-mail:[email protected] ℡ 051/223-210

^LANICE humanitarnog

udruèwa "Kolo srpskih sesta-

ra# obavje{tavaju svoje {ti}e-

nike da do 4. septembra, wiho-

va kancelarija u ulici Sime

[olaje ne}e raditi.

- Svake godine pravimo

qetnu pauzu kako bi sve ~lani-

ce na{eg udruèwa iskoristi-

le godi{wi odmor. Krajem av-

gusta planiramo da okre~imo

i uredimo na{e prostorije, a u

septembru nastavqamo sa svim

dosada{wim aktivnostima - ka-

è predsjednik Kola Jadranka

Savi}.

Ona je dodala da }e po~et-

kom septembra organizovati

humanitarnu akciju za pomo}

starim i siroma{nim sugra|a-

nima.

¥ Z. D.

KOLO SRPSKIH SESTARA

Odmor do septembra

NAJVE]A JE BAKINA SRE]A

PREDSTAVNICI nevla-

dine organizacije "Zdravo da

ste# organizuju u avgustu kam-

pawu "Mjesec kreativnog raz-

voja#.

Po~etak kampawe je 7. avgu-

sta u 17 ~asova na Akademiji

umjetnosti u Bawoj Luci, pred-

stavqawem redovnih aktivno-

sti ove organizacije.

Moderni i indijski ples,

brejk dens, slikarstvo, vajar-

stvo, fotografija, strip i tea-

tar sekcije su koje }e biti ak-

tuelne u prvoj polovini avgu-

sta. Sugra|ani }e u drugoj po-

lovini mjeseca mo}i izabrati

{kolu gitare, poezije, lutkar-

stva i veb dizajna.

U~e{}e na sekcijama, koje

}e se odràvati svim danima os-

im nedjeqe, od 17 do 20 ~asova,

je besplatno. Predstavnici ne-

vladine organizacije "Zdravo

da ste# pozivaju sve zaintereso-

vane, koji èle da nau~e ne{to

novo, da se prikqu~e ovoj kam-

pawi i uveli~aju ove doga|aje.

Na kraju mjeseca odrà}e se

zavr{na manifestacija na ko-

joj }e svi u~esnici kampawe po-

kazati {ta su nau~ili. ¥ A. B.

SAOBRA]AJ preko mosta

u Krupi na Vrbasu, koji vodi ka

Krminama, bi}e obustavqen 5.

i 6. avgusta zbog wegove obnove.

U saop{tewu Administra-

tivne slu`be grada navodi se da

je izvo|a~ radova preduze}e "Za-

variva~# iz Prijedora. Za vri-

jeme obustave i motornog i pje-

{a~kog saobra}aja preko mosta

za Krmine, autobusi na liniji

prigradskog prevoza Bawa Lu-

ka - Krupa na Vrbasu - Krmine

bi}e preusmjereni za Bo~ac,

Agino Selo prema Tisovcu, do

raskrsnice Tisovac - Agino Se-

lo - Bawa Luka.

¥ A. B.

NEVLADINA ORGANIZACIJA "ZDRAVO DA STE"

Mjesec kreativnog razvoja

IAKO im je osnovni zadatak

proizvodwa najpopularnijeg to-

plog napitka, preduze}e "Om ka-

fa# godinama ima i humanu mi-

siju.

Ciq im je, kaù, da pomog-

nu svojim sugra|anima, ali i

svim stanovnicima Republike

Srpske, kad god se za to ukaè

prilika.

Da bi pomogli nabavku opre-

me za pedijatrijske klinike u

Bawoj Luci i bolnicama u Pri-

jedoru, Doboju, Bijeqini i Is-

to~nom Sarajevu, ovo preduze-

}e, u okviru Bawolu~kog qetweg

festivala organizuje veliku hu-

manitarnu akciju na tvr|avi

"Kastel#.

Prema rije~ima marketing

menaxera "Om kafe# Maje \ako-

vi}, akcija }e trajati tri ve~eri,

a po~e}e 11. avgusta predstavom

"Dogodine u isto vrijeme#, koju

izvode beogradski glumci Milan

Gutovi} i Mina Lazarevi}.

- U subotu, 12. avgusta, pred-

vi|en je koncert grupe "Never-

ne bebe#. Nadamo se da }e tvr|a-

va "Kastel# biti prepuna, jer

ovo je prilika da uz dobru zaba-

vu pokaèmo da smo spremni po-

mo}i drugima - rekla je Maja \a-

kovi}.

Dan za najmla|e bi}e nedje-

qa, 13. avgust, kada }e mali{a-

ni mo}i da uìvaju u predstavi

"[alabalabajka# sa glumcima

Slobodanom Ninkovi}em i Ve-

snom Trivali}.

- Prihod od ulaznica podi-

jeli}emo pomenutim dje~jim kli-

nikama. Sigurni smo da }e im

na{a pomo} dobro do}i, pogo-

tovo mali{anima koji do|u na

lije~ewe - kazala je \akovi}e-

va. Kao i ranijih godina, "Om

kafa# je i ovo qeto zapo~ela

druèwa sa svojim potro{a~i-

ma u nekoliko gradova Republi-

ke Srpske. Do sada su zabave or-

ganizovane u Prijedoru i Dobo-

ju, a osim tople kafe, vjerni po-

tro{a~i su nagra|eni pjesmom

Maje Tati} i Borisa Reàka.

- Ovo dvoje mladih pjeva~a

izabrali smo da budu na{i pro-

motori ove godine. U wihovoj

muzici do kraja qeta uìva}e

stanovnici mnogih gradova Re-

publike Srpske. @elimo da or-

ganizovawem ovih druèwa po-

kaèmo svojim potro{a~ima da

ih cijenimo i da smo im zahval-

ni za dugogodi{wu vjernost - po-

ru~ila je Maja \akovi}.

¥ S. MILANKOVI]

"OM KAFA" ORGANIZUJE TRODNEVNU HUMANITARNU AKCIJU NA TVR\AVI

"KASTEL"

Ciq ove akcije je nabavka opreme za dje~je bolnice u Bawoj

Luci, Prijedoru, Doboju, Bijeqini i Isto~nom Sarajevu.

Nadamo se da }e na{i sugra|ani pokazati veliko srce

i pridruìti nam se u {to ve}em broju, kaè Maja \akovi}

Druèwa sa Borisom Reàkom: Koncerti {irom Srpske

5. i 6. avgust 2006. BAWA LUKA

17

Maja \akovi}: Najboqi

na~in da se oduìmo

potro{a~ima

DA MALI[ANI BR@E OZDRAVE

UÊNICI koji narednu

{kolsku godinu èle da bora-

ve u Sredwo{kolskom domu svo-

ja dokumenta mogu da predaju do

20. avgusta.

Direktor ovog doma Ranko

Gaji} kaè da }e rezultate ovog

konkursa objaviti najdaqe do

28. avgusta, pa }e sredwo{kol-

ci imati dovoqno vremena da se

smjeste u svoje sobe prije po-

~etka nastave.

- Nakon zatvarawa konkur-

sa uvijek ostavimo nekoliko da-

na za one |ake koji ìve u

udaqenim gradovima, kako bi i

oni stigli predati svoja doku-

menta - rekao je Ranko Gaji}.

Da bi konkurisali za krevet

u Sredwo{kolskom domu, u~e-

nici treba da donesu fotokopi-

ju svjedo~anstva o zavr{enoj

osnovnoj i potvrdu o upisu u

sredwu {kolu, qekarsko uvjer-

ewe, rodni list, dvije fotogra-

fije malog formata i fotoko-

piju li~ne karte jednog od

roditeqa. Djeca palih boraca i

invalida od prve do pete kate-

gorije uz ostala dokumenta tre-

ba da priloè i

fotokopije Uvje-

rewa nadle`nog

organa o pogibi-

ji, zarobqavawu

ili nestanku ro-

diteqa ili Rje{-

ewe o invalidno-

sti.

- U domu ima-

mo 250 kreveta

gdje }emo smjesti-

ti 150 dje~aka i

100 djevojaka. Pr-

ilikom zaduì-

vawa kreveta ugo-

vor treba da potpi{e jedan od

roditeqa - kaè Ranko Gaji}.

On dodaje da jo{ ne znaju koli-

ko }e ko{tati smje{taj |aka,

ali da krajem avgusta treba da

se donese zakon o u~eni~kom

standardu koji }e odrediti ovu

cijenu.

Direktor Sredwo{kolskog

doma nagla{ava da bi po ovom

Zakonu roditeqi trebalo da

pla}aju samo hranu, a ostali

tro{kovi }e se namirivati iz

buxeta Republike Srpske. Dje-

ca palih boraca i ratnih vojnih

invalida od prve do pete kate-

gorije ne pla}aju smje{taj u

Sredwo{kolski dom.

¥ Z. DAKI]

SMJE[TAJ UÊNIKA U SREDWO[KOLSKI CENTAR

\acima je na raspolagawu 250 kreveta i to 150 za dje~ake

i 100 za djevojke. Prilikom zaduìvawa kreveta

ugovor treba da potpi{e jedan od roditeqa

KO PRIJE DO DOMA, WEGOV KREVET

REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹

PALAS

Revija filmova

termini: 19, 21.30

MULTIPLEKS KOZARA

PIRATI SA KARIBA:

MRTVAÊVA [KRIWA

reìja: Gor Verbinski

uloge: Xoni Dep, Orlando

Blum, Keira Najtli

termin: 18, 21

GARFILD 2 - animirani

Sinhronizovano na srpski

Uloge: Gordan Ki~i}, Neboj{a

Glogovac, Stefan Kapi~i} i

Ivan Tomi}.

termin: 16.30, 18.15, 20, 21.45

BANSKI DVOR KULTURNI

CENTAR

Kreativna radionica plesa

"Uhvati ritam grada#. In-

struktori Biqana Te{anovi},

Tihomir Stefanovi} i Sawa

Li~ina.

Kreativna radionica "Izra-

da nakita#. Voditeq radioni-

ce Mirjana Kuburi}-Macura.

Kreativna radionica novinar-

stva. Voditeqi Nada Kolak i

Danijela Naerac.

Deseta klupska izlo`ba fo-

tografija i dijapozitiva

Univerzitetskog foto kino

kluba.

TVR\AVA KASTEL

"ÊTIRI EVINA LICA#,

monodrama u izvo|ewu Gorda-

ne Milinovi}. SUBOTA, 5.

avgust, u 21 ~as.

NARODNA I UNIVERZI-

TETSKA BIBLIOTEKA RE-

PUBLIKE SRPSKE

Izlo`ba "150 godina od

ro|ewa Nikole Tesle#.

MUZEJ SAVREMENE

UMJETNOSTI

REPUBLIKE SRPSKE

Izlo`ba "Tapiserije i crte-

ì#, akademskog slikara Mi-

lice Kecman iz Novog Sada.

Izlo`ba Raula Valenberga

"Jedan ~ovjek moè promije-

niti svijet#.

Izlo`ba "Druga me|unarodna

umjetni~ka kolonija gradova

partnera - Bawa Luka 2006#

Radno vrijeme muzeja svaki dan

od 10 do 22 ~asa. Ulaz bespla-

tan.

MUZEJ REPUBLIKE

SRPSKE

Izlo`ba "Libada#, haqetka

ènske gradske hri{}anske

no{we s kraja 19. i po~etka 20.

vijeka.

Izlo`ba fotodokumenata i

oru`ja "65 godina od ustanka u

BiH#, kustos Drago Trnini}.

Stalna izlo`bena postavka Mu-

zeja Republike Srpske "Od pra-

istorije do savremenog doba#.

Muzej je za posjetioce otvoren

svakim radnim danom osim pra-

znicima, od osam do 19 ~asova,

subotom od 11 do 19 ~asova i

nedjeqom od 11 do 17 ~asova. ¥

BIOSKOPI

\a~ki dom: Za djecu palih boraca besplatan smje{taj

RAÛNARI

Rukovodstvo Sredwo{k-

olskog doma tvrdi da radi sve

kako bi poboq{alo uslove

ìvota |aka koji ovdje bora-

ve. S tim ciqem pro{le go-

dine jednu u~ionicu opremi-

li su sa {est ra~unara.

- U~enici ovdje mogu bes-

platno da kucaju i {tampaju

svoje seminarske radove, tra-

è podatke sa Interneta i

sli~no. Osim toga, pokrenu-

li smo domske novine i ra-

dio-stanicu. Nadam se da }e-

mo u saradwi sa Ministar-

stvom prosvjete i kulture us-

pjeti da im obezbijedimo

smje{taj kakav zasluùju - ka-

è Ranko Gaji}.

Ranko Gaji}:

Rezultati konkursa

do 28. avgusta

(Snimio M. ZUBOVI])

ADMINISTRATIVNA SLU@BA GRADA

Obustava saobra}aja

^LANOVE Ronila~kog klu-

ba "Pelagos# od nedjeqe o~eku-

ju nova podvodna iskustva i iza-

zovi na Crnogorskom primorju.

Deset ronilaca iz ovog klu-

ba putuju u nedjequ u auto-kamp

Jaz kod Budve, gdje }e ostati de-

set dana i imati sta`na rowe-

wa, koja }e im omogu}iti da ob-

nove svoj status ronioca.

- Ova rowewa najve}i zna~aj

imaju za nove ~lanove, koji su

nedavno zavr{ili na{ kurs.

Oni }e se upoznati sa karakte-

ristikama dubinskog rowewa,

do trideset metara. Na{i isku-

sniji ~lanovi roni}e i na ve-

}im dubinama - rekao je pred-

sjednik Ronila~kog kluba "Pe-

lagos# Miroslav Gali}.

Tamo }e ih, kaè on, ~ekati

kolege iz Ronila~kog kluba

"Hidroarheolog# iz Beograda.

- Sa wima }emo obilaziti

sve zanimqive lokacije za row-

ewe, kao {to su grebeni Galio-

la, Platamuni, Krekavica. To

su lokaliteti puni zanimqivih

morskih riba, {koqki... Najvi-

{e se radujem susretu sa Galio-

lom - grebenom ~iji se vrh nala-

zi ispod povr{ine vode, pun pe-

}ina i lavirinata - pri~a Ga-

li}.

U planu je i obilazak "Po-

sejdonovog grada#, podvodne pe-

}ine u blizini Budve, koja se ne

vidi dok se ne zaroni duboko u

vodu, {to je prava atrakcija za

sve ronioce. ¥ A. B.

RONIOCI "PELAGOSA" ODLAZE U CRNU GORU

Nove podvodne avanture

Ronioci "Pelagosa": Spremni za greben Galiolu

VELIKI pisci poput Beke-

ta su mi nedostajali u karijeri, a

mimoi{ao me i êhov. Ali, ni

uloga u komadu "Sa }e' Boò sva-

ki ~as# nije mi dala mogu}nost da

odigram originalan Beketov lik.

Ova doma}a verzija pri~e mi je

mnogo blià, fokusirana je na

dalmatinsko podnebqe. Ima

karakteristi~ne detaqe i scene

tipi~ne za balkanski narod. Qu-

di na{eg podnebqa imaju drug-

a~iji na~in razmi{qawa. Fabi-

jan iz ove predstave mi je bliì

nego Vladimir iz drame "êka-

ju}i Godoa#. Kolega Ivica Vi-

dovi} i ja govorimo da nam te

uloge savr{eno odgovaraju, jer se

u wima osje}amo kao ribe u vodi.

Odli~no smo se saìvjeli sa

likovima koji govore tipi~nim

dalmatinskim jezikom i izrazima.

Ovo je za na{ list rekao

glumac [piro Guberina, koji se

nedavno predstavio bawolu~koj

publici kao jedan od aktera u

komadu "Sa }e' Boò svaki ~as#,

koji je prema tekstu Ivice

Ivani{evi}a reìrao Mario

Kova~.

?Uloga Strikana u seriji

"Velo misto# je ona po kojoj

}e Vas pamtiti cijeli ìvot.

Koliko Vas jo{ poistove}uju sa

likom dosjetqivog dalmatinskog

metlara?

- Ta serija je jedno vrijeme

bila veoma popularna. Tada su

qudi vi{e gledali televiziju i

saìvqavali se sa likovima.

Uloga Strikana mi je nesumwi-

vo donijela veliku popularnost.

Ali sa druge strane, shvatio sam

je kao samo jedan dio moga posla.

Me|utim, kada sam ve} izabrao

gluma~ki poziv, onda boqe da

sam poznat i {iroj javnosti. Ve-

lika popularnost je i ma~ sa dvi-

je o{trice. Kada imate tako

upe~atqivu ulogu, jedno vrijeme

vas poistove}uju sa tim likom.

Ipak, drago mi je da me i posli-

je toliko vremena publika voli

zbog te uloge. I danas kada me

qudi sretnu, uvijek me primaju

sa simpatijama, ba{ zbog serije

"Velo misto#.

?Mnoge generacije Vas se

sje}aju iz dje~ije serije "Je-

lenko#. Kakva Vas sje}awa veù

za to ostvarewe?

- Djeca koja su me gledala u

toj seriji sada su ve} velika, ali

znam da su voqela "Jelenka#. To

je bilo prije 25 godina i lijepo

je ~uti da cijela jedna generaci-

ja pamti moju ulogu. Uvijek sam

volio da glumim u serijama za

djecu. I sada mi je drago {to sam

dio publike imao ba{ u djeci,

jer su ona najprirodnija. Djeca

uvijek otkriju ako po~nete

glumatati i kaù da ste nezan-

imqivi. Takve uloge su bile

opu{taju}e, ali ipak nisu dozvo-

qavale da previ{e odem u

estradu. Sre}an sam {to je dio

moje karijere posve}en djeci.

Vjerovatno bih bio uskra}en za

divno iskustvo, da nisam glumio

i za najmla|u publiku.

?Ima gotovo 50 godina kako ste

u gluma~kim vodama. [ta je

to najqep{e {to glumac moè

doìvjeti u karijeri?

- Samim tim da se ~itav ̀ iv-

ot moète igrati kao dijete do-

bijate veliku privilegiju. Os-

im toga, iza mene je mnogo liko-

va koje sam odigrao. Nijednom

glumcu se nije lako pomiriti sa

~iwenicom da stari. Ali, igram

mnogo sa mladim qudima koji me

inspiri{u da se i

daqe bavim ovim

poslom. Gluma nik-

ako nije dosadan

posao, mada ima i

lo{ih strana. Pru-

à mogu}nost za up-

oznavawe novih sre-

dina. Sa ovom novom

predstavom sam

ponovo vidio neka

stara mjesta. Stekao

sam i novu publiku,

{to je tako|e va`no.

Najva`nije mi je

{to sam shvatio da

posao kojim se bav-

im nije jalov. Kada

vidim da glume}i

mogu da razveselim

qude, koji poslije

predstave odlaze

zadovoqni, onda sam

siguran da gluma ima

plemenit ciq.

?Da li se spremate za nove

uloge i kakvi su Vam planovi?

- Imam teatar "Kiklop#, u

kome naj~e{}e radim tekstove

Ranka Marinkovi}a. Uskoro pl-

aniram i novu predstavu. To }e

biti moderna varijanta jedne ̂ e-

hovqeve drame. Mada, to je jo{

sve ideja u za~etku i ne znam {ta

}e od toga biti. @elim da sa

scene odem sa dobrom ulogom i

nadam se da }e se to i ostvariti.

Ho}u da ta zavr{nica bude

kvalitetna, a ne samo da odigram

neki novi lik. U glumi je te{ko

unaprijed predvi|ati. êsto se

desi da glumac èli mnogo, do-

bije malo, a drugi put sa mawe

truda postigne mnogo vi{e. Htio

bih da se sa publikom oprostim

na dostojanstven na~in.

¥ A. RAJKOVI]

ZVORNIK - U okviru mani-

festacije "Zvorni~ko kultur-

no qeto#, u ~etvrtak je u Osnov-

noj {koli "Sveti Sava# na~el-

nik op{tine Zvornik Budimir

A}imovi} otvorio samostalnu

izlo`bu slika Sneàne Alem-

pi}.

Zvorni~anka Sneàna Ale-

mpi}, kojoj je ovo druga samo-

stalna izlo`ba, predstavila je

sugra|anima 21 sliku, koje je

stvarala tokom posqedwih {est

godina. Na slikama preovlada-

vaju etno i motivi iz srpske tra-

dicije.

- Slike su ra|ene tehnikom

uqa na platnu, a me|u wima ima

i onih koje prikazuju na{u lije-

pu prirodu - kaè Alempi}eva.

Ona najavquje da }e nakon

ove izlo`be zapo~eti novi ci-

klus slika, na ko-

jima }e dominira-

ti Zvornik iz sta-

rih vremena.

O stvarala{-

tvu ove slikarke

govorili su weni

prijateqi, kwi-

èvnici i novina-

ri Tihomir Ne-

storovi} i Qubomir

]orili}.

]orili} je istakao da od

preko 100 izlo`bi i slikara

koje je vidio i upoznao, Sneà-

na spada me|u deset najboqih.

Alempi}eva kaè da je

qubav prema slikarstvu osjeti-

la u ranoj mladosti, ali tada

toga nije bila svjesna.

I kwièvnik Grujo Lero u

katalogu izlo`be zakqu~uje da

wene slike lije~e du{u i vode

je tajanstvenim prolazima kroz

mjesta i vremena, po Drini, wen-

im obalama i oblucima, zavi-

ruju u davnine, vajate, djevoja~-

ke ormare, napoje se hladne vo-

de iz kr~aga, zagrizu so~nu jabu-

ku, pa we`no dodirnu strunu vi-

oline i razliju milozvuke.

Centar kulturnih i zabav-

nih zbivawa je i qetna pozor-

nica pored rijeke Drine, gdje

su, u okviru druge ve~eri zvor-

ni~ke manifestacije, pred vi-

{e hiqada posjetilaca nastu-

pili glumac Vladan Gajovi} sa

komedijom "Alo, 'o|e mobil-

ni#, te beogradska grupa "I

prijateqi#.

Izlo`ba slika Sneàne

Alempi} bi}e otvorena do 8.

avgusta. ¥ S. SAVI]

[piro Guberina: Kao riba

u vodi (Snimio R. OSTOJI])

5. i 6. avgust 2006.KULTURA

18

SRE]A

U gluma~kom poslu je

va`na sre}a, da dobijete

pravu ulogu u pravo vrijeme.

Sada sam ve} pri kraju kari-

jere, ve} sam i u penziji, ali

me uloga Fabijana vratila na

pozornicu. Raduje me {to je

ovu predstavu publika dobro

prihvatila, istakao je Gube-

rina.

- Imao sam sre}e {to sam dobijao uloge koje je narod zavo-

lio. Ima sigurno mnogo talentovanijih glumaca od mene, ali su

mawe poznati. Nikada nisam igrao neke velike negativce, nego

qude iz naroda, one koji su "udareni mokrom ~arapom po glavi#.

To su ìvotniji likovi, kojima lak{e u|em pod koù - kaè Gu-

berina.

Kada vidim da glume}i mogu da razveselim qude, koji

poslije predstave odlaze zadovoqni, onda sam siguran

da gluma ima plemenit ciq, kazao Guberina

MANIFESTACIJA

"

ZVORNI^KO KULTURNO QETO 2006"

[PIRO GUBERINA, GLUMAC, O POZORI[TU, KARIJERI I PLANOVIMA

STRIKAN ÊKA BO@U

MIRIS DJEVOJA^KIH ORMARA

Sneàna Alempi} predstavila

je sugra|anima 21 sliku, koje je

stvarala tokom posqedwih

{est godina. Na wima

preovladavaju etno i motivi iz

srpske tradicije

ÔVJEK IZ NARODA

JEDNA od naj-

renomiranijih iz-

dava~kih ku}a na

na{em prostoru,

"Glas srpski - Gra-

fika#, objavila je

nedavno novu kwi-

gu Aleksandra Gat-

alice "Dijalog sa

opsenama#.

Rije~ je o dvije

novele koje kao za-

jedni~ku crtu nose

razgovore sa is-

torijskim li~nos-

tima (sa Sapfom,

anti~kom pjesni-

kiwom, jednim od

najsna`nijih èn-

skih poetskih gla-

sova svih vremena,

te sa Peterom Pa-

ulom Rubensom, je-

dnim od najve}ih

slikara baroka).

Radwa je, pak, sm-

je{tena u savre-

meno doba, pa je

naslov kwige vi{e

nego "opravdan#.

Novele "O qubavi# (Raz-

govori sa Sapfom) i "O za-

kulisnoj politici# (Razgov-

ori sa Rubensom) nose pre-

poznatqiv Gatali~in stil,

premda, kao i u svakom novom

djelu, autor pomalo eksperi-

menti{e sa vlastitim kwi`-

evnim postupkom. No, sasvim

je sigurno da }e "Dijalog sa

opsenama# nai}i na solidan

prijem kod kwièvne kritike

i publike.

Aleksandar Gatalica

jedan je od vode}ih srpskih

pisaca nove generacije. Ob-

javio je vi{e romana, zbirki

pripovjedaka, drama, eseja o

muzici, muzi~kih kritika i

biografija poznatih muzi-

~ara, a bavi se i prevo|ewem.

Za kwigu pripovjedaka "Vek#

("Stubovi kulture#, Beograd,

1999) dobio je Andri}evu na-

gradu.

"Glas Srpski - Grafika#

ranije je objavio Gatali~in

roman "Kraj# (2001), te kwigu

"Zlatno doba pijanizma# (bi-

ografije deset pijanista

mono-ere, 2002). Proza Alek-

sandra Gatalice prevedena je

na desetak jezika.

¥ G. M.

NOVA KWIGA ALEKSANDRA GATALICE

"Dijalog sa opsenama"

DERVENTA - Peti tradi-

cionalni susreti kwièvni-

ka i ribara pod nazivom

"Ilindansko kwièvno dru`-

ewe - Prqa~a 2006# odrà}e

se danas na mjestu zvanom Prq-

a~a u Dowim Ceranima pored

rijeke Ukrine, u organizaci-

ji Srpskog kwièvnog kluba

"Vihor# i Sportskog ribolov-

nog dru{tva "Ukrina# Der-

venta.

Ovi susreti su zapo~eli

prije pet godina kao manife-

stacija ~iji je ciq za{tita

rijeke Ukrine. Pokroviteq

manifestacije je na~elnik

op{tine Derventa Milorad

Simi}.

Uz program druèwa, bi-

}e organizovano ribarsko

takmi~ewe i priprema fi{

~orbe, mali brzi nagradni

konkurs za najboqu pjesmu, na

temu o za{titi prirode, a po-

sebno o Ukrini, koji }e se od-

vijati u toku druèwa.

¥ S. P.

SUSRET KWI@EVNIKA I RIBARA

Ilindanski vihori

RAZGOVORRAZGOVOR

Sneàna Alempi}: Slike lije~e du{u

BERLIN - Violina,

koja je pripadala slavnom

wema~kom kompozitoru

Ludvigu van Betovenu

(1770-1827), kori{}ena je

prvi put za snimawe kom-

pakt-diska sa wegovim

sonatama za violinu i

klavir, saop{tila je Be-

tovenova fondacija, a

prenosi Tanjug.

Kompakt-disk je izdat

zajedno sa bro{urom koja

sadrì istorijat ovog

dragocjenog muzi~kog in-

strumenta. Na instrumen-

tu je svirao renomirani

wema~ki violinista Dan-

ijel [epek.

Violina je bila u pos-

jedu Betovenove porodice

sve do po~etka 19. vijeka.

Kasnije je prona|ena kod

jedne Amerikanke, ~ija je

tetka emigrirala iz Aus-

trije u SAD tridesetih go-

dina pro{log vijeka.

Ona je prije 11 godina prodala vio-

linu Betovenovoj fondaciji za sim-

boli~nu sumu. Instrument, koji ima

ugravirano slovo "B# i kompozitorov

pe~at, restaurisan je 1848. godine posli-

je preuzimawa od strane Betovenove

fondacije. ¥

BETOVENOVA FONDACIJA

Zasvirala stara violina

Ludvig van Betoven

"BAWALU^KI QETNI FESTIVAL"

Monodrama

Gordane Milinovi}

BAWA LUKA - Monodrama "êtiri

Evina lica#, u izvo|ewu glumice Gordane

Milinovi}, bi}e izvedena ve~eras (subota)

u 21 ~as u Narodnom pozori{tu Republike

Srpske.

Ova predstava, koja je u okviru

"Bawalu~kog qetnog festivala#, trebalo je

da bude na tvr|avi Kastel, ali je odlu~eno

da se odigra u pozori{tu.

¥ A. R.

5. i 6. avgust 2006. KULTURA

19

Banski dvor - Kulturni centar

- 10. klupska izlo`ba fotografija i dijapozitiva

Univerzitetskog foto-kino kluba

Muzej RS

- Izlo`ba fotodokumenata i oru`ja "65 godina

od ustanka u BiH#

- Stalna izlo`bena postavka (od praistorije do

savremenog doba)

Muzej savremene umjetnosti RS

- Izlo`ba Raula Valenberga, [vedska

- Izlo`ba Druga me|unarodna umjetni~ka

kolonija gradova partnera "Bawa Luka 2006#

1.8. do 10.8 - Banski dvor - Kulturni centar

Kreativna radionica - Izrada nakita

Voditeq: Mijana Kuburi} - Macura


Kreativna radionica - Ples

Voditeq: Biqana Te{anovi}, instruktor

plesa (standardni plesovi);

Tihomir Stefanovi}, instruktor plesa

(standardni plesovi);

Sawa Li~ina, instruktor plesa

(gradska kola)


Kreativna radionica - Novinarstvo

UNO-radio

Voditeqi: Nada Kolak i Danijela Naerac

Svi zainteresovani za u~e{}e u radionici mogu

da se jave na broj 051/305-336 ili

e-mail banskidvor›blic.net do 15.8.2006.

Radionice su besplatne

2.8 (sr.) - FESTIVAL TRUBA^KIH

ORKESTARA " ZLATNA TRUBA SRPSKE#

U~estvuju orkestri:

Dejana Lazarevi}a (Poèga),

Damira Sejdi}a (Bojnik),

Dragana Igwi}a (Uìce),

Milana Nikoli}a (Grdelica),

Dejana Jev|i}a (Rasna),

Sr|ana Azirovi}a (Bojnik),

Radi{e Vitezovi}a (Kosjeri}),

Ace Novkovi}a (Surdulica),

Veqka Ostoji}a (Zlakusa),

Sini{e Stankovi}a (Surdulica).

U 18 ~asova predstavqawe orkestara

(ispred Banskog dvora, Gospodska ulica

i Muzi~ki paviqon u parku "Petar Ko~i}#)

U 20 ~asova tvr|ava Kastel

SVEÂNO OTVARAWE FESTIVALA

3.8 (~et.) - FESTIVAL TRUBA^KIH

ORKESTARA "ZLATNA TRUBA SRPSKE#

U 18 ~asova predstavqawe orkestara

(Gospodska ulica i Muzi~ki paviqon u parku

"Petar Ko~i}#)

U 20 ~asova tvr|ava Kastel

DRUGO FESTIVALSKO VEÊ

4.8 (pet.) - Muzi~ki paviqon u parku "Petar

Ko~i}# u 20 ~asova

Koncert - La Fanfaraja - Francuska

Francuski kulturni centar Bawa Luka

5.8 (sub.) - tvr|ava Kastel u 21 ~as

Monodrama "êtiri Evina lica#

u izvo|ewu glumice Gordane Milinovi}

Udruèwe dramskih umjetnika Srpske

8.8 (ut.) - Muzi~ki paviqon u parku "Petar

Ko~i}# u 20 ~asova

Koncert - Duo gitara (Beograd)

Slobodan Milivojevi} i Ogwen Gr~ak

ROTARACT CLUB Bawa Luka

10.8-10.9 - Muzej savremene umjetnosti RS

Continental Breakfast/Kontinentalni doru~ak

(Me|unarodna izlo`ba savremene vizuelne

umjetnosti)

Organizacija mladih PROTOK Bawa Luka

U saradwi sa MUZEUM-om iz Qubqane i

Muzejom savremene umjetnosti RS

10.8 (~et.) - tvr|ava Kastel u 20 ~asova

Sve~ano otvarawe manifestacije "Otvoreno

IV kajaka{ko prvenstvo BiH - slalom Bawa

Luka 2006#

11.8 (pet.) - tvr|ava Kastel u 20 ~asova

Pozori{na predstava

"Dogodine u isto vreme#

Igraju: Milan Gutovi} i Mina Lazarevi}

Sav prihod od ulaznica (ovaj put) ide u korist

dje~ijih klinika u Bawoj Luci, Prijedoru,

Doboju, Bijeqini i Isto~nom Sarajevu.

OMCAFFE

12.8 (sub.) - tvr|ava Kastel u 21 ~as

Koncert: "Neverne bebe#



Doboju,

Bijeqini i Isto~nom Sarajevu.

OMCAFE

13.8 (ned.) - tvr|ava Kastel u 19 ~asova

Pozori{na predstava za djecu

"[alabalabajka#

Igraju: Slobodan Ninkovi} i Vesna Trivali}



Doboju, Bijeqini i Isto~nom Sarajevu.

OMCAFE

16. do 19.8. - Muzi~ki paviqon u parku "Petar

Ko~i}# u 20 ~asova

Plesno ve~e "Osjeti ritam grada#

20.8 (ned.) - tvr|ava Kastel u 21 ~as

Pozori{na predstava

Crnogorsko narodno pozori{te "Samo za

tvoje uho#

Udruèwe dramskih umjetnika Srpske

21.8 (pon.) - Muzej RS u 19 ~asova

Izlo`ba: Zmijawe i Zmijawci kroz etnolo{ku

fotografiju

22.8 (ut.) - Muzi~ki paviqon u parku "Petar

Ko~i}# u 19 ~asova

Pozori{na predstava Narodnog pozori{ta RS

"Jazavac pred sudom#

- u 20,15 ~asova

Zmijawske igre, pjesme i no{we - revija

CKUDM "V. Masle{a#

24.8 (~et.) - Park "Petar Ko~i}# u 20 ~asova

"Ko~i}u u slavu#

- Muzi~ki paviqon u parku "Petar Ko~i}# u

20.30 ~asova

Monodrama "Ko~i} - posledwi dani# u izvo|ewu

glumca Bo{ka \ur|evi}a

25, 26. i 27.8 - tvr|ava Kastel i Muzi~ki paviqon

u parku "Petar Ko~i}#

FESTIVAL FOLKLORA

RKUD "Pelagi}#

25.8 (pet.) - Banski dvor - vije}nica u 20 ~asova

Kwièvno ve~e "Slovo Ko~i}u#

25.8 (pet.) - Muzi~ki paviqon u parku "Petar

Ko~i}#

SAJAM NEVLADINIH ORGANIZACIJA

2006.

26.8 (sub.) - Banski dvor - koncertna dvorana u

20 ~asova

Akademija - "Ko~i}evo ve~e#

28.8 (pon.) - tvr|ava Kastel u 21 ~as

Zijah Sokolovi} "Kabaret, kabaret...#

B WA LA KI QETWI FESTIVAL

PROGRAM ZA AVGUST 2006. GODINE

U~esnici i organizator zadràvaju prava izmjene i dopune programa

Banski dvor - Kulturni centar

Tel/faks 051/ 305-336 ili 305-002

e-mail: [email protected]

M E D I J S K I P O K R O V I T E Q I

BAWA LU-

KA - Ovogodi{-

wi pobjednik ma-

nifestacije "Zla-

tna truba Srps-

ke# je Veqko Os-

toji} iz Zlakusa,

koji je ujedno i

nosilac evropske

nagrade za svira-

we na trubi, koju

je nedavno osvojio

u Poqskoj. Najbo-

qim truba~em pr-

ogla{en je Sini-

{a Stankovi}, ko-

ji je ovjen~an "Zl-

atnom trubom# na

prvom festivalu,

a ovogodi{wi po-

bjedni~ki orke-

star je orkestar

Dragana Igwi}a

iz Uìca.

Druga festi-

valska no}, upri-

li~ena u sklopu

"Bawalu~kog qetnog festiva-

la#, bila je takmi~arskog ka-

raktera, kada se za presti`ne

nagrade nadmetalo deset naj-

poznatijih truba~kih orkesta-

ra. Vrsni majstori trube uqep-

{ali su Bawolu~anima ki{nu

avgustovsku no}, koja je prote-

kla u vesequ, igri, pjesmi i

provodu.

Manifestacija je po~ela

himnom ovogodi{weg festiva-

la "Srpska mi truba zatrubi#,

koja se pjeva u znak sje}awa na

~ovjeka koji je doveo trubu u

Bawu Luku - Danila Lazovi}a.

Takmi~arski dio programa

otvorio je orkestar Dragana

Igwi}a, a poslije wega na po-

zornicu su izlazili ansambli

Dejana Lazarevi}a, Sr|ana Azi-

rovi}a, Milana Nikoli}a, De-

jana Jev|i}a, Radi{e Vitezo-

vi}a, Sini{e Stankovi}a, Da-

mira Sejdi}a, Ace Novkovi}a

i pobjednika Veqka Ostoji}a.

Svi oni su svirawem razno-

vrsnih kola i melodija, me|u

kojima su "Otpisani#, "Vidov-

dan#, i "Lane#, natjerali Ba-

wolu~ane na ludi qetni ples,

koji je, naàlost, zavr{io ne-

{to prije pono}i.

I druge festivalske ve~e-

ri trube su se nadja~avale, a go-

sti nadglasavali. Svi oni su

otvorili svoju du{u i srce da

prime iskonsku izvornu energi-

ju kojom ovaj festival zra~i.

Mnogima je trajalo i suvi{e

kratko...

¥ B. TRNINI]

ZAVR[ENA MANIFESTACIJA

"

ZLATNA TRUBA SRPSKE"

VEQKOV TRIJUMF I druge festivalske ve~eri, trube su se nadja~avale,

a gosti nadglasavali. Svi oni su otvorili svoju du{u

i srce da prime iskonsku izvornu energiju kojom ovaj

festival zra~i

\ Veqko Ostoji}: Pobjedni~ka truba (Snimio M. MIHAJLOVI])

SINHRONIZACIJA

filmova za djecu postala je

u~estala na ovim prostorima u

posqedwe vrijeme, ali ~ini se

da u slu~aju "Garfilda 2#, no-

vog filma o lijenom i samo-

ìvom ma~ku koji je ikona po-

pularne kulture za sebe, nije

uo~ena izvjesna posebnost. Dru-

gi sinhronizovani filmovi su

bili u potpu-

nosti animi-

rani, ili su

se, ako su bi-

li igrani,

qudi poja-

vqivali tek

na trenutke.

Situacija u

"Garfildu 2#

je obrnuta:

qudi su pri-

sutni vi{e od

polovine tra-

jawa.

Ako su ovda{wi gledaoci

u stawu da prihvate animira-

ne koko{ke koje govore srp-

ski, pitawe je koliko su u sta-

wu da prihvate zaqubqeni par

koji izgovara rije~i we`no-

sti jedno drugome u o~igledno

nasnimqenom dijalogu.

Ukoliko se problemi sa

sinhronizacijom na neki na-

~in zanemare, ono {to ostaje je

prili~no nespretan komad po-

rodi~ne zabave. Paradoksalno

je da se jedan film za djecu, ne-

{to {to "Garfild 2# svakako

jeste, u tolikoj mjeri oslawa na

"odrasle#. Ti "odrasli# liko-

vi moraju u ovakvom ànru da

budu naivniji, ali previ{e in-

sistirawa na wima, takvima

kakvi su - naivnima i neuvjer-

qivima, umjesto na samom Gar-

fildu i ostalim ̀ ivotiwama,

jeste ono {to smeta.

Od filma za djecu se ne

o~ekuju previ{e kompleksni

likovi i situacije, ali se o~e-

kuje upe~atqivost, a to je pri-

djev koji se te{ko moè prika-

~iti za "Garfild 2#. Iako su

scenaristi Xoel Koen i Alek

Sokolov potpisali "Pri~u o

igra~kama#, dakle jedan od naj-

boqih filmova za djecu ika-

da, ovdje nema wihove nekada-

{we svjeìne, nepredvidivo-

sti i humora. Ipak, ~im se sa

previ{e brojnih qudskih li-

kova, ~ije pri~e i problemi

te{ko da ne-

kog mogu za-

interesova-

ti, pa`wa

preusmjeri

na ìvoti-

we, stvari

postaju ma-

we sive. "Ga-

rfild 2# ta-

da prerasta

u film na

tragu "Be-

jb#, rasko{-

ni spektakl

sa ìvotiwama, bajkovitim i

fascinantnim lokacijama i ha-

oti~nim uni{tavawem istih

tih lokacija.

Scena u kojoj se sve ìvo-

tiwe jednog gazdinstva udru-

è ne bi li napravile lazawe,

sigurno }e izvu}i osmijehe

najmla|ima i svima onima ko-

ji sebi dozvoqavaju da se ta-

kvima osje}aju. Me|utim, ~ak

ni ti povremeni osmijesi ne

mogu da sakriju osnovnu bez-

razlo`nost cijelog ovog fil-

ma: za{to praviti "Garfilda

2# kada je ve}ina onih koji

predstavqaju ciqnu grupu od-

rasla na Saut Parku i Xeke-

su, dakle potpuno druga~ijim

vidovima zabave? Mudra od-

luka onih koji iza ovog fil-

ma stoje bila je, ~ini se, da se

za ciqnu grupu postave iskqu-

~ivo oni koji nisu jo{ krenu-

li ni u prvi razred. Za wih }e

"Garfild 2# biti na trenut-

ke sjajna zabava. Za sve osta-

le, bi}e to na trenutke izdr-

ìva dosada. ¥

FILMSKA KRITIKA

Nesmije{na komedija

LOS AN\ELES - Kompa-

nija "Tventi sen~eri Foks#

najavila je da }e 30. septem-

bra u Vankuveru po~eti snima-

we dugo najavqivanog, ~etvr-

tog dijela filma "Umri mu-

{ki#, u kome }e Brus Vilis i

daqe igrati wujor{kog poli-

cajca Xona Meklejna, prenosi

Tanjug.

Premijerno prikazivawe

filma naslovqenog "@ivi slo-

bodno, ili umri mu{ki# pla-

nirano je u Americi 29. juna

idu}e godine.

Meklejn, iako penzioner,

priska~e u pomo} policiji i u

Va{ingtonu se suprotstavqa

teroristi~koj Internet orga-

nizaciji koja ima namjeru da

sru{i tehnolo{ku infrastruk-

turu kqu~nih sistema - saobra-

}aja, vodovoda, elektrana, ber-

ze. On ima samo tri dana da

sprije~i hakere namjerene da

Ameriku po{aqu u moderno ka-

meno doba.

Film }e reìrati Len

Vajzman, prema scenariju Mar-

ka Bombaka. ¥

POÎWE SNIMAWE

"

UMRI MU[KI 4"

Opet

u akciji

Pi{e

Dane KOMQEN

"GARFILD 2"

1583 - Hemfri Gilbert

osnovao je prvu englesku ko-

loniju u Sjevernoj Americi,

u Sent Xonu na Wufaun-

dlendu.

1716 - Austrijski princ

Eugen Savojski je, sa armijom

od 40.000 vojnika, u bici kod

Petrovaradina, nanio teàk

poraz turskoj vojsci od

150.000 qudi pod komandom

Darnada Ali-pa{e. U bici je

poginulo oko 30.000 turskih

vojnika. Godinu dana kasnije

Eugen Savojski osvojio je Be-

ograd, koji je ostao pod au-

strijskom vla{}u do 1739.

1844 - Ro|en je ruski sli-

kar Iqa Jefimovi~ Rjepin,

glavni predstavnik realizma

u ruskom slikarstvu. Izvr-

{io je veliki uticaj na umjet-

nike svoga vremena, a sovjet-

ski socijalisti~ki realisti

smatrali su ga svojim uzorom

("Burlaci na Volgi#, "Liti-

ja#, "Ivan Grozni i wegov sin

Ivan#, "Carevna Sofija#).

1895 - u Londonu je umro

wema~ki filozof Fridrih

Engels, jedan od osniva~a na-

u~nog socijalizma i najbliì

saradnik Karla Marksa, s ko-

jim je 1864. organizovao Pr-

vu internacionalu - me|una-

rodno udruèwe radnika

("Anti-Diring#, "Poreklo

porodice, privatne svojine i

dràve#, "Ludvig Fojerbah i

kraj nema~ke klasi~ne filo-

zofije#).

1906 - Ro|en je Xon Hju-

ston, jedan od najpoznatijih

ameri~kih filmskih redite-

qa, koji se proslavio mnogo-

brojnim filmovima ukqu~u-

ju}i "Malte{ki soko#, "Bla-

go Sijera Madre#, "Xungla

na asfaltu#.

1914 - Crna Gora objavi-

la je rat Austro-Ugarskoj;

Kuba, Meksiko, Urugvaj i Ar-

gentina proglasile su neu-

tralnost u Prvom svjetskom

ratu.

1914 - Prvi elektri~ni

saobra}ajni signali za regu-

lisawe razli~itih saobra-

}ajnih pravaca postavqeni su

u aveniji Euklid i Isto~noj

105. ulici u Klivlendu, ame-

ri~koj dràvi Ohaju.

1915 - Nijemci su u Pr-

vom svjetskom ratu okupira-

li poqsku prijestonicu Var-

{avu.

1940 - Letonija je u{la u

sastav SSSR-a pod nazivom

Letonska Sovjetska Socija-

listi~ka Republika.

1943 - Plotunima iz 222

artiqerijska oru`ja u Mo-

skvi su, u Drugom svjetskom

ratu, obiqeène pobjede nad

wema~kim trupama na Isto~-

nom frontu. Sovjetska armi-

ja oslobodila je gradove Orel

i Bjelgorod.

1949 - U zemqotresu ja~i-

ne 6,75 stepeni Rihterove ska-

le, u Ekvadoru je poginulo

oko 6.000 qudi, a oko 100.000

ostalo je bez domova.

1960 - Gorwa Volta (Bur-

kina Faso) stekla je nezavi-

snost od Francuske.

1963 - SSSR, SAD i Ve-

lika Britanija potpisali su

u Moskvi sporazum o zabra-

ni nuklearnih proba.

1974 - Predsjednik SAD

Ri~ard Nikson priznao je da

je u~estvovao u prikrivawu

afere Votergejt i blokira-

wu istrage o upadu u sjedi-

{te Demokratske stranke u

poslovnom centru "Voter-

gejt#. Podnio je ostavku 9.

avgusta.

1984 - Umro je britanski

pozori{ni i filmski glu-

mac Ri~ard Barton, koji se

proslavio u pozori{tu u

kreacijama [ekspirovih li-

kova, a potom i na filmu

("Kleopatra#, "Ko se boji

Virxinije Vulf?#, "Beket#,

"No} iguane#). U jugosloven-

skom filmu "Sutjeska# igrao

je lik Josipa Broza Tita.

1994 - Avioni NATO-a

bombardovali su poloàje

Srba oko Sarajeva, nakon

{to su pripadnici Vojske

Republike Srpske uzeli dio

naoruàwa iz skladi{ta mi-

rovnih snaga UN na planini

Igman.

1995 - SAD i Vijetnam us-

postavili su diplomatske od-

nose nakon vi{edecenijskog

neprijateqstva i zaloìli

se za unapre|ewe me|usobne

saradwe.

2000 - Umro je britanski

glumac Alek Ginis, dobit-

nik Oskara za film "Most

na rijeci Kvaj# 1957. godine,

i Oskara za ukupan doprinos

filmskoj umjetnosti 1980.

("Banda sa Lavender Hila#,

"Velika i{~ekivawa#,

"Oliver Tvist#, "Lorens od

Arabije#, "Ratovi zvije-

zda#). ¥

EVO nas u gostima u We-

ma~koj, da budemo precizniji,

u sjevernoj, protestantskoj We-

ma~koj, gdje smo se na{li na

ru~ku. Sjeverni Nijemci, ko-

je wihovi zemqaci s juga kon-

stantno zadirkuju zbog {krto-

sti u hrani i emocijama, veo-

ma su {tedqivi kad je rije~ o

ishrani.

Dakle, ova Wema~ka je su-

{ta suprotnost bavarskoj ili

rajnskoj Wema~koj, gdje se do-

bro pije i jo{ boqe jede. Obro-

ci su daleko mawe izda{ni.

Kod sjevernih Nijemaca

postoji jedan zanimqiv obi~aj

prilikom servirawa hrane.

Oni, naime, serviraju veoma

malo hqeba. Gotovo je ustaqen

obi~aj, ~ak i u najimu}nijim

porodicama, da se koli~ina

hqeba na stolu mjeri prema

broju prisutnih gostiju, plus

jedan.

Nije vam jasna ova matema-

tika? Evo ovako: ima vas peto-

ro za stolom; ra~unajte da }e

na sto biti izneto ta~no {est

zemi~ki - za svakog po jedna i

jo{ jedna rezervna, za onog ko

je ba{ gladan. Ta rezervna ze-

mi~ka sluì samo za krajwu

nu`du i ne bi trebalo pre~e-

sto posezati za wom.

Evo istinitog primjera.

Gost iz na{ih krajeva, ostav-

{i gladan poslije jedne zemi~-

ke, pitao je u~tivo: "Mogu

li?#, na {ta su mu doma}ini

nasmije{eni odgo-

vorili: "Naravno,

izvoli!#. Sutradan

se situacija pona-

vqa - gladni gost

traì dozvolu za

zemi~ku pride, a

wema~ki doma}ini

sada ne{to mawe

qubazno kaù: "Iz-

voli!#. Tre}eg dana

gost iz ju`ne Evro-

pe pita za ekstra zemi~ku, a

doma}ini polunamrgo|eni ka-

ù: "Samo naprijed!#. êtvr-

tog dana gost se ne usu|uje da

pita i zemi~ka se vra}a u ku-

tiju za hqeb.

Rje{ewe ove sjevernowe-

ma~ke misterije glasi: ova ze-

mi~ka nije ni predvi|ena za

posluèwe. To je takozvani

stidqivko, koji se po lokal-

nom bontonu mora vratiti u

kutiju. Zato na wemu ne in-

sistirajte, a ako ste i daqe

gladni, kupite ne{to iza

ugla! ¥

Videli smo {ta je zapisao

Slovenac, austrougarski ofi-

cir na slu`bi u Dowoj Tuzli,

o srpskim zarobqenicima oko-

vanim u lance, isti~u}i da su to

tvrdi i ponosno qudi, {to je

naravno romanti~arsko prete-

rivawe, kako ve} rekosmo u

prethodnom nastavku.

A da li preteruje jedan dru-

gi pisac, ovog puta bo{wa~ke

provenijencije, po imenu Saf-

vetbeg Ba{agi}? On se danas

izu~ava u {kolskoj lektiri, kao

zna~ajna li~nost bo{wa~ke li-

terature prve polovine dvade-

setog veka. Ne moèmo da ka-

èmo kako, koliko i na kakvim

idejnim osnovama se izu~ava, pa

}emo za razmi{qawe zato nave-

sti odlomak jedne pesme Saf-

vetbegove, u kojoj se obra}a ne-

posredno Bo{waku, a sve u ve-

zi sa ìteqima u Bosni. Na{

pesnik kaè ovako:

ûj, Bo{wa~e, nije bilo davno,

Svog mi svijeta nema petnaest

qeta

U ponosnoj Bosni i Hercego-

vini

Od Trebiwa pa do Brodskih

vrata

Nije bilo Srba ni Hrvata

A danas se kroza svoje hire

Oba stranca ko u svome {ire.

Poistove}ivawe

sa niìm rasama

To zna~i da su bosanski Sr-

bi i Hrvati stranci, pa - sled-

stveno tome - tu im i nije me-

sto; samo su na privremenom ar-

gatu u inozemstvu! Pesma je is-

pevana i objavqena nekoliko

godina pred Prvi svetski rat,

kada su se provla~ile mnoge te-

ze i mnoge rasisti~ke teorije

o Srbima i wihovom poreklu

kada su Srbi identifikovani sa

Vlasima i kojekakvim drugim

plemenima.

Poistove}ivani su Srbi

~ak i sa Iberima u [paniji,

u svakom slu~aju sa "niìm

rasama#, naro~ito u spisima

nekih tvoraca hrvatskog na-

cionalnog programa, od pra-

va{a do usta{a, preko Mar-

ka Natla~ena, s famoznom

krilaticom "Srbe na vrbe#,

koja se za vreme i posle nedav-

nog minulog rata mogla ~ita-

ti i na nekim tuzlanskim zi-

dovima.

Natla~en, dodu{e, nije

bio Hrvat, ali ne smeta; veo-

ma je koristan vesnik mr`we.

âsopis Slovenac 27. jula

1914. objavquje pesme "Srbe

na vrbe# i "Bojni grom# Mar-

ka Natla~ena, koji je, da ne bu-

de zabune, u Kraqevini Jugo-

slaviji dospeo do poloàja ba-

na Dravske banovine. Ovde je,

svakako, Ante Star~evi} naj-

zna~ajniji teoreti~ar anti-

srpstva, a u vezi s wim vrbe

postaju znak kobi za Srbe, jet-

ko opevane u gor~ini narod-

nog gneva, naro~ito posle upa-

da Austrijanaca u Srbiju, ba{

preko Drine, kao u vremenima

invazije sultanovih ordija, da

se prisetimo Prvog srpskog

ustanka. Evo jednog od tih sti-

hova:

Koliko je pokraj Drine vr-

ba, toliko je progutala Srba! da

bi mnogo godina kasnije nasta-

la varijanta: Slobodane, srp-

ski sine / De pogledaj preko

Drine / De pogledaj preko vr-

ba / I u Bosni ima Srba. Tu se

sad pre~i prete{ko pitawe:

Za{to, otkud, iz kakvih raz-

loga, zbog ~ega Srbi pevaju o

vrbama, ve{awu i davqewu

svome? Nije vaqda da izmi-

{qaju nesre}e i tragedije sa-

mo iz velikosrpskih razloga?

Ne, ~im pomene{ neminovnost

trezvenog razmi{qawa o po-

jedinim pojavama, odmah }e{

biti sase~en "u korenu#; to }e

re}i da nije bilo ni vrba, ni-

ti je Drina gutala Srba!

Poznati istori~ar Milo-

rad Ekme~i} u kwizi Susret ci-

vilizacija i srpski odnos pre-

ma Evropi (Novi Sad, 1997) ba-

vi se time {ire. On kaè da je

Star~evi} rasne teorije Gobi-

na, Falmerajera, Jozefa Etve{a

i drugih, u su{tini, samo pre-

neo u svoje kwige i primenio

ih na ovo podru~je i da ipak

"ostaje da je celo wegovo delo

ideolo{ka primena na Balkanu

katoli~ke obnove u Evropi, na-

kon revolucije 1848. godine#.

Pravoslavci

po Pilaru

Ovde }e nas, me|utim, za-

nimati jedan drugi pisac, Tu-

zlak Ivo Pilar, autor kwige

Ju`noslovensko pitawe i svjet-

ski rat, objavqene u Be~u 1918.

na wema~kom jeziku. Wega po-

miwe i tuzlanski memoarista

Rade Pele{ kao prilo`nika po-

mo}i Narodnom vije}u u Tuzli

1918. godine. Pilar pi{e da je

"nacionalna svijest pravoslav-

nih Bosanaca potpuno djelo pra-

voslavne crkve. Pravoslavno

stanovni{tvo u Bosni je iskqu-

~ivo proizvod jedne sredwovje-

kovne migracije, sli~no kakva

je bila seoba Albanaca u Gr~ku

i na Kosovo Poqe. Ovo pravo-

slavno, po porijeklu nenacio-

nalno stanovni{tvo tek je u to-

ku devetnaestog vijeka pretvore-

no u Srbe...#

To "nenacionalno stanovni-

{tvo#, po wemu, bili su Vlasi, na-

rod crne koè koji je govorio po-

sebnim jezikom. Tek je, dakle,

Pravoslavna crkva u 19. veku od

wega stvorila srpsku naciju, ka-

ko je Pilar pisao i u promemo-

riji generalu Po}oreku 1914. tra-

è}i od wega o{tre mere protiv

Srba, da bi, eto, 1918. svojim pri-

logom Narodnom vije}u potpomo-

gao stvarawe dràve Srba, Hr-

vata i Slovenaca!

Teorija

o vla{koj koì

Ekme~i} kaè da je kulmi-

nacija teorija o rasnoj nejedna-

kosti na Balkanu kwiga Domi-

nika Mandi}a Postanak Vlaha

(Buenos Aires, 1956). Vlahe je

opisao kao narod "koji ima ja-

ko zatvorenu mrku boju tijela.

Iz toga moramo izvesti da pra-

roditeqi sredwovje~nih Vla-

ha nisu pripadali bijeloj ra-

si.# Tom vla{kom primjesom

su stvoreni gr~ki, bugarski i

srpski narod. Crna vla{ka ko-

à je crwa nego kod Sicilija-

naca. Smatrao je da su ti Vla-

si ostaci afri~kih crnaca ko-

je su Rimqani u svojim legija-

ma doveli u Panoniju! Iako je

osporio ovaj zakqu~ak o

afri~kim crncima ("Teorija

verovatno ne moè biti is-

pravna#), jer su wihove rimske

legije bile oko dana{weg Be-

~a, britanski publicista No-

el Malkolm je 1994. ovu teori-

ju preneo na evropski zapad u

kwizi Bosnia A short History,London 1994, obave{tava nas

Ekme~i}. ¥

(Nastavi}e se)

VRBE ZNAK KOBI ZA SRBESafvetbeg Ba{agi} se danas izu~ava u {kolskoj lektiri

kao zna~ajna li~nost bo{wa~ke literature, a u pesmi

kaè za Srbe i Hrvate u Bosni da se

"

Oba stranca ko u

svome {ire". To je vreme pred Prvi svetski rat kada su

se provla~ile mnoge teze i rasisti~ke teorije o Srbima.

Identifikovani su sa

"

niìm rasama" u programima

prava{a i usta{a, preko Marka Natla~ena s famoznom

krilaticom

"

Srbe na vrbe"

NASLE\E BEZ NASLEDNIKA5.

Srpska ba{tina u ogledalu tuzlanske stvarnosti

Vitomir PAVLOVI]

Austrijska zverstva u Srbiji

(Fotos iz kwige

"

Svetski rat", Vinstona êr~ila)

DOGODILO SE NA

DANA[WI DAN

1998 - Umro je bugar-

ski komunisti~ki lider

Todor @ivkov, sekretar

Komunisti~ke partije Bu-

garske od 1954, {ef drà-

ve (predsjednik Dràvnog

savjeta) od 1971. do 1989,

kada su ga reformisti

unutar Komunisti~ke

partije prisilili da pod-

nese ostavku.

@ivkov

1962 - Ameri~ka film-

ska glumica Merilin Mon-

ro, jedna od najve}ih holi-

vudskih zvijezda i seks-

simbol pedesetih godina

pro{log vijeka, izvr{ila

je samoubistvo u 36. godi-

ni ("Xungla na asfaltu#,

"Autobuska stanica#, "Ne-

ki to vole vru}e#).

Monro

1850 - Ro|en je francu-

ski pisac Gi de Mopasan, je-

dan od najzna~ajnijih auto-

ra kratke forme. Objavio

je oko 300 pripovjedaka od

kojih se veliki broj smatra

remek-djelima svjetske kwi-

èvnosti ("Dunda#, "Toan#,

"Na vodi#, "\erdan#).

Mopasan

5. i 6. avgust 2006.FEQTON

20

NA RU^KU U SJEVERNOJ WEMA^KOJ

STIDQIVA ZEMI^KA

5. i 6. avgust 2006. QUDI, VRIJEME I DOGA\AJI

OSNOVNA {kola u Hrva-

}anima 5. i 6. avgusta proslavqa

dva zna~ajna jubileja: 75 godina

postojawa osnovne i 50 godina

rada osmogodi{we {kole. [ko-

la je danas podru~no odjeqewe

O[ "Milo{ Crwanski# iz Po-

to~ana.

[kola u Hrva}anima, kao i

mnoge druge ustanove, morala se

prilago|avati dru{tveno-poli-

ti~kim kretawima u uslovima u

kojima je djelovala. Promjene su

se ogledale u na~inu organizo-

vawa i povezivawa sa drugim

kulturno-obrazovnim institu-

cijama, ali i u promjeni naziva.

Od nekada{we Narodne osnov-

ne (~etvorogodi{we) {kole,

preko {estogodi{we i osmogo-

di{we, {kola u Hrva}anima sa-

da je podru~no odjeqewe cen-

tralne (devetogodi{we) osnov-

ne {kole "Milo{ Crwanski# u

Poto~anima.

Raspoloìvi arhivski po-

daci kaù da je osnovna {kola

u Hrva}anima po~ela sa radom

17. decembra 1930. godine. Radi-

la je sve do 23. novembra 1941. go-

dine, kada je zapaqena.

Poslije Drugog svjetskog ra-

ta Narodna osnovna (~etvorogo-

di{wa) {kola zapo~ela je rad u

veoma te{kim uslovima. Nije

imala odgovaraju}i u~ioni~ki

prostor. U po~etku se radilo u

magacinu. Zbog posqedica rata

bilo je mnogo polaznika prera-

slih za {kolu. U to vrijeme bi-

lo je malo u~iteqa, ali su oni

ipak uspjeli organizovati na-

stavu sa redovnim u~enicima,

pa ~ak i kurseve. Radili su po

deset i vi{e ~asova dnevno.

Pedesetih godina pro{log

vijeka stawe se po~elo norma-

lizovati. Do{lo je nekoliko

u~iteqa, a i {kolski prostor

se pro{irio izgradwom nove

{kolske zgrade (1950). Tada-

{wi u~iteqi u Narodnoj

osnovnoj {koli nisu {tedjeli

svoj trud i znawe. Wihova ime-

na treba spomenuti i na ovom

mjestu: Lucija

Kai}, Desanka

Lazi} (Niki}),

Stanko Niki},

kasnije Desanka

Jev|i}, Drago Ja-

wi} i Du{ko

Brati}.

Godine 1955,

zbog naglog pove-

}awa broja u~eni-

ka, ukazala se po-

treba za otvara-

wem {estogodi-

{we {kole. Wen

upravnik bio je

Drago Jawi}, ko-

ji je i predavao u

petom razredu.

Godine 1957. {estorazredna

{kola prerasta u osmogodi{wu

{kolu, sa prilivom velikog

broja u~enika iz susjednih {ko-

la i sela. Nastavu su tada izvo-

dili predmetni nastavnici: Ve-

li{a Kalezi} (direktor), Mar-

ko Glava{, Tomo Slavkovi},

Vojo Milanovi}, Slavica Ste-

fani{in i drugi. Naredne go-

dine 1958/59. {kola je brojala

288 u~enika i te godine iz ove

{kole izlazi prva generacija

za zavr{enom osmogodi{wom

{kolom.

Narednih godina, od 1959.

pa nadaqe, {kola se sve vi{e

razvijala, a broj u~enika je iz

godine u godinu sve vi{e ra-

stao sve do 1965. godine, kada

su se po~ele otvarati {kole u

susjednim selima. [kola je u

to vrijeme brojala i do 751

u~enika, a {kolsko podru~je

se prostiralo od Milosavaca

do Li{we i od Prosjeka do Ra-

ji~evaca. U to vrijeme bila je

to jedina osmogodi{wa {ko-

la na seoskom podru~ju u op-

{tini Prwavor. [kola nije

ni po kadru ni po opremqeno-

sti zaostajala iza gradske

{kole.

Dana 27. decembra 1961. u sa-

stav {kole Hrva}ani ulaze i ~e-

tvororazredne {kole Kokori i

Crkvena II. Nepunih osam godi-

na kasnije, 4. oktobra 1969, od-

lukom Nastavni~kog vije}a

Osmogodi{wa {kola Hrva}ani

dobija naziv "Rudi ̂ ajavec# Hr-

va}ani.

Poslije samo 23 dana {kola

je o{te}ena u jakom zemqotre-

su i od tada radi pod veoma te-

{kim uslovima, sve do prelaska

u novu zgradu, 21. septembra 1975.

godine.

Dana 20. juna 1972, novom re-

organizacijom {kola na op{ti-

ni, {kola se udruùje u ZO[

(Zajednica osnovnih {kola) Pr-

wavor, kao i sve ostale {kole

zadràvaju}i svoj naziv kao rad-

na zajednica ZO[-a.

Desetog maja 1977. godine

{kola dobija naziv CO[ (Cen-

tar osnovnih {kola), radna je-

dinica O[ "Rudi ̂ ajavec# - Hr-

va}ani.

Godine 1981. novom reorga-

nizacijom osnovnih {kola, {ko-

la se udruùje u JDU (Javna dru-

{tvena ustanova) O[ "Parti-

zanka# - Poto~ani, u ~iji sastav

ulaze O[ "Rudi âjavec# - Hr-

va}ani i O[ "Mladen Stojano-

vi}# - Kokori, kao i podru~na

odjeqewa.

Godine 1987. ponovo se vr-

{i reorganizacija u CO[ Pr-

wavor, a od 1. septembra 1992.

godine {kola u Hrva}anima no-

si naziv Osnovna {kola "Mi-

lo{ Crwanski# - Podru~no odje-

qewe Hrva}ani.

Sada{wa zgrada {kole u Hr-

va}anima je prva izgra|ena {ko-

la iz ambicioznog programa

"Hiqadu {kola#, a useqena je i

po~ela sa radom 21. septembra

1975. godine.

[kolsko podru~je hrva}an-

ske {kole obuhvata sela dvije

op{tine - Prwavora i Lakta-

{a. Nekada su u ovu {kolu i{li

|aci iz dvadeset i pet sela, a

danas samo iz sedam (ukqu~uju-

}i i same Hrva}ane).

¥ @ivko VUJI]

75. GODI[WICA POSTOJAWA OSNOVNE [KOLE U HRVA]ANIMA KOD PRWAVORA

21

\Najstarija osmogodi{wa {kola u prwavorskoj op{tini

\ ... i danas

\Deveti razred {kolske 2005/2006. godine

ISTORIJA U [KOLSKIM KLUPAMA[KOLA U BROJKAMA

U hrva}ansku {kolu do sada je upisano 70 genera-

cija osnovaca, kroz koje je prodefilovao 3.831 u~enik

i oni koji su ih u~ili. Osmorazrednu nastavu zavr{i-

lo je 45 generacija, a devetorazrednu tri.

Iz perioda 1930-1941. godina prona|en je jedino

spisak u~enika u {kolskoj 1937/38. godini. Tada je u

prvom razredu bilo 32, drugom 25, tre}em 33, a u ~e-

tvrtom 22 djece - ukupno 112 u~enika. Radili su dvo-

je u~iteqa - jedan u~iteq (takozvana, "poloàjna gru-

pa IX#) i u~iteqica-pripravnik. Zabiqeèno je, ta-

ko|e, da je u~enica bilo 45, a u~enika 67. Nastavu je

uredno poha|alo 91,08 procenata |aka.

U zbirne podatke nisu ura~unati polaznici kur-

seva, mada su i oni sjedili u klupama ove {kole. Po-

stoje podaci da je 1945/46. godine bilo 167, a 1946/47.

~ak 312 polaznika. Tako|e, ostao je evidentiran i "do-

ma}inski kurs#, na kojem je 1958. godine znawe steklo

38 polaznika ènskog pola. To je ono {to je zabiqe-

èno i sa~uvano, a opravdana je pretpostavka da je

bilo jo{ mnogo polaznika, iza kojih nije ostao nika-

kav pisani trag.

[kola u Hrva}anima {kolske 1958/59. godine bi-

la je jedna od dvije osmogodi{we {kole u op{tini

Prwavor i prva seoska osmogodi{wa {kola u op{ti-

ni. Te godine iz ove {kole izlazi prva generacija za

zavr{enom osmogodi{wom {kolom, a ovog proqe}a

wene klupe je napustila 48. generacija.

MNO[TVO NACIONALNOSTI

[kola u Hrva}anima specifi~na je i po tome {to su u we-

nim klupama sjedili |aci raznih nacionalnosti. To je rezultat

specifi~nih istorijskih okolnosti, jer je Austrougarska krajem

19. vijeka, sa odre|enim ciqem, naselila prwavorsko podru~je

Ukrajincima, Poqacima, êsima, Slovacima, Italijanima, Ma-

|arima, Nijemcima i drugim nacionalnostima. Prwavor i {ira

okolina su poznati kao mnogonacionalni, s obzirom na to da tu

ìvi i radi dvadesetak nacionalnosti. Mnogi od wih su prva zna-

wa sticali u hrva}anskoj {koli, pa im je ona po tome ostala u

neizbrisivom pam}ewu.

Hrva}ansku {kolu poha|ao je veliki broj djece ukrajinske, poq-

ske i drugih nacionalnosti. S obzirom na to da je po~etkom dvade-

setog vijeka, Devetina bila jedno od najve}ih sela, naseqena uglav-

nom Ukrajincima i Poqacima, u hrva}ansku {kolu i{ao je veli-

ki broj |aka iz ovog sela. I ne samo iz Devetine, ve} i iz Hrva}a-

na i drugih okolnih sela.

Bilo bi pogre{no ne spomenuti i posebnu etni~ku grupu, Ka-

ravlahe, koji su naselili Devetinu po zavr{etku Drugog svjet-

skog rata (15. avgusta 1946). [kolu u Hrva}anima poha|alo je do

sada nekoliko desetina ove etni~ke grupe, a danas ih u {kolu ide

oko dvadeset.

U {kolu je do sada upisano 70 generacija osnovaca, kroz

koje je prodefilovao 3.831 u~enik i oni koji su ih u~ili.

Osmorazrednu nastavu zavr{ilo je 45 generacija,

a devetorazrednu tri

\ ... po oslobo|ewu 1946. godine...

\ [kola u Hrva}anima poslije otvarawa...

5. i 6. avgust 2006.SLOBODNO VRIJEME

DOBRI de~ko, san

svih mama koje bi da uda-

ju svoju }eru za princa

na bijelom kowu, Mom-

~ilo Bajagi} Bajaga i

nije se, istina, puno

promijenio. Wegova

pro{lost odgovara we-

govoj sada{wosti. Ka-

kav je bio, takav je i os-

tao. Dodu{e, kada se ma-

lo boqe zagledamo u tu

wegovu pro{lost, ot-

krivamo nekoliko sit-

nih detaqa, nekada pri-

sutnih, a danas odsut-

nih...

Prizna}emo: Bajaga

je nekada bio seks-sim-

bol. Visok, crnokos, tu-

`nog pogleda, sa ciga-

retom u rukama, popula-

ran muzi~ar, frontmen

jedne od najpopularni-

jih grupa nekada{we Ju-

ge... Danas se Bajaga ri-

je{io, ~ini se, tek ciga-

rete, tu`nog pogleda i

nama ~udnog, a za ona

vremena uobi~ajenog na-

~ina obla~ewa. Sve

ostalo je isto. Sre}om.

¥ Gr. D.

U KALIFORNIJI su

preduzeti konkretni koraci

radi spre~avawa paparaca da

pre|u dozvoqenu granicu, pa

su sada fotografi suo~eni

sa velikim iznosom kazni,

koje je tamo uveo guverner

Arnold [varceneger, i sam

velika holivudska zvijezda.

U posqedwih godinu i po

dana, ina~e, bilo je nekoli-

ko incidenata izme|u slav-

nih i fotografa koji su ih

pratili.

Glumica Lindzi Loan po-

sjekla se kada se vozilo jed-

nog fotografa sudarilo sa

wenim autom.

Skarlet Johanson tako-

|e je doìvjela mawi udes

dok su je, navodno, pratili

paparaci, a oskarovka Riz

Viterspun tvrdila je da se

utrkivala sa fotografima

koji su poku{ali da je uklo-

ne sa puta.

Pjeva~ica Britni Spirs

izjavila je da se pla{i pa-

paraca, koji je spre~avaju da

izvodi svog sina u javnost.

Najboqi primjer proble-

ma sa paparacima je smrt

princeze Dajane 1997. godine.

Tri fotografa osu|ena su

zbog kr{ewa francuskog za-

kona o privatnosti, odnosno

poku{aja da je fotografi{u

u no}i u kojoj je poginula u

saobra}ajnoj nesre}i u Pa-

rizu. Britanski prin~evi

Viqem i Hari nedav-

no su izjavili da su

bili "duboko oàlo-

{}eni# kada je ita-

lijanski magazin

"Chi# objavio foto-

grafiju wihove maj-

ke kako leì na as-

faltu mrtva.

Ipak, izgleda da

nema mnogo {ansi da

se takvo pona{awe

fotografa zaustavi.

Javnost vi{e in-

teresuju scene iz re-

alnog ìvota slav-

nih, odnosno nezva-

ni~no snimqeni sva-

kodnevni trenuci, ne-

go ono {to zvijezde i

wihovi menaxeri ̀ e-

le da prikaù.

¥ Pripremila

M. KUKAVICA

PAPARACI I ZVIJEZDE, ZAKLETI NEPRIJATEQI ILI IPAK... (2)

TRAGEDIJA ÊST ISHOD

22

Ledi Dajana: Paparaci

je otjerali u smrt

Bajaga sada: Sada{wost bliska

pro{losti

Bajaga nekada: San svih dobrih

djevoj~ica...

Britni Spirs: Ne moè pobje}i od objektiva

Najboqi primjer problema sa paparacima je smrt princeze Dajane

1997. godine. Tri fotografa osu|ena su zbog kr{ewa francuskog

zakona o privatnosti, odnosno poku{aja da je fotografi{u u no}i

u kojoj je poginula u saobra}ajnoj nesre}i u Parizu

Pogled sa bombowere

U OBJEKTIVU

HONG KONG - @ena obu-

~ena kao lik iz japanskog

stripa pozira na sajmu stripa

u Hong Kongu.

Ona je obu~ena u takozva-

ni "Kozplej# lik, {to je dio

supkulture iz japanskih Man-

ga - stripova i video-igara. ¥

Na sajmu stripa

GLUMAC Mel Gibson bi se od vo`we u pijanom stawu

i èstokih opaski na ra~un Jevreja mogao lijepo ohladiti

tokom {est mjeseci u zatvoru. Ne pomaè mu ni to {to je

imao otvorenu fla{u alkohola u automobilu.

Protiv glumca i rediteqa Mela Gibsona podignuta je op-

tu`nica zbog vo`we u pijanom stawu i mogla bi da mu bude

odre|ena zatvorska kazna od {est mjeseci.

- Mel Gibson je u srijedu optuèn zbog vo`we u pijanom

stawu - rekao je zamjenik tuìla{tva Ralf [apiro. Optu-

èn je i zbog posjedovawa otvorene fla{e u autu.

îtawe optu`nice je predvi|eno za 28. septembar na su-

du u Malibuu. Ako se utvrdi da je kriv, mogao bi u zatvoru

da provede {est mjeseci. ¥

MEL GIBSON PRED VRATIMA ZATVORA

Pretjerao u pi}u

KAKO SU NEKADA IZGLEDALI POZNATI MUZIÂRI

POPULARNA Novosa|an-

ka, pjeva~ica Dara Bubamara,

odranije je poznata po svojoj op-

sesiji "bijesnim# automobili-

ma. Ova pjeva~ica posqedwih

godina posjeduje, mijewa i vozi

luksuzne ~etvoroto~ka{e.

Jo{ jedna od Darinih skri-

venih strasti su i mo}ni mo-

tocikli. Paparaco je nedavno

"uhvatio# pjeva~icu kako se

voza budvanskom rivijerom na

najpresti`nijem motoru na

svijetu - ~uvenom "Harliju Dej-

vidsonu#.

Model koji Dara vozi na

fotografiji je iz limitirane

VIP kolekcije.

Povodom stogodi{wice po-

stojawa brenda "Harli Dejvid-

son# napravqeno je samo hiqa-

du komada ove linije. Svaki mo-

tor je prodavan po cijeni od 30

hiqada evra {irom svijeta, a

po jedan qepotan na{ao se u

vlasni{tvu Dejvida Bekama i

Breda Pita. ¥

DARA BUBAMARA U BUDVI

Dara Bubamara: Voli brzu vo`wu

Opsjednuta

motorima

5. i 6. avgust 2006. OGLASI

23

N A R U X B E N I C A

Ta~an naziv i adresa pretplatnika _____________________________________

_____________________________________

Pretpla}ujem se na:

1. "Glas Srpske# broj primjeraka ____________________________

Kontakt telefon i faks u slu`bi plasmana {tampe, za list "Glas Srpske# je

051/212-263

051/212-283 faks

051/212-264

Uplate na ìro-ra~un kod "Nove bawalu~ke banke# 551001-00016019-84

M. P. îtak potpis i tel.

Po{tovani ~itaoci,

Nastojimo da ne pripadamo nikome osim ~itaocima. Trudimo se da budemo

novine - po{tene i nepristrasne, otvorene za sva mi{qewa. To je na{ prilog

Republici Srpskoj kakvu svi ̀ elimo, tolerantnu, pomirenu i kreativnu. "Glas

Srpske#, na koji vas pozivamo da se pretplatite, je jo{ jedan doprinos tome.

Va`no je da znate da se u na{em listu objavquju tenderi, oglasi i konkursi svih

republi~kih i drugih institucija, kao i mnogih preduze}a s kojima imamo go-

di{we ugovore i ukoliko se pretplatite, ima}ete redovne, u poslu va`ne in-

formacije. Osim toga, kao stimulaciju da se pretplatite, nudimo i popust, i

to na godi{wem nivou 20%, polugodi{wem 10% i tromjese~nom 5%.

Tromjese~na

60 KM

Polugodi{wa

110 KM

Godi{wa

190 KM

ZAOKRU@ITE KOJU PRETPLATU @ELITE

5. i 6. avgust 2006.ÎTUQE/POMENI

26

Dana 11.8.2006. navr{ava se godina od smrti na{e drage

QIQANE

MOCOWA

U nedjequ, 6.8.2006. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, poloìti cvije}e i za-

paliti svije}e.

Majka Milosava, bra}a Desimir, Miroslav i Zdravko

000003 B-2 M

Dana 9.8.2006. navr{ava se tu`na godina dana od prerane smrti na{e drage

BIQANE

PRERAD

u nedjequ, 6.8.2006. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu Babi}i, polo-

ìti cvije}e i zapaliti svije}e.

Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridruè.

Oàlo{}eni: otac Milorad, majka Milena, sestre Sweàna i Svjetlana

000051 B-2 M

Tu`no sje}awe na jedinu sestru i svastiku

QIQANU

Vrijeme prolazi, a bol i tuga za tobom su sve ve}i.

Smiqa, Borko i Marija

000003 A-8 M

Tu`no sje}awe na na{u dragu tetkicu

QIQANU

Nikada ne}emo zaboraviti tvoj plemeniti lik i tvoju dobrotu.

Nemawa, Jelena, Ana i Marija

000003 A-8 M

Tu`no sje}awe na dragu koleginicu

QIQANU

MOCOWA

od radnih kolega "Tropika#.

000031 A-6 M

Dana 6.8.2006. godine na grobqu u Drugovi}ima u 11 ~asova odrà}e

se pomen na na{e drage roditeqe

POPOVI]

Vje~no }ete ìvjeti u srcima onih koji }e vas voqeti do kraja ìvota.

K}erka Gordana i zet Du{ko 000001 A-7 M

Dana 5.8.2006. navr{ava se tu`na godina dana od smrti na{eg dragog

supruga, oca, svekra i djeda

MILORADA

VUJASINA

Toga dana u 11 ~asova odrà}emo parastos na Perduvovom grobqu.

Sje}amo Te se s ponosom.

Zauvijek wegovi: supruga Stanka, sinovi Sini{a i Milan, snahe Swe-

àna i Nata{a i unuke Milica i Irina 000001 A-6 M

Tu`no sje}awe na dragog

RADENKA

od ujaka Marka sa porodicom.

000005 A-1 M


RADENKA

od ujaka Petra sa porodicom.

000005 A-1 M

Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

MILORADA

VUJASINA

od porodice Tomi}.

000001 A-1 M

Tu`no sje}awe na dragog brata

MILORADA

VUJASINA

5.8.2005 - 5.8.2006.

od sestre Radojke sa porodicom.

000027 A-1 M

Veliko hvala za neizmjernu qubav i dobrotu koju ste nam nesebi~no pru-

àli.

K}erka Branka, unuke Danijela i Dejana, praunuka Andrea i zet Danilo

000021 A-9 M

Sje}awe na na{e drage

OSTOJI]

Vje~no }emo pamtiti va{u plemenitost, nesebi~nost i dobrotu.

Bane i Dragan

000021 A-7 M

Tu`no sje}awe na na{eg dragog kolegu

LIMUNA

PAPI]A

Sje}amo ga se sa sjetom, qubavqu i po{tovawem.

Kolektiv "Glasa Srpske#

A-8 R

QIQANA

Vje~no }u se sje}ati tvoje dobre

i plemenite du{e.

Tawa

000031 A-3 M

S tugom u srcu, sje}amo se na{e

drage prijateqica i kume

QIQANE

MOCOWA

Branka, Mile, Miwa i Nikola

[trbac

000014 A-3 M

Dana 10.8.2006. navr{ava se 40 tu-

`nih dana od smrti na{eg dragog

RADENKA

[TRPCA

U subotu, 5.8.2006. godine, u 10

~asova posjeti}emo wegovu vje~nu

ku}u.

Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom-

{ije da nam se pridruè.

Oàlo{}eni: otac Boro, majka Smi-

qa i k}erke Sawa i Nikolina

000018 A-3 M

Tu`no sje}awe na

RADENKA

od Jelene Oègovi}.

000018 A-1 M

Tu`no sje}awe na dragog brata

RADENKA

Sestra Radenka i zet Pero sa dje-

com Dajanom i Davidom

000018 A-1 M

Tu`no sje}awe na dragu

BIQANU

Porodica Beri}

000051 A-3 M

Dana 5.8.2006. navr{ava se {est

tu`nih mjeseci od smrti

na{eg dragog

RAJKA

SAVATI]A

Toga dana u 11 ~asova posjeti}e-

mo wegovu vje~nu ku}u, zapaliti

svije}e i poloìti cvije}e.

Supruga Slobodanka, sinovi Ran-

ko i Boro, snahe Milena i Sta-

na, unuk Slobodan i unuka Dani-

jela Arabaxi} sa porodicom

000019 A-4 M

Tu`no sje}awe na dedu i pradedu

RAJKA

SAVATI]A

Tvoji najmiliji: unuka Danijela

sa porodicom

000026 A-1 M


MOMÎLA

VUÊNOVI]A

5.8.2003 - 5.8.2006.

Porodica

000014 A-1 M

VOJINA

1.9.1981 - 1.9.2006.

SAVKU

12.8.2005 - 12.8.2006.


RADENKA

od tetke Jagode sa porodicom.

000022 A-1 M

ADAMA

OSTOJI]A

DANICE

OSTOJI]

Dana 6.8.2006. god. navr{ava se

{est mjeseci od smrti

na{eg dragog

i ~etrnaest godina

od smrti na{e drage

ADAMA DANICU

i

i

7.00 Jutarwi program

8.00 Univerzum,

dok. program

9.10 [limanova ba{tina,

dok. program

9.55 Vijesti

10.00 ATV klinci

11.55 Vijesti

12.00 Bijes u zoru, film

14.00 F1, kvalifikacije

15.00 Auto {op magazin

15.30 Mu{karci, ène i psi,

serija

16.00 Subotom uz Don kafe

17.30 Qetwi talas

18.00 Sport centar

18.05 Serija

19.00 Vijesti

19.30 Auto moto {op

20.00 Posejdonova avantura,

serija

21.00 Vijesti

21.05 Sport centar

21.10 Bijeg, film

23.00 Sopranovi, serija

00.10 Bjekstvo iz kawona

divqe ma~ke, film

1.00 Horoskop

1.10 Staìsti, serija

- Sopranovi, serija

- Serija

- Subotom uz Donkafe

6.30 Muzi~ki izlog

7.30 Putopis

8.30 Slu~ajni partneri

10.05 Nestrpqivi snovi

10.30 Svijet na dlanu,

putopis

11.10 Putopis: Brevijar

11.40 Stil

12.30 Auto{op magazin

13.00 Reportaà

14.05 Susreti prve vrste

14.50 Total plus magazin

16.20 Star

17.00 Tajne izgubqenih

civilizacija

18.00 Novosti

18.10 30 u hladu

19.05 Sport fle{

19.30 BN monitor

20.00 Alternativa medika

20.20 Uz {ank

22.15 Maga saund

23.45 Samo poqubac, film

1.30 Ameri~ki jakuza, film

3.20 Koqa~, film

4.50 30 u hladu

5.40 Melos

6.20 Siti

6.30 Sarajevo na liniji

6.35 Mejd in Bawa Luka

6.40 Sportisimo

7.00 Zato~enica qubavi,

serija

8.00 Idealne veze, serija

8.45 Skrivena kamera

8.55 Vrijeme

9.00 Balkan net

10.45 Siti kids

10.50 Vrijeme

11.00 Ritam

11.30 Da se najeì{

11.35 Pret a Porter

12.00 Info top

12.10 Sutra za

12.20 Siti kids

12.30 Sarajevo on lajn


12.50 Sportisimo

13.00 Program za djecu

14.00 Info top

14.10 Gold mjuzik

15.35 Sutra za

15.50 Info top

16.00 Zato~enica qubavi,

serija

17.00 Idealne veze, serija

17.50 Sportisimo

18.00 Info top

18.15 Vrijeme

18.20 Seks i selo, serija

19.00 Las Vegas, serija

20.00 Da se najeì{


20.30 Savr{en svijet, film

22.45 Sve se vrti oko para,

film



00.45 Sportisimo

00.50 Siti

1.00 Savr{en svijet, film


9.00 Muzi~ki vremeplov

9.30 Meridijani

10.00 Vijesti

10.05 Moda

10.35 Takt

11.00 TV arhiv


12.00 Vijesti

12.10 Koncert

12.45 Eko

13.15 Gradovi

13.55 Takt

14.00 Vijesti

14.05 Pe~at

14.55 Tri pri~e

15.25 Berza

15.30 Dnevnik 1

15.45 Takt

16.00 Mozaiku

17.00 Takt

17.30 Teme

18.00 Vijesti

18.05 Crnogorska dijaspora

18.50 Fokus

19.25 Kalendar

19.30 Dnevnik 2

20.00 Turisti~ki magazin

20.30 Sat spot

21.00 Vijesti

21.05 Dijaspora

22.00 Sat spot

22.45 Berza

22.45 Dnevnik 3

23.05 Sportska subota

23.35 TV arhiv

0.30 Pono}ni koncert

1.30 TV Montenegro

by satellite

10.02 Horoskop

10.15 22 ~asa

10.50 Svijet prirode


12.50 @ivot poslije oluje,

dok. program

13.50 Koncert - \or|e

Bala{evi}

15.25 Moj grad

15.55 Telefakt

16.25 Trend seter

17.20 Na granici mogu}eg

17.40 Vremenko

18.00 BEL dan

18.45 Crtani film

19.50 Super Bili, crtani

film

20.00 Pri~alica, kviz

21.20 Zakoni zdravqa

22.00 22 ~asa

22.40 Neven, serija

23.35 Glas Amerike

00.00 Film

- Balkanmedija TV

9.30 Vijesti

9.40 Studenti, serija

10.20 Studenti, serija

11.00 Tok {ou

12.00 Vijesti

12.05 Folk {ou

14.10 Turizam plus

16.05 Opstanak

17.00 Uì~ka republika,

film

18.30 Muzika

19.00 Novosti K3

19.30 Dnevnik RTS

20.05 Panorama regije

21.05 Skup{tinski pregled

22.00 Novosti K3

22.20 Sport kafe

22.40 Hari prijateq koji

èli dobro, film

6.00 Serija

7.00 Fejmili razglednica

7.30 Kowi ponovo jure

8.00 Sa{ine avanture

8.25 Crtani film

9.00 Film

10.50 Top spid

11.20 Prije i poslije

12.00 Obrazovni program

12.25 Arsenal

13.00 Na zapadnom frontu

13.25 Crtani film

13.45 film

15.55 Telefakt

16.15 Serija

17.15 Kviz

18.25 Serija

18.55 Telefakt

19.30 @ilet svijet sporta

20.00 Od bisera grana

21.30 Odbrojavawe

22.00 Fudbal

23.55 Telefakt

00.30 Glas Amerike

1.00 Ulovi trofej


1.50 Odbrojavawe


3.30 Fejmili razglednica

4.00 Na zapadnom frontu

4.35 Prije i poslije

5.00 Serija

7.00 Ren i Stimpi

7.25 Top{op

8.00 Vremenska prognoza

8.03 Regretsi

8.30 Hej Arnold

9.00 Regretsi

9.30 Matilda

11.30 Ma~ker

12.00 Vesti B92

12.10 Nacionalna geografija:

Afrika

13.10 Mesto pod suncem,

serija

14.00 Formula 1:

Kvalifikacije za veliku

nagradu Ma|arske

15.05 Korak napred, serija

16.00 Vesti B92

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

8.00 Vijesti

8.15 Kulinarski duel

8.40 Spremawe ruva,

reportaà

8.55 Nesta{ni duhovi,

crtani film

9.20 Fazoni i fore

9.55 Fantomacan,

crtani film

10.25 Djeca festivala

10.50 Tin rok

11.05 Ima veze

11.20 Egzit 2006.

- tre}i dan

12.00 Vijesti

12.15 Omladinski forum

13.15 Doìvotna kazna,

serija

13.45 Malo sutra

14.00 Vijesti

14.05 Mond

14.50 Iskreno

- Dragoqub

\uri~i}

15.00 Blizanke

u Londonu, film

16.30 Diplomac

17.00 Vijesti

17.05 Subotom o sportu

17.30 Prozornica

18.00 Likovna kolonija

"Lastva 2006.#

18.30 Godine prolaze,

serija

19.00 Nodi, crtani film

19.30 Dnevnik

20.05 Put u svetu zemqu

20.30 Otvorena vrata,

serija

21.00 Zvrk

21.30 Bez filtera

22.30 Vijesti

22.35 Fidel, serija

2.15 Subotom o sportu

2.40 Diplomac

3.05 Bez filtera

4.05 ârolija, serija

Uì~ka republika17.00K3

[panski borac, prekaqeni komunista, do-

bija zadatak da organizuje ustanak u zapadnoj

Srbiji. Narod se okupqa oko partizana i ubr-

zo su oslobo|eni Bajina Ba{ta, Poèga, Uìca,

â~ak.... Vrhovni {tab partizanske vojske

dolazi na oslobo|enu teritoriju. Uprkos na-

padima Nijemaca, Uì~ka republika ìvi...

Uloge: Boris Buzan~i}, Boìdarka Frajt,

Marko Nikoli}, Ruìca Soki} ¥

Hari je poznavao Majkla u sredwoj {koli.

Slu~ajno se ponovo sre}u i isprepli}u im se

ìvoti i tada nastaju promjene koje niko o wih

nije o~ekivao...

Uloge: Loran Lukas, Serì Lopez, Matil-

da Sewer..... ¥

Ros je o~ajan. Wegovoj porodici prijeti

bankrot i propast, a on ih poku{ava spasiti

po svaku cijenu. Spreman je ~ak i prodati poro-

di~nu kolekciju vina neobi~nom kineskom

biznismenu, gospodinu Tangu. Rosov ujak Kalen

èli mu pomo}i i usmjeriti wegovu energiju

na uspavani talenat velike muzi~ke zvijezde...

Uloge: Najxel Hotorn, Mini Drajver, Ru-

fus Sjuel, Amelija Hajnl ¥

Urnebesna komedija o prvom ubistvu koje

je po~inio ~ovjek i prvoj policijskoj istrazi

povodom wega. Radwa se odvija 37.000 godina

prije nove ere. U idili~ni ìvot dva pleme-

na pometwu unosi jedino ... kosa! Odli~na ulo-

ga @erara Depardjea, jednog od najboqih

evropskih glumaca dana{wice.

Uloge: Marina Foa, @erar Depardje,

Damijan @ulero ¥

Nije lako biti mlad, seksi, samac i ~ov-

jek od karijere koji ìvi na Menhetnu i

traì qubav. Uzmite, recimo, Hali, autorku

video-radova we`nog srca; ili Paulu, ès-

toku konobaricu u kuglani, Daga, drskog red-

iteqa TV reklama... Sve {to su èqeli je

ostvariti vezu o kojoj su sawali. A sve {to

su dobili je no}na mora koja je po~ela... samo

poqupcem.

Uloge: Taje Digs, Ron Eldard ¥

Ratna drama. 1942. je godina, japanske

neprijateqske vojne snage drè ostrvo

Gvadalkanal. Ameri~ka vojska po svaku

cijenu èli da ga vrati kako bi zaustavila

napredovawe neprijateqa prema Paci-

fiku. Jedinica ameri~kih vojnika, ~eta

"ârli#, dobija taj zadatak. Da bi ga

izvr{ili, najprije moraju ukloniti nepri-

jateqski bunker koji se nalazi na brdu, a

tek potom se probiti u unutra{wost. Od

ishoda te bitke zavisi mnogo toga...

Uloge: Ben âplin, Xim Kavizel, Ej-

drijen Brodi, [on Pen, Nik Nolti ¥

Rajan Gereti je Irin terorista

i stru~wak za eksploziv, koji zah-

vaquju}i tom talentu bjeì iz

zatvora. U eksplozive se razumije

i bostonski policajac Ximi Dov,

koji napu{ta slu`bu i odlu~i pre-

davati regrutima. Kada Bostonom

po~nu odjekivati eksplozije i ginu-

ti Dovevi kolege, ispostavi}e se kako je Dov, zapravo, biv{i

Geretijev saborac i u~enik ~ijom je zaslugom Gereti zavr{io u

zatvoru.

Uloge: Xef Brixis, Tomi Li Xons, Lojd Brixis, Forest Vi-

taker, Suzi Ejmis ¥

U skoroj budu}nosti,

ìvot na Zemqi nalazi se u

velikoj opasnosti, planeta

polako umire. Jedno od

o~ajni~kih rje{ewa je os-

nivawe kolonije na negos-

toqubivom Marsu pa svjet-

ski mo}nici okupqaju grupu nau~nika sa zadatkom odlaska u

prvu qudsku ekspediciju na Crvenu planetu. [est astronauta

}e morati nadvladati me|usobne razlike i ideolo{ka neslagawa

kako bi preìvjeli ne samo oni, nego i ~ovje~anstvo u cjelini.

Kada im se oprema nepovratno pokvari, bi}e primorani osloni-

ti se jedni na druge jer im strano okru`je Marsa ne}e dozvoli-

ti lako izvr{ewe misije, a brojna pitawa o wihovoj sudbini,

Bogu i prirodi svemira vapi}e za odgovorima.

Uloge: Val Kilmer, Keri En Mos, Benxamin Brat ¥

Sna`na qubav16.50BHT 1

RRRrrr!20.00BHT 1

Tanka crvena linija22.35HRT 1

Crvena planeta20.05RTL

Samo poqubac23.45TV BN

Odbrojavawe20.05NOVA

Hari, prijateq koji èli dobro22.40K3

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORUÛJEMO

5. i 6. avgust 2006.PROGRAM - SUBOTA

28

16.03 Korak napred

18.30 Vesti B92

19.00 Seks i grad, serija

20.00 Bitange i princeze,

serija

21.20 Operacija [akal, film

23.00 Vesti B92

23.40 Yellow cab

0.15 în~

0.40 Kako god, film

2.30 Seks i grad, serija

3.30 MTV Adrija

8.00 Porodica Tibo, serija

8.55 Prirodna ba{tina BiH


9.25 Marsupijanci, crtani

film

9.50 Svijet ìvotiwa

10.05 Dje~iji festivali

10.25 U divqini, serija

10.50 [kola engleskog jezika

11.25 @ene u tranziciji

12.00 Govor ti{ine

13.00 Vijesti

13.05 Geografske {irine

13.40 Br~ko distrikt

14.15 Salon qepote, serija

15.40 Evropski korijeni

16.50 Sna`na qubav, film

18.25 Kraq bluza, crtani

film


19.00 BHT vijesti


20.00 RRRrrr!!!, film

22.00 BHT vijesti

22.15 BHT sport

22.30 Automobilizam

22.45 Vatreni ples, film

00.45 Prirodna ba{tina BiH

1.10 RRRrrr!!!, film

8.20 Deksterova

laboratorija,

crtani film

8.40 Skubi Du, crtani film

9.05 Jagodica Bobica,

crtani film

9.30 B-Daman, crtani film

9.50 Lud za tobom, serija

10.45 Jadnici, film

12.55 Prozor u dvori{te,

film

14.25 Pravi poziv, serija

16.05 Istjeriva~ pravde,

film

17.40 Zvijezde ekstra

18.40 Vijesti

19.10 @uta minuta

20.05 Crvena planeta, film

21.50 Najtraèniji, film

23.40 Plejboj: Igra ma~ke

i mi{a, film

1.20 Sahara, film

8.00 Slomqeno srce, serija

8.55 Buntovnik bez razloga,

film

10.25 Siti kids

10.45 Mladi vukodlak, film

12.55 Hajduk, film

14.30 Gold muzika

15.35 Info top

15.40 Sportisimo

15.45 Afrika ekspres, film

18.00 Magazin in

19.25 Dnevnik

19.55 Slomqeno srce, serija

20.55 Oficir i xentlmen,

film

23.10 Gradska skup{tina,

film

1.05 Oficir i xentlmen,

film

6.00 Vijesti


9.00 Vijesti

9.05 @ikina {arenica

10.00 Vijesti


11.00 Vijesti

11.05 Svijet zdravqa

12.00 Dnevnik

12.15 Sport plus

12.30 ûdesna avantura, film

14.25 Dosije zatvor

15.00 Vijesti

15.05 Tesla, gospodar muwa,

obrazovni program

16.30 Vijesti

16.45 Nedozvoqena trgovina,

film

18.25 Kvadratura kruga

19.00 Slagalica, kviz

19.30 Dnevnik

20.00 Prevaranti, serija

21.05 Slomqena strijela,

film

23.00 Igre na mreì, film

00.45 Vijesti

00.50 Nedozvoqena trgovina,

film

2.20 Prevaranti, serija

3.15 Vijesti

3.17 Tesla, gospodar muwa

4.45 Kvadratura kruga

5.30 Slagalica

4.55 Odbojka: SAD - SCG

6.30 Ju-Gi-Oh, crtani film

8.35 Bebe ìvotiwa

9.00 [kolski program

9.30 Moj qubimac

10.00 Kviz - Zdravo Evropo

11.00 Beskrajna pri~a, serija

12.30 UNHCR

13.00 Pri~e iz Wema~ke,

sportski program

13.30 Kwiga utisaka

14.30 Evronet

14.55 Total tenis

15.25 Formula reno

16.15 Reli

16.20 Vrele gume

16.55 Plivawe EP

19.00 7 TV dana

19.30 Stereo

19.55 Ko{arka: SCG

- Makedonija


23.30 Svijet sporta

00.00 Gitarijada - Zaje~ar

3.00 Ko{arka: SCG

- Makedonija

4.20 Plivawe EP

7.30 Velika avantura

ârlija Brauna,

crtani film

8.45 Pauer Renxeri, crtani

film

9.35 Ju-Gi-Oh, crtani film

10.35 Rodni, serija

11.35 ârobnice, serija

12.30 Smolvil, serija

13.25 Odvjetnica, serija

14.20 Murjak, plavu{a i pas,

serija

16.10 Vijesti

16.15 Automotiv

16.45 Navigator, nauti~ki

magazin

17.15 Novac, magazin

17.45 Preìvjeti

katastrofu,

dok. program

18.45 Rekonstrukcija

19.15 Dnevnik

20.00 Odbrojavawe, film

22.05 U kraqicu i dràvu ja

vjerujem, film

23.50 Vip DJ

00.25 Potopqeni, film

1.55 Kanterberijske pri~e,

serija

2.45 Dnevnik

7.40 Vijesti

7.50 Slavni parovi

8.15 Malte{ki soko, film

10.00 Vijesti

10.10 Inspektor Reks, serija

10.55 ûdesna svjetlost

12.00 Dnevnik

12.30 Protiv vjetra i oluje,

serija

13.15 Prizma

14.00 Vijesti

14.15 Siti folk: Dablin

14.45 Svugdje je boqe nego

ovdje, film

16.35 Vijesti

16.50 Vila Marija, serija

17.40 Prirodni svijet

18.30 TV bingo {ou

19.15 Loto

19.30 Dnevnik


22.15 Vijesti

22.35 Tanka crvena linija,

film

1.15 Vampiri, film

3.05 Stvor, film

4.50 Slavni parovi

5.20 Prirodni svijet

6.10 Siti folk: Dablin

6.40 Protiv vjetra i oluje,

serija

7.55 @utokqunac

8.55 Parlaonica

9.50 Sportske igra mladih

10.05 Ku}ni qubimci

10.35 Duhovni izazovi

10.50 Kolumbo ide na

giqotinu, film

12.15 Na rubu nauke

13.15 Automagazin

13.55 F1, kvalifikacije

15.10 Gilmorice, serija

16.00 Serija

16.55 EP u plivawu

17.55 Odbojka: Hrvatska

- Gr~ka

19.30 Nevjerovatne pri~e

20.00 Fudbal: Rijeka

- Kamen Ingrad

22.05 Crna Guja, serija

22.40 Fudbal, emisija

23.30 Zakon i red, serija

00.15 Oz, serija

1.05 To je kao ono, serija

7.30 Buntovnici, serija





12.00 Izgubqeni svijet,

serija

13.00 Felisiti, serija

13.50 Mimohod, tok {ou

14.45 Zabavna emisija


serija

15.40 Bojno poqe,

dok. program

16.10 Svijet brzine

16.45 Sakupqa~, serija

17.30 Princ iz Bel Ejra,

serija

18.00 Mjewa~nica

19.05 Adio pameti, muzi~ki

program

20.00 Bitka za {kolu, film

22.00 An|eoske o~i, film

23.55 Kamuflaà, film

1.30 Muzi~ki talenti,

rialiti {ou


10.00 Vijesti

10.05 Riznica znawa

11.00 Vijesti

11.05 Zvjezdano nebo

djetiwstva

12.00 Podnevne vijesti

12.10 Muzi~ki program

13.00 Vijesti

13.05 Zvrk

14.00 Vijesti

14.05 Sportsko zabavno

popodne

18.00 Vijesti

19.00 Ve~erwe novosti

19.15 Emisija narodne

muzike

20.05 Evergrin klub

21.00 Poetski nokturno i

melodije zvu~nih

boja

22.00 Hronika dana

22.15 Muzika naroda

23.00 Muzika za laku no}

23.05 Poetski nokturno

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Rada guka (r)



muzike

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; I. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Fo~a - 87,3.

5. i 6. avgust 2006. PROGRAM - SUBOTA

29

PROGRAM RADIJA

REPUBLIKE SRPSKE

8.30 YOZ magazin, 9.00 Ekstremni skokovi u vodu sa stije-

na, 9.30 Budimpe{ta: EP u plivawu, 11.30 Plivawe: EP u

Budimpe{ti, 12.00 Plivawe: EP u Budimpe{ti, 13.30 Kanu na divqim vo-

dama, 14.15 Odbojka na pijesku, 15.00 Odbojka na pijesku, 16.00 Motosport,

17.15 Plivawe: EP u Budimpe{ti, 18.30 Budimpe{ta: EP u plivawu, 19.00

Skija{ki skokovi - qetna turneja, 20.45 Budimpe{ta: EP u plivawu,

22.00 San Dijego: Tenis (`), 23.45 YOZ magazin, 0.15 Motosport, 0.30 Bo-

rila~ki sportovi

6.00 Poker, 6.45 Reklamni spotovi, 8.45 Reportaè, 9.45 Biker Lifestyle,10.15 Motobajk, 10.45 Motorvi`n, 11.45 Normal magazin, 12.15 Fudbal:

Majnc - Liverpul, 14.00 Poker ekskluziv, 14.15 DSF sportski kviz, 17.00

Motobajk, 17.30 Tjuning TV, 18.00 Motorvi`n, 19.00 Poker ekskluziv,

22.00 DSF sportski kviz, 0.00 Sportski klipovi

8.45 Masivni motori, 9.40 Pecaro{ki klub Buena Vista, 10.35 Lovci na

misterije, 11.55 Razotkrivawe mitova, 12.50 Svetsko takmi~ewe gra-

diteqa motora, 13.45 Ameri~ki hotroud automobili, 14.40 Najboqe kra-

jnosti, 15.35 Masivni motori, 16.00 Gigantske selidbe, 17.00 Ma{ine za

velike brzine, 18.00 Najboqi svih vremena, 19.00 Daqe od Bermudskog

trougla, 20.00 Ameri~ki ~operi, 21.00 Ameri~ki ~operi, 22.00 Automo-

bili, 23.00 ûdo da sam ìv: êqusti smrti, 0.00 ûlo za seks: Skinite

se, 1.00 âs napada, 2.50 Ma{ine za velike brzine, 3.45 Masivni motori:

Kopa~i, 4.10 Ekstremne ma{ine, 5.05 Automobili, 6.00 Lovci na mis-

terije

6.00 Tajanstvena èna, 7.45 Xejnin pratilac, 9.30 Put u sredi{te zemqe,

11.15 Prekr{ena obe}awa: Otmica Emili Bek, 13.00 Mekleodove }erke,

14.00 Divqi u srcu, 15.15 Ubistva u Midsomeru, 17.15 Ubistva u Mid-

someru, 19.15 Mekleodove }erke, 20.15 Poplava: Pobesnela reka, 22.00 Za-

kon i red: Kriminalna namera, 23.00 Od obale do obale, 1.00 Mama Flo-

rina porodica, 2.30 Poplava: Pobesnela reka, 4.15 Mama Florina porod-

ica, 6.00 Osvojiti vrh

6.00 Ed, Edd 'n' Eddy, 6.25 Codename: Kids Next Door, 6.50 The PowerpuffGirls, 7.15 Dexter's Laboratory, 7.40 Cramp Twins, 8.00 Johnny Bravo, 8.30The Grim Adventures of Billy & Mandy, 9.00 Courage The Cowardly Dog,9.30 Ed, Edd 'n' Eddy, 9.45 Spaced Out, 10.10 Dexter's Laboratory, 10.35Johnny Bravo, 11.00 Cramp Twins, 11.25 Cow & Chicken, 11.50 I Am Weasel,12.15 Time Squad, 12.40 Codename: Kids Next Door, 13.05 Johnny Bravo, 13.30Dexter's Laboratory, 13.55 King Arthur's Disasters, 14.20 Codename: Kids NextDoor, 14.45 Foster's Home For Imaginary Friends, 15.10 Ed, Edd 'n' Eddy,15.35 The Life & Times of Juniper Lee, 16.00 Hi Hi Puffy Ami Yumi, 16.25Cramp Twins, 16.50 The Powerpuff Girls, 17.15 The Grim Adventures of Bil-ly & Mandy, 17.40 Megas XLR 18.05 Samurai Jack, 18.30 Foster's Home ForImaginary Friends, 18.50 Dexter's Laboratory, 19.05 Johnny Bravo, 19.20 Ed,Edd 'n' Eddy, 19.45 Codename: Kids Next Door, 20.10 The Powerpuff Girls,20.35 Dexter's Laboratory

6.00 Kickstart, 6.50 Pure Adria, 7.00 Music Non Stop, 8.00 Music Non Stop,9.00 Music Non Stop, 9.30 Goal, 10.00 Pure Adria, 10.05 Top 10 - 10, 11.00Music Non Stop, 12.00 Lick Shots, 13.00 Pure Adria, 13.10 Music Non Stop,14.00 Footballers Cribs, 15.00 MTV Live: Kanye West, 15.30 MTV Live: Shag-gy, 16.00 MTV Live: Kelis, 16.30 MTV Live: Korn, 17.00 MTV Live: KT Tun-stall, 17.30 MTV Live: Red Hot Chilli Peppers, 18.30 Adria top 20, 19.30 MTVLive: Garbage, 20.00 Pure Adria, 20.05 Doza, 20.30 Goal, 21.00 Festival Re-port, 21.30 Making the Vide: Red Hot Chilli Peppers Around the World, 22.00MTV Live: Metallica, 0.00 Afterhours

6.20 Tajna mumije, serija, 6.50 Turisti~ki vodi~, 7.20 Kupovina uìvo, 8.30

Dobra vremena, lo{a vremena, serija, 11.00 Formula 1: Velika nagrada

Ma|arske, 12.20 Trgovac automobilima, 12.50 A - Tim, serija, 13.45 For-

mula 1: Velika nagrada Ma|arske, 15.55 5 protiv 100, 16.55 Smolvil, ser-

ija, 18.45 Aktuelno vikend, 19.05 Eksploziv vikend, 20.15 Ko èli biti

milioner?, 20.15 Tipi~na èna - tipi~ni mu{karac, 20.15 Ja, ja i Irena,

film, 22.30 Rambo 1, film, 0.20 Open Water 2, 0.50 U borbi - spektaku-

larne policijske snimke, 1.40 Vijesti petkom uve~e, 2.20 Med TV, 3.10 Saut

Park, serija, 5.30 Mo}ni renxeri, serija

6.00 La Mujer De Lorenzo, 6.55 La Mujer De Lorenzo, 7.50 La Mujer De Loren-zo, 8.45 La Mujer De Lorenzo, 9.40 La Mujer De Lorenzo, 10.40 Muneca DeTrapo, 11.40 Secret life of us, 12.40 El amor las vuelve locas, 13.30 El amor lasvuelve locas, 14.20 El amor las vuelve locas, 15.10 El amor las vuelve locas,16.00 El amor las vuelve locas, 16.55 Three Man And A Maid, 18.40 Girls Be-having Badly, 19.05 Girls Behaving Badly, 19.35 Vivir Asi, 20.30 Secret life ofus, 21.20 Muneca De Trapo, 22.15 Girls Behaving Badly, 22.40 Girls Behav-ing Badly, 23.05 Three Man And A Maid, 1.10 Maria Rosa Buscame Una Es-posa, 2.10 Maria Rosa Buscame Una Esposa, 3.05 Maria Rosa Buscame UnaEsposa, 4.05 Maria Rosa Buscame Una Esposa, 5.00 Maria Rosa Buscame UnaEsposa

21.00 Welcome to Hard Times (1967), 22.40 The Rounders (1965), 0.05 TheLast Run (1971), 1.40 The Gypsy Moths (1969), 3.25 BRidge to the Sun (1961),5.10 MGM: Whet the Lion Roars - part 7

6.00 Protresena Zemqa: Megavulkan, 7.00 Istraìvawe planeta Zemqa:

Kontakt s vanzemaqcima, 8.00 Krokodilske hronike 3: U potrazi za

udavom, 8.30 Krokodilske hronike 3: Otrovni krokodili, 9.00 Majmunska

posla, 9.30 Majmunska posla, 10.00 Stvoreni za ubijawe: Ma~ka, 11.00

Kalahari: Poplavqena pustiwa, 12.00 Megastrukture: Tunel kroz Kanal,

13.00 Megastrukture: Autoban, 14.00 Megastrukture: Najprometnija luka

na svijetu, 15.00 Sekunda do katastrofe: Propast voza Sanset Limitid,

16.00 Istrage avionskih nesre}a: Letjeti naslijepo, 17.00 Gepardi: Sm-

rtonosna trka, 18.00 Bitka brodova Hud i Bizmark, 19.00 U maternici,

21.00 Istraìvawe planete Zemqe: Superpotresi, 22.00 Istraìvawe

planete Zemqe: Bijesno nebo, 23.00 Istrage avionskih nesre}a: Zabuna

identiteta, 0.00 Mafija: Mafija, kakva mafija?, 1.00 Je li to istina?:

Bigfut, 2.00 Bitka brodova Hud i Bizmark, 3.00 U maternici, 3.50 0 os-

oba, 5.00 Istraìvawe planete Zemqe: Superpotresi

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

6.02 Ru`na Beti, serija

7.05 Bijes u zoru, film

9.00 Zabavni program

9.55 Vijesti

10.00 ATV klinci

11.55 Vijesti

12.00 Posejdonova

avantura, serija

13.00 Top 12

14.00 F1 za Veliku

nagradu Ma|arske

16.00 ATV taksi

18.35 Staìsti, serija

19.00 Vijesti

19.30 Muzika

20.00 Qetni talas,

zabavna emisija

20.55 Vijesti

21.05 Sport centar

21.10 Vladavina vatre,

film

23.00 Sport centar

23.05 Sportski program

00.20 Sport centar

00.25 Horoskop

00.35 Bijeg, film

- ATV taksi

6.20 Svijet Renomea

7.50 Put oko sveta, film

9.20 Pri~e zavi~ajne

9.50 Vremenko

10.00 Selo

10.30 JV komerc: Cvr~ak

na sat

12.00 Kleopatra

12.30 VIP stars-velika

digitala

14.00 Leto na bazenima:

Gradi{ka

19.15 Marketing

19.30 BN monitor

20.00 Marketing

20.10 Vitafon: Zvuk koji

le~i

20.40 Marketing

20.45 Niko nije savr{en,

drama

22.00 Utisak nedeqe

0.00 Slu~ajni partneri

1.30 Satelitski program

BN TV

6.20 Siti



6.40 Sportisimo


8.00 Umsomania

8.15 Jedna bajka

8.25 Siti kids

8.35 Vrijeme

8.40 Da se najeì{


9.00 Balkan net

10.50 Vrijeme


11.00 Info top

11.10 Gold mjuzik

12.30 Sutra za


14.00 Magazin in BiH

14.40 Siti kids

15.00 Sutra za

15.30 Sve za qubav, serija


18.00 Info top

18.15 Vrijeme

18.20 Automobil


19.20 Retro

20.00 Sivi kamion

crvene boje, film


22.00 Poludjeli grad,

film

0.00 Sukob interesa,

film

1.40 Sarajevo onlajn



09.00 Sportska subota

09.30 Takt

10.00 Vijesti


11.00 Sat spot

11.20 Ekologija

12.00 Vijesti

12.10 Koncert

14.00 Vijesti

14.05 Zvijezde i zvjezdice

15.00 Narodna muzika

15.25 Berza

15.30 Vijesti

15.35 Dijaspora

16.30 Dramski program

17.15 Mali koncert

17.30 Tri pri~e

18.00 Vijesti

18.05 Turisti~ki magazin

18.35 Festivali

19.25 Kalendar

19.30 Dnevnik 2

20.00 Zapis

20.30 Mali koncert

21.00 Vijesti

21.05 Top Volley

22.05 Sat spot

22.15 Art magazin

22.40 Berza

22.45 Dnevnik 3

23.05 Dokument

23.30 Live baby live

0.10 Pono}ni koncert

1.30 TV Montenegro

by satellite

10.03 Horoskop

10.15 22 ~asa



12.45 Pravoslavqe

13.50 Farma, emisija

o poqoprivredi

14.50 Princeza Dajana,

dok. program

15.55 Telefakt

16.30 Vrele gume

17.00 Multimedija luk

17.45 Vremenko

18.00 BEL dan

18.45 [areni kuvar

18.55 Crtani film

20.00 Eko dnevnik

20.10 Pri~alica, kviz

21.05 Ve~e sa...

22.00 22 ~asa

22.40 Neven, serija

23.30 Glas Amerike

00.00 Film

- Balkanmedija TV

9.10 Izvorwaci

10.00 Zemqa, izvor

ìvota, emisija

o poqoprivredi

10.45 Narodna kuhiwa

11.05 Multimedija luk

12.00 SMS muzika

13.00 Panorama regije

14.00 SMS muzika

15.00 Tesna koà, film

16.45 Folk {ou

19.30 Dnevnik RTS

20.00 Dobro ti ve~e

Srbijo

21.00 Narodna radinost -

Jawe

22.00 Muzika

22.40 Himalaji, film

23.10 Ukqu~ewe u RTS

6.00 Serija


8.10 Serija

8.25 Crtani film


10.55 Film

12.50 Film

15.00 Nije srpski }utati

15.55 Telefakt

16.15 Tabloid

17.40 Kviz

18.55 Telefakt

19.30 Fejmili

razglednica

20.00 Ipak se okre}e

21.00 Sport

23.00 Biseri

23.55 Telefakt

00.30 Lopta

00.35 Glas Amerike

1.00 Kowi ponovo jure

1.30 Ulovi trofej

1.55 Tabloid


4.45 Nije srpski }utati

6.00 Matilda, film

7.45 Top{op

8.00 Vremenska prognoza

8.05 Regretsi

8.30 Vodi~ za roditeqe

9.00 Znawe na poklon


serija

11.50 Operacija [akal,

film

12.00 Vesti B92

13.55 Formula 1: Trka za

veliku nagradu

Ma|arske

16.00 Vesti B92

16.03 Marfijev zakon,

serija

17.00 Glamurama

18.00 Yellow cab

18.30 Vesti B92

19.00 Sve o ìvotiwama

19.30 Fazoni i fore,

serija

20.00 Supervulkan

1/2, film

22.00 Fatalna

otmica, film

23.00 Vesti B92

23.03 De~ko iz snova, film

1.00 Marfijev zakon,

serija

1.50 Sve o ìvotiwama

2.25 MTV Adrija

7.45 Salon qepote,

serija

9.15 Liberti TV

9.45 Atletiko san

Pan~o, film

11.30 Navedi dobar razlog

za tvoje sutra

13.00 BHT vijesti

13.05 Mali grad

u Montani, serija


14.25 Pozdravi sa Kosova

15.25 Amarkord Atina

2004

16.00 [ume, dok. program

16.55 Elvis (ni)je tu,

film

18.25 Kraq bluza, crtani

film

19.00 BHT vijesti

19.30 Neprolazna pjesma

20.15 Hiro{ima:

10 sudbonosnih

sekundi

21.20 @ene u tranziciji

22.00 BHT sport

22.15 Vijesti

23.00 Izuzetan dan, film

00.50 Mali grad

u Montani, serija

1.35 Neprolazna pjesma

8.10 Lud za tobom, serija

9.05 Ed, Id i Edi, crtani

film

9.30 Krava i pile,

crtani film

9.50 B-Daman, crtani

film

8.00 Vijesti

8.15 Kulinarski duel

9.00 Nesta{ni duhovi,

crtani film

9.25 Super Bili, crtani

film

9.30 Fazoni i fore

10.00 Fantomacan, crtani

film

10.30 @ivotiwsko carstvo

11.00 Pri~e iz Br~kog

11.30 Lov i ribolov

12.00 Vijesti

12.15 Snop

12.55 Zvrk

13.20 Gr~ka, putopis

14.00 Vijesti

14.05 Safari ekspres,

film

15.35 Traga~ za vodom, dok.

program

16.00 Pri~a o...

17.00 Vijesti

17.05 Put u svetu zemqu

17.30 Neki drugi Holivud

18.25 Godine prolaze,

serija

19.00 Nodi, crtani film

19.30 Dnevnik

20.05 Ah, ta planeta

20.25 Otvorena vrata,

serija

21.00 Turizam plus

21.50 Egzit 2006.

- ~etvrti dan

22.25 Ima veze

22.50 Vijesti

22.55 Sportski pregled

23.15 Gori moja gospo|ice,

film

00.30 Muzika

U dana{wem Londonu 12-godi{wi Kvin gleda

kako wegova majka budi ogromnog zmaja koji je

spavao cijeli vijek. 20 godina kasnije, zmaj i

wegov potomak uni{tili su ve}i dio svijeta.

Kvin je na ~elu jedne od posqedwih zajednica

qudi koje se bore za opstanak.

Uloge: Kristijan Bejl, Metju Mekonahi ¥

Harmoni, prodava~ica kozmetike, ro|ena je na

dan Elvisovog koncerta i zbog toga svoj ìvot

povezuje sa ovom velikom pjeva~kom legendom.

Jednog dana ona prouzrokuje automobilsku

nesre}u u kojoj nastrada jedan Elvisov imita-

tor. Upla{ena Harmoni bjeì sa mjesta udesa,

ali FBI uporno traga za wom...

Uloge: Kim Bejsinger, Xon Korbet, Eni Pots,

[on Ejstin ¥

U pretrpanom stanu svako traì svoje mjesto pod

suncem. Varnice sijevaju sa svih strana, Mitina

mala plata je nedovoqna za sve porodi~ne proht-

jeve. Najmla|eg sina mu~i {kola i snovi o polovnoj

Hondi, stariji je vje~iti apsolvent astronomije,

a }erka, diplomirani pravnik, bezuspje{no traga

za poslom. Miti je na poslu sve gore, pa mu je sport-

ska prognoza posqedwa nada koja bi mu pomogla da se izvu~e iz sve

tje{we koè, razapete izme|u slaba{ne ~inovni~ke plate i skupog

ìvota.

Uloge: Nikola Simi}, Ruìca Soki}, Milan Gutovi}, Irfan Men-

sur, Jelica Sretenovi} ¥

Rediteqa podjednako interesuju i pejza` i

karakteri, {to je uvijek zajedno upareno u mal-

opokretnom, stati~nom filmu koji primorava

da se apsorbuje svaki detaq nama stranog na~ina

ìvotnog puta. Drama nastaje zbog {efa koji

ima svoje li~no putovawe, od antagonizma i

predrasuda ka zdravom razumu i toleranciji.

Wegova obuzdavana toplina, koja je kona~no is-

plivala na povr{inu, u neskladu je sa wegov-

om "swe`nom smr}u#.

Uloge: Tilen Londup, Gurgon Kjap, Lakpa Cam~o ¥

Film pomalo neobi~nog naslova je balkanski

"film ulice# koji za temu ima posqedwe dane

mira u biv{oj Jugoslaviji i susret mladi}a iz

Bosne i devojke iz Beograda, koji svako za sebe

ima veliki problem. Ratko je daltonista i sit-

ni kriminalac, a Suzana Beogra|anka koja, saz-

nav{i da je trudna, odlu~uje da ode u Dubrovnik.

Wihov susret postaje sudbonosan, jer, iako se

sve oko wih ru{i, oni otkrivaju ~udo qubavi.

Uloge: Aleksandra Balmazovi}, Bogdan Dik-

li} i Sr|an Todorovi} ¥

Romanti~na drama. Koreja, 1951. Major

ameri~kog ratnog vazduhoplovstva Lojd

"Ejs# Gruver i wegov najboqi prijateq i

saborac u ratu na Korejskom poluostrvu

Xo Keli nemaju isto mi{qewe o roman-

ti~nim vezama. I dok Lojd planira

vjen~awe sa sunarodwakiwom Ejlin Veb-

ster, k}erkom generala Marka Vebstera,

Xo je zaqubqen u Japanku Kacumi. Iako Lo-

jd, ba{ kao ni pravila ameri~ke vojske, ne

odobrava Xoovu vezu sa strankiwom, ipak

mu pristane biti kum. Ali, prilikom

dolaska u Japan pa`wu mu privu~e prekras-

na plesa~ica u kibukiju Hana-ogi. I dok novope~eni bra~ni par

Xo i Kacumi trpi nesno{qivost s obje strane, Lojdov privat-

ni ìvot po~iwe se sve vi{e komplikovati zbog veze sa mladom

Japankom...

Uloge: Marlon Brando, Patri{a Ovens, Xems Garner, Marta

Skot ¥

Mladi Kristofer Milard

prou~ava zvijezde i ma{ta

o tome da postane vitez

Okruglog stola. Ali kada

se otkrije da wegovo

oteàno disawe uzrokuje

tumor, wegova ma{ta po-

maè mu da se izlije~i od

bolesti. Qeto provodi na

hemoterapiji i umjesto uo-

bi~ajenog eseja "[ta sam radio tokom qeta#, u~iteqica mu

dozvoli da napi{e izmi{qenu pri~u i Kris osmisli likove pre-

ma qudima koji ga okruùju. Dok se Kris bori s qekarima, tret-

manima i bolesti, vitez Milard se bori sa zlim ~arobwakom

kako bi vratio ~etiri dijamanta: Hrabrost, Mudrost, Po{tewe

i Snagu, kvalitete koje Kris dobije dok se zdravqe pogor{ava.

Glume: Tom Gvajeri, Kristin Lahti, Kevin Dan, Xejn Bruk, Ma-

jkl Bekol ¥

Tesna koà15.00K3

Sivi kamion crvene boje20.00PINK BH

Vladavina vatre21.10ATV

Elvis (ni)je tu16.55BHT 1

Himalaji22.40K3

Sajonara22.20HRT 1

êtiri dijamanta12.40NOVA

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORUÛJEMO

5. i 6. avgust 2006.PROGRAM - NEDJEQA

30


10.15 Jagodica bobica,

crtani film

10.35 Diploma ìvota,

film

12.05 Nikola, serija

13.00 Cijena savjesti,

serija

13.50 [kolske tajne,

serija

14.40 Crvena planeta,

film

16.30 Auto moto TV

17.00 Salto

18.00 Ekskluziv

18.45 Vijesti

19.10 Neobi~ni qudi

20.05 Mjewa~nica

21.00 Ubojite misli, film

22.50 FBI: Istraga,

serija

23.45 Novi forenzi~ari,

serija

00.35 Autopsija, serija

1.05 Plejboj: Igra ma~ke

i mi{a, film

3.15 Siti

3.25 Gradska skup{tina,

film

7.00 Siti

7.15 Grand {ou

8.55 Poni ekspres

10.35 Prijateqi, serija

12.30 Info top

12.35 Sportisimo

12.40 Grand hitovi

14.30 Prekobrojna, film

15.55 Tanka linija izme|u

qubavi i mr`we,

film

17.55 Ponovo posjednuta,

film

19.05 Da se najeì{

19.25 Dnevnik

20.00 Slomqeno srce,

serija

21.00 Rezerve, film

23.00 Januarski ~ovjek,

film

1.15 Rezerve, film

6.00 Vijesti


9.00 Vijesti


10.00 Vijesti


11.00 Vijesti

11.05 Profil i profit

12.00 Dnevnik

12.15 Sport plus

12.25 Leti, leti pjesmo

moja mila

13.15 Agroinfo


13.45 Peline |akonije

14.00 Vijesti

14.05 Balkanskom ulicom

15.00 Vijesti

15.05 Sat

16.00 Vijesti

16.03 Ekskluzivno

16.45 Nedozvoqena

trgovina, film

18.25 Avantura, reportaà


19.30 Dnevnik

20.00 Sterija na TV

21.10 Careva èna,

film

23.00 Koncert Dajane Rivs

00.00 Dnevnik

00.15 Nedozvoqena

trgovina, film

1.40 Sterija na TV

2.00 Vijesti


3.00 Leti, leti,

pjesmo moja mila

4.45 Sat


6.00 Muzika za dobro

jutro

7.00 Amen adjes

7.45 Agroinfo

8.00 Emisija

za poqoprivrednike

9.00 Dozvolite

10.00 @ivotiwski me~,

film


11.55 Datum

12.00 Sabornik

12.30 UNHCR

12.55 Formula reno

14.00 Mi smo ta ekipa

14.20 Srbi u svijetu

15.10 TV lica... kao sav

normalan svijet

16.00 Politi~ke ideje u

Srba

16.25 PC TV


19.00 Mi smo ta ekipa


21.00 Aleksandar Veliki,

dok. program

21.30 Plivawe EP

23.30 Svijet sporta

00.00 Koncert Lepe Luki}

1.30 Aleksandar Veliki,

dok. program


3.45 Plivawe EP

7.45 Velika avantura

ârlija Brauna,

crtani film

9.00 Pauer Renxeri,

crtani film

9.50 Ju-Gi-Oh, crtani

film

10.45 Nacionalna

geografija

10.50 Nespretni {pijun,

film

12.40 êtiri dijamanta,

film

14.20 Detektiv Hart:

Posqedwi slu~aj

Hartovih, film

16.00 Vijesti

16.10 Odbrojavawe,

film

18.15 Crveni tepih

19.15 Dnevnik

20.00 Daniela Stil:

Savr{eni stranac

film

21.40 Vrati se,

film

23.40 Crveni tepih

00.30 Vip DJ

1.10 Kanterberijske

pri~e, serija

2.00 Preìvjeti

katastrofu, dok.

program

2.50 Dnevnik

7.40 Vijesti

7.45 Film

9.10 Lilo i Sti~, crtani

film

9.30 Vini Pu, crtani

film

9.55 Vijesti

10.20 Vikendica u {umi,

film

12.00 Dnevnik

12.25 Plodovi zemqe

13.20 More

13.55 [kriwa

15.10 Kako je umjetnost

stvarala svijet

16.05 O.C., serija

16.45 Vijesti

16.55 Siwska alka

19.15 Loto

19.30 Dnevnik

20.10 Jel' jasno, prijatequ,

film

21.55 Vijesti

22.20 Sajonara, film

00.30 Iznenadna smrt,

film

2.15 Alijas, serija

2.55 Ziska, serija


4.35 Slobodna zona

4.50 Nevjerovatne pri~e

5.20 Simpsonovi,

serija

9.35 Qepota u zvuku roga

10.25 Simfonijska pjesma

10.50 Biblija

11.00 Vjerski program

12.00 Vojno hodo~a{}e

12.50 Mir i dobro

12.25 Studio F1

13.50 F1 za Veliku

nagradu Ma|arske

16.00 Studio F1

16.15 Opera

16.55 EP u plivawu

17.55 Odbojka: Hrvatska -

Wema~ka

19.30 Nevjerovatne pri~e,

serija

20.00 Alijas, serija

20.55 Simpsonovi,

serija

21.25 Ziska, serija


23.20 Zakon i red,

serija

00.05 Oz, serija

1.00 Pod kaznom

do smrti, serija

7.50 Teletabisi

8.15 Teletabisi

8.40 Teletabisi

9.05 Teletabisi

9.30 Teletabisi

9.50 Pokemoni, crtani

film


film


film


film


film


film


film


film

12.45 Tali~ni Tom, crtani

film

13.15 CSI - Mjesto

zlo~ina, serija

14.05 Pen i Teler, zabavni

program

14.35 Najsmje{niji video

15.00 Su~eqavawe,

politi~ki tok {ou

16.00 Nedjeqno popodne


20.00 Tako je slatka, film

21.50 Bitka za {kolu,

film

23.30 Niko kao ja, zabavni

program

1.10 Tako je slatka,

film

3.00 Niko kao ja, zabavni

program

4.40 Muzi~ki talenti,

rialiti {ou

8.30 Kanu na divqim vodama, 9.30 Budimpe{ta: EP u plivawu, 11.30 Odbo-

jka na pijesku, 12.30 Skija{ki skokovi, 13.00 Motociklizam, 15.00 Ski-

ja{ki skokovi - qetna turneja, 17.00 Plivawe: EP u Budimpe{ti, 18.30

Budimpe{ta: EP u plivawu, 19.00 Plivawe: EP u Budimpe{ti, 20.30 Mo-

tosport vikend, 21.00 Geteborg: EP u atletici, 22.00 Odbojka na pijesku,

23.00 San Dijego: Tenis (`), 0.45 Skija{ki skokovi

6.00 Poker, 6.45 Reklamni spotovi, 8.45 DSF reportaè, 9.00 Bundesliga

klasici, 11.00 Dupli pas, 13.00 DSF sportski kviz, 14.30 Poker ekskluziv,

14.45 Kowi~ki sport, 17.45 Tjuning TV, 18.15 Motorvi`n, 19.15 Motoba-

jk, 19.45 Biker Lifestyle, 20.15 Poker ekskluziv, 22.15 DSF sportski kviz,

0.00 Sportski klipovi

12.00 Surova priroda, 12.55 Vojne snage: snaga u vazduhu, 13.50 Evropska

pri~a: Svila kraqa, 14.20 Evropska pri~a; Po`weti oluju, 14.45 Auto-

mobili: Brzo premotavawe, 15.40 Kako se pravi?, 16.35 Kranovi, 17.00

Premo{}avawe rijeke Harlem - Wujork, 18.00 Pametwakovi}, 19.00

Ameri~ki ~operi: Crna udovica, 21.00 Razotkrivawe mitova: [evrolet

opremqen mlaznim motorom, 22.00 Uni{tiva~i, 0.00 FBI dosije: Glas

terora, 1.00 Korektivna hirurgija: Porodi~ni nos

9.30 Putovawe u sredi{te Zemqe, 11.15 Dug put do ku}e, 13.00 Meklodove

}erke, 14.00 Osvojiti vrh, 15.45 Na jednu no}, 19.15 Mekleodove k}eri, 20.15

Anastazija: Misterija o Ani, 22.00 Zakon i red, 23.00 Bonano: Pri~a

jednog kuma, 1.00 Mama Florina porodica, 2.30 Anastazija: Misterija o

Ani, 4.15 Mama Florina porodica, 6.00 P. T. Barnum

6.00 Ed, Edd 'n' Eddy, 6.25 Codename: Kids Next Door, 6.50 The Powerpuff Girls,7.15 Johnny Bravo, 7.40 Cramp Twins, 8.05 The Life & Times of Juniper Lee, 8.30Courage 60, 9.25 Foster's Home For Imaginary Friends, 9.45 Camp Lazlo, 10.10 Dex-ter's Laboratory, 10.35 Cramp Twins, 11.00 Hi Hi Puffy Ami Yumi, 11.25 CourageThe Cowardly Dog, 11.50 Time Squad, 12.15 Sheep In The Big City, 12.40 Evil ConCarne, 13.05 The Grim Adventures of Billy & Mandy, 13.30 Codename: Kids NextDoor, 13.55 Dexter's Laboratory, 14.20 Cramp Twins, 14.45 Johnny Bravo, 15.10 Ed,Edd 'n' Eddy, 15.35 The Powerpuff Girls, 16.00 Codename: Kids Next Door, 16.25Dexter's Laboratory, 16.50 Samurai Jack, 17.15 Megas XLR, 17.40 The GrimAdventures of Billy & Mandy, 18.05 Courage The Cowardly Dog, 18.30 Foster's HomeFor Imaginary Friends, 18.50 Dexter's Laboratory, 19.05 Johnny Bravo, 19.20 Ed,Edd 'n' Eddy, 19.45 Codename: Kids Next Door, 20.10 The Powerpuff Girls, 20.35Dexter's Laboratory

6.00 Music Non Stop, 6.50 Pure Adria, 7.00 Music Non Stop, 8.00 Adria Top 20,9.00 Music Non Stop, 9.30 Barrio 19, 10.00 Pure Adria, 10.05 Top 10 - 10, 11.00Dfc, 12.00 Music Non Stop, 13.00 Pure Adria, 13.10 Music Non Stop, 14.00 TRL,15.00 MTV Live: Franz Ferdinand, 15.30 MTV Live: Placebo, 16.00 MTV Live: De-peche Mode, 17.00 MTV Live: Nelly Furtado, 17.30 MTV Live: Arctic Monkeys,18.00 Trl, 19.00 Making the Video: Red Hot Chilli Peppers Around the World, 19.30MTV Live: Kanye West, 20.00 Pure Adria, 20.05 Themed Music, 20.30 MTV Live:Greenday, 21.00 MTV Live: Kelis, 21.30 Best of Pure Adria, 22.00 MTV Live: RedHot Chilli Peppers, 23.00 Superrock, 0.00 Hbb, 1.30 VJ Afterhours

6.15 Tatabrada, serija, 6.40 Nova porodica Adams, serija, 7.05 Turisti~ki

vodi~, 7.35 Kupovina uìvo nedjeqom, 8.35 Me|u nama, serija, 11.00 Upps,

12.00 Air force, 12.45 Formula 1: Velika nagrada Ma|arske, 14.00 Formu-

la 1: Velika nagrada Ma|arske, 16.30 Formula ekskluziv, 17.15 Trgovac

automobilima, 17.45 Ekskluziv vikend, 18.45 Aktuelno vikend, 19.05 Poziv

u pomo}, 20.15 Nerazdvojni, film, 22.30 Ogledalo TV, 23.25 Velika re-

portaà, 0.10 Saut Park, serija, 0.35 Lov na Crveni oktobar, film, 0.40

Prime time, 1.05 Nerazdvojni, film, 3.00 Oliver Gajsen {ou, 3.45 Porodi~ni

sud, 4.30 Sud za maloqetnike

6.00 Calypso, 6.55 Calypso, 7.50 Vivir Asi, 8.45 Girls Behaving Badly, 9.10Girls Behaving Badly, 9.40 Vivir Asi, 10.40 Muneca De Trapo, 11.40 Secretlife of us, 12.35 Three Man And A Maid, 14.25 La Mujer De Lorenzo, 15.15La Mujer De Lorenzo, 16.05 La Mujer De Lorenzo, 16.55 La Mujer DeLorenzo, 17.45 La Mujer De Lorenzo, 18.35 Three Man And A Maid, 20.30Secret life of us, 21.20 Muneca De Trapo, 22.10 Vivir Asi, 23.05 Three ManAnd A Maid, 0.55 El amor las vuelve locas, 1.45 El amor las vuelve locas,2.35 El amor las vuelve locas, 3.25 El amor las vuelve locas, 4.15 El amor lasvuelve locas, 5.10 Vivir Asi

21.00 Sweet Bird of Youth (1962), 23.00 The Prize (1963), 1.10 Shaft in Africa(1973), 2.55 Hotel Paradiso (1966), 4.30 The Story of Louis Pasteur

7.00 Istrage avionskih nesre}a: Zabuna identiteta, 8.00 U potrazi za

zmajevima, 9.00 Inskti iz pakla: Jedna buba na dan, 9.30 Insekti iz pak-

la: Otrov, 10.00 ûdni dani na planeti Zemqi: Osvaja~i, 11.00 Bilbi:

Uskr{wi zeko?, 12.00 Hvataju}i krokodila ubicu, 13.00 Napad inseka-

ta: Napada~i, 14.00 Evolucija: Za{to seks?, 15.00 Zagonetka broda Fla-

jing Enterprajz, 16.00 Skriveni svijet: Australijsko ostrvo dingo pasa,

17.00 Ulovqeni lovac: Ubica medvjeda kodijaka, 18.00 Istrage avion-

skih nesre}a: Letjeti naslijepo, 19.00 Sekunda do katastrofe: Svemirs-

ki brod Kolumbija, 20.00 Megastrukture: Popravna ustanova Nort Bren~,

21.00 Istrage avionskih nesre}a: Letjeti s praznim spremnikom gori-

va, 22.00 Jevan|eqe po Judi, 23.00 Katastrofe: Supertornado, 0.00 Is-

trage nesre}a: Sudar vozova


8.00 Vijesti

8.05 Emisija za selo

9.00 Vijesti

9.30 Bajka

10.00 Vijesti

10.05 @ivotok

11.00 Osje}awa

12.00 Podnevne vijesti

12.10 Iz vjerskih

zajednica

13.00 Vijesti

13.05 Zvrk

14.00 Vijesti

14.05 Pri~aonica,

omladinska emisija

15.00 Nedeqni radio

magazin

18.00 Vijesti

18.05 Medaqoni

u vremenu

19.00 Ve~erwe vijesti


muzike

20.00 Vijesti

20.05 Razgovornik

21.05 Starogradska

sje}awa

22.00 Vijesti

22.15 Top lista doma}e

zabavne muzike

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Kultura u ogledalu

(r)



3.00 Melodije zvu~nih

boja (r)


5.00 Emisija za selo

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; I. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Fo~a - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

5. i 6. avgust 2006. PROGRAM - NEDJEQA

31

PROGRAM RADIJA

REPUBLIKE SRPSKE


Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske

broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.

Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

DE@URNA STRANA

Prognoza vremena

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

Promjewivo obla~no sa sun~anim intervalima. U drugom dijelu

dana uz ja~i razvoj obla~nosti o~ekuje se ki{a i pquskovi pra}eni

grmqavinom. Vi{e sun~anih intervala bi}e u zapadnim i sjevernim

krajevima. Vjetar slab, promjewiv. Jutarwa temperatura vazduha od 10

do 16, na jugu do 18, najvi{a dnevna od 16 do 26 stepeni Celzijusa. ¥

RIJE^ dana

- Na{i politi~ari mlate praznu

slamu. Zato se diè ovolika

pra{ina.

Danilo Karapetrovi}

SARAJEVO - Predsjednik

Stranke za BiH i kandidat za

~lana Predsjedni{tva BiH Ha-

ris Silajxi} uputio je otvore-

no pismo OHR-u i doma}im i

stranim politi~kim krugovima

u kojem ocjewuje da predsjednik

Vlade Republike Srpske Milo-

rad Dodik predstavqa "oli~ewe

politi~ke radikalizacije, ko-

ja vodi ka razbijawu BiH#.

Silajxi} smatra da se BiH

"nalazi na velikom politi~kom

ispitu i provjeri zrelosti svih

faktora ukqu~enih u wenu dr-

àvno-pravnu i politi~ku sta-

bilizaciju#.

"Ne mogu a da, nakon novog

te{kog ataka Milorada Dodi-

ka na organizaciju na{e drà-

ve i budu}nost wenih naroda,

ne izrazim svoje mi{qewe i

upozorim naj{iru javnost, te

doma}e i me|unarodne poli-

ti~ke krugove, na opasnost ko-

ja se vi{e ne smije minorizo-

vati ni ignorisati#, poru~io

je Silajxi} u pismu, ~iji je

tekst prenijela Srna.

Predsjednik Stranke za

BiH je uvjeren da je ta opasnost

"oli~ena u politi~koj radika-

lizaciji, kojom je predsjednik

Vlade Republike Srpske prav-

no neutemeqenu tezu o srpskom

referendumu za samoopredje-

qewe u BiH pretvorio u novi

koncept razbijawa BiH#.

Komentari{u}i tekst fe-

deralnog "Oslobo|ewa#, Si-

lajxi} tvrdi da je potpuno ja-

sno kako Dodik zami{qa i pla-

nira "troetapni proces, u ko-

jem bi, kao prvo, bile blokira-

ne i zaustavqene sada{we ak-

tivnosti usmjerene na ja~awe

BiH dràvnosti, poput refor-

me policije, a drugo, nepresta-

no bi se otvarao prostor za fe-

deralizaciju BiH, kao uvod u

wen raspad#.

"Najavu kona~nog rasple-

ta, kao tre}e etape svog plana,

Dodik je prepustio kolegi iz

strana~kog vrha Rajku Vasi}u,

koji je u intervjuu 'Nezavisnim

novinama' precizirao da srp-

ski referendum o samoopredje-

qewu - na kojem ve} mjesecima

javno insistira Dodikova

stranka - treba da dovede do

dràvnog osamostaqivawa Re-

publike Srpske#, pi{e Haris

Silajxi}.

On nagla{ava da tim povo-

dom èli da "prenese svoju du-

boku zabrinutost, ne toliko

zbog daqe radikalizacije anti-

dràvne politike Milorada

Dodika, koliko zbog ~iwenice

da ona ne nailazi na adekvat-

no protivqewe u dijelu doma-

}e politi~ke scene, te u me|u-

narodnim krugovima, a poseb-

no u OHR-u#.

Silajxi} je uputio i najo-

{trije kritike na ra~un "Do-

dika i doma}ih partnera iz

projekta propalih ustavnih

promjena#, a premijera Srpske

je uporedio sa biv{im jugoslo-

venskim predsjednikom Slobo-

danom Milo{evi}em.

"Nisam siguran da se ovdje

radi o dobrim procjenama pred-

stavnika me|unarodne zajedni-

ce, jer oni jako potcjewuju

efekte koje Dodikova politi-

ka sada proizvodi u srpskom

etni~kom korpusu, pogotovo u

monolitu Republike Srpske,

gdje na talasu Dodikovih sve

radikalnijih antibosanskoher-

cegova~kih stavova narasta jav-

no mwewe sli~no onom prije

agresije#, tvrdi lider Stran-

ke za BiH.

Silajxi} je uvjeren da raz-

lika postoji "samo u tome {to

se sada, umjesto oru`ja, kao

sredstvo razbijawa BiH u ru-

ke uzima politika#. ¥

Francuski ra`wi}i

- 2 banane

- 1 grozd bijelog gro`|a

- 1 grozd crnog gro`|a

- 2 jabuke

- 3 - 4 mandarine

- 2 koluta ananasa

- 1 limun

- sok od 2 naranxe

- {e}er

- gustin

Na ro{tiqske {tapi}e nizati vo}e - naravno

izrezano na sitnije komade. Servirati na

oval i preliti sa prelivom od {e}era, so-

ka od naranxe i gustina. U {erpi rastopiti

{e}er, pa onda ubaciti naranxin sok i gustin

rastvoren u malo vode. Bez imalo muke pos-

ni dezert za cijelu porodicu.

Svaki radni dan na televiziji u 18.42 ~asa

Prijatno!!! MOZAIK

PISMO HARISA SILAJXI]A DOMA]IM I STRANIM POLITIÂRIMA

OTROVNE STRELICE NA DODIKAPredsjednik Stranke za BiH uvjeren da postoji realna

opasnost,

"

oli~ena u politi~koj radikalizaciji kojom je

predsjednik Vlade Republike Srpske pravno neutemeqenu

tezu o srpskom referendumu za samoopredjeqewe

u BiH pretvorio u novi koncept razbijawa BiH"

\Silajxi}: Pani~ni

atak na premijera

Srpske

BEOGRAD - Beogradska

televizija B92 do{la je do vi-

deo-snimka, na kojem se vidi

kako su se sa srpskim borci-

ma i civilima koji su napu-

{tali Krajinu tokom "Oluje#

obra~unavali pripadnici hr-

vatske paravojne formacije

"Crne mambe#, ali i pripad-

nici odreda "Hamze# Armije

BiH, ~ije je u~e{}e u ovoj ak-

ciji mawe poznato.

Snimak se nalazi u doka-

znom materijalu u ha{kom tu-

ìla{tvu, a na wemu su zabi-

qeèni doga|aji od 7. i 8. av-

gusta 1995. godine. Video-za-

pis ratnih zlo~ina napravqen

je amaterskom kamerom, dok

su snimateqi i sami u~esnici

doga|aja.

Video-zapis sadrì scenu

ubistva Srbina koji se predao

i sjedi na zemqi sa rukama

uvis, paqewe ku}a izbjeglog

srpskog stanovni{tva sa pod-

ru~ja od Gline do Dvora na

Uni, maltretirawe staraca i

izbjeglica iz presretnute ko-

lone.

Na snimcima se vidi kako

pripadnici odreda "Hamza#, u

kojoj su bili i muxahedini, uz

povike: "Ajmo, ubijaj#, ubija-

ju srpske borce koji su se pre-

dali.

Vidi se kako zarobqeni

srpski borac kle~i sa dignu-

tim rukama, a onda mu prila-

zi jedan iz odreda "Hamza# i

ubija ga uz povike: "To se ova-

ko rje{ava#.

- Ajmo, ima li jo{ koga.

Ubij i toga! Ubij! Alahu ekber

- uzvikuju pripadnici "Ham-

zi#, nakon ~ega se vidi snimak

ubijenog Srbina.

Zatim se vidi kako jedan

od "Hamzi# nogom razvaquje

vrata jedne srpske ku}e, vidi

se kako gori plast sijena, a

u pozadini se ~uju uzvici na

lo{em doma}em jeziku: "Go-

ri @epa! Gori Republika

Srpska#.

Potom se ~uje drugi glas

koji mu govori: "Ne, ne, SAO

Krajina, burazeru#.

Sqede}i snimak prikazu-

je izbjegli~ku kolonu Srba,

koju je presrela hrvatska pa-

ravojska "Crne mambe#, kod

sela Rujevac, na putu Glina -

Dvor na Uni i kako iz kolone

odvode mu{karce Srbe i psu-

ju im "majku ~etni~ku#.

Zatim se vidi livada na

kojoj sa dignutim rukama leì

desetak Srba izvu~enih iz ko-

lone automobila, koja se vidi

u pozadini, dok pripadnici

"Mambi# tjeraju jednu staricu.

U pozadini se ~uju krici i

pla~ èna.

Za protjerivawe Srba iz

Krajine Ha{ki tribunal je

optuìo hrvatskog generala

Janka Bobetka, Ivana êr-

maka, Rahima Ademija, Mla-

dena Marka~a i Antu Goto-

vinu za zajedni~ki zlo~ina~-

ki poduhvat s ciqem trajnog

protjerivawa Srba iz Hr-

vatske. ¥

AMSTERDAM - Tawa, {esnaestogodi{wa ènka polarnog

medvjeda, odmara se od qetne ège u vje{ta~ki stvorenoj atmos-

feri Sjevernog pola u zoolo{kom vrtu u Amsterdamu.

Nekoliko ma{ina za pravqewe vje{ta~kog snijega i odrà-

vawe niske temperature zaduène su da ovoj rijetkoj ìvoti-

wi obezbijede klimatske uslove koji joj omogu}avaju nesmeta-

ni ìvot. ¥

EKSKLUZIVNO

FOTO-CRTICA

Polarna klima

za polarnog medvjeda

SARAJEVO - Predsjeda-

vaju}i Savjeta ministar BiH

Adnan Terzi} iznena|en je

{to je supervizor za distrikt

Br~ko Suzan Xonson izdala

nalog kojim se ukida primjena

entitetskih zakona na podru~-

ju distrikta i progla{ava pre-

stanak pravnog zna~aja me|u-

entitetske granice u distrik-

tu Br~ko.

- Gospo|a Xonson ni na je-

dan na~in nije kontaktirala

sa mojim kabinetom, {to mi-

slim da nije dobro, ali, evo,

to je izgleda praksa da svi u

BiH, a posebno me|unarodna

zajednica, èle da pokaù ko-

liko su va`ni - rekao je Ter-

zi} Srni.

On je podvukao da nije imao

vremena da detaqno prou~i naj-

noviju odluku supervizora za

distrikt Br~ko, ali je ocije-

nio da je, o~igledno, rije~ o

sprovo|ewu zakqu~aka super-

vizije, to jest Arbitra`ne od-

luke za Br~ko.

- Mislim da je supervizor

Xonson, ipak, trebalo da se

prethodno konsultuje sa Savje-

tom ministara BiH i sa mnom

kao predsjedavaju}im prije ne-

go {to donese ovu odluku, a ne

da ja o tome budem informi-

san putem medija - zakqu~io je

Terzi}.

Supervizor za Br~ko Su-

zan Xonson izdala je nalog ko-

jim se ukida primjena entitet-

skih zakona na podru~ju Br~ko

distrikta i progla{ava pre-

stanak pravnog zna~aja me|u-

entitetske granice u distrik-

tu, saop{teno je u petak iz

OHR-a.

"Nalog proisti~e iz Ko-

na~ne arbitra`ne odluke, ko-

ja predvi|a ukidawe pravnog

zna~aja me|uentitetske grani-

ce u Br~ko distriktu i nala-

è distriktu i supervizoru da

obezbijede da se to uradi, a da

bi se to ostvarilo, zahtijeva se

da se entitetski zakoni, koji

se primjewuju u distriktu, za-

mijene zakonima distrikta, ko-

ji se primjewuju na obje stra-

ne me|uentitetske granice#,

navodi se u saop{tewu.

Nalogom se navodi da svi

zakoni Federacije BiH i Re-

publike Srpske, kao i svih in-

stitucija koje su sastavni dio

bilo kojeg entiteta, odmah pre-

staju da imaju pravno dejstvo u

Br~ko distriktu. ¥

REAGOVAWE TERZI]A NA ODLUKU SUZAN XONSON

Samovoqa supervizora

HAG - Poslije qetne pauze,

u Ha{kom sudu }e 7. avgusta

biti nastavqena su|ewa, javi-

la je Srna.

[estorica optuènih u

predmetu "Tuìlac protiv Mi-

lutinovi}a i drugih# vrati}e

se u sudnicu u ponedjeqak. Op-

tu`be protiv Milana Mi-

lutinovi}a, Nikole [ain-

ovi}a, Dragoquba Ojdani}a,

Neboj{e Pavkovi}a, Vladimi-

ra Lazarevi}a i Sretena Lu-

ki}a, usredsrije|ene su na na-

vodnu kampawu zastra{ivawa i

nasiqa, usmjerenu protiv kos-

metskih Albanaca i drugih nes-

rba koji su ̀ ivjeli na Kosmetu.

Su|ewe Milanu Marti}u,

nekada{wem predsjedniku Re-

publike Srpske Krajine, bi}e

nastavqeno 15. avgusta 2006.

On se tereti za istrebqivawe

ili ubistvo vi{e stotina nes-

rpskih civila na velikim po-

dru~jima Hrvatske i BiH u pe-

riodu od avgusta 1991. do de-

cembra 1995. godine. ¥

U PONEDJEQAK SE NASTAVQAJU HA[KI PROCESI

[estorka ponovo u sudnici B 92 DO[AO DO VIDEO-SNIMKA NA KOJEM SE

VIDI UBIJAWE I MALTRETIRAWE SRBA U

"

OLUJI"

Zvjerstva "Hamzi"

i "Crnih mambi"

KIJEV - Ukrajinski par-

lament prihvatio je u petak

imenovawe Viktora Janukovi-

~a za premijera, mawe od dvi-

je godine nakon {to je taj pro-

ruski politi~ar svrgnut sa

vlasti u "naranxastoj revolu-

ciji#. Janukovi~ }e dijeliti

vlast sa predsjednikom Vikto-

rom Ju{~enkom, ~ovjekom ko-

ji je predvodio tu revoluciju.

Ju{~enko je izjavio da je

od Janukovi~a dobio vrlo po-

uzdane garancije da ne}e poku-

{ati da potre prozapadne

principe i dostignu}a "naran-

xaste revolucije#. Viktor Ja-

nukovi~, koji je prije revolu-

cije bio premijer, za ponovno

imenovawe na tu funkciju do-

bio je 271, od 450 glasova u

ukrajinskom parlamentu. ¥

PARLAMENT UKRAJINE

Janukovi~ premijer

[email protected] ℡ 051/223-211

SJAJNE partije Atka Kasumovi}a, koji je crveno-pla-

vi dres nosio punih osam sezona, u periodu od 1956. do

1964. godine, nisu ostale zaboravqene. ̂ itaoci na{eg li-

sta dobro se sje}aju wegovih majstorija, zahvaquju}i koji-

ma je i obezbijedio mjesto u idealnom timu Borca svih

vremena.

- Prvo bih

zahvalio svi-

ma koji su or-

ganizovali

ovu manife-

staciju. Bo-

rac je zaslu-

ìo da se ju-

bilej 80 godi-

na obiqeì

na ovakav na-

~in. Zahvalio

bih i onima

koji su glasa-

li za mene i

tako mi poda-

rili ~ast da

dobijem ovo

veliko pri-

znawe. U ì-

votu sam do-

bijao mnogo

nagrada, ali

ova je zaista

posebna. Tako-

|e, drago mi je

{to sam ponovo u Bawoj Luci i {to sam se susreo sa ne-

kada{wim saigra~ima i ostalim prijateqima Borca - re-

kao je Atko Kasumovi}. ¥

MARIJAN JANTOQAK @ALI [TO NIJE

MOGAO LI^NO DA PRIMI PRIZNAWE

I sre}an i tuàn

PREMA ocjeni ~italaca "Glasa Srpske# najboqi gol-

man Fudbalskog kluba Borca svih vremena je Marijan Jan-

toqak, koji je "crveno-plavu# mreù ~uvao sedamdesetih

godina kada se Borac takmi~io u Prvoj ligi Jugoslavije.

- Veliko je to priznawe i presre}an sam {to sam iza-

bran u idealan tim Borca. Nije to mala stvar, jer je kroz

Borac, u minulih osam decenija pro{lo mnogo golmana i

nije bilo lako, u to sam uvjeren, sti}i na vje~nu listu. Ba-

wolu~ani su cijenili i uvijek su znali da nagrade spor-

tiste za postignute rezultate - rekao je u telefonskom

javqawu za "Glas Srpske# iz Rijeke Marijan Jantoqak.

Najboqa Bor~eva "jedinica# trenutno obavqa funk-

ciju trenera golmana u Fudbalskom klubu Rijeka. Zbog pro-

fesionalnih obaveza nije bio u mogu}nosti da doputuje u

Bawu Luku i primi povequ "Glasa Srpske#.

- Iako sam se silno radovao susretu sa mnogobrojnim

prijateqima morao sam da otkaèm dolazak u Bawu Lu-

ku. Tuàn zbog toga, jer me za grad na Vrbasu veù samo

lijepe uspomene. Vrijeme koje sam proveo u Borcu nika-

da ne}u zaboraviti. Pozdravite mi sve moje Bawolu~ane

i nadam se da }emo se uskoro vidjeti - istakao je legen-

darni golman Borca. ¥

ATKO KASUMOVI] IZABRAN U IDEALAN TIM

\ Atko Kasumovi}: Hvala

"

Glasu

Srpske"

BAWA LUKA - U petak je, na

sve~anosti koja je u organizaci-

ji "Glasa Srpske# odràna u Po-

slovnom centru "Eurosplet#, iza-

bran idealni tim, pet najboqih

fudbalera, najuspje{niji igra~

i trener u istoriji Fudbalskog

kluba Borac.

Najvi{e glasova od ukupno

100 fudbalera koji su bili u kon-

kurenciji za idealni tim dobili

su: 1. Marjan Jantoqak (1.150), 2.

Velimir Sombolac (1.150), 3. Ne-

nad Gavrilovi} (830), 4. Milorad

Bilbija (640), 5. Atko Kasumovi}

(710), 6. Mom~ilo Spasojevi}

(1.090), 7. Nikica Vezmar (690),

8. Boùr Mateji} (670), 9. Tomi-

slav Knez (1.210), 10. Husnija Fa-

zli} (1.110) i 11. Abid Kova~e-

vi} (1.240 glasova).

Najboqi fudbaler Borca u

proteklih osam decenija, prema

mi{qewu vjernih ~italaca "Gla-

sa Srpske#, biv{ih asova, funk-

cionera, trenera i navija~a Bor-

ca, te bawolu~kih sportskih no-

vinara je legendarni Tomislav

Knez sa 5.220 osvojenih bodova.

Drugu poziciju sa 3.140 bodova za-

uzeo je Velimir Sombolac, tre-

}u Abid Kova~evi} sa 2.890, dok

je ~etvrto mjesto pripalo Husni-

ji Fazli}u sa 2.330 bodova. Peti

po broju bodova je Mom~ilo Spa-

sojevi}, 2.170.

Izabran je i najuspje{niji

trener u istoriji Borca. To je

Ilija Miqu{ koji je sakupio

1.290 glasova.

Sve~anost u poslovnom cen-

tru "Eurosplet# po~ela je him-

nom Borca u 19.26 ~asova, {to

simboli~no predstavqa godinu

osnivawa na{eg fudbalskog veli-

kana, a brojim gostima iz poli-

ti~kog, kulturnog, dru{tvenog i

sportskog ̀ ivota prvo se obratio

glavni i odgovorni urednik "Gla-

sa Srpske# Tomo Mari}:

- Fudbalski klub Borac i "Glas

Srpske# imaju mnogo toga zajedni~-

kog. Oni su ve} dugi niz godina sa-

stavni dio ìvota svih Bawolu-

~ana i to je glavni razlog zbog ko-

jeg smo se odlu~ili da organizuje-

mo ovu akciju. Konkurencija za mje-

sto u idealnom timu bila je ogrom-

na, to smo i o~ekivali, a samim

tim i na{ posao da izaberemo naj-

boqe bio je veoma teàk. Naravno,

ni{ta lak{e nismo izabrali ni

najuspje{nijeg igra~a i trenera.

Nadam se da niko ne}e imati za-

mjerki na kona~ne rezultate.

Okupqene je zatim pozdravio

predsjednik Skup{tine Sport-

sko-fudbalskog preduze}a Borac

Qubo ]ubi}:

- Na{ Borac ove godine sla-

vi 80. ro|endan, a kada su jubile-

ji u pitawu oni uvijek vra}aju u

pro{lost. Uvijek je lijepo sjeti-

ti se onih minulih fudbalskih

vremena za koji su mnogi od nas

vezani. Akcija "Glasa Srpske#,

izbor idealnog tima Borca, pri-

lika je da se podsjetimo svih

uspjeha i pobjeda, ali i sjajnih

igra~a, koji su tako ~asno brani-

li crveno-plave boje, pronosili

slavu Borca i na{e Bawe Luke.

Znam da nije bilo lako izabrati

najboqi tim i najuspje{nije po-

jedince, a kako bi i bilo kada je

kroz minulih osam ponosnih dece-

nija kroz Borac prodefilovao ve-

liki broj igra~a, istinskih fud-

balskih majstora od kojih su neki

stigli i do reprezentativnih vi-

sina. Bor~eve uspomene su lijepe,

drage i nezaboravne, ali od wih se

ne ̀ ivi. Mora se misliti na danas,

na sutra. Mi koji se sada nalazimo

u rukovodstvu Borca u~ini}emo

sve da on ide onim putem koji su od-

redile brojne generacije, da i da-

qe bude fudbalski svetionik Ba-

we Luke, Republike Srpske i BiH.

Generalni sekretar Fudbal-

skog saveza Republike Srpske re-

kao je da svi moramo biti pono-

sni na dva ro|endana, 63. "Glasa

Srpske# i 80. Fudbalskog kluba

Borac i dodao:

- Zaista su lijepe ove akcije.

One bude uspomene na ona slavna

pro{la vremena kada su svi za

"crveno-plave# boje. "Glas Srp-

ske# je uvijek bio uz Borac, Fud-

balski Savez Republike Srpske

i sport uop{te i za to mu treba

odati priznawe.

¥ D. CURA]

ZAVR[ENA AKCIJA

"

GLASA SRPSKE" - BIRAMO IDEALNI TIM BORCA

\Marijan

Jantoqak

\Velimir

Sombolac

\Nenad

Gavrilovi}

\Milorad

Bilbija

\Atko

Kasumovi}

\Mom~ilo

Spasojevi}

\Nikica

Vezmar

\Boùr

Mateji}

\Tomislav

Knez

\Husnija

Fazli}

\Abid

Kova~evi}

\Trener

Ilija Miqu{

OD JANTOQAKA

DO KOVAÊVI]AMe|u 11 veli~anstvenih na{li se sve sami fudbalski

asovi. Tomislav Knez najboqi igra~, a Ilija Miqu{

najuspje{niji trener u istoriji Borca

\Timotijevi}, Kasumovi}, êkerevac i Sombolac: Jubilej za ponos

\Proslavqeni sportisti i fudbalski radnici: Uz

"

Glas Srpske" i Borac

(Snimio M. [UKALO)

IAKO se

kratko zadrào

na Gradskom st-

adionu, Veli-

mir Sombolac

pobrao je sim-

patije mnogih

navija~a. Neka-

da sjajni defan-

zivac, bio je st-

ub odbrane Bor-

ca {ezdesetih

godina pro{log

vijeka, zbog ~e-

ga je i zasluìo

da bude izabran

u 11 veli~an-

stvenih.

- Ova nagra-

da predstavqa

veliku ~ast za

mene. Na}i se u

idealnom timu kluba kakav je Borac nije mala stvar. Po-

sebno mi je drago {to sam priznawe dobio kada sam ve} oti-

{ao u fudbalsku penziju i {to se to desilo ba{ na prosla-

vi ovakvog jubileja. Na kraju bih zahvalio i ~itaocima va-

{eg lista, koji su meni dali glasove - istakao je Velimir

Sombolac. ¥

\Velimir Sombolac:

U idealnom timu

1. 2. 3. 4. 5. 6.

7. 8. 9. 10. 11.

Najdraè priznawe

VELIMIR SOMBOLAC PRESRE]AN ZBOG NAGRADE

Velika ~astVelika ~astVelika ~astVelika ~astVelika ~astVelika ~astVelika ~astVelika ~astVelika ~astVelika ~ast

5. i 6. avgust 2006.SPORT

2

U GRADU u ko-

jem su, prije i po-

slije toga, egzisti-

rali mnogi fud-

balski klubovi,

osnivawe Radni~-

kog {portskog kl-

uba Borac izazva-

lo je, ipak, pa`wu,

radoznalost onih

koji su ve} bili "zaraèni#

- fudbalom. Ruku na srce:

bilo je dosta onih koji su,

iz zlobe ili {to su tako

zaista mislili, predvi|a-

li da }e Borac, poput, re-

cimo @eqezni~ara, egzi-

stirati godinu ili dvije,

najvi{e tri i da }e se - uga-

siti. Jer, ugasio se Vrbas,

nestao je @eqezni~ar, dugo

nije postojao ni Zmaj, Ma-

kabi tako|e.

Me|utim, Borac je, eto

napunio ravno 70 godina i

u{ao u svoju osmu deceniju.

Uvjereni smo da niko, sredi-

nom tridesetih godina, tako

ne{to nije mogao da pred-

vidi.

Fudbal se, u to vrijeme,

igrao na sve strane, jer je u

gradu bilo koliko vam srce

èli slobodnih povr{ina.

No, Bawalu~ko poqe - dugo

i {iroko - bilo je stjeci-

{te gotovo svih onih koji

su zavoqeli novu, do tada

nepoznatu igru. Stizalo se

tu sa svih strana, iz centra

grada najvi{e. Pri~ali su

nam da se po vascijeli dan ju-

rilo za loptom i, pak, mno-

go ~e{}e za - krpewa~om.

Du`ni smo novoj generaci-

ji da objasnimo {ta je to

"krpewa~a#.

Ovako: u neku staru, od-

ba~enu ~arapu natrpa se sve-

ga i sva~ega - krpe, drowci...

pa se to lijepo oblikuje u

okrugao predmet. Vje{to se

sve u{ije i eto - lopte, eto

"krpewa~e#.

Tada mnogo, mnogo godi-

na kasnije, sve tamo do {e-

zdesetih godina "krpewa~a#

je bila nezamjewiva igra~-

ka dje~aka, pa, bogami, i mla-

di}a. Grupa trgova~kih po-

mo}nika, koji su, naj~e{}e,

radili od zore do mraka, sve

dok gazda neodkomanduje "za-

tvori#, prigrabila je tako-

|e, fudbal, kao dio ìvota,

razonode, druèwa...

Podu~avani od starijih,

obrazovanijih, oni su, ti tr-

gova~ki pomo}nici, razmi-

{qali, a kasnije i raznim

istupima i nastupima, na-

stojali da poboq{aju svoj

poloàj, da im, recimo, rad-

no vrijeme bude - osam ~aso-

va. Okupqaju}i se u gostio-

nici "Putnik# koja se nala-

zila (s lijeve strane) na po-

~etku ulice Fra Grge Ma-

ti}a (danas Srpskoj), odlu-

~ili su da osnuju - fudbal-

ski klub. Ta ideja ih vi{e

nije napu{tala i zaista su

je pretvorili u djelo. Djelo

koje traje.

Taj svojevrstan, sada se

sasvim slobodno moè kon-

statovati, istorijski dogo-

vor odràn je, po svemu su-

de}i, sredinom 1925. godi-

ne. Zato je, jedno vrijeme,

bila prisutna dilema, kada

je Borac formiran: da li

1925. godine, ili pak, 1926.

godine?

No, slijed doga|aja odre-

dio je godinu formirawa je-

dnog od, danas, na{ih najsta-

rijih klubova.

Razgovoru - dogovoru

prisustvovali su: Mile i

Brane Stefanovi}, Nikola

i Mile Pucar, Branko i Bo-

ìdar Ili}, Rudi

Hiter, Mustafa

Softi}, Zdravko

[erbl, Savo Nova-

kovi}, @arko Vra-

we{evi}, Emil

Zrelec i jo{ neko-

liko mladi}a, ugl-

avnom trgova~kih

pomo}nika. Svi su

oni tada i kasnije bili ~vr-

sti u opredjeqewu da je sa-

zrelo vrijeme da se osnuje

fudbalski klub, radi spor-

ta, druèwa, igrawa...ali i

radi toga {to }e smatralo

se tako organizovani, mo}i

boqe i uspje{nije da se bo-

re i izbore za svoja prava.

Prema mnogim kazivawi-

ma, revolucionar, stvaralac

... Veselin Masle{a, iako

izuzetno mlad, u mnogome je

uticao na odluku da do|e do

formirawe kluba. U to do-

ba u radwi oca Veselina Ma-

sle{e bio je zaposlen Mu-

stafa Softi}!

Na taj na~in stvorene je

veza izme|u Veselina Ma-

sle{e i osniva~a kluba.

Mnogi su nam savremeni-

ci tih burnih doga|awa tvr-

dili da je, u neku ruku, upra-

vo mladi Veselin bio kum

novoosnovanom klubu.

"Ako se borite, ukoli-

ko }ete se boriti za svoja

radni~ka prava za{to da vam

se klub ne zove - Borac! -

predloìo je Masle{a#.

Tako je, eto, Radni~ki

{portski klub (kako se ta-

da govorilo i pisalo) dobio

ime. âsno ga je nosio i no-

si svih sedam decenija.

Poslije odluke da se kre-

ne u akciju i osnuje klub,

uslijedile su uobi~ajene

formalnosti! Inicijatori

su se obratili vlastima,

vlasti su pisale inicijato-

rima... Sve to, trajalo je do-

brih godinu dana i 4. jula

1926. godine, odràna je pr-

va glavna godi{wa skup{ti-

na Radni~kog {portskog

dru{tva Borac.

Zato se, dakako, taj da-

tum mora uzeti i prihvati-

ti kao dan kada je ro|en Bo-

rac!

Za predsjednika Radni~-

kog {portskog kluba Borac

izabran je Rudolf Rudi Hi-

ter, potpredsjednik je bio

Savo Novakovi} (wegov sin

Milorad Milica, poslije

Drugog rata nosio je dres

Borca!), Mustafa Softi}

je bio prvi, a Nikola Kuko-

vi} drugi sekretar, za bla-

gajnike su izabrani: Milan

Petrovi} (prvi), Du{an Ba-

laban (drugi). U Upravi su

jo{ bili: Vjekoslav Rot-

kvi}, Milo{ Jovanovi},

Omer Isovi}, Boìdar

Ili}, Aleksandar Kova~,

Du{an Petrovi}, Milivoje

Kova~evi}. Tom prilikom

izabran je i neizbje`ni

Nadzorni odbor. Wega su sa-

~iwavali: \oko Jovanovi}

(predsjednik), Dragutin Vo-

lk, Branko Krivoku}a, Mi-

lan Prica, Joup Zeba. Iz

ovog spiska jasno je da je ne-

koliko, tada aktivnih igra-

~a, u{lo u najduè rukovod-

stvo Radni~kog {portskog

kluba Borac. Na Skup{ti-

ni su usvojena pravila klu-

ba, koja su potpisali Rudolf

Hiter i Mustafa Softi}.

U nekoliko redova (~la-

nova) navedeni su ciqevi i

zadaci kluba. U dobroj mje-

ri tih pravila Borac se

pridràvao svih sedam de-

cenija! ¥

SJE]AWE NA UTEMEQIVAÂ

NA[E SPORTSKE REDAKCIJE

Tako je pisao

Limun Papi}...

BEOGRAD - Utakmicom Ze-

mun - OFK Beograd krenuo je

fudbal na stadionima {irom

samostalne dràve Srbije. Ti-

tulu iz pro{le sezone, odigra-

ne posqedwi put u zajedni~koj

srpsko-crnogorskoj dràvi,

brani Crvena zvezda koja je pro-

qetos unijela u vitrine i pehar

Kupa. Ovog puta do {ampion-

skog trona u Meridijan Super-

ligi mora}e da pro|e tri kru-

ga takmi~ewa - prva dva po kla-

si~nom sistemu, a zatim slije-

de plej-of i plej-aut sa po {est

klubova.

Sve u svemu, 32 kola do ras-

pleta, koji }e odlu~iti koja

dva kluba ispadaju, dok deseto-

plasirani igra bara` sa po-

bjednikom razigravawa iz Pr-

ve lige Srbije (od tre}eg do

{estog mjesta).

Nova liga broja}e 12 klu-

bova i po procjenama u Fudbal-

skog saveza Srbije bi}e najjef-

tinija u dosada{woj istoriji

igrawa fudbala na ovim pro-

storima. Najduà relacija iz-

me|u dva grada iznosi}e 320 ki-

lometara, pa putovawa avio-

nom na utakmice pripadaju pro-

{losti!

Elita }e pozdraviti i je-

dan novi klub - Banat iz Zre-

wanina, nastao fuzijom Budu}-

nosti iz Banatskog Dvora i ne-

kada{weg prvoliga{a Prole-

tera. Novi ~lan lige Beàni-

ja igra}e privremeno u @ele-

zniku, a novajlija u Superligi

je i Mladost iz Apatina. Jese-

wi dio prvenstva zavr{ava se

2. decembra.

Borba za titulu, kao i obi~-

no, vodi}e se izme|u dvojca be-

ogradskih velikana koji startu-

ju sa novim stru~wacima na klu-

pi. Italijana Zengu na Maraka-

ni je zamijenio eks-Mostarac

Du{an Bajevi}, najtrofejniji

trener u istoriji gr~kog fud-

bala, dok }e na klupi kom{ija

sjediti povratnik Miodrag Je-

{i}, proteklih sezona veoma

uspje{an u Bugarskoj.

U prelaznom roku "crveno-

bijeli# su se opredijelili za

kvalitet, dovode}i igra~e iz

Brazila, Bugarske i Senegala,

dok je Partizan potpuno reno-

virao sastav dovode}i desetori-

cu igra~a iz drugih klubova.

Za mjesto u Kupu UEFA bo-

ri}e se Vojvodina, OFK Beo-

grad, eventualno Haduk (Kula)

i Smederevo, dok ostalima sqe-

duje gr~evita borba za opsta-

nak u elitnoj ligi.

Fudbalska Srbijo, sre}an

ti novi po~etak!

¥ B. MARKOVI]

STARTOVALO PRVO FUDBALSKO PRVENSTVO SAMOSTALNE SRBIJE

DO TITULE TRI KRUGAKandidati za {ampionski tron mora}e da pro|u tri kruga

takmi~ewa - prva dva po klasi~nom sistemu,

a zatim slijede plej-of i plej-aut sa po {est klubova

STRANCI

Prvi {ampionat Srbije

startova}e bez inostranih

trenera (pro{le sezone bi-

lo ih je trojica), ali }e zato

~ak 14 stranih igra~a iz 12

zemaqa nositi dresove super-

liga{a. Poja~awa su pristi-

gla sa ~etiri kontinenta:

Evrope, Afrike, Azije i Ju-

`ne Amerike. U Crvenoj zve-

zdi igra}e Brazilci Tadeu i

Da Silva, Bugarin Georgijev,

Senegalac Gaj i Japanac Su-

zuki, a u Partizanu Boja (Ka-

merun), Odita (Nigerija),

Asprogenis (Kipar) i Stoj-

kov (Makedonija). Tu su jo{:

Kizito (Uganda) u Vojvodi-

ni, Tamvawera iz Zimbabvea

u Borcu, Baldovanijev (Ma-

kedonija) u Smederevu, Piza-

ro (Kolumbija) i Berioz (î-

le) u OFK Beogradu.

PRVO KOLO

SMEDEREVO: Smedere-

vo - Mladost, KULA: Hajduk

- Vojvodina, BEOGRAD: Be-

ànija - Partizan (subota,

17.30 ~asova), BEOGRAD: Cr-

vena zvezda - Vo`dovac (su-

bota, 20), ÂÂK: Borac -

Banat (nedjeqa, 17), ZEMUN:

Zemun - OFK Beograd igrano

u petak.

\Tomi} (Partizan) i Kova~evi} (Crvena

zvezda): Nova trka za duplu krunu

ISTO^NO SARAJEVO -

Dragan Kulina novi je predsjed-

nik Upravnog odbora fudbal-

skog kluba Slavija. On je na toj

funkciji zamijenio Slavka To-

{ovi}a, koji je jo{ u decembru

pro{le godine najavio povla~e-

we zbog privatnih razloga.

- Kada se ukaè povjerewe

~ovjek mora biti sre}an, uprkos

~iwenici da je ovo za mene jo{

jedno dodatno optere}ewe. Ovo

je relativno mala sredina, svi

se poznajemo u du{u, i zato mo-

lim prije svega svoje prve sarad-

nike, a onda sve one koji na bi-

lo koji na~in mogu pomo}i Sla-

viji da to u~ine. Ogroman je po-

sao pred nama, a znam da se ve-

}ina ~lanova Uprave zasitila.

Me|utim, moramo vratiti sna-

gu i motivaciju, jer samo tako

moèmo u qep{u budu}nost.

Klub iz godine u godinu ide li-

nijom uspjeha i niko nema pra-

vo da to usporava. Ciq nam je

Evropa, i svi }emo biti zajed-

no sre}ni kada do~ekamo i taj

dan - rekao je novi predsjednik

Slavije Dragan Kulina.

Delegati su donijeli odlu-

ku da se dosada{wi Upravni od-

bor razrije{i du`nosti i iza-

bere novi. Radi boqeg i opera-

tivnijeg rada, usvojena je izmje-

na Statuta, pa }e novoizabranu

upravu od sada sa~iwavati 17

~lanova. Pored no-

voimenovanog pre-

dsjednika Dragana

Kuline, na Skup-

{tini su povjere-

we dobili: Milan

Kova~evi}, pred-

sjednik op{tine

Isto~no Novo Sa-

rajevo, Predrag Ko-

va~, na~elnik op-

{tine Isto~na Il-

ixa, Radomir Kezu-

novi}, gradona~el-

nik grada Isto~no

Sarajevo, Slavko

To{ovi}, Slavo

Kraji{nik, Jovo

Tadi}, Dragan Lu-

keta, Nikola Samo-

ukovi}, Dragan Jo-

li} i Trifko Do-

mazet.

Delegati Skup-

{tine su jednogla-

sno usvojili izve-

{taj o radu kluba

koji su podnijeli

Bogdan êko, direktor i @eq-

ko Radowa, sportski direktor

kluba.

¥ G. IVANKOVI]

ODR@ANA SKUP[TINA FUDBALSKOG KLUBA SLAVIJA

KULINA UMJESTO TO[OVI]A

Dosada{wi prvi ~ovjek kluba iz Isto~nog Sarajeva jo{

u decembru najavio povla~ewe, a wegovo mjesto zauze}e

Dragan Kulina

\ Dragan Kulina: Razmi{qa

o Evropi

VUÎJAK

Povjerewe

Petri~evi}u

MAJEVAC - Fudbaleri Vu-

~ijaka po~eli su svoje pripreme

za predstoje}u takmi~arsku se-

zonu. Svi igra~i koji su i pro-

{le godine nosili dres ovog dru-

goliga{a ostali su vjerni klu-

bu, osim Vedrana Sofi}a koji se

vratio u Slogu iz Doboja.

- U minulom prvenstvu ostva-

rili smo dobar rezultat osvojiv-

{i 12 mjesto u Drugoj ligi gru-

pa centar. U novoj sezoni pono-

vo smo na klupu vratili iz do-

bojske Sloge iskusnog stru~wa-

ka Branislav Petri~evi}, u ko-

ga imamo potpuno povjerewe, i

na{ ciq je da sa~uvamo status

drugoliga{a. Pored toga kom-

pletan je igra~ki kadar, pa sma-

tram da taj ciq moèmo ostva-

riti - rekao je predsjednik Upra-

ve fudbalskog kluba Vu~ijak Zo-

ran Gaji}.

Najve}i problem ovog, kao

i mnogih sportskih kolektiva

na na{im prostorima, jeste

novac.

- Mi se maksimalno trudimo

da sve obezbijedimo kako bi ovaj

klub funkcionisao na najboqi

na~in. Ipak, na{ jedini pro-

blem su finansije i ovom pri-

likom molimo qude dobre vo-

qe, prvenstveno sa na{eg tere-

na Vu~ijaka, ukoliko su u mogu}-

nosti da nam iza|u u susret. - is-

takao je Gaji}.

¥ R. M.

LAKTA[I - U sklopu pri-

prema za predstoje}i {ampio-

nat Prve lige Srpske fudbale-

ri Lakta{a odigrali su u Bor-

~i, kraj Beograda, prijateqsku

utakmicu sa prvoliga{em Sr-

bije BSK-om koja je zavr{ila

nerije{enim rezultatom 1:1.

- U ciqu pro{irewa sport-

ske saradwe sa klubovima iz Sr-

bije prihvatili smo ponudu

BSK-a za gostovawe. Vratili

smo se ku}i neporaèni, a to

nije mala stvar jer je BSK izu-

zetno dobro organizovan sport-

ski kolektiv koji proteklih go-

dinu dana nema ni jedan poraz.

Zadovoqan sam igrom svojih

igra~a, pogotovo dok su na tere-

nu bili prvi timovi kada smo do

60 minute vodili sa 1:0 - rekao

je {ef stru~nog {taba Lakta-

{a Vlado Jagodi}. Ono {to je

upe~atqivo jeste da se u svakoj

kontrolnoj utakmici pred po-

~etak prvenstva osje}a poziti-

van pomak.

- Za svako mjesto u timu è-

stoka je konkurencija i mislim

da nam postavqen ciq uprave

kluba, a to je plasman do petog

mjesta na tabeli, ne moè izma-

}i. Na{e najve}e poja~awe je

golman Sini{a Mrkobrada, ali

i od Mirkovi}a, Mu~alovi}a,

Ili}a, Topi}a, Trivi}a i Kre-

menovi}a o~ekujem da se izbore

za mjesto u timu - kaè Jagodi}.

Za Lakta{e je veliki dobi-

tak i kona~no rije{en status

Sr|ana Barovi}a koji je imao

odre|ene dileme oko prelaska

u @upu, ali je odlu~io da mu je

imperativ igrawe prvoliga-

{kih utakmica.

- Barovi} je u pro{lom pr-

venstvu bio nosilac igre i mi-

slim da je ispravno odlu~io da

ostane, jer je na sebe skrenuo

pa`wu golovima - naglasio je

Jagodi}. ¥ D. D.

FUDBALERI PRVOLIGA[A IZ LAKTA[A VRATILI SE SA GOSTOVAWA IZ SRBIJE

Jagodi} poja~ava ritam

Moram naglasiti da je {am-

pionat Republike Srpske

trajao mjesec dana duè od Pre-

mijer lige BiH. Me|utim, i

pored toga èlim ista}i da

}emo biti spremni za predsto-

je}u takmi~arsku sezonu u elit-

nom dru{tvu. Imali smo ne{to

vi{e od mjesec dana za priprem-

ni period kojeg smo iskoris-

tili na najboqi mogu}i na~in.

Svi kandidati za prvi tim su

besprijekorno radili na tren-

inzima, zalagawe na test utak-

micama bilo je na zavidnom nivou.

Bilo je i odre|enih gre{aka, i

nadam se da nam se one ne}e pon-

avqati u borbi za bodove.

Iluzorno je pri~ati kako

je Borcu mjesto pri samom

vrhu fudbala na prostoru BiH.

Znam da se od nas o~ekuje da

budemo u gorwem dijelu lig-

a{ke tabele i ubije|en sam da

}emo to i ostvariti. Izvjes-

no je da se ne}emo boriti za

opstanak kao {to je to bio

slu~aj prethodnih godina ka-

da je tim sa Gradskog stadiona

bio ~lan dru{tva najboqih.

Imamo kvalitetnu ekipu ko-

ja prvi dio sezone moè da za-

vr{i me|u prvih pet sastava.

A na proqe}e - ko zna, mo`da

i napravimo jo{ neki isko-

rak ka tabeli.

Po mojoj procjeni, ak-

tuelni prvak [iroki Bri-

jeg i ove godine prvi je kandi-

dat za osvajawe {ampionskog

naslova. Imaju i sada ekipu

koja je za svaki respekt i sig-

urno je da se ne}e tako lako

odre}i titule koju su uzeli u

minulom takmi~arskom cik-

lusu. Naravno, tu je jo{ i Sara-

jevo, ekipa koja u svojim re-

dovima ima dosta dobrih poje-

dinaca, i sigurno je da }e oni

nastojati da prekinu domi-

naciju klubova iz Herce-

govine. Jer, prve sezone prvak

je bio Leotara, potom dva pu-

ta [irokobrijeàni i jednom

Zriwski iz Mostara koji i u

ovom trenutku spada u red fa-

vorita za najvi{i plasman i

izlazak na evropsku scenu.

Oni koji budu imali nov-

~anih, kao i problema sa

slabijim izborom kvalitetnih

fudbalera, ima}e te{ku muku

da zadrè opstanak u Premijer

ligi BiH. Pratio sam u {tampi

da ne cvjetaju ruè Jedinstvu

iz Biha}a koji je i minule se-

zone imao grdnih muka, i to u je-

sewem dijelu. Me|utim, u nas-

tavku su se uspjeli izvu}i, a da

li }e u tome uspjeti ove godine,

ostaje da se vidi. I svakom

slu~aju, vodi}e se bespo{ted-

na bitka za svaki bod kao i

o~uvawe sada{we pozicije.

¥ S. BABI]

5. i 6. avgust 2006. SPORT

3

ÊTIRI PITAWA

- ÊTIRI ODGOVORA

1. Koliko je ekipa spremna

za novu sezonu?

2. Sa kojim ambicijama ula-

zite u prvenstvo?

3. Ko su kandidati za titulu?

4. Kome prijeti selidba u

niì rang?

SVJETSKO FUDBALSKO PRVENSTVO U WEMA^KOJ OD 9. JUNA DO 9. JULA

MIHAJLO BO[WAK, [EF STRU^NOG [TABA BAWOLU^KOG BORCA

BI]EMO IZNENA\EWE

Mogu biti zadovoqan ura|-

enim u pripremnom perio-

du i sasvim sam siguran da ekipa

potpuno spremno do~ekuje novu

prvenstvenu sezonu. Imali smo

odli~nu atmosferu na tren-

inzima, gdje su svi do jednog

davali maksimum kako bi se

{to boqe pripremili ali i

nametnuli za mjesto me|u prvih

jedanaest. Nismo imali nekih

ve}ih problema kada su u

pitawu povrede, {to zna~i da

su svi u kombinaciji za premi-

jerni susret koji u subotu, 5. av-

gusta, igramo na gostovawu kod

bawolu~kog Borca.

Poznato ja da smo ovog qe-

ta ostali bez najboqeg

strijelca Premijer lige, ujed-

no na{eg kapitena Petra

Jeli}a koji je karijeru nastavio

u Wema~koj. Tako|e, napustili

su nas Bojan Magazin i Nikola

Vasiqevi}, i sigurno je da }emo

biti ne{to slabiji, nego

pro{le sezone. I pored toga,

ubije|en sam da i ovog puta, ba{

kao i u pro{lom {ampionatu,

moèmo kotirati pri vrhu

liga{ke tabele. To je na{ ciq

i od wega ne}emo odustati. U

ovom pripremnom periodu na

kontrolnim susretima moji

fudbaleri su pokazali da se

mogu ravnopravno nositi sa svo-

jim rivalima u dru{tvo najbo-

qih.

Nema nikakve sumwe da }e

fudbaleri [irokog Bri-

jega opet biti favoriti broj

jedan. Tim sa "Pecare# je u qet-

nom prelaznom roku doveo neko-

liko poja~awa i sigurno je da }e

nastojati da po tre}i put za-

vr{e na tronu. Svoju {ansu

traì}e i Sarajevo kao i Zri-

wski koji }e nastojati da pok-

vare planove [irokobrijeàn-

ima. Ukoliko se i nama ukaè

prilika da se dokopamo krune,

siguran sam da }emo je znati i

iskoristiti. Tokom pro{log

{ampionata dosta dugo bili

smo na ~elu, da bismo u fud-

balskom proqe}u poklekli i

na kraju ostali i bez Evrope.

Nadam se da nam se tako ne{to

ovog puta ne}e dogoditi.

Nezahvalno je pri~ati o

ekipama koji }e se boriti

za goli prvoliga{ki ìvot.

Ho}e li to biti Jedinstvo,

@ep~e ili bilo koji drugi sas-

tav, zaista je te{ko pri~ati u

ovom trenutku. Ko zna, mo`da

}e ne{to jasnije biti poslije

prvih sedam liga{kih kola. Ta-

da bi, po meni, situacija moga

bili dosta poznatija. Ne samo

kada je u pitawu opstanak, ve}

se to odnosi i na sam vrh pr-

venstvene tabele.

¥ S. B.

MITAR LUKI], USPJE[NI KORMILAR MODRIÊ MAKSIMA

Mislim da smo fizi~ki do-

bro pripremqeni i da sa te

strane ne bi trebalo da imamo

problema. Od po~etka priprema

do sada imali smo samo dva slo-

bodna dana, a posebno bih istakao

da smo imali vrlo mali broj

izostanaka sa treninga. Odi-

grali smo i osam pripremnih sus-

reta, i izuzimaju}i utakmice u

Modri~i i Ugqeviku, zadovoqan

sam onim {to je moja ekipa

prikazala. Pobjede protiv Slo-

bode u Tuzli i Hajduka u Kuli

potvrda je da moèmo postizati

dobre rezultate i na gostuju}im

terenima, {to je u pro{lom {am-

pionatu bila velika boqka ove

ekipe. @elio bih da istaknem da

imamo solidan igra~ki kadar s

tim {to imamo malo problema sa

mentalnim sklopom pojedinih

fudbalera {to }emo tokom {am-

pionata popravqati.

Ambicije rukovodstva kluba

su da se u ovoj sezoni izbjeg-

ne borba za opstanak, jer je

pro{lo prvenstvo pokazalo da

ona donosi veliki pritisak na

sve strukture u klubu i da

odvla~i pa`wu od rje{avawa os-

talih problema, a pogotovo od

unapre|ewa rada u omladinskom

pogonu, u organizacionom i ma-

terijalnom smislu. Uprava bi

bila zadovoqna da sezonu za-

vr{imo u sredini tabele, a {to

se ti~e nas iz stru~nog {taba i

fudbalera poku{a}emo da na~in-

imo korak-dva bliè vrgu pr-

venstvene qestvice.

Po mom dubokom uvjerewu,

postoje samo tri kandidata

za osvajawe {ampionske titule.

To su {ampion iz pro{le sezone

[iroki Brijeg, zatim Zriwski

i Sarajevo. Od klubova iz Re-

publike Srpske Modri~a Mak-

sima moè biti pri vrhu, o~eku-

jem da Slavija nastavi kontinu-

itet dobrih rezultata, a Borac

bi mogao biti prijatno izne-

na|ewe, ali ne vjerujem da se mogu

ukqu~iti u borbu za {ampionsku

titulu.

[to se ti~e borbe za op-

stanak, o~ekujem da }e se

ponoviti situacija iz prethodne

sezone u kojoj je pola lige, sko-

ro do samog kraja prvenstva,

strepjelo za status. Mnogi

klubovi imaju nezavidnu finan-

sijsku situaciju {to se odraàva

i na kvalitet igra~kog kadra.

Mislim da nas o~ekuje zanimqiv

{ampionat u kome }e malo klubo-

va biti bezbri`no. Ili }e se

boriti za {ampionsku titulu,

ili }e bjeàti od opasne zone.

Nadam se da moj klub ne}e biti

u grupi onih koji }e razmi{qati

o opstanku. ¥ T. NIKOLI]

ZORAN JAGODI], TRENER FUDBALERA RADNIKA IZ BIJEQINE

Strahova}e pola lige

Potpuno smo spremni za

novu fudbalsku sezonu u

Premijer ligi BiH. Pripreme

su protekle u èqenom tempu,

uslovi su bili izvanredni, pr-

vo na Jahorini, a potom u Krup-

wu i prema svemu maksimalno

smo ih iskoristili da do~ekamo

prvenstvenu trku. Ovom moram

dodati da je ekipa igra~ki os-

vjeèna, i da je motivisana za

nove izazove.

U svaku trku takmi~ar

èli biti prvi. Realno, u

ovom trenutku mi za tako ne{to

nismo spremni, ali da pre-

ma{imo rezultat iz prethodne

sezone uvjeren sam da to i

moèmo. Dakle, mjesto iznad

petog bi bio vi{e nego odli~an

rezultat. Znam da na{e ruk-

ovodstvo prièqkuje da izbo-

rimo plasman u nekom od evrop-

skih klupskjih takmi~ewa. Ubi-

je|en sam da }emot o ostvariti,

ako ne ove, onda moèda ve}

naredne takmi~arske sezone.

Imamo sve preduslove za tako

ne{to, i stoga ne}e biti izne-

na|ewe kada izborimo nastup

u fudbalskoj Evropi. Bi}e

te{ko i tu nema nikakve

dileme, mada smatram da to ne}e

biti i neizvodqivo. Sada je

samo pitawe koliko su i ostali

rivali spremni za liga{ko nad-

metawe.

Naàlost, po meni, trka za

{ampionsku titulu ne}e

biti zanimqiva. [iroki Bri-

jeg je glavni i jedini kandidat,

dok }e zanimqivija borba biti

kada je u pitawu drugo i tre}e

mjesto za koje }e konkurisati

Zriwski, Sarajevo, @eqezni~ar,

Slavija, Modri~a Maksima...

Pitawe na koje nisam nika-

da ̀ elio dati odgovor. Sve i

da ho}u, to je te{ko procijeniti.

Svi su se poja~ali koliko su

mogli, neki ba{ da bi izbjegli na-

jgore, a koliko }e uspjeti vid-

je}emo. Ve} poslije tri ili ~etiri

odigrana prvenstvena kola mogao

bi se nazirati odgovor na ovo

pitawe. ¥ G. IVANKOVI]

MILOMIR ODOVI], TRENER

PREMIJERLIGA[A SLAVIJE

Kruna ve} rezervisana

PAROVI

U utakmicama prvog kola

Premijer lige BiH sastaju

se: SARAJEVO: Sarajevo -

Jedinstvo, ORA[JE: Ora{je

- Vele`, ZENICA: êlik -

Slavija, subota u 17.30 ~aso-

va, BAWA LUKA: Borac -

Modri~a Maksima, subota

20.30, @EPÊ: @ep~e - Leo-

tar, POSU[JE: Posu{je -

@eqezni~ar, nedjeqa 17.30,

MOSTAR: Zriwski - Radnik,

TUZLA: Sloboda - [iroki

Brijeg, nedjeqa 20.30 ~asova.

SAMO NAS VRH ZANIMASAMO NAS VRH ZANIMASAMO NAS VRH ZANIMASAMO NAS VRH ZANIMASAMO NAS VRH ZANIMASAMO NAS VRH ZANIMASAMO NAS VRH ZANIMASAMO NAS VRH ZANIMASAMO NAS VRH ZANIMASAMO NAS VRH ZANIMA

Moram pri-

znati da nis-

mo sto odsto sp-

remni, zbog toga

{to smo kasnili

sa pripremama

petnaest dana, u

odnosu na druge

ekipe. I pored

toga nadam se da

se moèmo ravno-

pravno nositi sa

na{im rivalima

u Premijer ligi

BiH. Koliko smo

uspjeli uraditi u

proteklom vre-

menu vidje}e se u

nastupaju}em tak-

mi~arskom cik-

lusu.

Nova uprava

Leotara od

stru~nog {taba i

igra~a zahtijeva

da se u novom pr-

venstvu osvoji

sedmo ili osmo

mjesto. Po nama,

to su skromni za-

htjevi rukovodst-

va. Vjerujem i

nadam se da }emo

ih obradovati

ba{ kao i na{e

vjerne navija~e.

Nekada smo bili {ampioni

BiH i igrali kvalifikacije

za Ligu {ampiona, i radi toga

zasluùjemo da budemo bliì

vrhu nego za~equ prvenstvene

tabele.

Najozbiqniji kandidat za

osvajawe titule prvaka je

sastav [irokog Brijega. Oni }e

u ekipi Sarajeva imati najteèg

rivala. Potom slijede Zriws-

ki i @eqezni~ar koji tako|e

imaju tim za velika djela.

Nezahvalno bi bilo u ovom

trenutku upirati prstom u

bilo koju ekipu, jer se jo{ uvi-

jek dovoqno me|usobno ne poz-

najemo.

Svi klubovi su poku{ali

da se poja~aju, pa wihove snage

i mogu}nosti u ovom trenutku

nisu poznate. Jedino mogu da

tvrdim da }e ekipe iz Repub-

like Srpske biti plasirane u

sredini tabele.

¥ M. PIQEVI]

VLADIMIR PECEQ, STRATEG LEOTARA

[to daqe od opasne zone

1.

1.

1.

1.

1.

2.

2.

2.

2.

2.

3.

3.

3.

3.

3.

4.

4.

4.

4.

4

5. i 6. avgust 2006.SPORT

4

TREBIWE - Sve pripreme

za seniorsko Balkansko prven-

stvo u xudu su zavr{ene i sada

se samo ~eka izlazak takmi~a-

ra na tatami kako bi borbe u

pojedina~noj i ekipnoj konku-

renciji mogle da po~nu.

Smotru }e u subotu (18 ~a-

sova) sve~ano otvoriti na~el-

nik Op{tine Trebiwe Dobro-

slav ]uk koji je ujedno i pred-

sjednik Organizacionog odbo-

ra prvenstva, a pored wega na

ceremoniji }e govoriti i

predsjednik Xudo saveza BiH

Slavko Sikiri}, te predsjed-

nik Balkanske xudo federaci-

je Stani{a Truji}.

- Sve je spremno za po~etak

prvenstva Balkana. Takmi~a-

ri iz Republike Srpske, koji

}e nastupi u reprezentaciji

BiH, imali su kvalitetne pri-

preme u Trebiwu i siguran sam

da }e dati sve od sebe kako bi

osvojili medaqe. Imamo do-

voqno iskustva kada je organi-

zacija jednog ovakvog takmi~e-

wa u pitawu, jer smo prije tri

godine bili doma}ini kadet-

skog i juniorskog prvenstva

Balkana u xudu, pa vjerujem da

}e i ova sportska smotra pro-

te}i u najboqem redu. Posebno

moram zahvaliti Op{tini

Trebiwe na pomo}i i podr{ci

koju nam je pruìla - kaè

predsjednik Xudo saveza Repu-

blike Srpske Miodrag Mrdi}

i dodao da je ovaj sport izuzet-

no popularan u Trebiwu, pa

o~ekuje punu Sportsku dvoranu

"Bregovi#.

Qubimac doma}e publike

Mitar Mrdi} ima}e jedan od

najteìh zadataka. Naime, u

wegovoj kategoriji (do 66 kilo-

grama) prijavqeni su svjetski

studentski i mediteranski pr-

vak i u~esnik Olimpijskih iga-

ra Milo{ Mijalkovi}. Tu su

jo{ {ampion Evrope Grk Zin-

diridis, kao i odli~ni xudi-

sta iz Turske, Demirel.

- Ima}u veoma teàk zada-

tak, jer }e u mojoj kategoriji

nastupiti sve sama poznata i

priznata imena. Ipak, nadam se

da }u pred doma}om publikom

ostvariti povoqan rezultat i

popeti se na pobjedni~ko po-

stoqe - rekao je Mitar Mrdi}.

Na {ampionatu Balkana

u~estvova}e reprezentacije Al-

banije, Gr~ke, Makedonije, Ru-

munije, Turske, Srbije, Crne

Gore i BiH. Iz Republike Srp-

ske u Trebiwu }e nastupiti: Ra-

domir Stojanovi}, Dragan Lu-

~i}, Mitar Mrdi}, Luka ô-

li}, Slobodan Mini}, Predrag

Baro{ i Draèn Suboti}, a kod

dama: Suzana Tripkovi}, Deja-

na Komqenovi}, Svetlana Kr-

ì}, Nevena Tatomirovi}, Zo-

rana Dragojevi}, Bojana Ivi},

Verica Vrqe{ i Biqana Pe-

trovi}.

¥ M. PIQEVI]

TREBIWE U SUBOTU I NEDJEQU DOMA]IN XUDO PRVENSTVA BALKANA ZA SENIORE

MRDI] JURI[A NA POSTOQEIma}u veoma teàk zadatak jer }e u mojoj kategoriji

nastupiti sve sama poznata i priznata imena.

Ipak, nadam se da }u pred doma}om publikom ostvariti

povoqan rezultat i popeti se na pobjedni~ko postoqe,

kaè Mitar Mrdi}

\ Svetlana Krì} (desno): Uzdanica doma}e publike

RASPORED

Prvog dana Balkanskog

prvenstva (subota), odrà}e

se pojedina~ne borbe, a kvali-

fikacije po~iwu u 11 ~asova.

Poslije sve~anog otvarawa

(18 ~asova) na programu su fi-

nalne borbe u pojedina~noj

konkurenciji.

Drugog dana takmi~ewa

(nedjeqa), odrà}e se ekipno

takmi~ewe. Eliminacione

borbe po~iwu u 11. ~asova, dok

}e finalne biti odràne sa

po~etkom u 16 ~asova.

BAWA LUKA - Uvodni da-

ni priprema rukometa{a Bor-

ca proti~u u radu ne{to lak{eg

intenziteta. Akcenat je sta-

vqen na testirawa igra~a, po-

slije kojih }e uslijediti tre-

ninzi, a nakon toga i kontrol-

ne utakmice.

- Po zavr{etku pro{le se-

zone rukometa{ima sam dao od-

re|ene zadatke i sada sam do-

bio rezultate kako je ko radio

preko qeta. Sve ide svojim to-

kom, ne èlimo da krenemo na-

glo sa radom, kako se ne bi de-

silo ni{ta ne predvi|eno - re-

kao je {ef stru~nog {taba Bor-

ca Abas Arslanagi}.

Strateg Bawolu~ana na

raspolagawu ima ~ak 27 ruko-

meta{a, ali }e taj broj biti

smawen:

- Impresivno je vidjeti to-

liko igra~a na treningu. Me-

|utim, uskoro }emo skratiti

taj spisak, pa }e odre|en broj

rukometa{a, prvenstveno mla-

|ih, pre}i u Kosig.

U narednom periodu plani-

rano je da ekipa otputuje na vi-

kend-pripreme, ali jo{ uvijek

nije poznato gdje }e to biti.

- U igri su tri opcije: Kne-

èvo, Sanski Most ili Cazin.

Koja nam ponuda bude najvi{e

odgovarala, wu }emo i da pri-

hvatimo. Na pripreme bi kre-

nuli ~etvrtkom nave~e, a zadr-

àli bismo se tri dana, do ne-

djeqe - dodao je Arslanagi}.

Prvu kontrolnu utakmicu

"crveno-plavi# }e odigrati 21.

avgusta u Kutini protiv isto-

imenog doma}ina, a zatim sli-

jedi u~e{}e na turniru u Bla-

cama:

- Zvani~no smo potvrdili

dolazak na smotru. Takmi~i}e-

mo se u grupi sa Steauom, Pro-

leterom i doma}inom, dok }e u

drugoj grupi igrati Partizan,

Politehnika i Kilkis. Pome-

nuta imena govore o kvalitetu

turnira i sigurno je da }e nam

ovi me~evi biti od velike ko-

risti - naglasio je Abas Arsla-

nagi}.

¥ De. MARI]

PRIPREME RUKOMETA[A BORCA TEKU PO PLANU

KUTINA PRVA PROVJERA

"

Crveno-plavi" }e prvu kontrolnu

utakmicu odigrati 21. avgusta

u Kutini protiv istoimenog doma}ina,

a zatim slijedi u~e{}e na turniru

u Blacama

\Neboj{a Grahovac: Jo{ uvijek lagani treninzi

POJAÂWA

Bawolu~ane su do sada po-

ja~ala dva mlada rukometa{a

iz Jajca, Marko Pani} i Alen

Kulenovi}, a klub je u potra-

zi za jo{ jednim igra~em:

- U "pet do 12# nas je na-

pustio Davorin Qubi{i}, ko-

ji je igrao na poziciji desnog

beka, pa bi nam dobro do{ao

jo{ jedan qevoruki rukome-

ta{ sa popuni upra`weno mje-

sto - istakao je Arslanagi}.

BAWA LUKA - Rukomet-

ni klub Kosig, koji bi ove se-

zone trebao da se takmi~i u

Prvoj ligi Republike Srpske,

nalazi se u velikoj krizi. Tre-

nutno se ne zna da li }e i ka-

da po~eti pripreme ekipe i

koji su igra~i jo{ u timu, a ni

da li }e biti novca za takmi-

~ewe.

- Finansijski problemi su

i daqe prisutni tako da ne zna-

mo kada }emo i da li }emo uop-

{te krenuti sa pripremama. U

narednih nekoliko dana tre-

bao bi da se odrì sastanak

Uprave kluba na kojem bismo

trebali dogovoriti {ta i ka-

ko daqe - rekao je trener Ko-

siga Bo{ko Ivankovi}.

On dodaje da je jedini spas

Kosiga u saradwi sa Borcem:

- I pro{le godine za na{

tim je nastupala ve}ina igra-

~a Borca i nadam se da }e se ru-

kovodstvo dva kluba dogovori-

ti o daqoj saradwi.

¥ S. P.

BAWA LUKA - Pliva~

Olimpa Milan Glamo~i} je i u

drugom nastupu na Evropskom

prvenstvu za seniore koje se

odràva u Budimpe{ti plivao

ispod svojih o~ekivawa. Nai-

me, u disciplini 50 metara pr-

sno zauzeo je pretposqedwu po-

ziciju. U konkurenciji 54 tak-

mi~ara u ovoj disciplini, dio-

nicu od 50 metara isplivao je

za 30,28 sekundi {to je bilo do-

voqno tek za 53. poziciju. Za

pobjednikom trke, Ukrajincem

Olegom Lisogorom zaostao je

2,55 sekundi. Drugo mjesto pri-

palo je Romanu Sludnovu (27,79),

a tre}e Italijanu Terinu Ale-

sandru (27,82).

Pliva~ Olimpa Milan Gla-

mo~i} u ovoj disciplini bio je

boqi samo od Ma|ara Daniela

Zavodskog (30,35).

¥ N. [.

NI[TA NOVO U RUKOMETNOM KLUBU KOSIG

Ni novca, ni priprema

EVROPSKO PRVENSTVO U PLIVAWU

Glamo~i} brì samo od Ma|ara

BIJEQINA - Novi tre-

ner Bijeqina Plusa @eqko

Jefti} i wegov pomo}nik

Branimir \oki} obavili su

prozivku kojom su zvani~no

po~ele pripreme bijeqinskog

ko{arka{kog prvoliga{a za

novu prvenstvenu sezonu.

- Prva liga Republike

Srpske bi}e ove sezone mno-

go ja~a nego u nekoliko pret-

hodnih godina. U woj }e igra-

ti povratnici iz vi{eg ran-

ga - Bawalu~ka pivara i Rudar

iz Ugqevika, te vrlo jake eki-

pe Drine Bir~a, Varde, Mla-

dosti iz Gacka, Rogatice i

druge. Zbog toga smo odlu~i-

li da podmladimo stru~ni

{tab i formiramo ekipu ko-

ja se ne}e boriti za opstanak

ve} }e traìti svoje mjesto u

sredini prvenstvene tabele -

rekao je predsjednik kluba

Predrag Vuji}.

Tokom prelaznog roka eki-

pa je poja~ana sa dva dosada-

{wa ko{arka{a Radnika. Bi-

jeqini Plusu pristupili su

Vladan Andri} i Goran Da-

nilovi}. Iz pro{logodi{weg

sastava ostali su Nenad Pan-

ti}, Milan Bogdanovi} i naj-

vjerovatnije Goran Gu{i} kao

i ko{arka{i koji su imali

mawu minutaù, ali se od wih

o~ekuje da potvrde svoj tale-

nat. Lista poja~awa nije za-

kqu~ena jer }e se traìti jo{

dva visoka ko{arka{a na po-

zicijama "~etiri# i "pet#.

- Za sada treniramo dva

puta dnevno. Prije podne u

dvorani na ko{arka{kim

elementima, a poslijepodne

tr~imo na atletskoj stazi

Gradskog stadiona. U kasni-

jim fazama priprema nastoja-

}emo da odigramo {to ve}i

broj kontrolnih utakmica,

{to je ovoj mladoj ekipi neo-

phodno za uigravawe i stica-

we iskustva. Do po~etka ok-

tobra, kada }e po~eti sezona,

trebalo bi da budemo sprem-

ni za isku{ewa koja nas o~e-

kuju - istakao je mladi tre-

ner @eqko Jefti} koji }e u

narednoj sezoni traìti {an-

su za afirmaciju zajedno sa

svojim izabranicima.

¥ T. N.

PRIPREME KO[ARKA[A BIJEQINE PLUSA

Mladost u prvom planu

PRWAVOR - Na Trgu

srpskih boraca u Prwavo-

ru, pred vi{e od hiqadu

gledalaca, odràno je za-

vr{no ve~e desetog izdawa

Street ball lige. Jubilarno

izdawe ovog popularnog

takmi~ewa okupilo je 30

ekipa u ~etiri starosne ka-

tegorije. Najve}e intere-

sovawe vladalo je za tur-

nir seniora.

Kao i pro{le godine

trijumfovala je ekipa Gla-

mur Paparaco iz Doboja,

koja je u finalu bila uspje-

{nija od doma}eg Petro-

grafa-16:11. Za pobjedni~-

ki sastav igrali su: Neboj-

{a Zaki}, Fe|a Mileu-

sni}, Vladimir Markovi},

Miroslav Petkovi}, Bojan

[ar~evi} i Vedran Kan-

di}. U konkurenciji vete-

rana ekipa HGP iz Prwa-

vora bila je uspje{nija od

gradskog rivala, Petrogra-

fa-16:11. Zanimqivost

predstavqa podatak da je u

pobjedni~kom timu zapaè-

nu partiju pruìo najboqi

igra~ fudbalskog Qubi}a,

Srboqub Nikoli}, koji je

potvrdio majstorstvo i u

igri pod ko{em.

Jedan pobjedni~ki pe-

har otputovao je u Modri~u.

Sastav Market Sandi iz tog

posavskog grada pobijedio

je u finalu kadeta vr{wa-

ke [kole ko{arke "Bokur#

iz Prwavora sa 16:12.

U konkurenciji juniora

prwavorska Aqaska je u

finalu bila uspje{nija od

Glamura Paparaco iz Do-

boja- 16:12.

Pobjednik u {utirawu

trojki postao je Neboj{a

Zeki} iz Doboja, dok je na-

gradu namijewenu za naja-

traktivnija zakucavawa

primio Du{ko [u{ak,

ina~e igra~ doma}eg li-

ga{a Mladosti.

I ovaj put uspje{an

organizator vi{ednevne

priredbe na centralnom

gradskom trgu bila je Te-

levizija Kanal 3 iz Pr-

wavora, a generalni po-

kroviteq preduze}e "ME-

TALEKS# iz Prwavora.

Turnir je trajao 15 dana i

protekao je u sportskom

duhu i lijepom ambijentu

koji je stvarao veliki

broj gledalaca.

¥ B. R.

U PRWAVORU ZAVR[ENA STREET BALL LIGA

Ponovo Dobojlije

BAWA LUKA - Kajak - kanu klub Vrbas

po ~etvrti put zaredom dobio je organizaci-

ju Otvorenog prvenstva BiH u slalomu za

sve kategorije. Ovo takmi~ewe }e se odrà-

ti od 11. do 13. avgusta na stazi Stari mlin.

Pripreme za ovu smotru uveliko su po~ele

i prema rije~ima organizatora sve }e biti

gotovo i prije dolaska prvih takmi~ara.

- Kajaka{i i kanuisti bi}e smje{teni u

kapmu na plaì Zeleni most, gdje }e se odr-

àti i ceremonija sve~anog otvarawa pr-

venstva. Smotru }e sve~ano otvoriti u petak

nave~e Gradona~elnik Bawe Luke Dragoqub

Davidovi}, a po~etak ceremonije je zakazan

za 20 ~asova. Prve trke }e se odràti u su-

botu kada }e se na stazi pojaviti pioniri i

juniori, a za nedequ 13. avgusta predvi|eno

je takmi~ewe seniora i ekipne trke u svim

kategorijama - rekao je predsjednik Kajak-ka-

nu kluba Jaroslav Vasili{in. ¥ N. [.

PRVENSTVO BiH U KAJAKU I KANUU

Vrbas dobio

organizaciju

5. i 6. avgust 2006. MOZAIK

9

Ovan 21.3-20.4.

Imate utisak da trpite lo{e uti-

caje i ne èlite da prihvatite

razli~ita pravila koja vas ogra-

ni~avaju u poslovnom izraàvawu.

Nema potrebe da tro{ite svoju energiju na

sporedne situacije ili u raspravi sa sarad-

nicima, novo iskustvo djeluje pou~no. Pri-

krivawem istine ostavqate lo{ utisak na

voqenu osobu. Va`no je da pravilno uvidi-

te svoju gre{ku. Izbjegavajte konflikte si-

tuacije, sa~uvajte prisebnost duha.

Bik 21.4-20.5.

Naàlost, previ{e se upli}ete

u jednu neobi~nu situaciju ili u

stvari koje ne poznajete dovoq-

no. Svojim ishitrenim postupci-

ma indirektno iritirate saradnike, po-

slovna situacija moè da iskomplikuje

mimo va{e voqe ili uticaja. Nema po-

trebe da isku{avate ne~iju emotivnu na-

klonost. Avanturisti~ki porivi mogu da

vas navedu na lo{e rje{ewe. Prija}e vam

psihofizi~ka reklasacija i opu{tawe.

Blizanci 21.5-20.6.

U susretu sa saradnicima insi-

stirate na svojim namjerama i ima-

te dobru poslovnu procjenu. Va-

`no je da vjerujete u svoje sposob-

nosti i da opravdate ne~ije povjerewe. Po-

kaìte dovoqno sluha za nove poslovne

ideje. Raduje vas ne~ija emotivna pa`wa,

osje}ate se predivno kada vas prati qu-

bavni podsticaj. Smi{qate na~in da izne-

nadite voqenu osobu. Nalazite se u sjajnoj

psiho-fizi~koj formi.

Rak 21.6-20.7.

Ne dopada vam se ne~ija uloga u po-

slovnim susretima, ali ne treba

da se optere}uje procjenom tu|ih

sposobnosti i vrijednosti. Budi-

te promi{qeni i sa~ekajte da istina is-

pliva na povr{inu. Sa~uvajte pozitivan

stav o poslovnoj saradwi. Vama nedostaje

strpqewe, a va{em partneru hrabrost da

se suo~i sa zajedni~kim problemima. Smi-

rite zajedni~ke strasti. Obratite pa`wu

na pravilniji na~in ishrane.

Lav 21.7-21.8.

Djelujete zabrinuto u o~ekiva-

wu da neko odgovori na va{

poziv i poslovnu ponudu. Na-

slu}ujete negativan odgovor ili

mawi gubitak. Traìte zaobilazno rje-

{ewe kako biste sa~uvali svoju poslov-

nu poziciju. Partner se suvi{e oslawa

na va{u dobru voqu, {to vas dodatno op-

tere}uje. Ni{ta ne moè da se privede

kraju bez va{eg u~e{}a. U ve~erwim

satima prija}e vam neka omiqena zaba-

va, kao dobra relaksacija.

Djevica 22.8-22.9.

Velike ambicije ili potreba

za prikupqawem materijalnih

rezultata ne treba da vas nave-

du na pogre{no pona{awe u

dru{tvu poslovnih partnera. Pa`qi-

vije analizirajte svoje saradnike i po-

ruke koje dobijate. Va`no je da sa~uva-

te emotivnu bliskost sa jednom dragom

osobom. Za{titite one koje volite od

nepotrebnih uzbu|ewa. Primijenite ne-

ku od tehnika psiholo{kog opu{tawa,

prija}e vam.

Ribe 19.2-20.3.

Uznemireni ste zbog novih po-

slovnih doga|aja i djelujete kon-

fuzno, tako da va{a obja{wewa

pred saradnicima zvu~e neubje-

dqivo. Nema razloga da rizikujete, prihva-

tite neku skromniju ponudu. Potrebno je

da pomirite svoje misli i osje}awa, ali i

da sa~uvate li~no dostojanstvo pred oso-

bom koja vas dobro poznaje. Prija}e vam

neka sportska aktivnost ili boravak u

prirodi.

Vodolija 20.1-18.2.

Djelujete nesmotreno i dozvoqa-

vate nekom da razotkrije va{e po-

slovne namjere. Svakom se de{a-

va oma{ka. Zbog lo{ih procjena,

osjeti}ete izvjesnu pometwu i poja~anu

tenziju u susretu sa poslovnim partneri-

ma. Sre}a je potencijalno na va{oj stra-

ni, postoji osoba koja vam poklawa iskre-

na osje}awa. Va`no je da napravite dobar

izbor. Izbjegavajte situacije koje vas psi-

hi~ki potresaju.

Jarac 21.12-19.1.

Suvi{e ste ponosni da progovo-

rite o svojim problemima, ne è-

lite da se suo~ite sa poslovnim

neuspjehom. Ipak, svaka situaci-

ja djeluje korisno. Oslobodite se od po-

gre{nih navika i prihvatite ne~ije ri-

je~i kao dobar putokaz. Suvi{e tempe-

ramentno reagujete u situacijama za ko-

je va{a okolina ili voqena osoba ima

druga~ije vi|ewe i rje{ewe. Potrebno je

da akumulirate pozitivnu energiju.

Strijelac 23.11-20.12.

Prihvatite mi{qewe ve}ine o

nekim spornim doga|ajima. Nema

potrebe da osporavate ne~iji uti-

caj ili da se izdvajate iz grupe sa-

radnika. Kvalitetniji uslovi pruàju mo-

gu}nost za boqe poslovno izraàvawe.

Partner ima zamjerku na va{e pona{awe.

Obratite pa`wu na izgovorene rije~i, po-

sebno na "poruku# koja se krije izme|u re-

dova. Podsti~ite kod sebe pozitivno ras-

poloèwe.

[korpija 23.10-22.11.

Djelujete samouvjereno pred oso-

bom koja testira va{e znawe i

profesionalne sposobnosti. Sta-

lo vam je da ostavite dobar utisak

i da se predstavite, kao osoba od povjere-

wa. Obratite pa`wu na ne~iji koristan

savjet. Ograni~ite svoje emotivne èqe i

o~ekivawa na razumnu mjeru. Bez obzira

na veliku upornost, ne moète da promi-

jenite partnerovu odluku. Va`no je da pra-

vilno uskladite svoj razum i osje}awa.

DNEVNI

Poslovni propust koji ste u~ini-

li ne predstavqa presedan, da bi-

ste zbog toga prihvatili ne~ije

kaznene mjere i o{tru notu. Po-

trudite se da va{i saradnici prihvate re-

alna obja{wewa i postoje}e okolnosti ko-

je uti~u na zajedni~ki uspjeh. Poku{ava-

te da odloìte jedan susret, ali to je sa-

mo privremeno rje{ewe. Suo~avawe sa

istinom donosi psiholo{ko olak{awe.

Sa~uvajte samopouzdawe, prija}e vam kre-

ativan odmor.

Vaga 23.9-22.10.

HOROSKOP

HOROSKOP

HOROSKOP

HOROSKOP

DAVID Davidovi}, ro|en

1919. u selu Osojci kod Derven-

te, oti{ao je prije Drugog

svjetskog rata na odsluèwe

vojnog roka u Oto~ac (Lika), a

zatim je premje{ten na itali-

jansku granicu. Imao je samo 22

godine, a wegov ìvot }e se u

tom trenutku potpuno izmijeni-

ti, dok }e ga sudbina odvesti

putem ispuwenim patwama u za-

robqeni{tvu, i tako ga zauvi-

jek rastaviti od porodice i

rodnog mjesta.

Nakon raspada kraqevine

Jugoslavije stvorena je Neza-

visna Dràva Hrvatska. David

se na{ao u veoma te{koj i bez-

izlaznoj situaciji jer ga zaro-

bqavaju usta{e. Sa ostalim

srpskim vojnicima odvode ga u

Zagreb i predaju Nijemcima 12.

aprila 1941. godine. Nijemci

ih ubrzo transportuju kao voj-

ne zarobqenike u Wema~ku.

- Nijemci su nas odveli u

Maribor. Nakon tri dana pre-

{li smo u Austriju i vozom pu-

tovali sve do Minhena. U Min-

henu je voz stajao jedno vrijeme,

a mi smo bacali ~uturice da

nam civili donesu vode. Kad su

to straàri vidjeli, po~eli su

da pucaju uvis, a na{e ~uturi-

ce ostale na stanici razbaca-

ne. Krenuli smo daqe do neke

poqane gdje nas je do~ekao Me-

|unarodni Crveni krst. Tad

smo, prvi put poslije ko zna ko-

liko sati, dobili malo ~aja i

hrane. Bili smo iscrpqeni,

gladni i umorni, tako da je od-

mor dobro do{ao. Drugi dan

smo stigli u Alendorf, gdje su

nas smjestili po 80 u jednu ba-

raku. Do decembra 1941. godine

smo radili na izgradwi fabri-

ke municije "Muwa# - kazuje

wema~ki zarobqenik David Da-

vidovi}.

U decembru su dovedeni ru-

ski zarobqenici, pa su wih po-

dijelili u nekoliko grupa da

rade kao zemqoradnici. David

je radio kod jednog zemqorad-

nika koji je imao dva sina, è-

nu, oca i majku i kaè da mu tu

nije bilo lo{e, ~ak su mu neki

mje{tani doturali i novine da

~ita. Krajem 1942. godine odve-

deni su u ve}i grad, gdje je bilo

vi{e zemqoradnika i po deset

ili petnaest u grupi su bili

pod straòm. Radili su od {est

ujutru do 18 ~asova nave~e.

Tu je David do~ekao kraj ra-

ta i kapitulaciju Wema~ke.

Predali su se ameri~kim vojni-

cima koji su ih odveli u Dort-

mund i dali hranu i odijelo.

Odatle su preba~eni u kasarnu

u Manhajmu, gdje su bili od do

1947. godine, a onda u Minhen,

gdje su prezimili. Tako je Da-

vid do{ao u mjesto prvog svog

boravka kad je zarobqen. Tu u

selu se upoznaje sa Bertom Dab

i 18. januara 1947. godine se s

wom oènio. Nakon tri mjese-

ca rodio se sin Petar. David je

tek tad shvatio da su mu i è-

na i dijete ostali bez wema~-

kog dràvqanstva i postali

imigranti bez ikakvih prava

zbog wega, jer je i sam bio imi-

grant. Stanovali su kod wenog

oca i David se zaposlio u jed-

noj stolariji gdje }e raditi do

penzije.

Sve vrijeme je poku{avao

da dobije vizu i da ide u Jugo-

slaviju, ali u Frankfurtu mu

nisu ispunili

èqu, a radila je

kaè i ameri~ka

propaganda.

- Govorili su

da ko ho}e da ide

u Jugoslaviju, ne-

ka ide, ali da je u

Americi boqe.

Prikupili smo

sve dokumente

koje i sad ~uvam,

i bili smo spre-

mni da idemo u

Ameriku, ali Be-

rta sa malim Pe-

trom nije mogla

da putuje pa sam

tako ostao u We-

ma~koj - pri~a

David.

Kad David ni-

je mogao u Jugo-

slaviju, wegov po-

lubrat Slavko

ôli}, koji je um-

ro prije nekoliko

godina, 1959. godi-

ne je do{ao da vi-

di svog brata. David ga je jedva

prepoznao jer ga je pamtio kao

dje~aka kad oti{ao u vojsku.

Prvi dolazak u Jugoslaviju

}e se desiti 1966. godine. Nije od

vlasti bio do~ekan ba{ kako va-

qa, a svi koji su ga poznavali

do{li su da ga vide i dobro do-

~ekali. Od tad, definitivno,

David odlu~uje da se vrati u

Wema~ku, jer su mu svakodnev-

na ispitivawa i zadràvawe

paso{a dojadili. îm se vra-

tio, uzeo je wema~ko dràvqan-

stvo i postao wema~ki Srbin.

- Najqep{e dane ìvota sam

proveo sa svojom suprugom Ber-

tom. Pedeset devet godina za-

jedni~kog ìvota nije malo, a

ona me je dobro pazila, nikad ni

kafu nisam sam sebi skuvao.

Umrla je u aprilu, pa sam ostao

sam, ali me pazi moja k}erka

Helija - govori kroz suze 87-go-

di{wak koga ̀ ivot nije mazio.

David se ponosi {to wego-

va djeca nose wegovo prezime i

{to znaju odakle im je otac.

Oni znaju za svu familiju i to

po{tuju. Nisu mu dali nikad da

zaboravi svoj jezik, a on je os-

tao pravoslavac Srbin, dok su

oni protestanti.

Radost mu pri~iwavju tri

unuka i jedno praunu~e, a naj-

vi{e mu pomaè k}i Helija.

Nada se da }e ìvjeti jo{ koju

godinu, dolaziti u Derventu,

Republiku Srpsku, kako bi se

vi|ao sa poznanicima i ro|aci-

ma u svojim rodnim Osojcima i

Gorwem Detlaku kod Davido-

vi}a, ôli}a, Jev|i}a i drugih.

¥ S. PE]I]

KAKO JE DAVID DAVIDOVI] POSTAO WEMA^KI SRBIN

KAD TU\INA POSTANE DOMDavid Davidovi} je Drugi svjetski rat proveo

u zarobqeni{tvu u Wema~koj, gdje je kasnije i ostao

i oènio se Bertom Dab uz koju je proveo najqep{e

dane ìvota

\ David Davidovi}: Nikad

nije zaboravio odakle je

\Davidovi} sa porodicom u selu Gorwi Detlak 1966.: Sa~uvana uspomena

U SLICI I RIJEÎ

Ministar Radmanovi}

i na~elnik Koji}

NEBOJ[A Radmanovi}, ministar lokalne samouprave,

stalno je u akciji i obilazi op{tine Republike Srpske. Ne-

davno je boravio u Srpcu i sa na~elnikom op{tine Mirkom

Koji}em dogovorio brojne aktivnosti na zapo~etim radovima

u izgradwi srba~ke op{tine. (Snimio M. [UKALO)

Uvijek tamo

gdje je qeto

@IVOTNI putevi od-

veli su Bawolu~anina Alu

[kuqa sa porodicom u dale-

ku Australiju. Me|utim, da-

qina ga ne spre~ava da goto-

vo svake godine do|e u rod-

ni grad, i sretne se sa pri-

jateqima i poznanicima.

Znao je da odmah iz avi-

ona, nakon dvadesetak sati

leta, ode i da se na|e sa dru-

{tvom u svojoj omiqenoj

kafani, a svoj dolazak u

grad na Vrbasu uglavnom

"tempira# kada u Austra-

liji kalendarski po~iwe

zima.

- Do|em u Bawu Luku

krajem aprila ili po~et-

kom maja, ovdje provedem ~i-

tavo qeto, a u septembru

se vra}am u Australiju, gdje

me do~eka qeto - poja{wa-

va Ale "na~in# pomo}u ko-

ga uspijeva "uhvatiti# qe-

to i u Bawoj Luci, ali i

Australiji.

¥ M. V.

ALE [KUQ NE ZABORAVQA BAWU LUKU

KRAJEM septembra na

{panskom ostrvu Ibici po deve-

ti put bi}e dodijeqene ugledne

nagrade za di-xejeve u nekoliko

kategorija. Za nagradu za najbo-

qeg haus di-xeja nominovani su

Dejvid Geta, Erik Moriqo, Lui

Vega, Bob Sinkler i Roxer San-

~ez. U kategoriji za najboqeg

tehno di-xeja nalaze se Kris Li-

bing, Sven Fet, Ri~i Houtin,

Karl Koks i Xon Akvaviva, dok

se za priznawe za najboqeg trens

di-xeja takmi~e Tiesto, Pol Van

Dajk, Pol Okenfold, Feri Ko-

sten i Armin Van Buren. Sa{a,

Sander Klajnberg, Stiv Louler,

Xon Digvid i Dip Di{ se tak-

mi~e u tek-haus i progresiv ka-

tegoriji. Za titulu najboqeg

mladog izvo|a~a bore se Guido

[najder, duo "SOS#, Pol Vul-

ford, Demijan Lazarus i Edi Ha-

livel. ¥ V. K.

NOMINACIJE ZA NAJBOQE DI-XEJEVE NA IBICI

\ Xunior Xek i Kid Krim: S pro{logodi{we

dodjele

Majstori na okupu

I ovih avgustovskih no}i odjekivale su zlatne trube sa tvr|ave Kastel u Bawoj

Luci. I uz trube igrali su svi. Deset najboqih truba~kih orkestara ogledaju se

i nadme}u u svirawu trube evo ve} petu godinu zaredom kraj brzog Vrbasa. Svikli

su da ovdje dolaze jo{ poodavno, sa pokojnim glumcem Danilom Lazovi}em. I sada

su do{li iz raznih krajeva Srbije. Tu me|u wima bio je i ~uveni orkestar Dejana

Lazarevi}a, aktuelnog pobjednika pro{logodi{weg Sabora truba~a u Gu~i.

Truba~i su sparne i monotone qetne ve~eri u Bawoj Luci naresili svojim

melodijama. A oni koji posebno vole ovaj narodni instrument, imali su priliku

da se malo opuste uz trubu, da probleme zaborave, da malo ìve uz pjesmu... A oni,

majstori, svirali su veselo i lako, po svom izboru i, dabome, po èqama. Neka

pjesma i qeto potraju...

(Snimio Momir ZUBOVI])

NEOBIÂN HOBI BILE]KOG

POLICAJCA RADMILA BO[WAKA

[email protected]

NEBOJ[A RADMANOVI], MINISTAR UPRAVE I LOKALNE

SAMOUPRAVE REPUBLIKE SRPSKE

INTERVJU

"

GLASA PLUS"

Strane 2. i 3.

Strana 4.

NOVI ZAKON O OSNOVAMA BEZBJEDNOSTI

SAOBRA]AJA NA PUTEVIMA U BiH

Strana 6.

Fikret

Ba{i}

Strana 5.

Neostvarena èqa

da postane gra|evinski

inèwer pretvorila

se u izradu predivnih

maketa ku}a, koje mogu

da posluè kao ku}ni ukras

Strana 7.

OP[TINSKE ME\E

PO EVROPSKOJ MJERI

PRIJEDORÂNIN FIKRET BA[I],

MOZAK AUSTRIJSKOG "KABELXA"

Po broju

saobra}ajnih

nezgoda, BiH zauzima

neslavnu poziciju

pri vrhu u Evropi.

Najvi{e novina

u oblasti obuke

budu}ih voza~a. Za volan sa samo 0,3

promila alkohola u krvi

GODI[WICA SRPSKOG STRADAWA

U DOWEM VODIÊVU KOD NOVOG GRADA

Na Ilindan, 2. avgusta 1941. godine,

u zaseoku Vurune kod Novog Grada

usta{e su ubile 75 nedu`nih

qudi, èna i djece

srpske nacionalnosti

Oni su

preìvjeli

vurunski pokoq

Radmilo

Bo{wak

KAD DRVO

PROGOVORI

KAD DRVO

PROGOVORI

KAD DRVO

PROGOVORI

KAD DRVO

PROGOVORI

KAD DRVO

PROGOVORI

KAD DRVO

PROGOVORI

KAD DRVO

PROGOVORI

KAD DRVO

PROGOVORI

KAD DRVO

PROGOVORI

Milenko

Martinovi}

KAZNE KROTE

SAMOVOQU

KAZNE KROTE

SAMOVOQU

KAZNE KROTE

SAMOVOQU

KAZNE KROTE

SAMOVOQU

KAZNE KROTE

SAMOVOQU

KAZNE KROTE

SAMOVOQU

KAZNE KROTE

SAMOVOQU

KAZNE KROTE

SAMOVOQU

KAZNE KROTE

SAMOVOQU

KAZNE KROTE

SAMOVOQU

KRVAVI VURUNSKI

ILINDAN

KRVAVI VURUNSKI

ILINDAN

KRVAVI VURUNSKI

ILINDAN

KRVAVI VURUNSKI

ILINDAN

KRVAVI VURUNSKI

ILINDAN

KRVAVI VURUNSKI

ILINDAN

KRVAVI VURUNSKI

ILINDAN

KRVAVI VURUNSKI

ILINDAN

KRVAVI VURUNSKI

ILINDAN

KAD DRVO

PROGOVORI

Stru~waci

"

Simensa"

poku{ali da ukradu

Fikretovu formulu

proizvodwe specijalne

hemijske supstance,

ali nisu uspjeli

PATENT BEZ

ADRESE

PATENT BEZ

ADRESE

PATENT BEZ

ADRESE

PATENT BEZ

ADRESE

PATENT BEZ

ADRESE

PATENT BEZ

ADRESE

PATENT BEZ

ADRESE

PATENT BEZ

ADRESE

PATENT BEZ

ADRESE

PATENT BEZ

ADRESE

KULTURA

ZANIMQIVOSTI

HUMOR I SATIRA

ENIGMATIKAStrana 15.

Strana 12.

Strana 11.

Strane 8. i 9.

KRVAVI VURUNSKI

ILINDAN

5. i 6. avgust 2006.INTERVJU

2

Republika Srpska pred-

wa~i u reformi dràv-

ne uprave u BiH i kao li-

der u tom procesu odlu~na je da

ga brzo okon~a i uspostavi

efikasnu, odgovornu, nepri-

strasnu i depolitizovanu jav-

nu administraciju, primjere-

nu evropskim standardima i

iskustvima.

Ovo je u razgovoru za "Glas

Srpske# izjavio republi~ki

ministar uprave i lokalne sa-

mouprave Neboj{a Radmanovi}.

Pored angaòvawa doma-

}ih stru~waka, Radmanovi} is-

ti~e da je dragocjenu pomo}

ovom procesu pruìla i vla-

da Velike Britanije, odnosno

weno Ministarstvo za me|u-

narodni razvoj (DFID).

?Gospodine ministre, kako

biste, u najkra}em, ocije-

nili stawe u lokalnoj

upravi i koje biste probleme

izdvojili kao najaktuelnije?

- Imaju}i u vidu dostignu-

ti stepen razvoja Republike

Srpske i BiH, ne bih mogao

re}i da sam nezadovoqan sta-

wem u lokalnoj upravi, iako

ono, naravno, nije jo{ na ni-

vou razvijenosti zemaqa Evro-

pske unije, ~emu teìmo.

Problema ima mnogo. Tre-

nutno su najaktuelniji oni fi-

nansijske prirode, koji limi-

tiraju rje{avawe mnogih dru-

gih, prvenstveno razvojnih,

problema. Istina, oni nisu

isti u svim lokalnim zajedni-

cama, ali se, mawe-vi{e, na-

me}u kao ozbiqan problem, pa

i onim op{tinama koje imaju

ve}a buxetska sredstva.

Iz nov~anih proisti~u i

problemi sa odràvawem ko-

munalne infrastrukture, ko-

ja je u takvim sredinama u ja-

ko lo{em stawu, zatim slaba

opremqenost administrativ-

ne slu`be, pa i wena nespo-

sobnost da rje{ava ono {to je

potrebno gra|anima.

?Pored finansijskih, vje-

rovatno ima i drugih pro-

blemima?

- U jednom broju malih i

nerazvijenih lokalnih zajed-

nica ima i ozbiqnih kadrov-

skih problema. Sasvim je ra-

zumqivo {to u tom pogledu

postoji ogromna razlika iz-

me|u Bawe Luke i, recimo, Is-

to~nog Drvara. Ne mislim tu

na broj stanovnika, nego na

potrebe u kadrovima koji op-

sluùju gra|ane. To se onda

reflektuje kako na ukupno,

tako i raspoloèwe gra|ana

prema doti~noj lokalnoj za-

jednici.

?Postoji li u Vladi strate-

gija rje{avawa pomenutih

i sli~nih problema?

- Ovi problemi se rje{ava-

ju kroz godi{we i dugoro~ne

planove Ministarstva uprave

i lokalne samouprave, koje

usvaja Vlada, ali koji u su{ti-

ni nisu strategija.

Dobili smo i prijedlog

Strategije razvoja lokalne sa-

mouprave u Republici Srpskoj,

koju je uradila doma}a ekipa

stru~waka. Ta ekipa nije ve-

zana za Vladu, ali joj je ponu-

dila Strategiju na usvajawe.

Li~no mislim da je dokument

vrlo dobro ura|en i Vlada }e

o wemu uskoro sprovesti

ozbiqnu raspravu.

Pripremqene su i razma-

tra}e se dvije strategije: jed-

na za razvoj lokalne uprave u

BiH, a druga o razvoju lokal-

ne uprave u Republici Srp-

skoj.

?Koje lokalne zajednice

biste izdvojili kao uspje-

{ne u rje{avawu proble-

ma na svom podru~ju?

- Nema sumwe da je u razvo-

ju lokalne samouprave i rje{a-

vawu problema gra|ana najvi{e

postigla op{tina Lakta{i.

Ona je, uostalom, za to dobila

i brojna priznawa, kako u Repu-

blici Srpskoj i BiH, tako i od

mnogih evropskih komisija.

Kad posmatramo Republiku

u cjelini, onda moram pohvali-

ti i administrativnu slu`bu

grada Bawa Luka. U posqedwe

vrijeme, a za razliku od pret-

hodnih godina, dosta dobre re-

zultate postiè i op{tina

Prijedor.

Kada se daje ocjena o uspje-

{nosti neke lokalne zajedni-

ce, onda se stawe u woj mora sa-

gledati sa vi{e aspekata. Od

onih ~isto birokratskih: ko-

liko ima rije{enih ili neri-

je{enih predmeta, pa do toga

kako funkcioni{e lokalni

parlament i koliko wena ad-

ministrativna slu`ba, na ~e-

lu sa na~elnikom ili grado-

na~elnikom, realizuje razvoj-

ne planove...

?Republika Srpska ima 63

op{tine. Koliko je to, po

Vama, optimalna terito-

rijalna organizacija?

- Ako bih se ja li~no pitao,

to nije optimalna organizaci-

ja. Isto tako, ako biste me pi-

tali koliko bi trebalo da ih

bude, ne bih vam mogao re}i.

Pa ipak, evidentno je da je-

dan broj lokalnih zajednica

objektivno nema osnova da se

razvija kao lokalna zajednica.

Sa druge strane, nije lako uki-

nuti ili izbrisati neku lo-

kalnu zajednicu sa mape Repu-

blike Srpske. Postoji odre-

|en broj lokalnih zajednica

koje su spremne da izvr{e od-

re|ene teritorijalne podjele,

kao i razvijenih mjesnih zajed-

nica koje ho}e da se izdvoje u

posebne lokalne zajednice.

Jedna takva inicijativa bi}e

razmatrana i

u nastavku 38.

sjednice Na-

rodne skup-

{tine Repu-

blike Srpske,

krajem avgusta

ili po~etkom

septembra.

M i n i -

starstvo upr-

ave i lokalne

samouprave

smatra da se

to ne moè

raditi parci-

jalno i onako

kako se to svi-

|a pojedinim

interesnim

grupama.

U Mini-

starstvu upr-

ave i lokalne

samouprave, a

za potrebe Vla-

de, radi se na

s a g l e d a v a w u

cjeline teritorijalne organi-

zacije. Vrlo brzo bi}e pripre-

mqena jedna analiza kao pod-

loga za novu teritorijalnu or-

ganizaciju Republike Srpske.

U svakom slu~aju, treba po-

laziti od toga da je teritori-

jalna organizacija jedno krup-

no politi~ko i razvojno pita-

we, da se ono ne treba rje{a-

vati parcijalno, i da se o sve-

mu, do u detaqe, mora voditi

ra~una.

?Kakav je odnos Vlade i

Ministarstva prema za-

htjevima za formirawe

novih op{tina, pa i gradova u

Republici Srpskoj?

- Mada sam o tome ve} ne-

{to rekao, ponovi}u da Vlada

smatra da je neophodno sagle-

dati cjelinu teritorijalne or-

ganizacije Republike Srpske.

Zato se i priprema analiza,

koja }e dati odgovor na mnoga

pitawa. Naravno, ima i pro-

blema.

Podsjetio bih da nemamo

precizne podatke o broju sta-

novnika po op{tinama, s obzi-

rom na to da od 1991. godine

nije vr{en popis. Pored qud-

skih potencijala, potrebno je

sagledati prirodne resurse,

komunikacije, lokalne i regi-

onalne puteve, odnose izme|u

lokalnih zajednica, dostignu-

ti stepen razvijenosti i, na-

ravno, niz drugih stvari.

Tek kada se sagledaju svi

ovi aspekti, Vlada }e pripre-

miti cjelovit materijal o te-

ritorijalnoj organizaciji Re-

publike Srpske.

?Na {ta ukazuje dosada-

{wi upravni inspekcij-

ski nadzor u lokalnim za-

jednicama?

- I pored stvarawa Repu-

bli~kog inspektorata kao po-

sebne vladine institucije u

koju su smje{tene sve inspek-

cijske slu`be, upravna inspek-

cija je i daqe ostala u sasta-

vu Ministarstva uprave i lo-

kalne samouprave. Mi{qewa

sam da je to pravo rje{ewe i da

i ubudu}e treba tako da osta-

ne. Ova inspekcija ima vrlo

jasno propisane zadatke i, {to

je vrlo va`no, nekoliko vrlo

sposobnih inspektora koji ra-

de te poslove.

Problema u lokalnim za-

jednice ima dosta i wih ova

inspekcija konstatuje i rje{a-

va. Oni se javqaju, prije svega,

zbog toga {to jedan broj lo-

kalnih zajednica jo{ nije usvo-

jio statute ili ih nije usagla-

sio sa zakonom. To su i naj-

krupniji problemi.

Uo~eno je da jedan broj lo-

kalnih zajednica ne po{tuje

izborna pravila. Konstatova-

no je, na primjer, da jedan broj

izabranih lica za odbornike

imaju sukob interesa, ali da i

pored toga nisu zamijeweni.

Daqe, u lokalnim zajedni-

cama ima razli~itih razmi-

{qawa o tome ko donosi ka-

kve odluke, na {ta ~esto rea-

guje upravna inspekcija. U Mi-

nistarstvu uprave i lokalne

samouprave smo se opredijeli-

li da preporukama i mi{qe-

wima ukazujemo kako neke stva-

ri treba rje{avati.

Naravno, kad se do|e do po-

jedina~nih akata, ima dosta

primjedbi, osporavawa i àl-

bi, koje upravna inspekcija, pa

ni ovo Ministarstvo, ne mo-

è da rije{i jer su qudi neza-

dovoqni svim i sva~im. Nekad

su u pravu, a nekad i nisu, ka-

da se àle na rad administra-

tivne slu`be lokalnih zajed-

nica.

?Da li je bilo slu~ajeva da

je Ministarstvo uprave i

lokalne samouprave poni-

{tilo ili obustavilo od izvr-

{ewa neke odluke ili rje{e-

wa u op{tinama?

- Ministarstvo uprave i

lokalne samouprave ima pravo

da poni{ti ili obustavi od

izvr{ewa nezakonite odluke

lokalnih zajednica. Ve} sam

rekao da smo se opredijelili

da prvo dajemo mi{qewa i pre-

poruke kako da se neke stvari

rije{e.

U ranijem periodu bilo je,

na primjer, mnogo problema u

op{tini Tesli}. Oni su na-

stali promjenom parlamentar-

ne ve}ine, koja je donosila od-

luke koje smo poni{tavali jer

nisu bile u skladu sa zakonom.

To je bilo u slu~ajevima kad

op{tinska skup{tina odlu~i

o ne~em {to je iz nadle`no-

sti na~elnika.

îni mi se da }emo sada

morati da radimo obrnuto.

Poslije referenduma u Tesli-

}u na~elnik je oja~ao svoje po-

zicije, pa sada imamo primjed-

be da on donosi neke nezako-

nite odluke, te }emo i oko to-

ga morati da se opredjequjemo.

Pa ipak, koliko god je to

mogu}e, poku{avamo da prepo-

rukama i mi{qewima usmje-

rimo i obezbijedimo zakoni-

tost u radu, ali postoje i si-

tuacije kada moramo da reagu-

jemo poni{tavawem odluka na-

~elnika ili skup{tina lokal-

nih zajednica koje su u suprot-

nosti sa vaè}im propisima.

?Treba li o~ekivati "gi-

qotinu propisa# u zako-

nima i podzakonskim ak-

tima koji se odnose na javnu

upravu i u kojim oblastima?

- Dio onog {to podrazumi-

jeva "giqotina propisa# od-

nosi se i na javnu upravu. Kon-

cept je da se obezbijedi brè

i boqe funkcionisawe javne

uprave, od najnièg do najvi-

{eg nivoa i obrnuto. Dakle,

sve se to odnosi na republi~-

ku i lokalnu upravu. Postoji

veliki broj propisa koji su

prevazi|eni, koji su nekim za-

konskim propisima prakti~-

NEBOJ[A RADMANOVI], MINISTAR UPRAVE I LOKALNE SAMOUPRAVE REPUBLIKE SRPSKE

OP[TINSKE ME\E PO

Priprema se dokument o novoj teritorijalnoj organizaciji

Republike Srpske. Op{tina Lakta{i najuspje{nija

lokalna zajednica u Srpskoj. Op{tine }e od Republike

dobijati novac za razvojne projekte

\ Isto~no Gora`de: Jedna od najmawih i najnerazvijenijih

op{tina Srpske

\ Ministar Radmanovi} u razgovoru sa direktorom

"

Glasa Srpske"

Rajkom Radovanovi}em i na{im novinarom

NOVAC

?Da li }e se uskoro mijewa-

ti kriterijumi za raspo-

djelu sredstava nerazvi-

jenim i izrazito nerazvijenim

op{tinama?

- Kad su u pitawu sredstva

za lokalne zajednice, onda tre-

ba da se govori o grantu za raz-

vijene i izrazito nerazvijene

op{tine. Imamo jednu, blago

re~eno, ~udnu situaciju. Od 63

lokalne zajednice, 34 su u ka-

tegoriji nerazvijenih ili iz-

razito nerazvijenih op{tina.

Koliki god grant obezbijedi-

te, on je nedovoqan i od wega

nema ozbiqnije koristi. Ove

godine smo ga pove}ali za 50

odsto, odnosno sa dva na tri

miliona. Dakle, mora}e se jo{

pove}ati grant, a sredstva do-

djeqivati za razvojne projek-

te i putem konkursa.

5. i 6. avgust 2006. INTERVJU

3

no stavqeni van snage, ali ne

i zvani~no.

Ciq i jeste da se naprave

propisi koji mogu da se primje-

wuju jednostavnije, brè i

efikasnije, da gra|ani budu u

boqoj poziciji i zadovoqni-

ji. Prema tome, i zna~ajan dio

sprovo|ewa "giqotine propi-

sa# odnosi se na upravu i lo-

kalnu samoupravu.

?Do sada se ~esto pomiwa-

lo da su i republi~ka i lo-

kalna uprava "prebukira-

ne# i da imaju vi{ka admini-

strativnih radnika. Odjednom

se sve uti{alo?

- îni mi se da o tome ~e-

sto napamet govorimo. Pone-

kad se ~ini da u republi~koj i

lokalnoj upravi postoji veli-

ki broj radnika, a nekad se,

opet, ~ini da to nije tako.

Kada je u pitawu repu-

bli~ka uprava u cjelini, on-

da treba re}i da ona broji

oko 11.000 radnika. Prema ne-

kim pokazateqima, skoro 80

odsto od ukupnog broja zapo-

slenih otpada na Ministar-

stvo unutra{wih poslova. U

drugim ministarstvima, di-

rekcijama i agencijama nema

vi{ka radnika.

Istina, pojedina~no gle-

dano, u nekim ministarstvima

ili nekoj dràvnoj agenciji

ima pokoji radnik vi{ka. Me-

|utim, gledaju}i upravu u cje-

lini, a ne ra~unaju}i Mini-

starstvo unutra{wih poslova,

ona je vrlo racionalna i u woj

nema vi{ka radnika.

I kad je u pitawu lokalna

uprava, razmi{qawa su razli-

~ita. Negdje postoje opravda-

ni zahtjevi za pove}awem bro-

ja radnika, ali im za to nedo-

staje buxetskih sredstava. Ne-

kad bez pravih argumenta ka-

èmo da one imaju vi{ak za-

poslenih. Meni je poznata si-

tuacija u Bawoj Luci, gdje u ad-

ministrativnoj slu`bi grada

ima najve}i broj zaposlenih.

Ne mislim da ta slu`ba ima

vi{ka zaposlenih.

Sve u svemu, a u cjelini gle-

dano, mislim da je uprava u Re-

publici Srpskoj dosta racio-

nalno organizovana i da u woj

nema vi{ka radnika.

?Dokle se do{lo u sprovo-

|ewu reforme dràvne

uprave u Republici Srp-

skoj? Utisak je da je to dosta

spor proces?

- Reforma dràvne uprave

je veoma vaàn, sloèn proces

i jedan je od uslova pridruì-

vawa BiH Evropskoj uniji.

Proces jeste spor, ali ne u re-

alizaciji i izvr{avawu, ve}

zbog postoje}ih propisa i pro-

cedure wihove promjene.

Kada je u pitawu reforma

uprave u BiH, Republike Srp-

ska je mnogo, mnogo boqi wen

dio. To treba zahvaliti stru~-

nim qudima u dràvnoj admi-

nistraciji Srpske, ali i Mi-

nistarstvu za me|unarodni raz-

voj (DFID) Velike Britanije,

koje edukacijom i stru~nim sa-

vjetima pomaè ovaj proces.

Sad kad imamo Strategiju

reforme javne uprave u BiH,

lako moèmo zakqu~iti da je

Republika Srpska vi{e napre-

dovala po tom pitawu od Fe-

deracije BiH. Zbog toga se Re-

publika Srpske zalaè da se u

reformi dràvne uprave ne

vra}amo na nulu, nego da sva-

ko krene od mjesta do kojeg je

do{ao.

Mi mislimo da smo, kao li-

der u ovom procesu u BiH, spo-

sobni da vrlo brzo zavr{imo

kompletnu reformu dràvne

uprave, {to nije slu~aj sa dru-

gim entitetom koji, za razli-

ku od Srpske, ima drugih pro-

blema. Prije svega, to je unu-

tra{wa neorganizovanost i

razli~ita rje{ewa u svakom od

deset kantona Federacije BiH.

Svi u BiH priznaju da je

mnogo ve}i napredak u refor-

mi dràvne uprave u Republi-

ci Srpskoj. To, opet, ne zna~i

da se treba uquqkati i uspa-

vati. Postoje daqi programi

reformi, koje koordini{e

Upravni odbor za reformu dr-

àvne uprave u Republici

Srpskoj i BiH, kome predsje-

dava premijer Milorad Dodik.

S ponosom treba re}i da

smo ve} do{li do elektronske

vlade, samo {to, naàlost, fi-

nansijski to ne moèmo da po-

krijemo.

?Postoji li potreba da se

neke nadle`nosti sa lo-

kalnih zajednica vrate na

nivo Republike i obrnuto?

- Sigurno je da ima i jednog

i drugog. Ova Vlada se opredi-

jelila za ja~awe lokalnih za-

jednica. Mi smatramo da je to

evropski trend i da se gra|a-

nin, u svim vrstama svojih za-

htjeva, prvo susre}e sa lokal-

nom zajednicom.

Zbog toga je, {to je mogu-

}e vi{e, potrebno {to vi{e

nadle`nosti prenijeti na lo-

kalnu zajednicu. Kad kaèm

{to je mogu}e vi{e, zavisi i

od toga {ta mogu da prihvate

i {ta mogu da urade lokalne

zajednice.

Kad je u pitawu ovovreme-

na situacija, ideja ove Vlade je

da pripremawe odluka o dodje-

li gradskog gra|evinskog ze-

mqi{ta treba prenijeti na lo-

kalne zajednice. Da to i poja-

snim va{im ~itaocima.

Lokalne zajednice raspo-

laù gradskim gra|evinskim

zemqi{tem i u svojim skup-

{tinama donose odluke o do-

djeli tog zemqi{ta. Me|utim,

svu pripremu vr{i Republi~-

ka uprava za geodetske i imo-

vinsko-pravne poslove i tu po-

stoji niz nesporazuma.

Naravno, i u pristupu rje-

{avawa ovog pitawa postoje

razli~ita mi{qewa. Strani

konsultanti za oblast zemqi-

{ne politike su mi{qewa da

je prerano da se ti poslovi

prenesu na lokalne zajedni-

ce. Li~no mislim da je to po-

sao koji smo ve} trebali za-

vr{iti.

Istina, postoji odre|ena

vrsta rizika kada je to u pita-

wu. Jedan broj malih i neraz-

vijenih lokalnih zajednica ne-

ma kadrova koji to mogu kvali-

tetno da urade. Me|utim, zbog

toga ne treba da trpe druge lo-

kalne zajednice, koje su ospo-

sobqene da to mogu uraditi i

koje u toj oblasti imaju i naj-

vi{e posla. Vrijeme }e poka-

zati, a zavisno od pribliàva-

wa evropskim standardima,

{ta treba da se vra}a na lokal-

nu zajednicu.

Da jo{ jednom podsjetim,

generalni koncept ove Vlade

je da sve sa ~im se susre}e na{

gra|anin prvo treba smjestiti

u lokalnu zajednicu, a da re-

publi~ki organi uprave budu

drugostepeni.

?Kakva je saradwa sa op-

{tinom Srebrenica i ko-

liko se u woj sprovode re-

publi~ki zakoni? Recimo, Za-

kon o praznicima?

- Ne mogu re}i da kao Mi-

nistarstvo uprave i lokalne

samouprave imamo neki pose-

ban kontakt sa op{tinom Sre-

brenica. Znamo za probleme

koji tamo postoje, kao i za za-

htjeve sada{we skup{tinske

ve}ine te op{tine za izdvaja-

we Srebrenice iz ustavno-

pravnog sistema Republike

Srpske. Istina, nismo imali

zvani~ne zahtjeve po tom pi-

tawu, ali budno pratimo situ-

aciju.

Tako|e znamo da se tamo ne

primjewuju neki zakoni Repu-

blike Srpske. Budu}i da se ra-

di o specifi~noj situaciji u

Republici Srpskoj, pa i BiH,

onda blago pristupamo tom

problemu. Nismo posezali ni

za kakvim mjerama. Poku{ava-

mo da dijalogom do|emo do pri-

mjene zakona jer mi se ~ini da

bismo, ako bismo koristili

neke zakonske mogu}nosti, na-

pravili jo{ ve}i problem.

Me|utim, svi se u Republi-

ci Srpskoj i BiH moramo na-

viknuti na to da je vladavina

prava va`na stvar i da bez we

ne moèmo i}i u Evropu. Pre-

ma tome, i onaj kome se to ne

svi|a mora se pridràvati za-

konskih propisa.

?U kojoj fazi je primjena

~lana 63. Zakona o lokal-

noj samoupravi?

- ^lanom 63. Zakona defi-

nisano je da je potrebno evi-

dentirati imovinu koja se od-

nosi na lokalnu zajednicu, a

koja je potrebna za weno

funkcionisawe. Zbog toga je

ova Vlada pripremila, a re-

publi~ki parlament usvojio

Zakon o prenosu prava svoji-

ne na jedinice lokalne samo-

uprave.

Da bi lokalne zajednice

mogle u potpunosti da funk-

cioni{u, moraju da znaju ko-

jom imovinom raspolaù. Do

sada je sve obi~no podvo|eno

pod dràvnu imovinu, ali ni-

je bilo razgrani~eno kome pri-

pada. Ovim zakonom je re~eno

da su objekti koje koriste lo-

kalne zajednice, koje su one iz-

gradile ili naslijedile, wiho-

vi i da treba, {to je vrlo va-

`no, da ih upi{u u kwige.

Zakon se odnosi na lokal-

nu komunalnu infrastruktu-

ru. Prvi put je re~eno da su

vodovodne, kanalizacione i to-

plovodne mreè... vlasni{tvo

lokalne zajednice. To je va`no

i zbog procesa privatizacije

komunalnih preduze}a u lokal-

nim zajednicama koji smo po-

~eli. Mora se jasno znati da

komunalna infrastruktura ni-

je predmet privatizacije. Mo-

gu}e je privatizovati topla-

nu, vodovod, ali ne i lokalnu

infrastrukturnu mreù, koja

ostaje u vlasni{tvu lokalne

zajednice.

Ovaj zakon ne samo da rje-

{ava imovinska pitawa i da-

je ve}a ovla{}ewa lokalnim

zajednicama, on je i temeq da

Vlada na lokalne zajednice

moè prenijeti objekte, in-

frastrukturu pa i preduze}a

koja im pripadaju.

Preduze}a su jo{ uvijek u

nadle`nosti Republike, u ~i-

je ime wima upravqa Vlada.

Ovim zakonom je stvoren os-

nov da se ona mogu prenijeti

lokalnim zajednicama. Narav-

no, to je i put kako Vlada za-

mi{qa daqu decentralizaci-

ju i preno{ewe na lokalne za-

jednice svega onog {to je va-

`no za wihovo {to boqe

funkcionisawe.

?Vlada je nedavno najavi-

la preraspodjelu sredsta-

va u korist lokalnih za-

jednica. O ~emu se, zapravo,

radi?

- U novom Zakonu o buxet-

skom sistemu utvr|en je koe-

ficijent za sve lokalne za-

jednice i na~in kako se izdva-

jaju sredstva za wihove buxe-

te. Taj koeficijent je razli-

~it od jedne lokalne zajedni-

ce do druge.

Ova Vlada je htjela da ~u-

je kako na to gledaju lokalne

zajednice. O tome se raspra-

vqalo na Skup{tini gradova

i op{tina Republike Srpske,

koja je utvrdila kona~an pri-

jedlog koji je Vlada prihva-

tila.

Konstatovano je da je u pr-

voj godini primjene poreza na

dodatu vrijednost jedan broj

lokalnih zajednica znatno

o{te}en. Ne moèmo tvrditi

da su neke druge mnogo boqe

pro{le, jer je svima nedovoq-

no sredstava. Zato je Vlada i

najavila da }e preispitati ko-

eficijente i poku{ati, koli-

ko god je to mogu}e, da do|e do

pravednih rje{ewa.

?Po Zakonu o statusu funk-

cionera jedinica lokalne

samouprave, mnogi op-

{tinski na~elnici imaju ve-

}e plate od ministara. Va{

komentar?

- To je za sada tako. Ako ja

sa ove funkcije kaèm da to

nije u redu, onda }e neko re}i

da ministar ho}e da ima ve}u

platu. îwenica je da se u toj

oblasti u cjelini mora uvesti

vi{e reda.

Paradoksalno je da smo do-

{li u situaciju da neke neraz-

vijene op{tine, koje primaju

pomo} i te{ko ostvaruju bu-

xet, pla}aju svoje funkcione-

re vi{e nego razvijene op{ti-

ne. Sve plate, generalno gle-

dano, u dràvnoj upravi su ma-

le: po~ev od ministara pa do

lokalnih zajednica. Mislim

da }e se ovo pitawe rije{iti

dono{ewem Zakona o platama,

na kome ova Vladi radi.

¥ Gojko DAKI]

Snimio Ranko [IBAREVI]

\ Bawa Luka i Isto~ni Drvar: Najve}i i najmawi

BAWA LUKA GRAD

?Bawa Luka ima status gra-

da mada u svom sastavu ne-

ma nijedne op{tine?

- Bawa Luka sasvim oprav-

dano ima status grada. Ona je

najve}i, najrazvijeniji i

glavni grad, bez obzira {to

to nije zakonski regulisano.

Li~no mislim da bi status

Bawe Luke, kao glavnog gra-

da, trebalo regulisati poseb-

nim Zakonom o glavnom gra-

du i da bi se time prevazi-

{li mnogi problemi.

Nije uslov da bi neko

imao status grada da ima vi-

{e lokalnih zajednica u svom

sastavu. U Bawoj Luci ima

odavno razmi{qawa da se na-

pravi nekoliko op{tina u

okviru grada. To je projekat

koji Bawa Luka vodi sama za

sebe i mislim da joj oko toga

ne trebaju sugestije iz Mi-

nistarstva ili Vlade.

?Dosta pa`we izaziva pri-

mjena ~lana 3. Zakona o

lokalnoj samoupravi. O

~emu se radi?

- ^lan 3. Zakona o lokal-

noj samoupravi proiza{ao je

iz amandmana na Ustav Repu-

blike Srpske koji govori o

ravnomjernoj zastupqenosti

konstitutivnih naroda i osta-

lih u entitetima i lokalnim

zajednicama i u zapo{qava-

wu. Mnogo polemike bilo je

oko toga kako i na koji na~in

ovaj ~lan moè da se izvr{i.

Naime, on predvi|a da, u

skladu sa popisom iz 1991. go-

dine, konstitutivni narodi

moraju da budu zastupqeni u

organima lokalnih zajednica.

I u izboru funkcionera i u

prijemu administrativnih

radnika.

Klub delegata bo{wa~kog

naroda u Vije}u naroda Repu-

blike Srpske uloìo je veto

na informaciju o primjeni

~lana 3. Zakona o lokalnoj sa-

moupravi jer nisu wome zado-

voqni.

Kad je rije~ o primjeni

ovog ~lana, li~no smatram da

je to proces koji se ne moè

zakonom prelomiti preko no-

}i. Ta~no je da zakon treba da

se izvr{ava i da nema, kako

smo napisali u informaciji,

da je djelimi~no izvr{en ili

da nije potpuno izvr{en. Za-

kon se izvr{ava ili ne izvr-

{ava.

Me|utim, ovaj ~lan zako-

na je kruto postavqen pod

pritiskom me|unarodne zajed-

nice i jednostavno ga nije mo-

gu}e izvr{iti. Posebno ga ni-

je mogu}e izvr{iti u jednom

kratkom vremenskom periodu.

?[ta je ura|eno

u Federaciji

BiH?

- Sada{we stawe u Repu-

blici Srpskoj pokazuje znat-

no poboq{awe u primjeni

~lana 3. Zakona o lokalnoj sa-

moupravi u odnosu na ranije

godine.

Analizirali smo nacio-

nalnu strukturu po popisu iz

1991. godine u 63 lokalne za-

jednice, kako bismo mogli da

kaèmo koliko je funkcio-

nera, i iz kog naroda izabra-

no, i gdje nije to ura|eno. Ne-

zadovoqavaju}e stawe je u os-

am lokalnih zajednica, gdje je

konstatovano da nije u potpu-

nosti izvr{en ~lan 3. Zako-

na. Sumwam da u dogledno vri-

jeme on i moè biti potpuno

izvr{en jer je povratak sta-

novni{tva vrlo sporan. Qu-

di se ne vra}aju i mi ih na to

ne moèmo prisiliti.

U neki sredinama imate

situacija gdje nisu izabrani

poslanici iz drugih nacio-

nalnosti, pa ne moète iza-

brati ni funkcionere. Po-

stoje i situacije kada se na

konkurs ne javi niko od dru-

gih nacionalnosti. To je pro-

ces na kome svakako treba ra-

diti i na kome treba insisti-

rati.

Po{to se po mom mi{qe-

wu prilikom razmatrawa ovog

pitawa ulazi u politiku, mo-

ra se sagledati cjelina u BiH.

U Federaciji BiH nije ni

pribli`no ni{ta ura|eno ka-

da je ova problematika u pi-

tawu. Evo samo jednog primje-

ra. Klub delegata iz reda srp-

skog naroda u federalnom

parlamentu i ne postoji!

KONSTITUTIVNOST

EVROPSKOJ MJERI

5. i 6. avgust 2006.TEMA

4

Zabrawena upotreba mo-

bilnih telefona tokom

vo`we, dozvoqena koli-

~ina od 0,3 promila alkohola u

krvi za voza~e amatere, upaqe-

na svjetla tokom cijelog dana,

kacige za bicikliste... tek je

mali dio noviteta, sa kojima }e

se u~esnici u saobra}aju suo~i-

ti ve} 8. avgusta ove godine, ka-

da zvani~no po~iwe primjena

novog Zakona o osnovama bez-

bjednosti saobra}aja na pute-

vima u BiH.

Zakon je, kaù wegovi au-

tori, usagla{en sa evropskim

saobra}ajnim propisima i stan-

dardima, a wegov krajwi ciq je

pove}awe nivoa bezbjednosti

saobra}aja na putevima u BiH

i to po sva tri segmenta bez-

bjednosti - voza~, vozilo i put!

Ministar saobra}aja i ko-

munikacija BiH Branko Doki}

podsjetio je jo{ jednom da BiH,

po broju saobra}ajnih nezgoda,

zauzima veoma neslavnu pozi-

ciju u Evropi. Raspoloìvi po-

daci, tvrdi on, ukazuju samo na

jedno - trenutno stawe bezbjed-

nosti saobra}aja na putevima u

BiH je zabriwavaju}e!


broj saobra}ajnih nezgoda, pri-

mjera radi samo u periodu od

2002. do danas, u blagom je pora-

stu, ba{ kao i broj poginulih

na putevima u BiH. Ako ni zbog

~ega drugog, ono bar zbog crne

statistike bilo je krajwe vri-

jeme da se ne{to promijeni. Mi-

nistar Doki} zato smatra da ne-

ma razloga da se primjena novog

zakona odlaè, jer svi su ima-

li dovoqno vremena da se pri-

preme za 8. avgust! On je podsje-

tio da je zakon stupio na snagu

8. februara ove godine i da su

svi nadle`ni imali jo{ {est

mjeseci da se pripreme.

- Rad na zakonu je otpo~eo

1997. godine i u radnim grupa-

ma su u~estvovali i oni, koji

su du`ni da primjewuju zakon.

Osim toga, organizovane su i

dvije rasprave tokom 2005. go-

dine, a sve {to je bilo objavqe-

no, mediji su stalno prenosili

i pisali o zakonu. Sve ovo go-

vori da su i gra|ani i vlast ve}

morali da budu spremni za pri-

mjenu ovog zakona - kazao je mi-

nistar Doki}.

On je naglasio da nema mje-

sta zahtjevima za odga|awe po-

~etka primjene zakona, navode-

}i da zagovornici te ideje ima-

ju sasvim druga~ije razloge od

onih koje navode. Doki} je sa-

glasan sa primjedbama da zakon

nije savr{en, navode}i da ne

postoji savr{en zakon, ali da

sve nedoumice ili eventualna

lo{a rje{ewa mogu da se ispra-

ve amandmanski i Ministarstvo

je to spremno da uradi.

Saobra}ajni stru~waci u

Republici Srpskoj, me|utim,

prili~no su skepti~ni. Kao je-

dan od razloga za pesimizam na-

vode ~iwenicu da nijedan od

podzakonskih akata - pravilni-

ka - jo{ nije ni pripremqen, a

kamoli usvojen. To je, smatraju

oni, realan problem, jer ve}i-

na stvari, koja treba da bude de-

finisana ovim pravilnicima,

ostaje neure|ena do wihovog do-

no{ewa. S druge strane, mini-

star Doki} je kazao da su neki

od podzakonskih akata ve}

spremni i bi}e usvojeni do sep-

tembra, kao i da }e se Mini-

starstvo uklopiti u zakonski

rok za dono{ewe pravilnika,

odnosno taj posao bi}e zavr{en

do 8. februara naredne godine.

Zna~i li to da 9. avgusta

ipak ne}e do}i do svojevrsne

pometwe, budu}i da je novim za-

konom predvi|eno i preno{e-

we nadle`nosti sa pojedinih

organa na druge? Primjera ra-

di, kompletna obuka budu}ih

voza~a po novom zakonu vi{e

nije u nadle`nosti Ministar-

stava unutra{wih poslova, ve}

prelazi u ruke republi~kog,

federalnog i kantonalnih mi-

nistarstava prosvjete. Ova mi-

nistarstva, navode stru~waci,

bi}e zaduèna za sam proces

obuke budu}ih voza~a, ali i li-

cencirawe voza~a - instrukto-

ra i formirawe ispitnih ko-

misija.

Savjetnik republi~kog mi-

nistra prosvjete Proko Drago-

savqevi} pozdravio je rje{ewa

predvi|ena novim zakonom, na-

vode}i da je sasvim logi~no da

Ministarstvo prosvjete vodi

ra~una o obuci i provjeri ste-

~eno znawa. Me|utim, kazao je

on, republi~ko Ministarstvo

prosvjete i kulture u ovom tre-

nutku nije spremno da tu du-

`nost i preuzme, jer jo{ nije

definisan ~itav niz stvari, ko-

je su usko povezane sa ovom ob-

la{}u.

Po wemu, jo{ se ne zna ko-

ja }e to ustanova obavqati te-

oretski dio nastave u obuci

kandidata. Zakonom je, istina,

predvi|eno da obuku budu}ih

voza~a moè da obavqa samo sa-

obra}ajni inèwer, a jasno je da

ne mogu sve auto-{kole da obez-

bijede po jednog ili vi{e ta-

kvih stru~waka. Da li }e auto-

{kole izme|u sebe da dogovore

odràvawe nastave na jednom

mjestu i da odrede jednog stru~-

waka, koji }e raditi sa wi-

hovim kandidatima, stvar

je o kojoj }e se sigurno ras-

pravqati ovih dana.

Saobra}ajni stru~wa-

ci, s druge strane, smatra-

ju da nadle`ni u Mini-

starstvu prosvjete sigurno

ne bi pogrije{ili kada bi

ovaj posao povjerili, pri-

mjera radi, Tehni~koj

{koli u Bawoj Luci, koja

ispuwava sve uslove za taj

posao. Naime, u ovoj {ko-

li ve} postoji saobra}aj-

ni smjer, kao i odgovaraju-

}i prostor, u kojem bi se

obavqala nastava.

Dragosavqevi}, me|u-

tim, nije navodio konkret-

ne primjere, ali je rekao da

}e sve pojedinosti biti ja-

snije poslije izrade pravilni-

ka, kojim }e ovaj dio biti defi-

nisan. Stru~waci ovog Mini-

starstva ve} su se prihvatili

posla, tako da on o~ekuje da bi

ve} u narednih mjesec i po da-

na neke stvari mogle da budu

mnogo jasnije.

Po op{tim odredbama za-

kona ve} sada je jasno da }e naj-

ve}u reformu doìvjeti upra-

vo oblast obuke budu}ih voza-

~a. Evo i za{to - osim ve} po-

menutog prenosa nadle`nosti

sa MUP na ministarstva pro-

svjete, druga novost je licenci-

rawe voza~a instruktora i ~la-

nova ispitne komisije.

Ta~nije, novim zakonom,

smatra Dragosavqevi}, ova

oblast bi}e daleko ure|enija,

odnosno prednost }e biti pru-

èna najstru~nijim i najkvali-

tetnijim kadrovima u ovoj stru-

ci. Vi{e se ne}e desiti da, upo-

zorava Dragosavqevi}, auto-

{kolu otvori bilo ko, ~ak i

oni koji imaju tre}i stepen

stru~ne spreme i zavr{enu

{kolu, koja nema apsolutno ni-

kakvu vezu sa saobra}ajem.

Jedan od prijedloga i mo-

gu}nosti, koje se razmatraju, po-

ja{wava Dragosavqevi}, jeste

formirawe posebnog tijela pri

Ministarstvu prosvjete, u ~ijoj

}e nadle`nosti biti izdavawe

seritifikata voza~ima in-

struktorima i provjera znawa

~lanova ispitne komisije. I u

tome }e se, tvrdi on, voditi ra-

~una o radnom staù, odnosno

godinama provedenim u struci,

tako da se ne}e mo}i desiti da

dugogodi{wi instruktori sa

odgovaraju}om stru~nom spre-

mom ponovo idu na polagawe in-

struktorskih ispita.

- Svi oni mora}e da pro|u

kroz odre|ene provjere, ali }e

i wihovo iskustvo biti va`no.

Organizova}emo i posebne se-

minare, na kojima }emo voza~i-

ma instruktorima i budu}im

~lanovima ispitnih komisija

pribliìti nova pravila i

propise, kao i svjetska kretawa

u ovoj oblasti, {to }e im si-

gurno pomo}i u {irewu wiho-

vog znawa - pojasnio je Drago-

savqevi}.

Kada je ve} rije~ o novim

voza~ima, proces wihove obu-

ke nije jedina stvar, koja }e bi-

ti reformisana novim zakonom.

Naime, postoji tu jo{ niz, za

na{e prilike, potpuno novih

odredbi, ~iji je krajwi ciq po-

ve}awe op{te bezbjednosti u

saobra}aju. Tako, primjera ra-

di, novi voza~i mla|i od 23 go-

dine za volan automobila ne}e

mo}i da sjednu u periodu od 23

do pet ~asova ujutro, ukoliko s

wima u vozilu nije osoba stari-

ja od 25 godina, koja, naravno,

posjeduje voza~ku dozvolu i od-

re|eno iskustvo u saobra}aju.

Daqe, mladi voza~i na svo-

jim vozilima dvije godine po-

slije polagawa voza~kog ispi-

ta moraju da imaju odre|enu

oznaku, a brzina kretawa na

putevima smawena im je za 10

kilometara od dozvoqene.

Ukoliko ne po{tuju ove odred-

be, plati}e kaznu u iznosu od

50 maraka.

Kada je ve} rije~ o kaznama,

stru~waci nagla{avaju da je ka-

znena politika novog zakona

znatno o{trija od dosada{we,

{to bi tako|e trebalo dati po-

zitivne rezultate na terenu.

Primjera radi, zbog upotrebe

mobilnog telefona u automo-

bilu bez odgovaraju}e opreme,

po novom zakonu, voza~i }e bi-

ti ka`weni sa 40 maraka, neve-

zivawe bezbjednosnog pojasa iz

xepa }e im odnijeti 30 maraka.

Istim iznosom voza~i }e biti

ka`weni ukoliko prilikom vo-

`we ne upale kratka svjetla i

tako daqe.

Na~elnik Odjeqewa za bez-

bjednost saobra}aja u Upravi

policije Ministarstva unutra-

{wih poslova Republike Srp-

ske Milenko Martinovi} na-

veo je primjer i drasti~nijih

kazni, poput onih za vo`wu u

pijanom stawu.

- Ukoliko se provjerom

utvrdi prisustvo alkohola u kr-

vi iznad dozvoqene granice do

jednog promila, voza~i }e biti

ka`weni od 50 do 250 maraka.

Preko te granice kazna je od

100 do 300 maraka, a izrica}e se

i za{titna mjera zabrane vo-

`we od jednog do ~etiri mjese-

ca i upisivawe dva kaznena bo-

da. Pri tome policajac, ako

utvrdi da ste pod dejstvom al-

kohola preko dozvoqene grani-

ce, ima ovla{}ewa da oduzme

voza~ku dozvolu i iskqu~i vo-

za~a iz saobra}aja - obrazlo-

ìo je Martinovi}.

On je daqe naveo da drasti~-

nije kazne ~ekaju i one, koji ne

po{tuju ograni~ewa brzine na

putevima, ali i bicikliste i

motocikliste, koji se oglu{e

na upozorewa o obaveznom no-

{ewu za{titnih kaciga. Isto

tako, policija ne}e gledati

kroz prste ni onima, koji ne-

propisno prelaze ulicu. Zbog

toga prekr{aja, pojasnio je

M a r t i -

n o v i } ,

pje{aci

mogu da bu-

du ka`we-

ni sa 40 do

50 mara-

ka, a voza-

~i, koji

ne propu-

ste pje{a-

ke na obi-

qeènom

pje{a~-

kom pre-

lazu gdje

nema se-

mafora

bi}e ka-

`weni sa

50 do 250

maraka u

zavisno-

sti od ste-

pena ugro-

àvawa

bilo kog

u~esnika

u saobra-

}aju.

O n o

{to je po-

sebno va-

`no u cijeloj pri~i o ka`wava-

wu nesavjesnih u~esnika u sao-

bra}aju, prema Martinovi}e-

vim rije~ima, jeste jo{ jedna

novina - prekr{ajni nalozi.

Ukratko, prekr{ajnim nalozi-

ma onemogu}ava se naplata nov-

~anih kazni na licu mjesta. Po-

licajac, koji uo~i u~esnika u

saobra}aju - voza~a ili pje{a-

ka - da je po~inio prekr{aj, po-

slije uobi~ajene procedure po-

puwava prekr{ajni nalog.

"Prekr{ilac# na osnovu nalo-

ga u banci ili po{ti pla}a ka-

znu u roku od osam dana, a uko-

liko ne ̀ eli da ga potpi{e, po-

licija podnosi nalog za sudsko

odlu~ivawe. Ako ni tada ne pla-

ti kaznu, slu~aj se prosqe|uje

Poreskoj upravi na prinudnu

naplatu.

Martinovi} smatra da je

prekr{ajnim nalozima polici-

ja dobila ve}a ovla{}ewa, jer

putem wih moè da izrekne i za-

{titnu mjeru oduzimawa voza~-

ke na mjestu prekr{aja i upisi-

vawe kaznenih bodova. Gledano

u cjelini, navodi Martinovi},

nova zakonska rje{ewa, ura|e-

na po evropskom obrascu, pozi-

tivna su i omogu}i}e policiji

brè rje{avawe problema, ve}e

preventivno djelovawe, a ne bi

trebalo ni da bude zastare pred-

meta, {to se, s druge strane, ne-

gativno odràvalo i na disci-

plinu u~esnika u saobra}aju.

- Me|utim, ostaje problem

{to nijedan od 22 podzakonska

akta, koji su morali biti usa-

gla{eni sa zakonom, nije ura-

|en. Dok se to ne u~ini, poli-

ciji }e biti veoma te{ko spro-

voditi zakon u potpunosti. Ne-

mamo izbora, pa }emo morati,

posebno kod teìh prekr{aja,

primjewivati propise koji su

jo{ na snazi - zakqu~io je Mar-

tinovi}.

¥ Dobrila MAJSTOROVI]

Veselka JAWI]

OD UTORKA STUPA NA SNAGU NOVI ZAKON O OSNOVAMA BEZBJEDNOSTI SAOBRA]AJA

NA PUTEVIMA U BiH

KAZNE KROTE SAMOVOQUPo broju saobra}ajnih nezgoda, BiH zauzima neslavnu

poziciju pri vrhu u Evropi. Najvi{e novina u oblasti

obuke budu}ih voza~a. Za volan sa samo 0,3 promila

alkohola u krvi

Novi pojam u Zakonu o bez-

bjednosti saobra}aja su kazne-

ni bodovi. Ukoliko voza~ to-

kom godine, obja{wava Milen-

ko Martinovi}, zbog raznih

prekr{aja zaradi najmawe 10

kaznenih bodova, nadle`ni or-

gani pozva}e ga na dodatna pre-

davawa o po{tovawu i pozna-

vawu saobra}ajnih propisa.

Ako je, me|utim, tokom godine

skupio 15 kaznenih bodova, vo-

za~ }e biti upu}en na ponovno

polagawe voza~kog ispita, a

dozvola }e mu biti oduzeta na

mjesec dana. Svi "zara|eni#

kazneni bodovi uredno }e biti

evidentirani u centralnom re-

gistru voza~a, {to je tako|e

jedna od novina u zakonu. To

zna~i da }e svi podaci o voza-

~ima u BiH biti sa~uvani na

jednom mjestu, a pristup regi-

stru ima}e samo policija.

PRAVILNICI

Rukovodilac slu`be pre-

vencije i edukacije u Auto-

moto savezu Republike Srp-

ske Ranko Babi} isti~e da ne-

ma kompletne primjene Zako-

na dok se ne urade svi pravil-

nici.

- Bilo bi logi~no da se

primjena Zakona odloì do

8. februara idu}e godine dok

se ne usaglase svi akti. Jer

na primjer, kandidat za pola-

gawe voza~kog ispita koji do-

|e 9. avgusta da se prijavi,

mora}e to uraditi po starom

programu jer nema niko pra-

vo da mu to zabrani. Nije on

kriv {to nema stru~nog pre-

dava~a i licenciranih ispi-

tiva~a koje traì zakon - ka-

è Babi}.


AMS je zainteresovan da pre-

uzimawe odre|enih poslova,

prije svega za organizovawe

polagawa voza~kih ispita,

nadzor nad ispitiva~ima i ra-

dom auto-{kola, {to bi ovu

asocijaciju obavezalo na or-

ganizovawe posebne slu`be

jer ciq je da na{i gra|ani

imaju kompatibilne voza~ke

dozvole sa Evropom.

\ Milenko Martinovi}: Policiji ve}a

ovla{}ewa

\ Ranko Babi}: Odloìti primjenu

zakona

\Vi{e pa`we na drumovima: Ve}a bezbjednost u saobra}aju

REGISTAR I BODOVI

5. i 6. avgust 2006. VREMEPLOV

5

Na Ilindan, 2. avgusta

2006. godine u zaseoku

Vurune, selo Dowe Vo-

di~evo kod Qe{qana, op{ti-

na Novi Grad odràna je kome-

moracija povodom 65 godina od

strahovitog zlo~ina, jednog u

nizu koji su se onih dana de{a-

vali {irom Krajine.

Ispred skromne, starin-

ske ku}e od drvenih greda, za-

krovqene jo{ za kraqa Alek-

sandra, sa metalne plo~e ~i-

tamo natpis: "U ovoj ku}i i

dvori{tu, 2. avgusta 1941. go-

dine, usta{e su ubile 75 ne-

du`nih qudi, èna i djece iz

Gorweg Vodi~eva. U znak sje-

}awa na `rtve ovog te{kog

pokoqa, spomen-plo~u podi-

è Udruèwe boraca NOR-a

Dobrqin. U Dowem Vodi~e-

vu, 2. avgusta 1976#.

Goste je sa~ekao sedamde-

setsedmogodi{wi doma}in

Branko Vuruna. Okupio se

svijet. Na{i seqaci, dobro-

du{ni, srda~ni, gostoqubi-

vi - svi, od staraca, do wiho-

vih unuka u praunuka. Vesela

djeca tr~karaju po dvori{tu.

Ne smeta im ni prohladan

dan, ni ki{a koja sve ja~e do-

buje po {atri. Prijatne do-

ma}ice sluè kafu, a mu-

{karci rakiju, da se, vele,

malo zgrijemo i okrijepimo.

Stiù i sve{tenik, na~el-

nik op{tine Novi Grad, Bo-

rislav Vu~kovi}, te profe-

sor istorije u penziji Mi-

lo{ Vujanovi}, koji godina-

ma marqivo sakupqa gra|u o

zlo~inu koji se desio upravo

tu, na nekoliko koraka, u

ovom dvori{tu, u ku}i i we-

nom podrumu.

Kako kazuje profesor Mi-

lo{ Vujanovi}, partizani su

posqedwih dana jula 1941. iz-

veli nekoliko akcija u koji-

ma su nakratko oslobodili

rudnik Qe{qane, te Dobr-

qin i Kostajnicu. Me|utim,

usta{e su dopremile poja~a-

we i natjerale partizanske

jedinice na povla~ewe. Usli-

jedila je surova odmazda nad

srpskim civilima, uglavnom

ènama, djecom i starcima.

U tu svrhu, logornik u No-

vom, Ahmet Ceri} - Kalen-

darac, formirao je "usta{ke

odrede za ~i{}ewe okolnih

srpskih sela#. Ve} prvog da-

na avgusta na udaru bestijal-

nih crnoko{uqa{a na{lo se

i selo Vodi~evo, gdje su u za-

seocima Buji}i i Tadi}i ubi-

jena 22 mje{tana. Drugi dan

pokoqa, na Ilindan 1941. go-

dine, nekoliko srpskih po-

rodica iz zaseoka Tadi}

sklonilo se u ku}u kom{ije

Ive Jele~ana, nadaju}i se da

}e ih on kao Hrvat mo}i za-

{tititi. I nisu se prevari-

li. Kada su krvolo~ne po-

strojbe do{le do Ivine ku}e,

~estiti i hrabri doma}in ih

je sa~ekao rije~ima: "Ovo je

moj narod s kojim mi ìvimo

i ako mislite ne{to u~ini-

ti wima, onda to prvo uradi-

te meni i mojoj porodici da

ne gledamo opet zlo i sramo-

tu koju smo ju~e doìvjeli

ovdje#. "@eteoci smrti# - ka-

ko ih naziva profesor Vuja-

ni} - su ustuknuli, u namjeri

da è| za krvqu utole u obli-

`wem zaseoku Buji}i, gdje se,

tako|e, sklonilo mno{tvo

srpske neja~i. Me|utim, i ta-

mo se na{ao jedan pravednik

iz reda hrvatskog naroda. Ri-

je~ je o Marku Dujakovi}u,

koji je "crnoko{uqa{e# do-

~ekao rije~ima: "[ta vi tra-

ìte danas ovdje? Ovo su hr-

vatske ku}e. Tu mi ìvimo i

nema nikog vi{e. Moète

slobodno i}i daqe#. Tako su

usta{e mimoi{le i ovaj za-

selak i kamionom se odvezle

do sqede}ih srpskih ku}a u

Vodi~evu. Dvojica pomenutih

Hrvata - Ivo Jele~an i Mar-

ko Dujakovi} - spasla su ta-

ko mnoge nedu`ne ìvote, a

svojim du{ama obezbijedili

vje~ni mir, te zahvalnost

srpskih kom{ija i wihovih

potomaka.

Nastavqaju}i put ka Vuruna-

ma, xelati su mecima, kamama i

bajonetima svirepo usmrtili 21

lice u zaseocima Puva~a, Zeli-

}i i Vukovi}i, te 26-oro du{a

iz ku}a Pilipovi}, Popovi} i

Vrane{evi}, Sto{qevi}, Jan-

~i}... Tom prilikom Du{anu Pu-

va~i su ubili ̀ enu i petoro dje-

ce, a on je igrom sudbine preì-

vio me|u le{evima najbliìh.

Mirko Zeli} je ostao bez ène

i ~etvoro djece. Zatrta je cije-

la porodica Vase Popovi}a,

ukqu~uju}i i svih {estoro dje-

ce, od kojih je najstarije imalo

petnaest godina, a najmla|a su

bila jednogodi{wa blizan~ad.

Na red je do{ao zaselak Vuru-

ne, gdje se u ku}i Cvije i Mila

Vurune od usta{ke kame i oluj-

nog nevremena sklonio veliki

zbjeg èna i djece. Ku}a poro-

dice Vuruna i danas prkosi vre-

menu. Na tom neìvom svjedoku

qudske tragedije, osim dozida-

nog doksata, malo se {ta pro-

mijenilo od onog kobnog Ilin-

dana. Doma}in, Branko Vuruna,

jedan je od {estoro ìvih svje-

doka krvavog pira. On nam kazu-

je da je po~etkom Drugog svjet-

skog rata imao 12 godina i kako

je dobro vidio i zapamtio kad su

zlosre}nog popodneva do{li ko-

qa~i "obu~eni u crno, naoruà-

ni pu{kama, bajonetama, pi{to-

qima i bombama#. Saznajemo ka-

ko su ti "zastra{uju}i |avoli#

u ku}i, dvori{tu i u prepunom

podrumu svirepo ubili 75 mje-

{tana, koji su se tu sklonili

bjeè}i od smrti i velikog ne-

vremena. Samo iz Vuruna, svje-

do~i Branko, tog Ilindana 1941.

godine stradala je 31 du{a, a iz

wegovog doma ~ak 12 ~eqadi i to

sedmoro djece od 2 do 14 godina

i pet èna od 33 do 60 godina.

Ulazimo u onisku prostori-

ju ispod ku}e, gdje su usta{e pro-

na{le i bestijalno usmrtile ve-

}inu nedu`nih `rtava, ne {te-

de}i ni djecu iz kolijevaka.

Branko se, kazuje, spasao

sakriv{i se pod sviwac, od-

mah tu, na nekoliko koraka

ispod ku}e. Sviwca vi{e ne-

ma, samo ozelewela padina.

@ao mu, kaè, {to ga je sru-

{io; mo`da }e ga ponovo na-

praviti, istog onakvog. U po-

drumu Branko danas ~uva ra-

zne alatke, burad i vu~ije, u

wemu meqe ìto... Oko nas

se sve vrijeme vrzmaju ~etvo-

rica wegovih praunuka; pe-

wu se na mlin, na burad, za-

dirkuju se... @ivot se nije

dao zatrti!

@rtve zlo~ina u Vuruna-

ma pokopane su u dvije zajed-

ni~ke grobnice. Prva, u ko-

joj je sahraweno 41 tijelo, na-

lazi se u obli`wem bukviku,

odmah iznad ku}e. Tu je 1980.

godine postavqena skromna

nadgrobna plo~a sa imenima

stradalih. Preostale 34 `r-

tve sahrawene su ne{to da-

qe, uz potok Kadinac. Nad

tim dvjema humkama, danas, 65

godina kasnije, odràva se

parastos. Pada ki{a, kao i

onog kobnog dana. Me|utim,

to nije sprije~ilo mnoge ro-

|ake, kom{ije, predstavnike

lokalne vlasti, medije i pe-

toricu svjedoka krvavog

Ilindana da odaju po{tu ne-

du`nim `rtvama. Nakon ~i-

nodejstva dvojice sve{teni-

ka Srpske pravoslavne crkve,

rije~ uzimaju profesor Vu-

janovi}, na~elnik Vukovi} i

Milan Landup, jedan od pre-

ìvjelih.

Poslije parastosa ulazi-

mo u ku}u. Na~elnik op{ti-

ne Borislav Vu~kovi}, uz po-

mo} tamo{weg sve{tenika i

profesora Milo{a Vujano-

vi}a, izlaè detaqe plana

izgradwe prigodnog memori-

jalnog centra. Veliki dio tog

posla izvodi}e bawolu~ko

preduze}e "Projekt#, ~iji je

direktor Miroslav Vujato-

vi}, uputio peto~lanu ekipu

arhitekata, sa kojom smo i

doputovali u Vurune.

Op{tina Novi Grad, kako

kazuje na~elnik Vu~kovi},

pro{le godine probila je i

nasula put do Vuruna, a ove

}e, obe}ava, asfaltirati bar

nekoliko stotina metara.

Wegova ideja i zajedni~ka

èqa svih mje{tana je da se

u narednih nekoliko godina

od ovog mjesta na~ini skrom-

ni memorijalni centar. U

tom smislu, uz daqu podr{ku

op{tine, planira se da se do-

stojno istraè, ekshumiraju

i obiqeè sva grobna mjesta,

da se Branku Vuruni i wego-

voj porodici napravi druga

ku}a, a ova da se pretvori u

spomen-dom, u kome bi se we-

govalo sje}awe na stradale,

organizovale umjetni~ke ra-

dionice, posjete |aka... Plan

je tako|e da se profesoru

Milo{u Vujanovi}u pomog-

ne u nau~noj obradi i primje-

renom publikovawu sakupqe-

ne istorijske gra|e, ~ime bi

se {ira javnost kona~no upo-

znala sa stradawima u Vuru-

nama.

¥ Zoran PEJA[INOVI]

U DOWEM VODIÊVU KOD NOVOG GRADA OBIQE@ENA GODI[WICA SRPSKOG STRADAWA

OD USTA[KE RUKE 1941. GODINE

KRVAVI VURUNSKI ILINDANTa~no na Ilindan, 2. avgusta 1941. godine u Gorwem

Vodi~evu, op{tina Novi Grad usta{e su ubile 75

nedu`nih qudi, èna i djece srpske nacionalnosti

Pobjeda ìvota: Branko Vuruna sa praunu~i}ima u podrumu u kome

se desio masakr

Oni su preìvjeli vurunski pokoq

DOKUMENTA I SVJEDOCI

Prema kazivawima profesora Milo{a Vujani}a, masa-

kr u Vurunama preìvjela su petorica dje~aka starosti do

11 godina i jedna osamnaestogodi{wa djevojka. To su: Mi-

lan Landup, Milovan Vuruna, Mla|o Milo{evi}, Branko

Vuruna, Milo{ Vuruna i Anika Gaji}. O strahotama ovog

zlo~ina veoma potresno svjedo~e i zabiqeène izjave koje

su dali Mla|o Milo{evi} (1938), Milo{ Buji} (1932), Mi-

lan Landup (1932), Milovan Vuruna (1937), Bosiqka [ur-

lan (1929) i Branko Vuruna (1929). One }e, svakako, na}i svo-

je mjesto u budu}oj kwizi profesora Vujani}a. Jedinstven

i posebno vrijedan dokument ~ini i nekoliko ~asova video

trake na kojoj su snimqeni razgovori sa preìvjelima, kao

i emisija emitovana na Radio Novom Gradu 2. avgusta 2005.

godine. Ipak, me|u svim dokumentima izdvaja se nekoliko

potresnih fotografija prona|enih u beogradskom Vojnom

muzeju na kojima se vide masakrirane `rtve u Vurunama ne-

posredno poslije zlo~ina.

SVJEDOÊWE MILANA LANDUPA

"... Bilo je ~etiri ~asa poslije podne kada su usta{e iz-

nenada stigle u dvori{te ove ku}e gdje smo se sklonili. Bi-

lo ih je dosta i svi su imali crne uniforme, pi{toqe i pu-

{ke sa bajonetama. Me|u wima sam prepoznao Zamula Fran-

ciku koju sam ranije vi|ao u Qe{qanima i Dobrqinu, gdje je

radila kod svog oca, usta{kog tabornika Ivice Zamule, u we-

govim radwama i sve nas je poznavala. Na sebi je imala vojnu

uniformu, pu{ku sa bajonetom i pi{toq u ruci. U{la je u

gorwi dio ku}e gdje smo bili ja i majka i jo{ mnogo drugih

izbjeglica. Odmah je prepoznala moju majku i upitala je: Gdje

ti je Dragan? - Oti{ao u {umu, odgovori mati.

Za wom je u{lo jo{ nekoliko uniformisanih i naoruà-

nih usta{a. Vidio sam svojim o~ima kada je Francika ubila

prvu `rtvu, Vuruna Maru koja je bila trudna. Druga wena `r-

tva bila je moja majka Marija. Poslije toga u ku}i je nastao

pravi mete`, nikud se nije moglo pobje}i, a pucalo se, vika-

lo, jaukalo, dok su usta{e nemilice sve odreda klale i ubi-

jale. Vidio sam kad su zaklali Gaji} Spase Dragana, dijete od

5 ili 6 godina i Landupa Dragana Svetozara. I ostale su ubi-

jali iz pi{toqa i pu{aka, a mnoge su zaklali izboli bajone-

tama. Usta{ki metak je pogodio i mene u desnu stranu plu}a

i iza{ao na ple}a. Pao sam iza maj~inog le{a i vi{e nisam

ni{ta znao...#

5. i 6. avgust 2006. REPORTA@A

7

Kad je Fikret Ba{i} (57),

rodom iz Prijedora, na

Sajmu izumiteqa u @ene-

vi 2005. godine prezentovao re-

cepturu za proizvodwu speci-

jalne hemijske supstance koja se

koristi za izvla~ewe dotraja-

lih podzemnih kablova, stru~-

waci "Simensa# i jo{ nekih za-

padnoevropskih giganata poku-

{ali su jo{ istog dana da ukra-

du formulu, ali nisu mogli da

je de{ifruju.

Uzalud su se trudili i na-

redna tri mjeseca, receptura je

ostala za{ti}ena, iako Fikret

svoj izum nije prijavio, niti za-

{titio kao patent.

- Nije bilo potrebe ni za ka-

kvom ùrbom, jer je moj patent

sam po sebi za{ti}en, iako ne-

ma adresu. Vlasnik, boqe re}i,

jedan od suvlasnika firme "Ka-

belx# gospodin Alojz Pihler

mi je rekao:

- Gospodine Fikrete, dajte

meni svoj patent, boqe }e vam

se isplatiti, nego da ga proda-

te "Simensu#. Formalno-prav-

no gospodin Pihler je nosilac

patenta, ali tajnu recepture ni-

ko, sem mene, ne zna, niti }e zna-

ti. Dobro sam pla}en i za ovu

vrstu transakcije, jer meni ni-

je stalo do medijskog predsta-

vqawa javnosti, a gospodin Pi-

hleru je i te kako stalo do ugle-

da firme. Vjerujte mi, wema~ki

i austrijski novinari mi nisu

dali mira kada smo izvr{ili

prvo demonstrativno izvla~e-

we kabla na duìni od 400 me-

tara. Svi dotada{wi poku{aji

bili su neuspje{ni. Pod ze-

mqom, samo u Wema~koj, leì

preko devet miliona kilometar-

skog kabela, a po novom Zakonu

o za{titi ekologije svi ti ka-

blovi mora}e biti izva|eni iz

zemqe, ili pak stavqeni u funk-

ciju. Mi smo u Austriji gotovo

zavr{ili sa stavqawem u funk-

ciju tih dotrajalih podzemnih

kablova - kaè Fikret i obja-

{wava da wegova hemijska sup-

stanca pomaè da se bakarna ì-

ca u kablu malo oslobodi i on-

da se bez te{ko}a izvla~i, a

umjesto we se uvla~i opti~ki

kabl, daleko, daleko ve}e propu-

sne mo}i.

- U{tede su ogromne, ~ak i

90 odsto, jer zamislite da su Iz-

raelci, u pojasu prema Libano-

nu, vadili stare kablove i posta-

vqali nove, koliko bi to ko-

{talo i koliko bi vremena tre-

balo, a mi smo 900 kilometara

rekonstrukcije mreè, kako to

stru~no nazivamo, zavr{ili za

dvadesetak dana. Radili smo u

svim zemqama svijeta, sem u Al-

baniji. Ja sam na odmoru u Pri-

jedoru, ali aktivnom odmoru, jer

pripremam projekat za Rusiju

teàk milione i milione evra

- pri~a Fikret.

Fikretova supruga Biqa nam

re~e da wihova djeca Sini{a i

Sa{a, za sada, ne pokazuju neko ve-

liko interesovawe za tatine pa-

tente, da je Sini{a zaposlen u

"Interkonvestu# u Prijedoru,

produènoj ruci austrijskog "Ka-

belxa#, ali da obojica vole Pri-

jedor, gdje qeti najvi{e vremena

provode uz Sanu.

- Ja sam tekstilac, a jo{

1984. u Sisku u Hrvatskoj smo

imali svoj vlastiti butik, ko-

ji je, bogami, dobro radio, toli-

ko dobro da smo ra{irili posao

i u Ma|arskoj i Austriji. Ima-

mo pogon u O{troj Luci, gdje

{ijemo uniforme policijske,

vatrogasne, kombinezone i to

sve izvozimo, odnosno {ijemo

za poznate kupce u Wema~koj,

Austriji, Belgiji i drugim ze-

mqama Evrope. Mogli smo bi-

znis i daqe da razvijamo u Evro-

pi, no vratili smo se u Prijedor

pa smo sada malo ovdje, malo ta-

mo - kaè Fikretova supruga Bi-

qa.

¥ Stevan RISOVI]

PRIJEDORÂNIN FIKRET BA[I], MOZAK AUSTRIJSKOG

"

KABELXA"

PATENT BEZ ADRESE Stru~waci ~uvenog

"

Simensa" poku{ali da ukradu

Fikretovu formulu proizvodwe specijalne hemijske

supstance, ali nisu uspjeli, pa su sve poku{ali da kupe

patent, ali im je posao pao u vodu

Fikret Ba{i}: Ni prijavio, ni za{titio

AMERIKANCI

Poslije Sajma izuma u @enevi na adresu Fikreta Ba{i}a

stigla je i jedna zanimqiva ponuda iz Sjediwenih Ameri~kih

Dràva. Izvjesna kompanija ga je zvala da se preseli u Ameriku,

da bira dràvu i grad i ku}u za sebe i svoju porodicu, samo da im

ustupi recepturu, ali je Fikret ponudu Amerikanaca glatko od-

bio.

- Ho}u ovdje u Prijedoru, gdje sam ro|en, u BiH ne{to za ì-

vota da ostavim, po ~emu }e me moji sugra|ani pamtiti. Nije sve

u materijalnom bogatstvu. Mo`da je ~ovjeku pre~e ono unutra{we

zadovoqstvo. Naàlost, malo o tome vodimo ra~una - veli Fikret.

Derventsko selo Bosanski

Luàni jo{ vida istorij-

ske rane. Samo u pro{lom

vijeku, 1941. i 1992. godine ovo

srpsko mjesto uz obalu rijeke

Ukrine zadesile su dvije trage-

dije.

Iako je pro{lost ostavila,

danas se selo razvija, a wegovi

mje{tani se nadaju da }e ga zlo

ubudu}e obilaziti.

[ta kaù istorijski zapisi?

Za turska doba zvalo se Mulabe-

govi Luàni, po begu koji je u

kmetovskom odnosu drào stanov-

nike cijelog naseqa.

Ime je promijeweno poslije

Drugog svjetskog rata u Bosanske

Luàne.

Po popisu obavqenom krajem

1940. godine, selo je imalo 680

stanovnika, od kojih je 136 doma-

}instava imalo vlastite ku}e,

dok je devetoro ìvjelo kao pod-

stanari u zgradama èqezni~ke

stanice i u {koli. Ve}ina doma-

}instva brojala je od {est do de-

set ~lanova.

Blizu 94 odsto stanovni{tva

u selu su ~inili Srbi pravoslav-

ne vjere. Pored wih, bilo je Hr-

vata, Nijemaca, Ma|ara, Poqaka

i Ukrajinaca katoli~ke vjere, a

jedno doma}instvo je bilo islam-

ske vjeroispovijesti. Ve}ina sta-

novni{tva na podru~je sela i {i-

re je doselila sa planine ê~a-

ve. Vjerovatno su po tome dobi-

li prezime ê~avci kojih i sad

ima u Bosanskim Luànima. Ra-

nitovi}i su doselili iz Crne Go-

re, a tu su jo{ Koji}i, Marijano-

vi}i, Radovanovi}i, Ili}i, Ku-

presi, Kresojevi}i, Milojevi}i...

Selo Bosanski Luàni ima-

lo je veoma zna~ajan poloàj, po-

sebno za vrijeme Austrougarske

monarhije, kada je mjestom pro-

{la ̀ eqezni~ka pruga iz Bosan-

skog Broda prema Derventi i ma-

kadamski put koji je povezivao

Derventu sa Bosanskim Brodom.

U selu je izgra|ena èqezni~ka

stanica za putnike i teret.

îtavom svojom duìnom, ri-

je~ je o pet kilometara, selo je na-

sloweno na obale rijeke Ukrine

koja je bogata ribom, {qunkom i

pijeskom kao veoma va`nim gra-

|evinskim materijalom. Izme|u

Bosanskih Luàna i Novih Luà-

na koje se nalazi s lijeve strane

Ukrine bio je drveni most pre-

ko koga su mogli da prelaze pje-

{aci i zaprege s kolima i tere-

tom.

Ovaj most vi{e ne postoji,

kako je dotrajao tako je nestao i

nije napravqen novi. Umjesto dr-

venog postavqen je èqezni vi-

se}i most kojeg drè ~eli~na

uà, a preko wega mogu prelazi-

ti samo pje{aci.

Prolazak èqeznice je

stvorio uslove da se selo raz-

vija i postane zna~ajan centar

za razvoj brojnih djelatnosti u

doba Austrougraske vladavine

i kasnije za vrijeme Kraqevi-

ne Jugoslavije.

U neposrednoj blizini è-

qezni~ke stanice, Nijemac Jan

Jamni i Srbin Aleksandar Gvo-

zdarevi} osnovali su preduze-

}e. U wemu se mqelo ìto, re-

zala oblovina i gra|a i proiz-

vodilo vodeno staklo, a zapo-

{qavalo je 15 qudi iz Bosan-

skih Luàna. Bosanski Luàni

imali su nekoliko trgovina i

kafana, pekara, radionica za

izradu ku}nog namje{taja, kro-

ja~ke radwe, berbernica, oba-

vqan je otkup sijena, {qiva i

rakije, vo}a...

U selu je bila crkva, a izgra-

|ena je i {kola. Za vrijeme tur-

ske vladavine, selo takore}i ni-

je imalo ni{ta, osim {to su we-

govi mje{tani radili za bega,

kao wegovi kmetovi, zapisao je u

svojim "Zapisima o selu Bosan-

ski Luàni# Nikola ê~avac.

Kulturno - zabavni ìvot u

selu se svodio na seoske igranke

i pjesmu uz stare instrumente,

tamburu ili {argiju. Na ovaj na-

~in su se zabavqali momci i dje-

vojke, a ostali igrali i pjevali

na slavama, svadbenim, veseqima

i pijankama. Igranke su organi-

zovane dawu, a no}u prela. Obi~-

no je to bilo uz neke svetkovine

i va`nije vjerske praznike.

@ene su vezle, prele, plele

ili ~e{qale lan i vunu, a mu-

{karci su se zabavqali igraju}i

karata ili skrivawa prstena. U

Bosanskim Luànima bilo je

mnogo dobrih pripovjeda~a. Na

prelima su ih mje{tani pa`qi-

vo slu{ali, posebno kada su re-

citovali pjesme o srpskim juna-

cima na Kosovu i Metohiji. Po-

sebno su bile interesantne baj-

ke o vilama, vukodlacima i pri-

kazama ili prikazenijama. Djeca

koja su ih slu{ala, od straha ni-

su smjela da iza|u napoqe ~im

padne mrak.

Na Ukrini je bilo dosta vo-

denica o kojima su posebno is-

predane pri~e kako su mlinare

posje}ivale vile, a oni im po }o-

{kovima ostavqali bra{no ka-

ko bi ih ~uvale od prikazenija i

|avolskih stvorova.

- Pored Ukrine, vile su bi-

le i nestale. Jedne ve~eri uz su-

mrak na ~etiri kowa su projuri-

le pored mlina na Ukrini. Ima-

le su dugu zlatnu kosu koja je pa-

dala po bedrima kowa. Na sebi su

imale bijele haqine providne

kao pau~ina. Od wihove qepote

put pored Ukrine je bio obasjan

kad su projahale na bijelim kowi-

ma i vi{e se nisu nikad pojavqi-

vale. Da li je to istina ne znam.

Volio sam da slu{am tu pri~u o

vilama kao dijete kad je pri~ao

otac - kazuje jedan od starijih Lu-

àn~ana - Milenko Koji}.

Prema zapisima Nikole ê-

~avca, jedan zaselak u Bosanskim

Luànima se naziva Axijin po-

tok. Naziv poti~e jo{ iz turskih

vremena. Sa wim u vezi su mnogi

doga|aji iz pro{losti. Tu je 1877.

godine vo|ena bitka izme|u 220

turskih kowanika i ustanika iz

ovih krajeva. Prema zapisima,

ustanici su u krvi ugu{eni, a pre-

ma stanovni{tvu zavedena stra-

hovlada. Ovaj ustanak se odvijao

od planine Vu~ijak do Trebave i

Krwina.

Za vrijeme austrougarske vla-

davine, tu je bila smje{tena ka-

raula sa luànske strane. Posli-

je epidemije zaraznih bolesti i

na karauli su uvedena deùrstva

àndara, pa su stanovnici i za-

prege podvrgavane dezinfekciji

pomo}u te~nosti zvanoj karabo-

la da se bolest ne bi {irila.

Selo je i pored svega napredo-

valo i razvijalo se u pravu varo-

{icu. Me|utim, po~etkom Drugog

svjetskog rata dogodila se trage-

dija. Prva `rtva, odmah u po~et-

ku bio je sve{tenik Milo{ Pe-

trovi} koga su ubile usta{e i kul-

turbundovci. Stradawe Bosanskih

Luàna i drugih okolnih sela sa

srpskim ̀ ivqem zapo~elo je u av-

gustu 1941. godine. Usta{e su uhap-

sile sve mu{karce od 17 godina i

na zvjerski na~in ih pobili u Sla-

vonskoj Poègi.

- Bilo je to u nedjequ 24 av-

gusta 1941. godine. Rano ujutru,

naoruàne usta{e iz sela @era-

vac su obi{le sve srpske ku}e i

naredili da se svi mu{karci od-

mah jave u @eravac kod usta{kog

tabora. Tog dana, predve~e su ve}

bili dovedeni Srbi iz sela Ba-

rica, Kostre{, i Novi Luàni,

koji su smje{teni u prostorije

preduze}a Jamni - Gvozdarevi},

gdje su zatvoreni i ~uvani pod ja-

kom straòm. No}u su ih usta{e

potrpali u teretne vagone i ot-

premili za Bosanski Brod, a on-

da u Slavonsku Brod i Slavonsku

Poègu, gdje su narednih dana li-

kvidirani.

Prema evidenciji, iz ~etiri

navedena sela je otjerano i ubi-

jeno oko 400 Srba, iz Bosanskih

Luàna 136, a ostalih sela 270

mu{karaca.

Narednog dana, usta{e su po-

kupile jo{ 170 mu{karaca iz Ku-

line, Poqa, Vi{wika, Grka i

@eravca. Na mostu preko Save u

Slavonski Brodu, usta{e su na

ovu grupu pucale i ubile 50 do 60

qudi. Ostali su sprovedeni u Sla-

vonsku Poègu i tek na pritisak

wema~ke komande vra}eni. Pre-

ìvjeli su po povratku iz Sla-

vonske Poège ispri~ali da je

prva grupa mu{karaca pobijena.

U Bosanskim Luànima sve

je bilo obavijeno bolom i tugom.

Pokoq u Bosanskim Luànima

1941. godine je preìvjelo svega

20 starijih i bolesnih mu{kara-

ca. Jedan je bio u Wema~koj kao

zarobqenik, a dvojica su bili

odsutni iz sela.

Poslije rata Bosanski Luà-

ni }e doìvjeti ekonomsku stag-

naciju, {to radi nedostatka mu-

{ke radne snage i tada{we vla-

sti koja je jednostavno opqa~ka-

la selo. Preduze}e Jamni - Gvo-

zdarevi} nije prekidalo proiz-

vodwu ni u ratu.

Poslije rata je promijenilo

ime u "Borac# i nastavilo po-

slovawe sa 30 zaposlenih. Kra-

jem pedesetih godina je likvidi-

rano i rasprodano. Gater je pre-

mje{ten u Derventu za drvno in-

dustrijsko preduze}e "Jedinstvo#.

Dio ma{ina za tekstil odvezen

je u Tekstilnu fabriku "Ukrina#

Derventa. Prije Drugog svjetskog

rata Derventa je imala mawu in-

dustrijsku proizvodwu od Bosan-

skih Luàna, a ukidawem èqe-

zni~ke pruge polovinom {ezdese-

tih godina, sve razvojne {anse se-

la su propale.

Osta}e nejasno kako je jedno

selo koje je tako stradalo i pod ~i-

jom zapovijesti opqa~kano, umje-

sto da je razvijano i pomagano da

se oporavi od ratne tragedije.

Naàlost drugu svoju trage-

diju selo }e doìvjeti 1992. go-

dine. Tad je sve {to je bilo srp-

sko popaqeno i uni{teno, a na-

rod protjeran od svojih ku}a, a

31 Luàna~anin je izgubio ì-

vot. Crkva koju je Wegova sve-

tost patrijarh srpski gospodin

Pavle osve{tano 1991. godine je

poru{ena.

Patrijarh je tada pozvao na-

rode na slogu i jedinstvo i zajed-

ni~ki ìvot. Na temeqima ovog

hrama izgra|ena je nova crkva

Svih svetih i osve{tana 2005. go-

dine.

Poru{ena je i vi{e od 100

godina stara crkva kao kultur-

noistorijski spomenik...

¥ Savko PE]I]

ZAPIS IZ DERVENTSKOG SELA BOSANSKI LU@ANI

PRO[LOST SA O@IQCIMA

Stradawe Srba iz Bosanskih Luàna i drugih sela

po~elo je u avgustu 1941. godine. Usta{e su uhapsile sve

mu{karce od 17 godina i zvjerski ih pobile

u Slavonskoj Poègi

Bosanski Luàni 1932. godine: Firma Jamni-Gvozdarevi}

Da se ne zaboravi: Spomenik stradalim

od 1941. do 1995. godine

Tragovi bezumqa: Sru{ena pravoslavna crkva

5. i 6. avgust 2006.KULTURA

8

"Ugasi svije}u#, rekao je

otac. "Vrata propu{taju svje-

tlost#.

"Koje je doba?#, upitala je

majka iz tame.

"Ne znam#, odgovorio je.

"Mo`da je jutro, a mo`da po-

no}#.

"Jesi li ~uo korake?#

"Nisam. Mislim da jo{ ni-

je si{ao#.

"Trebalo je da ponesemo

sat. Govorila sam to i onda, a

ti si ga bacio niz livadu. Sad

bismo uvijek znali koje je do-

ba. Bio je tako ta~an i veseo#.

"Sat bi nas odao. U ovoj pu-

sto{i ~uje se svaki zvuk. ]uti!

Evo ga. Silazi. Slu{aj!#

"ûla sam, sad sam ga ~ula.

Oti{ao je. Zna~i, brzo }e sva-

nuti#.

"Vrijeme je da se i mi izvu-

~emo. Kasnije neko moè vidje-

ti odakle izlazimo. Poùri!

Danas ove krpe treba sakriti

na drugo mjesto. Nikakve tra-

gove ne treba ostavqati#.

"A on ne skriva svoje kora-

ke. Svakoga jutra i svake no}i

~uju se po stepenicama. Ostaje

li gore kakav trag?#

"Grede, crijep, da{~ani

pod, pau~ina... Ni po ~emu se

ne moè vidjeti da no}u tu ne-

ko boravi#.

"Ne znam za{to se pla{im

tog ~ovjeka. Mi smo se u ovu ru-

{evinu naselili prije wega.

Ipak, strah me#.

"Zato {to se krije. Zato

{to on, mo`da, uhodi nas. Mo-

`da mu je na{ sin u~inio neko

zlo i èli da se osveti#.

"On nikome nije u~inio

zlo#.

"To ti ne zna{. Rat je i sva-

{ta se de{ava. Nisi ga vidje-

la onoga dana kada je posqedwi

put do{ao ku}i prije nego {to

su javili da je nestao. Dotr~ao

je blijed, ra{~upan, sa tamnim

mrqama po uniformi. Ko zna

ho}emo li se ikada vi{e vidje-

ti, rekao je. A {ta to zna~i?

[ta je zapravo rekao?#

"To ne zna~i da je u~inio

zlo. Bio je na liniji, a tamo je

sve... Tamo je sve uàsno. Mo-

`da bi trebalo da ga traìmo

negdje drugo. Ranije je volio

ovaj kraj i ~esto je ovdje dola-

zio, ali...#

"Ne znam#, rekao je otac,

"ali mi ga moramo na}i. Wemu

nema ko da pomogne osim nas.#

"A kako }emo mu mi pomo-

}i? Jedva se snalazimo za malo

hrane i sna u ovoj napu{tenoj

ku}erini. Kako wemu da pomog-

nemo#?

"Zna~i, ti ne èli{ da ga

na|emo?#

"Kako moè{ tako da mi-

sli{? Uvijek si govorio da

treba da se strpimo, da }e jed-

nom i nama da svane. A, evo, do

~ega smo dogurali. Pogledaj

nas. Mi smo aveti#.

"A kako ti moè{ tako da

govori{? Dobro zna{, nekada

smo bili sre}ni. I bogati smo

bili#.

"Mi? Kada?#

"Davno. Onda kad smo se na-

dali. O~ekivali smo sre}u, a

nismo ni znali da smo sre}ni.

Nada je bogatstvo. Mo`da, naj-

ve}e. Vjerovao sam, bio sam si-

guran da }emo ne{to i ostvari-

ti. Zapravo, ko zna {ta bi bi-

lo da nije izbio ovaj rat#.

"Ni{ta ne bi bilo.#

"To ti ne zna{.#

"Znam.#

"]uti. Ponovo koraci.#

"Mo`da neko drugi.#

"Ne, ne, on je. To su isti ko-

raci. Vra}a se. Mo`da je zabo-

ravio da ukloni neki trag.#

"Je li oti{ao?#

"Strpi se. Sad }e. ûje{

li, ve} silazi?#

"Mo`da se i na{ sin tako

negdje skriva. Mo`da je to on.#

"Prestani sa glupostima.

Moè{ da poludi{.#

"Za{to? Mo`da je ba{ on.#

"Prepoznali bismo ga po

danu. Mi ovoga ~ovjeka sigur-

no po danu susre}emo, mo`da i

razgovaramo sa wim. Prije bih

rekao da on nas uhodi. Ni no}u

nas ne napu{ta. Boji se da mu

ne umaknemo.#

"Za{to nam se onda ne osve-

ti? [ta ~eka?#

"Misli da }emo se sastati

sa sinom, pa da se tako do~epa

i wega.#

"Da li uop{te taj ~ovjek

zna da smo i mi ovdje?#

"Da. Isto kao {to i mi zna-

mo da je on tu. Ali je boqe da

se pretvaramo da ni{ta ne zna-

mo. Tako i on misli.#

"Kako ti to zna{? Sve se

vi{e bojim. Bojim se i tebe.#

"Danas }emo prodati pr-

sten.#

"Ti ho}e{ da me uni{ti{.

Za{to mi to radi{?#

"Zato {to tako misli{ od

gladi. Proda}emo ga i kupi}e-

mo hranu. Ho}emo sve potro-

{iti, ostavi}emo ne{to i za

wega. Treba}e nam kad ga na-

|emo.#

"Mo`da i on traì nas.

Moè se desiti da nas na|e i

tako upadne u ovu klopku.#

"[ta to zna~i?#, upita

otac, "da se vratimo?#

"Dobro zna{ da se nemamo

gdje vratiti. I mi smo nestali.

Samo da ga vidim. Da znam da je

ìv.#

"@iv je.#

"Kako zna{?#

"Osje}am.#

"Kao i uvijek, snovi i ni-

{ta drugo. Sawala sam da po na-

{oj ku}i pada snijeg. Sipaju

krupne pahuqice. A na krovu

dimwa~ar. [ta zna~i taj san?

Ti se razumije{ u to, ti ~ita-

vog ìvota sawa{.#

"Ne znam, aveti. Ja ne sa-

wam, nadam se, vjerujem, a to je

ne{to drugo. A ti si, zna~i,

ipak spavala. Uvijek tvrdi{ da

si probdjela no}.#

"Nisam spavala. Gledala

sam na{u ku}u... ûje{ li? Po-

novo se vra}a. Ide uz stepeni-

ce. ̂ uje{ li? Zastao je pred na-

{im vratima. Pogledaj! Pomje-

ra kvaku! Aaaa! ûje{ li? Bje-

ì! Upla{io se mog vriska. Po-

mozi mi da skinem daske s pro-

zora. Odatle }emo ga vidjet...

Eno ga! Bjeì preko poqa. Pa,

to je on! To je on! @iv je! Hva-

la ti, Gospode. Kako je lijep! U

bijeloj ko{uqi i plavim pan-

talonama. Nikada nije tako li-

jepo izgledao. Zovi ga! Zovi ga

jer ja nemam glasa. Poùri jer

}e nestati, nesta}e nam iz vida.

Eno, zastao je na ivici {ume.

Gleda ovamo. Kako ne vidi da

mu ma{em? Nemoj da bjeì{,

sine moj! Ne boj se! To smo mi.

Zovi ga! Za{to ga ne zove{?

Sad je ve} kasno. Nestao je.#

"Smiri se. Strpi se jo{ sa-

mo malo.#

"Odmah sam ga prepoznala

dok sam skinula prvu dasku s

prozora. @iv je. Razumije{ li?

@iv!#

"Okreni se i pogledaj. Vi-

dje}e{ da nijedna daska nije po-

mjerena.#

"Za{to tako govori{? Do-

bro zna{ da sam ga vidjela.#

"Nemoj da pla~e{. Sve }e

biti u redu. Danas }emo proda-

ti prsten.# ¥

DOM NESTALIHMilenko JEV\EVI]

PRIÂ "GLASA SRPSKE"

\ (Ilustracija Goran DUJAKOVI])

Milenko Jev|evi} je ro-

|en u Rogatici 1963. godine.

Do sada je objavio ~etiri

kwige pjesama. Za kwièvno

stvarala{tvo nagra|en "Pje-

sni~kom lu~om# iz Zve~ana,

Nagradom za najboqu pjesmu

Vidovdanskih pjesni~kih su-

sreta u Sokocu, Prvom nagra-

dom za kratku pri~u i tre}om

nagradom za poeziju u Gradi-

{ci... Nedavno se iz Vi{e-

grada preselio u Bawu Luku.

Radi u MOBI'S-u.

DRUGA NAGRADA

Stru~ni ìri "Glasa

Srpske#, koji su ove godine

~inili dr Zoran \eri}, dr

Qubomir Milutinovi} i mr

Du{ko Pevuqa, odlu~io je

da drugonagra|ena pri~a na

konkursu "Mladen Oqa~a#

bude "Dom nestalih# Milen-

ka Jev|evi}a.

Godine su mnoge te{ke, a

le|a nejaka... Tamo u dale-

koj pro{losti, 1968. godi-

ne, zapo~ela je muzi~ka odise-

ja Zorana Cvijeti~anina. I go-

tovo 40 godina Zoran sa sobom

je nosio kontrabas, na le|a sta-

vqao harmoniku, na{timavao

ìce za gitaru, provjeravao

ritmove na klavijaturama... Po-

nekad, kada je prilika traìla,

a on, naravan i vazda osmjehnut

nikada tu priliku nije mogao

odbiti, u ruke je uzimao i bas-

gitaru ili palice za bubweve.

I poslije tih 40 godina ne-

{to je moralo oti}i u penziju.

Za sada su to samo, Bogu hvala,

le|a, koja sve teè i teè tr-

pe teret harmonike. Ali, ne ma-

ri. Dok god moè da u rukama dr-

ì ostale instrumente i da wi-

ma "dira du{u#, Zoran Cvijeti-

~anin ima}e osmijeh na licu.

- A sve je po~elo po~etkom

sedamdesetih godina pro{log

vijeka. Tada sam u Bawu Luku

do{ao iz Br~kog i u~lanio se

u Kulturno-umjetni~ko dru-

{tvo "Vaso Pelagi}#. Prije to-

ga moje znawe se zasnivalo is-

kqu~ivo, iako sam znao pro~i-

tati i po koji notni zapis, na

sluh. U "Pelagi}u# je, u jednom

trenutku, bio potreban basi-

sta. Nisam dugo razmi{qao.

Ostavio sam harmoniku, ali sam

joj se uvijek vra}ao - izvla~i

prve podatke o svom muzi~kom

pute{estviju iz sje}awa Cvije-

ti~anin.

Nakon tri godine pre{ao

je u "Masle{u#. Vuklo ga je ta-

mo, veli, usavr{avawe. Napre-

dovawe. @eqa za ve}im znawem.

U "Masle{i# se do~epao i pr-

ve literature. Traìo je i na-

lazio sve vi{e izvora iz kojih

je u~io. Onda, kako to ve} biva,

do|o{e druga vremena, a s wi-

ma, ruku pod ruku, i novi mu-

zi~ki trendovi oli~eni najvi-

{e u gitarama i bas-gitarama.

I to je studiozno prou~avao.

Onda su, kao krajwi rezultat

smawivawa sve ̀ ivotne su{ti-

ne, na red do{le i klavijature.

- Skromnost je, znam, vrli-

na. Ali, moram, na trenutak, za-

zvu~ati malo neskromno. Taj dar

ili znawe koje posjedujem omo-

gu}ili su mi da, u "ona vreme-

na#, sara|ujem sa velikim ime-

nima narodne i starogradske

muzike. "Pratio# sam Cuneta

Gojkovi}a, Kvaku, Lepu Luki},

Tomu Zdravkovi}a. Da, zaista

velika imena i zaista lijepe

uspomene - pri~a Zoran Cvije-

ti~anin.

Putovalo se mnogo. Na sve

strane. Francuska, Engleska,

Italija... Slu{ala se razna mu-

zika, ali, kaè Cvijeti~anin,

nigdje u svijetu nije nai{ao na

sli~nu muziku kao {to je muzi-

ka Balkana i, pogotovo, prosto-

ra biv{e Jugoslavije.

- Okrenem se unazad i vi-

dim okean pjesama koji je ne-

stao. Pojavile su se kao visiba-

be, ali - visibaba ko visibaba

- lijepa je i miri{e, ali samo

dva mjeseca. Nakon toga uvene.

Do sqede}eg proqe}a. Tako je i

sa pjesmama. Kako ju~e, tako i

danas. Me|utim, mnogo je, na-

ravno i onih koje su ostale, ko-

je ìve u narodu, koje imaju du-

{u. I upravo je ta "du{a# za

pjesmu najva-

`nija osobina.

Ako pjesma ne-

ma wu, du{u,

sve je izgubqe-

no. Bar za mene

- kaè Zoran

Cvijeti~anin.

M u z i ~ k i

svijet je, nasta-

vqa on, danas

postao labora-

torija za pra-

vqewe pjesama.

Nit' zna{ ko

pije, nit' zna{

ko pla}a! Ali,

i u tim labora-

torijama na-

staju velike

pjesme, antolo-

gije. Najboqi

primjer za to je

pjesma "Ko te

ima taj te nema#, koju je, nedav-

no, ima tome godina dana, ot-

pjevao, u pratwi tambura{kog

orkestra, Zvonko Bogdan. Mno-

gi su, prije wega, pjevali tu pje-

smu. Ali, tek s wim, sa Bogda-

nom, ta pjesma je, vaqda istog da-

na kada se pojavila, postala ve-

liki hit. Hit koji }e, to je si-

gurno, dugo trajati. Jer, to je

pjesma koja ima "du{u#...

Uporedo sa dana{wim mu-

zi~kim prostranstvima, Cvije-

ti~anin rasvjetqava i nivo na-

{e kulturne zbiqe. I kaè ono

{to ve} dugo svi znamo - da je

kultura, naàlost, na margina-

ma. Sre}om, kultura sve vi{e

oìvqava. I u tome joj najvi{e

pomaù mnogobrojne kulturne

manifestacije koje se organi-

zuju {irom Srpske.

Sje}aju}i se davnih vreme-

na i svojih nastupa u kulturno-

umjetni~kim dru{tvima Zoran

Cvijeti~anin kaè da bi bilo

dobro kada bi Bawa Luka ima-

la me|unarodni folklorni an-

sambl. To bi bila prilika da u

grad na Vrbasu do|e sva sila

folklora{a iz svih krajeva

svijeta i da tu, kod nas, predsta-

vi svoje znawe i umije}e, pro-

{lost i kulturu. Jer, ni{ta ni-

je tako bogato, nigdje se boqe ne

rasvjetqava pro{lost i tradi-

cija jednog naroda, nigdje narod

ne pokazuje sebe, koliko to ra-

di u folkloru. A dok se to ne

dogodi, dok Bawa Luka ne do-

bije jedan takav festival, sce-

nario za neke budu}e dane se zna

- Zoran Cvijeti~anin lagano,

kao i do sada, u gepek svoga au-

ta stavqa kontrabas, gitaru i

klavijature i nastavqa svoju

odiseju. Ko zna - mo`da ga i le-

|a, jednog dana, popuste...

¥ Goran DAKI]

- Okrenem se unazad i vidim okean pjesama koji je nestao.

Pojavile su se kao visibabe, ali - visibaba ko visibaba

- lijepa je i miri{e, ali samo desetak dana. Nakon toga

uvene. Do sqede}eg proqe}a. Tako je i sa pjesmama,

kaè Zoran Cvijeti~anin

\Iz sje}awa: Cvijeti~anin na jednom od nastupa davne 1973. godine

MUZI^KI SVIJET ZORANA CVIJETIÂNINA

BAS NA LE\A, PA KROZ @IVOT

\Zoran Cvijeti~anin: Pjesma mora

imati du{u

5. i 6. avgust 2006. KULTURA

9

Kwièvna studija Davora

Mili~evi}a PLA[TA-

NICA STIHA, o pra-

voslavnom duhu u savremenoj

srpskoj poeziji, u ne{to druga-

~ijem obliku i pod naslovom

"Pravoslavna duhovnost savre-

mene srpske poezije#, odbrawe-

na je kao doktorska disertaci-

ja na Filozofskom fakultetu

u Bawoj Luci novembra 2004.

godine.

Tako - otpo~iwu}i wenu

"misionarsku# zada}u i pred

{irokim ~itateqstvom - autor

i wegov Izdava~ iznose na da-

we svjetlo rezultate dugogodi-

{wih kwièvnih istraìvawa

"prepletene# sa spoznajama o

pravoslavnoj duhovnosti, od

drevnih vremena do na{eg doba,

po~esto zagluvjelog i slijepog

pred o~iglednim: duhovna di-

menzija po~esto predstavqa

"kalauz# zna~ewa poezije, ali i

sama poezija prilaè zrnce

smisla na "gra|evinu# sveop-

{te tvorevine, po kojoj se tuma-

~imo i postojimo. Tim zna~aj-

nije je pregnu}e da se jedna u

osnovi uskospecijalisti~ka

kwiga (kwièvno-teorijska

studija), po prirodi stvari

usmjerena stru~noj i "fahov-

ski# zainteresovanoj publici,

stavi na uvid svima onima {to

i dan-danas jo{ uvijek osje}aju

va`nost pjesni~ke rije~i ali i

wene duhovne-religiozne "stra-

ne#. Pisana jezikom razumqi-

vim i "gipkim# (uz obiqe sti-

hova - znala~ki odabranih "ilu-

stracija# autorovih teorijskih

uvida), lakim stilom; "~itqi-

va# bez napora iako ponire u

dubine i su{tine (samih po se-

bi) pomalo apartnih sfera, ova

vrijedna kwiga je istovremeno

i "vodi~# kroz zaku~aste pute-

ve poetske i religiozne misa-

onosti, ali i PROTUMAÊ-

NI dokument o trajawu i zna-

~ewu pjesni~ke "muke sa rije~i-

ma#. Dragocjen "priru~nik# (i

uxbenik?) u isti mah i "profe-

sorima# i "|acima#, a po~esto

i neophodna propratnica svima

onima ~ija je ruka posegnula za

mastilom i hartijom, da o sebi

ostavi traga.

Davor Mili~evi} ro|en je

1960. u Sarajevu. Diplomirao je

na Odsjeku za op{tu kwièv-

nost, scenske umjetnosti i bi-

bliotekarstvo Filozofskog

fakulteta u Sarajevu, gdje je do

1992. radio u Institutu za kwi-

èvnost. Postdiplomske studi-

je zavr{io je na Filolo{kom

fakultetu u Beogradu, a dokto-

rirao na Filozofskom u Bawoj

Luci. Od 1997. sekretar je u

Srpskoj pravoslavnoj eparhiji

kanadskoj i urednik eparhijske

izdava~ke ku}e "Isto~nik#.

Kwièvnokriti~ke radove ob-

javquje u brojnim ~asopisima

od 1985. godine, a objavio je i

zbirku poezije.

U ~etiri komplementarna

poglavqa (tradicija i vredno-

vawe, potom teolo{ko-poeti~-

ke sinteze i analogije, a vred-

novawe tradicije do kwièv-

nokriti~kih analiza) ispitu-

je se sistem pravoslavnih vri-

jednosti i neposredni kwièv-

noistorijski okvir savremene

srpske poezije, eti~ko i este-

ti~ko u aktuelizaciji tradici-

je, uz markirawe kqu~ne pozi-

cije kosovskog poeti~kog upo-

ri{ta nacionalne poezije u

hri{}anskom konceptu istori-

je. Sa kod nas neuobi~ajenim po-

znavawem dominantnih zapad-

nih poetika, Mili~evi} se uka-

zuje kao samosvojan autorski

"glas#, ~ijim tuma~ewima se i

savremeni srpski pjesni~ki iz-

raz smje{ta u kontekst svjetske

duhovnosti i literature, pored

nagla{enog isticawa duhovne

osnove uo~enih RAZLIKA.

Prate}i dosqedno KONTINU-

ITET srpske lirike (od ep-

skog do savremenog perioda

"dekonstrukcije#), Mili~evi}

najvrednije stranice ispisuje

u nadahnutim analizama nepo-

srednih pjesni~kih djela i

ukupnih opusa autora savreme-

ne poezije. Razabirawe niti

pla{tanice stiha na{eg savre-

menog pjesni{tva otkrilo nam

je, dakle, da weno tkawe ~ini

~vrsto isprepletena pre|a na-

slaga nacionalne tradicije, za-

kqu~uje se, uz dodatno svo|e-

we "sudova# da se pra}ewe tih

tragova te{ko moè preduzeti

bez dubokog zagledawa u sebe

i preispitivawa sopstvenih

kriti~kih pozicija. A upravo

kao plod takvog akribi~nog i

dubinskog preispitivawa,

PLA[TANICA STIHA Da-

vor Mili~evi} se pokazuje kao

izuzetan doprinos na{oj teo-

rijskoj i kriti~koj misli u sa-

gledavawu i savremene poezije

ali i vje~no ìve pravoslavne

duhovnosti. I, prilika je na

koncu, da se - kao kruna i ove

kwige - ponovo, stihovima ko-

ji su i predmet "unutra{we#

autorske analize (sa \or|om

Sladojem), zapitamo: Je li to

malo, Otaxbino?

¥ Branko BR\ANIN

AZBUKOVNIK

DUHOVNO ODGONETAWE POEZIJE(Davor Mili~evi}, PLA[TANICA STIHA, studija, }irilica,

tvrdi povez, 325 strana, tira` 500,

"

Zavod za uxbenike

i nastavna sredstva", Isto~no Sarajevo, 2005)

Kad nekoga osumwi~e da je uradio kakvo r|a-

vo djelo, a vi u to ne vjerujete jer ste sigur-

ni da je taj nevin, pa ste spremni da jem~i-

te za wega, re}i }ete metafori~no, ustaqenim iz-

razom, frazemom: stavio bih ruku u vatru za wega.

Stavqawe ruke u vatru ima dugu tradiciju, to

seè jo{ u sredwi vijek. Naime, tada se vjerova-

lo u bo`ji sud, sam Bog je presu|ivao je li neko

kriv ili nije. A postupak utvr|ivawa krivice sa-

stojao se u tome da osumwi~eni iz vatre ili iz

vrele vode golim rukama vadi usijano è-

qezo (maziju), pa ako je kriv - vjerovalo se

- ope}i }e se, a ako nije, pro}i }e bez ope-

kotine. Na osnovu toga je onda dono{ena

i sudska presuda.

Stavqawe ruku u vatru, tj. va|ewe usi-

janog èqeza iz vatre ili iz vrele vode

propisivao je i ~uveni Du{anov zakonik

kao pravdawe po "bo`jem sudu#, a taj obi-

~aj se zadrào u nekim na{im krajevima -

kako je svjedo~io Vuk Karaxi} - sve do kra-

ja 18. i po~etkom 19. vijeka.

Jo{ gore i opasnije od stavqawa ruke

u vatru je stavqawe glave u torbu. [ta zna-

~i izraz staviti glavu u torbu i kako je na-

stao?

Izraz staviti glavu u torbu zna~i iz-

loìti se velikoj opasnosti, ~ak opasno-

sti po ìvot. Mnogi qudi danas "nose gla-

vu u torbi#: u~esnici u ratovima, novina-

ri izvje{ta~i sa rati{ta, ~ak i voza~i au-

tomobila. Ali je ovaj izraz nastao mnogo

ranije, jo{ u sredwem vijeku. Tada je, nai-

me, bio obi~aj da se neprijatequ odsije~e

glavu i to je bio dokaz dobijene bitke ili

dvoboja.

Odsijecawe i no{ewe glava protivni-

ka, pogotovu onih vi|enijih, naro~ito je

bilo ~esto za vrijeme turske vladavine u na-

{im zemqama. Odsje~ene glave su no{ene ve-

zirima u Beograd i Travnik, ~ak i sultanu u

Carigrad. Poznato je da je to uradio Milo{ Obre-

novi} sa glavom vo|e Prvog srpskog ustanka - Ka-

ra|or|e. I Crnogorci su posje~enim turskim gla-

vama kitili prestono Cetiwe; najvrednija me|u

wima bila je glava ~uvenog tiranina Smail-age

êngi}a.

Glave su obi~no no{ene u torbi ili zobnici,

pa je tako nastao izraz nositi glavu u torbi.

Dok se ovi frazemi zasnivaju na glagolu sta-

viti, neki se zasnivaju na suprotnom glagolu - ba-

citi. Takvi su izrazi baciti rukavicu i bacati

drvqe i kamewe na koga.

Baciti rukavicu zna~i: izazvati koga na dvo-

boj ili o{tro se suprotstaviti nekome ili ne-

~emu. Izraz poti~e jo{ iz sredweg vijeka, kada

su vitezovi - zbog povrede ~asti i ugleda - iza-

zivali protivnika na dvoboj tako {to bi mu ba-

cili u lice rukavicu. Tako su - poznato je - ì-

vot izgubila dva najve}a ruska pjesnika: Pu{kin

i Qermontov.

¥ Milorad TELEBAK

ZA[TO SE KA@E

STAVITI GLAVU U TORBU

Izraz staviti glavu u torbu zna~i izloìti se velikoj

opasnosti, ~ak opasnosti po ìvot. Mnogi qudi danas

"

nose glavu u torbi": u~esnici u ratovima, novinari

izvje{ta~i sa rati{ta, ~ak i voza~i automobila

\ Kara|or|e: Odsje~ena mu je glava

i stavqena u torbu

Usvjetskoj literaturi

mo`da nema kwièv-

nika ~ija je proza za-

hvalnija podloga za film -

Ernest Hemingvej.

@ivotne teme ispuwene

iskustvom, prefiweni huma-

nizam, jasni likovi, suvisli

ìvotni zapleti i najzad, ~a-

rolija Hemingvejevog jedno-

stavnog, svedenog a mo}nog

proznog kazivawa, koja se u

ma{ti ~itaoca preta~e u

filmske

slike.

Ekra-

nizacije

Hemigve-

jevih ro-

mana su

se svoje-

vremeno

prihva-

tili re-

d i t e q i

klasici

Holivuda:

Sem Vud

( " K o m e

zvono zvo-

ni#, 1943),

H a u a r d

H o k s

("Imati

i nema-

ti#, 1947),

H e n r i

K i n g

("Swego-

vi Kili-

manxara#,

1950), Xon

Starxis ("Starac i more#,

1958), Daglas Sirk ("Avantu-

re mladog ~ovjeka#, 1961) i

mnogi drugi. Zato nije neo-

bi~no {to su svi filmovi ra-

|eni po Hemingveju, uz neiz-

bje`ne i poèqne preinake i

odstupawa, veoma dobri, ~ak

odli~ni filmovi.

Ali ono {to je jo{ vi{e

pro{irilo uspjeh ovih fil-

mova i doprinijelo wihovoj

popularnosti bio je i promi-

{qen izbor glumaca.

U ve}ini svojih romana,

Hemingvej je glavni lik on

sam, u prvom licu. Lik pisca

su na ekranu tuma~ili Gari

Kuper, Gregori Pek, Rok Had-

son i Ri~ard Bojmer. A slav-

nu ekipu "kast# (glumi{ta)

dopunili su i Spenser Tresi,

Hemfri Bogart, Ingrid

Bergman i Lorin Bekal.

Vjerovatno najboqi film

po prozi Hemingveja je onaj

poodavno zanemareni - Star-

xisov "Starac i more#.

Kubanski ribar Santjago

ulovi ogromnu sabqarku, ri-

bu svog ìvota, a onda je iz-

jedu grabqive ajkule. Pri~a

podsje}a na onu Melvilovu

biblijsku basnu o sukobu ~o-

vjeka i prirode, u kojoj kape-

tan Ahav beskrajno uporno

goni bijelog kita imenom Mo-

bi Dik. Ali u Hemingvejevom

pripovijedawu ima i jo{ ne-

{to - neka ~italac gledalac

odgonetne {ta.

"Starac i more#, Starxi-

sovo remek-djelo, je i vrlo

neobi~an film - film za glu-

vonijeme. Dijaloga gotovo i

nema. ûdesna slika - foto-

grafija i montaà zbore ono

{to ni rije~i ne mogu. Jed-

nostavno, jasno a duboko - He-

mingvej na ekranu.

¥ Velimir BOJKO

KWIGE I FILMOVI - HEMINGVEJ NA EKRANU

SNAGA U POKRETNIM

Ekranizacije Hemingvejevih

djela radili su klasici

reìje i zato su to veoma

dobri filmovi

\ Ernest Hemingvej: Lovac, ribolovac,

toreador, pisac...

PU[KA

Hemingvej se borio u tri velika rata

dvadesetog vijeka - u onom Prvom, u {panskom

gra|anskom i u Drugom svjetskom ratu. Ali

~etvrti rat, onaj u samom sebi, nije uspio da

preìvi. Razo~aran presahlim idealima za

koje je vojevao, izvr{io je samoubistvo 1961.

godine. O tome je saop{teno kratko, zvani~-

no, a cini~no: pu{ka koju je rasklopqenu

~istio, iznenada je opalila.

BAMBI I VJEVERICA

Lovac i ribolovac, toreador, ratni novinar dopisnik,

kwièvnik, Hemingvej se ènio pet ili {est puta i iz tih

brakova imao diskutabilan broj djece.

A jedan od wegovih sinova je bio Bambi. Tata Hemingvej

je Bambiju darovao jednu od svojih pu{aka "malokalibarka#.

Ali tek kad je Bambi stasao do petnaest godina, tata mu je po-

vjerio i metke. I Bambijev prvi ulov:

- Tata, pogledaj, vjeverica!

- Sine, od sada, sve ono {to ulovi{ mora}e{ i da pojede{.

DRVQE I KAMEWE

Izraz bacati drvqe i kamewe vu~e kori-

jen tako|e iz sredweg vijeka, kada je bio obi-

~aj (ne samo kod nas nego i kod mnogih drugih

naroda: Egip}ana, Jevreja, Grka, Rimqana i

dr.) da se najteì prestupnici: ubice, izdaj-

nici otaxbine, prequbnici i sl. ka`wavaju

kamenovawem. To se ~inilo po ustaqenom ri-

tualu: osu|eni je - pod straòm i u pratwi raz-

jarene gomile - izgowen iz grada, {to je sim-

bolizovalo i wegov izgon iz zajednice prema

kojoj je pogrije{io.

Tamo negdje, izvan grada, svi prisutni su

uporni i u zanosu bacali na wega sve ~ega su

se dohvatili (drvqe i kamewe) sve dok izgna-

nik ne bi izdahnuo. Zatim su se svi, moralno

rastere}eni, vra}ali ku}i.

Danas se na prokaènog ne baca, bukval-

no, drvqe i kamewe, ali se zasipa bujicom ri-

je~i, kritikuje, napada, osu|uje...

SLIKAMA

5. i 6. avgust 2006. ZANIMQIVOSTI

11

Stanovnici havajskog arhi-

pelaga vijekovima su ì-

vjeli izolovani od ostat-

ka svijeta sa svojom kulturom,

plemenskom organizacijom i obi-

~ajima. U vrijeme kada su iz Evro-

pe po~eli dolaziti prvi istraì-

va~i Havaji su se polako po~eli

otvarati prema svijetu i nuditi

mu svoja bogatstva, a prije svega

{e}er. Krajem devetnaestog vije-

ka Havaji su bili

mo}no kraqevstvo

{to nije odgovara-

lo Sjediwenim Am-

eri~kim Dràvama.

Tada, kao i sada u

raznim dijelovima

svijeta, ameri~ka

administracija je

odlu~ila da "uvede

demokratiju#.

Kada je krajem

1872. godine umro

kraq Kamehameha

Peti, najvi{e havaj-

sko plemstvo, koje

je bilo zaduèno za

izbor nasqednika

krune ako pokojni

kraq nije nikog

imenovao za nasqed-

nika, sastalo se da

izabere novog monarha. Izbor je

pao na princa Vilijema Lunali-

la. Novi kraq se nikada nije oè-

nio iako je neko vrijeme bio vje-

ren. Imao je mnogo stranih sa-

vjetnika ali je bio poznat i po

brizi za svoj narod. Nakon mawe

od godinu dana i on je umro a sum-

walo se da je otrovan upravo zbog

velike popularnosti u narodu,

{to nekima nije odgovaralo.

Plemstvo se ponovo sastalo

i za novog kraqa izabralo Davi-

da Kalakaua, plemi}a koji je bio

veoma obrazovan i jednako dobro

se osje}ao u dru{tvu Havajaca kao

i stranaca. Ali, biv{a kraqica

Ema, udovica Kamehamehe Petog,

smatrala je da ima ve}e pravo na

prijesto nego Kalakau. Wene pri-

stalice nisu bile zadovoqne iz-

borom novog kraqa i pokrenule

su pobunu. Kraq je u pomo} po-

zvao britanske marince i pobu-

na je vrlo brzo ugu{ena.

Kalakau je 1874. godine otpu-

tovao u Va{ington kako bi pre-

govarao o novom trgovinskom ugo-

voru. Americi je trebao havajski

{e}er, a Havajima je trebao ame-

ri~ki novac. Novim ugovorom

kraq je namjeravao da podigne

ugled monarhije,

ali to nije odgo-

varalo stranim

biznismenima.

Pregovori su tra-

jali godinama i

sve se ponovo vra-

}alo na staro sta-

we. ̂ ovjek po ime-

nu Robert Vil-

koks pokrenuo je

pobunu protiv

potpisanog novog

nazvanog "Bajo-

netski ustav#. Po-

buna je slomqena

a Vilkoks je po-

stao heroj za ha-

vajski narod. Na

su|ewu je porota

Vilkoksa proglasi-

la nevinim.

Kalakaua su wegovi podani-

ci optuìvali da tro{i previ-

{e novca za provode u stilu

evropskog plemstva. Tokom we-

govih dugih odsustvovawa iz dr-

àve kao regent je vladala

wegova sestra Liliuokala-

ni. Tokom posjete San Fran-

cisku 1891. godine, kraq je

umro od bolesti bubrega.

Naslijedila ga je sestra

Lidija Liliuokalani, po-

sqedwa kraqica Havaja. Od-

gajana u najvi{im {kolama

poznavala je nekoliko jezi-

ka a engleski je govorila bez

naglaska. Voqela je jahawe a

bila je i izuzetno muzi~ki

nadarena. Udala se za Xona

Dominisa, sina ameri~kog

pomorskog kapetana, ali brak

nije bio sretan jer nisu ima-

li djece.

Kada je postala kraqica

bilo joj je preko 50 godina i do

tada je imala iskustvo u vladawu

tokom odsustva svog brata. Wen

suprug je postao guverner Oahua

i Mauija, ali nije dugo uìvao u

tituli. Umro je nekoliko mjese-

ci nakon krunisawa. Liliuokala-

ni se nikada vi{e nije udala.

Kao nacionalista, kraqica

je poku{ala da promjeni "bajo-

netski Ustav# i donese novi, ko-

ji bi bio od ve}e koristi za ha-

vajski narod. 1892. godine potpi-

sala je zakon kojim je bilo dozvo-

qeno trgovawe opijumom, {to je

odgovaralo Kinezima ali ne i

Amerikancima. Kraqica se po-

zvala na "bajonetski Ustav# ko-

jim je odre|eno da monarh nema

pravo da ukine zakon nego tre-

ba da potpisuje sve {to pred we-

ga do|e.

Amerikanac Xon Stivens je,

zajedno sa drugim strancima, or-

ganizovao pobunu i kraqica je

svrgnuta u januaru 1893. godine.

Privremena vlada je preuzela

vlast na Havajima. Princeza Ka-

iulani je oti{la u Va{ington

kako bi od predsjednika SAD

Gruvera Klivlenda zatraìla

pomo}. Klivlend je u govoru

pred Kongresom pobunu nazvao

"zloupotrebom u ime i za mo}

SAD# i o{tro osudio svrgava-

we kraqice. Kada su mu podni-

jeli prijedlog za aneksiju Hava-

ja, odbio je da ga potpi{e.

Godine 1894. uspostavqena

je Republika Havaji a ve} idu-

}e godine Robert Vilkoks je po-

digao bunu i traìo povratak

kraqice Liliuokalani. Pobu-

wenici su uhap{eni i osu|eni

na smrt ali ih je spasila inter-

vencija ameri~ke vlade.

Kraqica je uhap{ena i op-

tuèna za zavjeru. Osu|ena je

na pet godina te{kog rada i

abdicirala je 1885. godine. Do

smrti je ìvjela na Havajima

i prisustvovala svim dràvnim

sve~anostima. Odbila je da pri-

sustvuje ceremoniji skidawa ha-

vajske i dizawa ameri~ke zasta-

ve ~ime je obiqeèna aneksija

wene domovine.

Liliuokalani je umrla 1917.

godine u Honoluluu, u 79. godini

ìvota. I danas je pamte po we-

nom muzi~kom djelu jer je napisa-

la i komponovala preko stotinu

pjesama me|u kojima je i poznata

"Aloha Oe#.

Havaji su 1900. godine pro-

gla{eni ameri~kom teritorijom

a 1959. godine su progla{eni 50.

saveznom dràvom. 1993. godine

predsjednik SAD Bil Klinton se

zvani~no izvinio zbog u~e{}a

SAD u svrgavawu Kraqevstva Ha-

vaji.

¥ Pripremio

Mladen RAGOJLOVI]

USTAV

Godine 1887. nekoliko sto-

tina stranaca osnovalo je taj-

no udruèwe "Havajska Liga#

koje je kraqa, prijetwama da

}e se povu}i iz posla na ostr-

vima, natjeralo da potpi{e

novi Ustav, koji je, zbog na-

~ina na koji je potpisan, na-

zvan "bajonetski Ustav#.

Ovim zakonskim aktom kraq

je izgubio dio svojih povla-

stica i postao je figura a bi-

jelcima je dato pravo glasa-

wa na izborima. Japancima,

Kinezima i drugim azijskim

narodima, koji su godinama

ìvjeli na Havajima, to pra-

vo nije bilo dato.

Beskrajne plaè na Havajima

Havajska ostrva

Da bi motor mogao da

se temeqito ispita,

prvo treba da se uga-

si i ohladi. [to vrijeme

vi{e proti~e, tragovi qud-

skih djela i nedjela su ne~i-

tqiviji, ali mo`da upravo

zato i nepresu{no vrelo

interesa i izazova - ne sa-

mo za istorijske, ve} i dru-

ge analize.

Kako je mladi kapetan

Bonaparta 1793. godine tak-

ti~kim rasporedom svoje

artiqerije, izbacio Engle-

ze iz luke-tvr|ave Tulon -

to je i danas zanimqivo, ali

samo u vojnim akademijama.

A za{to je taj isti Napole-

on 1812. godine krenuo pro-

tiv Rusije - ova invazija je

tema za istori~are.

Biografija istorijske

li~nosti nije samo ono {to

je ~ovjek ~inio ili nije, ve}

analiti~ki, promi{qeni po-

ku{aj da se doma{i misaona

pozadina wegovih postupaka.

Mo`da je testament, kao

i biografija bilo ~ija,

kompilacija -sinteza do-

brih i zlo~estih misli, ̀ i-

votnih djela i nedjela. Du-

hovna oporuka koju je Napo-

leon ostavio sinu-jedincu

Orli}u je glasila: "Dovr{i

moje djelo u Evropi ili se

ja odri~em o~instva.# (?!)

Materijalni Napoleo-

nov testament, oporuka one

hridi u Atlantiku, je vi-

{estruk - sinu Orli}u, maj-

ci, supruzi Mariji Lujzi,

svojim biv{im oficirima

i vojnicima, jednom qeka-

ru, koji je, "iako doktor,

najmoralniji ~ovjek na svi-

jetu#. Napoleon je odre|e-

ne stvari ostavio i svojim

nekada{wim sobarima, ku-

varima, kowu{arima - i En-

glezima: "Mene je uni{ti-

la engleska oligarhija, ali

mene }e zato da osveti en-

gleski narod, koji sam odu-

vijek volio i cijenio.#

Na spisku "uìvalaca#

Napoleonove imovine, te-

stamentom su se na{le i ne-

ke dojkiwe sa wegove rodne

Korzike, kao i onaj stari

general iz Tulona, koji mu

je povjerio prvu komandu.

Ali u tom darovawu ni-

su bile samo Napoleonove

li~ne stvari od vrijedno-

sti, ve} i sve ono {to je we-

gova osvaja~ka vojska uzgred

"izuzela# iz evropskih ze-

maqa i iz Rusije - zlatno

posu|e i namje{taj iz Mo-

skve, jedan posjed na otoku

Elbi, srebro im Milana i

Be~a, ìva iz Slovenije.

Posqedwe rije~i impe-

ratora na izdisawu bijahu

ove:

- France... Tete darmee...

[ta je Napoleon kazao?

Francuska i wen prvi voj-

nik. Ali {ta je on u tom ~a-

su mislio - pitawe ne samo

za biografsku, no za sveko-

liku analizu.

¥ Velimir BOJKO

[IROK KRUG DAROVANIH

Havaji su 1900. godine progla{eni ameri~kom teritorijom,

a 1959. godine su progla{eni 50. saveznom dràvom. 1993.

godine predsjednik SAD Bil Klinton se zvani~no izvinio

zbog u~e{}a SAD u svrgavawu Kraqevstva Havaji

ORLI] OTROVAN

Napoleon je imao sina-

jedinca, Orli}a (1811-

1832), kojem nije ba{tinio

samo ono duhovno, ve} i ma-

terijalno.

Napoleon u oporuci:

"Orli}u ostavqam svoj sta-

ri vojni~ki krevet, mamu-

ze, moju sabqu koju sam no-

sio u bici kod Slavkova

(Austerlic), moj ~asovnik-

budilnik koji sam "ponio#

iz Potsdama i koje{ta jo{.

Ovo je moja mala zaostav-

{tina sinu - koji }e sutra

preporoditi svijet#.

Pretpostavqa se da je

Orli}, koji je bio pod

"sponzorstvom# austrij-

skog kancelara Meterniha,

svoj mladi ìvot zavr{io

- otrovan.

POSQEDWA KRAQICA HAVAJA

KA@U DA JE ISTINA

NAPOLEONOV TESTAMENT - DIOBA LI^NIH STVARI (2)

Stevo [olaja, magistar filo-

zofije i doktor natjuropati-

je, ro|en je 4. septembra 1937.

godine u Bawoj Luci. Godine 1965. za-

vr{ava Filozofski fakultet u Be-

ogradu, dobija stipendiju francuske

vlade i odlazi u Pariz u kojem je os-

tao do danas. Po~etkom osamdesetih

pro{log vijeka okon~ao je petogodi-

{we {kolovawe na Evropskom ko-

lexu za higijenu i prirodnu medici-

nu. Od tada se bavi natjuropatijom

ili prostije re~eno funkcionalnom

medicinom. Danas je zaposlen u jed-

noj privatnoj laboratoriji u Pari-

zu gdje studentima predaje funkcio-

nalnu medicinu.

- Krajem sedamdesetih nisam

mogao dràti kist, toliko je mo-

ja bolest, astma, uzela maha. Morao

sam prekinuti moju veliki qubav-

slikawe. Po~ele su me kosti bo-

qeti, glavoboqa je bila neizdr-

ìva! [to su me vi{e lije~ili

sve sam bio bolesniji, govorili su

mi da je astma nasqedna. Tada je, iz-

gleda, sam Bog htio da otkrijem

prirodnu ili funkcionalnu me-

dicinu. Moje zdravstveno stawe se

mnogo poboq{alo, nakon {to sam

promijenio na~in ishrane - pri~a

[olaja.

Nakon okon~awa studija, u

SAD je usavr{io tajne tzv. natju-

ropatije. Harvard je novi tip u me-

dicini-natjuropatiju ili ortomo-

lekularnu medicinu usvojio nakon

~uvenog predavawa dvojice vrhun-

skih natjuropata @ozefa Pice-

roa i Majkla Murea.

- Funkcionalan medicina po-

~iva na ~etiri principa: priroda

lije~i, ne unositi {tetnu supstan-

cu u organizam, traìti uzrok bole-

sti, a ponekad ~ak i uzrok uzroka i -

u~iti qude zdravom ìvotu - pri~a

Stevo.

Naziv ortomolekularna predlo-

ìo je Amerikanac Linus Poling

dvostruki dobitnik Nobelove nagra-

de, za hemiju i za mir.

- Wegova teza je bila {to vi{e

Ce-vitamina unositi dnevno u orga-

nizam, odnosno 18 grama iz vo}a i po-

vr}a, a posebno svjeè paprike! De-

viza mu je bila "pravi molekul u pra-

voj dozi na pravo mjesto#! Ortomole-

kularna medicina se oslawa na vi{e

nauka, biohemiju, fiziku, kvantnu

fiziku, biologiju, sociologiju, psi-

hologiju, ~ak i kosmologiju - kaè

Stevo.

Natjuropati kaù da su mozak i

probavni takt u neprestanoj, neras-

kidivoj vezi.

- Mozak mijewa hormonalni si-

stem, emocije odre|uju funkcionisa-

we hormona, a opet hormone stvaraju

supstance prehrambenih proizvoda

koje unosimo u organizam. Ina~e, nije-

dan hormon se ne gradi od ìtarica.

Zato je potrebno jesti {to vi{e me-

sa, ako je mogu}e vi{e ribe, a poseb-

no vo}a i povr}a, {to mawe ìtari-

ca. Sve bolesti po~iwu probavnom

traktu. U zavisnosti od na~ina is-

hrane dobija se infekcija, bolest, jer

se u organizam unose nezdrave, hemij-

ske supstance koje }e aktivirati opa-

sne bakterije. Tako se meni desilo,

bio sam alergi~an na mlije~ne pro-

izvode, odnosno bjelan~evine iz mli-

jeka, obja{wava [olaja.

Natjuropatija propagira tako-

zvani paleolitski reìm ishrane.

- ̂ ovjek je po~eo da obolijeva ka-

da je otkrio vatru, odnosno kada je po-

~eo da pe~e meso! [to vi{e svjeìh

namirnica unositi u organizam, vo-

}e, povr}e, jaja, ribu, a meso po mo-

gu}nosti kuvano, a {to mawe pe~eno.

Ro{tiq je opasan, naro~ito "gare`#

koja se uhvati na mesu kad zagori.

Pri pe~ewu mesa {e}er se mije{a s

bjelan~evinama, {to je {tetno. Pre-

poru~uje se ro{tiq vertikalnog ti-

pa a ne horizontalnog, da mast koja

pada odnosi voda. Zanimqiv podatak

koji moè biti od koristi qudima je

da je Harvard odredio ~etiri namir-

nice kao izuzetno {tetne. To su {e-

}er, mlije~ni proizvodi, kafa i ~o-

kolada.

Sve ovo s tawirom ne bi bilo od

koristi, ako u mozak unosimo lo{e

informacije! Kako je zdrava hrana

va`na za probavu, tako su i zdrave

informacije va`ne. Riroterapi te-

rapija sa osmijehom postoji u mno-

gim bolnicama u Evropi, gdje se bo-

lesnici zasmijavaju. Ideja o ìvotu

je izuzetno va`na. Ako imamo vese-

lu ideju, misao, osje}awe koje prima

na{ mozak, a uz to zdravu hranu u ta-

wiru, ìvje}emo dugo, poru~uje Ste-

vo [olaja.

¥ Draèn GLI[I]

Biv{i imperator: Zato~enik

na Svetoj Jeleni

Stevo [olaja: êtiri

principa za zdravqe

BAWOLUÂNIN STEVO [OLAJA DOKTOR NATJUROPATIJE U PARIZU

Sve bolesti po~iwu u probavnom traktu.

Ideja o ìvotu je izuzetno va`na, ako

imamo veselu ideju, osje}awe koje prima

na{ mozak a uz to zdravu hranu na tawiru,

ima}emo duì ìvot, poru~uje Stevo

RECEPTI ZA DUG @IVOT

PODMLA\IVAWE

Brojsov sok pravi se od 300

grama cvekle, po 100 grama kori-

jena celera, mrkve i crne rotkve

i jednog krompira veli~ine jaje-

ta. Sve to treba procijediti kroz

sokovnik, a onda se dobije ~a{a

soka. Treba piti tri puta dnevno

po ~a{u u toku 21 dana. Taj sok }e

pomo}i organizmu da izbaci sve

toksi~ne, otrovne materije koje se

unose preko industrijske hrane.

Bi}ete mladi poslije ovog soka.

Ina~e, Brojs terapeut natjuropat

iz Austrije je krajem pedesetih i

po~etkom {ezdesetih zavr{io na

sudu zbog svog soka. Optuèn je za

{arlatanstvo, a spasio ga je pred-

sjednik Austrije koji je posvje-

do~io da mu je Brojs izlije~io

rak#!

Napoleonova oporuka svjedo~i o porijeklu wegove

materijalne ostav{tine - ratni plijen

iz pokorenih zemaqa Evrope i iz Rusije

5. i 6. avgust 2006.HUMOR I SATIRA

(Karikatura @an Luj GORS)

KA@I MI, KA@I

KAKO DA TE ZOVEM

Posle armije Jovan Kewa-

lo je ìveo u ku}i stri-

ca Jovana. Na novu adresu

po~e da mu stiè po{ta,

uglavnom qubavna, koju je ime-

wak i prezimewak stric, po

navici otvarao. Sinovcu (a i

strini) to je sve vi{e smetalo,

te on ode u op{tinu da podnese

zahtev za promenu li~nog imena.

Slu`benica mu pruì papir

i objasni kako se popuwava. Jovan

brzo unese sve podatke i predade

popuweni obrazac. Slu`benica

uze da ga proveri, u rubrici "Ime

i prezime"

vide da stoji "Stevan

Kewalo", pa mu re~e:

- Ne znam za{to, ali bila

sam ube|ena da }ete mewati

prezime.

*

ÛDA PRIRODE

Una{oj op{tini radio je

\oka poznat po tome {to

je celog ìvota sa svojom

ven~anom suprugom bio na "vi", a

imao je s wom troje dece.

Op{tinari su to ~esto pre-

pri~avali. Tako je bilo i na nekoj

proslavi, gde je pri~u prvi put

~uo jedan mla|i kolega. On se gro-

hotom nasmeja i jo{ glasnije re~e:

- Koliko bi tek dece imali

da su pre{li na "ti"

?!

*

ZA[TI]ENE VRSTE

Profesorka muzi~kog

Ksenija bila je apsolut-

ni sluhista. Onako in-

trovertnoj, kakvom ju je Bog ve}

stvorio, jako su smetali zvuci,

bilo kakav {um. Za nesre}u,

ìvela je u zgradi ispred koje

je izraslo ogromno drvo ~ije

grawe je sve ~e{}e udaralo u

wene prozore. Posle ko zna ko-

je po redu neprospavane no}i

ona se javi Gradskom zelenilu

sa zahtevom da se drvo pose~e.

Referent je pa`qivo saslu{a,

upita za adresu, re~e da sa~eka

i ubrzo saop{ti:

- Naàlost, ne moèmo da

vam iza|emo u susret. Pred

va{om ku}om je rastavi}, za-

konom za{ti}ena vrsta...

Dovedena do o~aja Ksenija

re{i da mewa stan, te se pre-

seli u obli`wu zgradu, ali ni

tu nije imala sre}e, jer uskoro

primeti podstanare - slepe

mi{eve. Uz pomo} prijateqa

nekoliko puta je uspela da ih

istera, ali oni bi se uvek

vratili. Gadqiva i upla{ena

pri~ama kako slepi mi{evi

no}u vole da sisaju qudsku krv,

javi se preduze}u za dezinsek-

ciju i deratizaciju. Me|utim,

slu`benik je odmah prekinu:

- Naàlost, ne moèmo da

vam pomognemo. Slepi mi{evi

su zakonom za{ti}ena vrsta...

*

REÎ UTEHE

Prole}no popodne. Dve

vreme{ne profesorke

vra}aju se pe{ice iz

{kole, pri~aju}i o neposlu-

{noj deci, umoru, o predstoje-

}em velikom spremawu stana.

Jedna od wih ima crni name{taj

i stalno se àli da }e polude-

ti od bele pra{ine, a druga je

te{i re~ima:

- Ma, pusti pra{inu, sre-

di}e se to samo od sebe... Jo{

malo, pa je ne}e{ videti...

¥ Aleksandar [EVO

- I Amerika i Evropa su is-

pred nas. Pali!

- U rje{avawe goru}ih prob-

lema na Balkanu Amerika je

u{la sa toliko ̀ ara da je odmah

planulo.

- Ta{ta mi je pravo blago.

Ne}u se smiriti sve dok je ne za-

kopam.

- Brak je najbrì na~in da

se pomirite sa sudbinom.

- Nekada se ratovalo zbog

èna, a danas se ratuje s wima.

¥ Nedeqko BLA@I]

***

- Poslije zavr{etka su|ewa

nije saop{teno koliko je do-

bio - sudija.

- Do{lo mu je iz dupeta u gl-

avu. Sad su stvari na svom mjestu.

- Uzela je stvar u svoje ruke.

Bi}e napeto.

- Alimentacija je porez na

minuli rad.

- Ne okre}i se, sine! Nema{

{ta vidjeti.

¥ Neboj{a BOROVINA

***

- Nisam video batini kraj,

ve} onom ko je dobio.

- Sasecajmo kriminal u ko-

renu. Od glave.

- Ratove smo uvek vodili na

svom terenu. Da `rtve ostanu u

svojoj zemqi.

- Smrtna kazna je imala

prednost nad doìvotnom ro-

bijom. Osu|eni je mogao isko-

ristiti i posledwu èqu.

¥ Danica MA[I]

***

- I kad gradi{ kule u obla-

cima naplate ti zemqarinu.

- Borio sam se protiv "bele

kuge"

i sada pla}am alimenta-

ciju.

- Kad podavi{ zajmodavce

ispliva}e{ iz dugova.

¥ Vladimir KUSOVAC

***

- Danas je takvo vreme

da ~ovek moè sasvim po{-

teno da ìvi od nepo{tene

zarade.

- Da nam je neko rekao da ne

moèmo glavom kroz zid, mogli

smo odmah da stavimo {lemove.

- Nema ni{ta lep{e nego

kad su bra}a slo`na - oko

podele imovine.

- Jo{ uvek je najlak{e up-

reti prstom na mangupe u tu|im

redovima.

- Bolestan optimista i u

vampiru vidi za sebe perspek-

tivu.

- Nije istina da nam je

krenulo. Samo nas vuku za nos.

¥ Nikola STANKOVI]

***

- Vo na ~elu dràve je prvi

me|u jednakima!

- Vo|i su ~ak i na komemo-

rativnoj sednici vikali

"@iveo"

!

- Mito je deo dogovorne

ekonomije!

- Nau~i}u ribu da pliva, jer

ja sam ekspert!

- Jeste beski~mewak, ali je

zmija!

¥ Igor @IVKOVI]

***

- Politi~ari svoju ide-

ologiju name}u samo onima ko-

ji je ne prihvataju.

- Ni ministrima nije lako,

sa svih strana su ih pritisle

privilegije.

- Kod nas su postignuti na-

jve}i uspesi tamo gde se ni{ta

ne radi.

- U na{oj dràvi postignu-

ta je ravnopravnost izme|u nar-

oda i prosjaka.

- Od kada je u Srbiji ukin-

ut rad, ukinuti su i {trajkovi.

- Nije ni{ta ~udno {to ih

ne razumemo, oni se trude da

budu nerazumni.

- Pravi}emo mi wih od bla-

ta. Samo su nam to i ostavili.

- Mrtav patriota ne ide u

raj, ve} u zemqu, jer voli

otaxbinu.

¥ Zoran MATI]

Aforizmi

Pripremio

Goran KQAJI]

FABRIKA

Ostala je sumorna i sama

ne ~uje se radni~ka galama

sve je pusto, sve je ogoqelo

direktora na{ih to je djelo.

*

Sve su ìvo rasturili

radnicima otkaze dali

plate {to smo zaradili

u svoje xepove strpali

*

A sad se ti direktori

u fabrike vra}aju

kupuju ih k'o od {ale

jednim evrom pla}aju.

*

Fabrike }e obnoviti

i rodbinu svoju zaposliti

sve od znoja i na{ih plata

a radnicima zatvoriti vrata.

¥ Bojin GLIGORI]

OAmerici su pri~ali baj-

ke oni koji tamo nikada

nisu ̀ ivjeli. Oni rje|i,

koji su ìvjeli pa preìvjeli,

pri~aju druga~ije. Ali, kad ti

nije dobro tu gdje si, drugdje ti

se ~ini boqe. Tako je i doktor

Aleksije rije{io da se preba-

ci preko bare da ode trbuhom za

hqebom, da traì posao u Ame-

rici. Stiè u Ameriku i spusti

vre}u pored sebe, kad stiè kod

jednog gazde da traì posao.

- [ta vam je u ovoj vre}i? -

pita Amer.

- Diplome - re~e ponosno

na{ {kolac.

- Xon, odmah ovamo! - re~e

gazda. - Hitno prona|ite na{eg

Ma~ka!

- U redu, {efe, za{to vam

treba?

- Da mu veète ove diplome

o rep!

Uradi Xon svoj dio posla, a

gazda pita kandidata {ta zna da

radi, jer kod wih nije va`no ka-

kve diplome ima{, nego {ta

zna{.

- Znam da muzem kravu i ov-

cu, a ponekad i kozu, ako nije

mnogo vrtqiva. Znate, kad sam

bio mlad na selu, majka me je tje-

rala da to radim.

- Za{to samo jednu kravu,

jednu ovcu, jednu kozu?

- Nije }a}a imao vi{e od jed-

ne - odgovori kao na ispitu.

- Vrlo dobro! Dakle, farmer

ste, o-kej! Da li znate jo{ ne{to?

- Prodajem na pijaci robu,

cigarete, alkohol, a moè i tek-

stil bez podataka o porijeklu...

Za narkotike gazda rekao da ne

priznajem.

- O.K., zna~i i trgovac. Li-

jepo. Da slu~ajno jo{ ne{to ne

znate da radite iako je i to pre-

vi{e za na{e pojmove?

- Znam da radim na dva rad-

na mjesta; jednim dijelom u dr-

àvnom sektoru, drugim u pri-

vatnom... Vodim apoteku.

- Auh, mnogo, mnogo... Da slu-

~ajno jo{ ne{to?

- Kod Pere molera nau~io

sam molerske, stolarske, zidar-

ske radove...

- Dosta, dosta, i previ{e -

hvata se za glavu Amer. - Bi}e-

te primqeni kao farmer; gaji-

}ete stoku, musti, prodavati,

odrà- vati objekte. O-kej?

- Ali, ja sam i qekar - kaè

na{ stru~wak.

Amer jauknu kao da je ispred

sebe ugledao Indijance s kopqi-

ma umo~enim u smjesu otrova i

onesvijesti se. Xon pritr~a ga-

zdi, ali ovaj ni da mrdne. Pita

onda Aleksija {ta je rije{eno:

- Primqen sam da radim kao

qekar - odgovori spremno.

- O kej, uvijek sam slu{ao

svoga {efa. Idite pravo na

farmu!

Tako je na{ stru~wak na{ao

posao u tu|ini.

¥ Slobodan JANKOVI]

12

ZAKLETVA

Kroz zavjese neke dimne

odjekuju zvuci himne

dok regruti stoje mirno

neki ~udan vjetar pirn'o.

Sad su takvi do{li dani

ne zna vojska {ta da brani

zakletva bi pro{la ~udna

da nam vojska nije budna.

Sje}awe nam jo{ je taze

na zakletve {to se gaze

kad se krene da se bije

do zakletve nikom nije.

U ~ijoj se ludoj glavi

zajedni~ki stroj sad pravi

svaki redov u tom stroju

zakletvu }e vikat svoju.

¥ Miladin BERI]

Minigrami

ISTERIVAWE

Ne moè{ iz vola

Isterati |avola.

NAROD

O, Boè,

Ostadosmo bez koè!

HIROVITI

Nemamo mira

Zbog policijskog hira.

METROPOLA

Grad

Smrad.

PARLAMENT

Od re~i

Sve zve~i.

POLICAJAC

Nema ve}ih lepotica

Od slu`benih lisica

PRIRODNO

Postao luda

Bez truda.

¥ Mi}a M. TUMARI]

MAJKA

PRAVOSLAVNA

Majka slavna

Majka pravoslavna

Majka mila

Sve nas je podojila

Sve nas digla

Sve odgojila

Od Urala

Do Drvara

Od Petrograda

Do Beograda

Od Vladivostoka

Do Sofije i Atine

Svud su wene

Niti fine

Kaqingrad, Novi Grad

Wezin je rad

*

Majka mila

Majka slavna

To je na{a

Majka Pravoslavna!

¥ Goran KQAJI]

DUGO PAM]EWE

Pamtimo cezare, kaligule,

kraqevske gegule, zagule,

pam}ewa jo{ bi}e

za bu{ovane, solan~i}e!

Dok sviraju simfonijski

bombarderi klintonijski,

milosrdni an|el~i}i,

se}awe }e i vas sti}i!

Sve satrape, hitlerice,

holbru{ke vokerice,

pamti}emo, gajim nadu,

sto godina i hiqadu!

Solana je srpsko ime,

pamtimo to, pobratime!

E{daune, delponti{e

pamti}emo ponajvi{e!

Pogaèni vojnom ~izmom,

demokratskim cezarizmom,

Srbi kratko pamte mo`da,

vas }e dugo akobogda!

*

STUDIJA

IZVODQIVOSTI

Vlastodr{ci iz Srbije,

ko iz neke nedo|ije,

moqakaju, qube stopu:

Primite nas u Evropu!

Evropqani u Evropi,

bi}e sami sebi gosti,

kad evropska banda sklopi

studiju izvodqivosti!

Pa }e malo sa~ekati

da Srbija najzad shvati:

sve {to traè mora dati,

napola }e da se skrati!

Posle }e nam biti krivo

{to smo stigli na taj nivo!

Ono {to je izvodqivo

moè biti {kodqivo!

¥ An|elko ERDEQANIN

AMERIKA

- U ratu su se neki borili kao lavovi. Odmah su se bacili

na plijen.

¥ Nedeqko BLA@I]

TO[INE PRIÊ

5. i 6. avgust 2006. KOLA@

13

1. Prijestonica cara

Du{ana bila je u:

a) Prilepu

b) Prilepcu

v) Prizrenu

2. Bosanski ban 1250. godine bio je:

a) Kulin ban

b) Prijezda

v) Tvrtko

3. Prima nota je:

a) kwiga blagajne u kwigovodstvu

b) muzi~ka oznaka za ponavqawe

v) prvi nasqednik prijestola

4. Hiqaditi dio datog broja je:

a) teflon

b) mikron

v) promil

5. Rabat je glavni grad:

a) Maroka

b) Tunisa

v) Alìra

6. Regata je takmi~ewe u:

a) bo}awu

b) grupnom pjevawu

v) jedrewu

7. "Na zapadu ni{ta novo#

napisao je:

a) Hemingvej

b) Man

v) Remark

8. Rinologija je nauka o bolestima:

a) nosa

b) u{iju

v) o~iju

9. Sredwovjekovni vitez ili:

a) ritornelo

b) riter

v) ritorno

10. Kosougli paralelogram je:

a) romboedar

b) romboid

v) rombopolid

11. Prvi vladar grada Rima bio je:

a) Rem

b) Romul

v) Romul Avgustul

12. Rondo je termin u:

a) vajarstvu

b) arhitekturi

v) muzici

13. Rubin je:

a) dijamantni karbonat

b) aluminijum-oksid

v) ugqenikov peroksid

14. Od {e}erne trske pravi se:

a) {eri

b) pun~

v) rum

15. Slovenske mitolo{ke demonske

djevojke su:

a) Rusalke

b) Vestalke

v) Odaliske

16. Branko Radi~evi} je ro|en u:

a) Sremskim Karlovcima

b) Slavonskom Brodu

v) Sremskoj Mitrovici

17. Samsonova snaga bila je u:

a) kosi

b) o~ima

v) nogama

18. Protivnici fariseja bili su

a) Filistejci

b) Hebrejci

v) Sadukeji

19. "Kritiku dijalekti~kog uma#

napisao je:

a) @an-Pol Sartr

b) @an Kokto

v) @ak Ofenbah

20. Qudski lik sa kowskim repom i

jare}im rogovima je:

a) kentaur

b) satir

v) minotaur

KVIZ

Odgovori:

1-v, 2-b, 3-a, 4-v, 5-a, 6-v, 7-v, 8-a, 9-b, 10-b, 11-b, 12-v, 13-b, 14-v, 15-a, 16-b, 17-a, 18-v, 19-a, 20-b.

Provjerite

svoje znawe

Rajko PU[I]

Ovan (21.3 - 20.4)

Povoqne okolnosti uti~u na

dovr{avawe ranije zapo~etih stvari.

Postoji {ansa da dobijete javno priz-

nawe za trud. Moralna satisfakcija

prija, a tek nov~ana...

Posao: Mnogi Ovnovi se u toku ove sedmice spre-

maju za put. Ukoliko taj put ne realizujete, kon-

taktira}ete sa inostranstvom. Komunikativan i us-

pje{an period.

Zdravqe: Nervni sistem je napregnut, pa su poèqni

opu{tawe i odmor. Problemi sa sluhom i grlom

prolaznog su karaktera. Ne pani~ite!

Qubav: U vje~itoj trci za poslom, zanemarujete vo-

qenu osobu, pa je emotivni ìvot prili~no prazan.

Mo`da vas partner ne stimuli{e dovoqno? Ne{to

tu ne {tima.

Bik (21.4 - 20.5)

Funkcioni{ete izuzetno dobro, jer

ste uspjeli da na|ete zlatnu sredinu

izme|u posla i provoda. Bi}e svega

pomalo. Nije lo{a situacija ni na

planu finansija.

Posao: Konflikt sa saradnicima vi{e je nego stim-

ulativan. Vidje}ete da se rizik isplatio. Postiète

sve {to ste zamislili, ~ak i vi{e od toga.

Zdravqe: Nervoza, stres, strahovi i osje}aj da vri-

jeme uludo tra}ite - lo{e se odraàvaju na zdravqe.

Ukoliko se urazumite, izbje}i }ete probleme sa

srcem.

Qubav: Seksualna energija je jaka. Partner vam spre-

ma prijatno iznena|ewe, a i vi wemu. Puno lijepih

trenutaka i radosti.

Blizanci (21.5 - 20.6)

Kako biste se izvukli iz krize na na-

jboqi mogu}i na~in, poèqno je da

budete diplomati~ni. Sve u znaku kom-

promisa i zavr{etaka. Sa nekim ili

ne~im morate da se mirite.

Posao: Vi{e vremena posve}ujete hobiju nego stal-

nom poslu. Shvatate da vam je on dosadio, jer se

ni{ta epohalno ne de{ava. Blizanci vole prom-

jene.

Zdravqe: Problemi su posqedica pretjerivawa u

hrani i pi}u. Da li ste mo`da razmi{qali o novom

na~inu ishrane? Eto promjene!

Qubav: Sa stalnim partnerom postoji konstantno

rivalstvo, uz verbalna prepucavawa. Ali spontana

avantura vreba u potaji... Ne odbijate takav izazov.

Rak (21.6 - 20.7)

Divno se osje}ate, fantasti~no iz-

gledate. Va{a prelijepa pojava zra~i

{armom i optimizmom, i to zahvaqu-

ju}i blagonaklonim planetarnim uti-

cajima.

Posao: Saradnici nastoje da vas izbace iz takta.

Za divno ~udo, to im ne polazi za rukom. Dovoqno

ste harmoni~ni i jaki, tako da ignori{ete zlonam-

jerne osobe.

Zdravqe: Relativno se dobro osje}ate. Poku{ajte

da zadrìte ovaj stil razmi{qawa i pona{awa, pa

}ete biti ne samo zdraviji nego i sre}niji.

Qubav: Na slavqu ili sjedeqci upoznajete intere-

santnu osobu, ~ak se i zaqubqujete. Ova sedmica je

u znaku romanti~ne qubavi ili ma{tawa o woj.

Lav (21.7 - 21.8)

Trenutno ste u minus fazi. Nedosta-

je vam snaga, pa razmi{qate o tome da

od ne~ega odustanete. Saznawe o tome

da ste odgovorni za sebe i druge zaista

je bolno.

Posao: Zavr{avate gomilu sitnih poslova koji su

vas optere}ivali. Smisao da prenesete drugima

znawe trenutno je nagla{en, pa shodno tome i

funkcioni{ite.

Zdravqe: Malaksalost je posqedica nervirawa i

lo{ih planetarnih uticaja. Poku{ajte da vita-

minskom terapijom prevazi|ete problem.

Qubav: Sre}niji pripadnici znaka "gugu~u# u za-

grqaju voqene osobe. Oni drugi ma{taju o tome.

Glavna pokreta~ka snaga je qubav.

Djevica (22.8 - 22.9)

U fazi ste ekspanzije kreativnih

mo}i. Po{to ste preplavqeni emoci-

jama, mo`da bi okrenutost poeziji ili

~ak pisawu pjesama bilo pravi izazov.

Posao: Niste zadovoqni razvojem doga|aja na

poslovnom planu. Smatrate da zasluùjete boqi

posao i razmi{qate o tome kako da ga prona|ete.

Kolege vas izlu|uju.

Zdravqe: Problemi sa ki~mom ili srcem. Ukoliko

idete na put, mogu}e su povrede. Budite oprezni, ne

nervirajte se.

Qubav: Partner poku{ava da vas odobrovoqi sit-

nom pa`wom ili poklonom. Smatrate da je wegov

potez neadekvatan i doprinosite zahla|ewu odnosa.

Vaga (23.9 - 22.10)

U konfliktu ste sa samim sobom.

Imate problema, ali ne znate kako da

se sa wima izborite. Uravnoteènost

je ono za ~im ùde osobe ro|ene u

va{em znaku.

Posao: Nestrpqivi ste u èqi da krenete u nove po-

duhvate. Iako trenutno savladavate finansijsku

krizu, shvatate da vam je neophodan boqe pla}en

posao.

Zdravqe: Zdravstveni problemi imaju veze sa or-

ganima za varewe. Daqe od slatki{a i jake hrane.

Bi}ete i zdraviji i qep{i.

Qubav: Potrebno vam je malo topline ovih dana.

Odnosi sa partnerom trenutno su zahladweli.

Qubomora i èqa da {pijunirate partnera niku-

da ne vode.

[korpija (23.10 - 22.11)

Sjajno izgledate i isto tako se os-

je}ate. Prisustvo na zanimqivim do-

ga|awima ~ini vas jo{ sre}nijim i

zadovoqnijim. Ludo i nezaboravno!

Posao: Zavr{avate vaàn poslovni

projekat, {to vas ~ini zadovoqnim. Javno priznawe

vas inspiri{e da zapo~nete ne{to novo. Dobra zara-

da na pomolu!

Zdravqe: Zaqubqen ~ovjek je sre}an i zdrav. Nemate

vremena da se optere}ujete stara~kim problemima.

Zubi i kosti trenutno su slaba ta~ka organizma.

Qubav: Nekome polazi za rukom da na velika vrata

u|e u va{e srce i u va{u du{u. Rje{avate da zarad

wega investirate u budu}nost. Ukoliko ste slo-

bodni, oprezno! Brak je na pomolu.

Strijelac (23.11 - 20.12)

Uìvate u lijepim i luksuznim stvari-

ma. Va{a snobovska priroda trenutno

je u elementu. Jo{ ako vam materi-

jalne okolnosti dozvoqavaju da sebi

{to{ta priu{tite, bi}e fantasti~no!

Posao: Ne moète da se poàlite ni na posao, ni

na zaradu. Sve se odvija na zadovoqavaju}i na~in.

Ukoliko iskrsnu problemi, krivac je brzopletost.

Zdravqe: Zdravqe je relativno dobro, ako se izuz-

mu problemi vezani za kilaù. Holesterol i lipi-

di, a mo`da i trigliceridi, predstavqaju cijenu he-

donisti~kog na~ina ìvota.

Qubav: Strah od qubavi zapravo je strah od prom-

jena. Lak{e je tvrditi pazar nego baciti se u zagrqaj

voqenom bi}u. Inertni ste i nedovoqno aktivni na

tom planu.

Jarac (21.12 - 19.1)

Ukoliko ste shvatili da qepota ̀ ivqe-

wa leì u malim stvarima, na pravom

ste putu. Ukoliko niste, {ta da se ra-

di? Vaqda }ete se i vi opametiti.

Posao: Nalazite se u situaciji kada je

takti~nost potrebnija nego ikad. Budite uporni i

odmjereni, jer }ete samo tako ostvariti zadovo-

qavaju}e rezultate.

Zdravqe: Nastupilo je poboq{awe. Lak{i hor-

monski debalans je prolaznog karaktera. Seks je

pravi na~in da uspostavite ravnoteù.

Qubav: Puno lijepih trenutaka nalazite ako ne u

zagrqaju voqene osobe, ono barem u kreativnom

radu. Po{to ste prakti~ni, poku{a}ete da ove dvi-

je stvari objedinite.

Vodolija (20.1 - 18.2)

U svom ste elementu; dakle, {to lu|e,

to boqe. Branite se od negativnih uti-

caja. Rukovo|eni sopstvenim iskustvom,

ostvarujete samo djelimi~an uspjeh.

Posao: Kreativna ma{ta pomaè vam da postignete

zavidne rezultate. Morate se izboriti sa glavnim

neprijateqem - sujetom - ukoliko èlite da usp-

jeh bude kompletan.

Zdravqe: Ka{ika vam moè do}i glave. Sve {to se

ti~e zdravqa vezano je za ishranu, pa ne budite neu-

roti~ni s tim u vezi.

Qubav: Uìvate u zagrqaju voqene osobe. Poku{ajte

da mawe pri~ate, a vi{e "radite#, jer u protivnom

moète pokvariti lijep emotivni period u kom se

trenutno nalazite.

Ribe (19.2 - 20.3)

Nalazite se pred mno{tvom zna~ajnih

promjena. Ne dozvolite sebi luksuz da

"uprskate stvar#. Samo direktna akci-

ja vodi ka uspjehu.

Posao: Niste zadovoqni poslom ili na~inom na ko-

ji ga obavqate. Mislite da moète vi{e i boqe. Sarad-

nici ~ine sve da pokaù suprotno. Nervirate se.

Zdravqe: Problemi sa kukovima, ù~nom kesom,

i{ijasom, reumatizmom. Sijaset nevoqa prevenci-

jom moète makar ublaìti, ako ne sprije~iti.

Qubav: Ukoliko niste u vezi, ne}e vam puno smetati

samo}a, jer ste zadovoqni sami sobom. Ali, ukoliko

jeste, nemojte pokvariti lijepe trenutke nebitnim

sitnicama. ¥

NEDJEQNI HOROSKOP

Amerikanci rijetko su{e

opran ve{ pod vedrim ne-

bom. U zemqi u kojoj je

energija jeftinija nego u ve}em

dijelu ostalog svijeta, dok je

vrijeme znatno skupqe, ku}e i

stanovi obavezno su opremqeni

ma{inama za su{ewe ve{a.

Ali, kako je rije~ o ure|a-

jima koji ne mogu da rade bez ko-

mande vlasnika, koji opet moè

da bude zaboravan ili prezau-

zet, konstruktori odavno raz-

mi{qaju o tome kako da omogu-

}e daqinsko upravqawe.

Ameri~ka organizacija "In-

ternet houm alijans# namjerava

da uskoro organizuje istra-

ìvawe o tome koliko bi po-

tro{a~i voqeli da im savreme-

na tehnologija olak{a obavq-

awe dosadnog a neizbje`nog ku}-

nog posla - prawa ve{a. Ma{i-

ne za prawe i su{ewe bi}e

opremqene ure|ajima za slawe

i primawe poruka putem ku}nog

televizora, mobilnog telefo-

na i Interneta. Ranijim is-

traìvawima ustanovqeno je da

ve}ina Amerikanaca

obavqa prawe i su{ewe

ve{a istoga dana, u neko-

liko uzastopnih tura, i

da za to vrijeme borave u

ku}i, za kompjuterom ili

ispred televizora. Is-

traìva~i smatraju da bi

rad bio olak{an i ubr-

zan ako bi ve{-ma{ina,

kada zavr{i ciklus, po-

slala na ekran televizo-

ra ili monitora poruku:

"Prawe zavr{eno#, "Ni-

zak nivo deterxenta# ili

"Su{ewe pri kraju#.

Ako slu~ajno niste

kod ku}e, odre|ene ko-

mande mogli biste da

po{aqete mobilnim te-

lefonom. Proizvo|a~i

bijele tehnike sada ~e-

kaju da vide da li }e is-

traìvawe pokazati da

su potro{a~i spremni

za novu generaciju ku}nih ure-

|aja. ¥

DOBRA VIJEST ZA DOMA]ICE

I VE[ NA DAQINSKI

Prvoro|eno dijete lijepog para bi}e u ve}ini

slu~ajeva djevoj~ica, a ne dje~ak, pokazuju

rezultati jedne britanske ankete koju je

objavio list "Sandi tajms#.

Prema anketi, vjerovatnost da }e lijepi rodite-

qi prvo dobiti k}erku za 26 odsto je ve}a od

mogu}nosti da prvo dobiju sina.

Obrazloèwe za tu teoriju autori pronalaze

u razli~itim "evolucijskim strategijama# koje su

polovi razvili tokom postojawa qudske vrste,

kako bi preìvjeli.

- Lijepi roditeqi ima}e vi{e k}eri od ru`nih

roditeqa, jer je tjelesna privla~nost nasqedna, a

k}erke od we vi{e profitiraju nego sinovi - kaè

voditeq nau~nog tima Sato{i Kanazava.

Kod mu{kog potomstva, kaè on, va`niji je so-

cijalni status oca, a kod k}eri dobar izgled. Kao

poznati primjer koji potvr|uje teoriju navodi

se novoro|ena k}erka holivudskog para An|eline

Xoli i Breda Pita. Istraìvawe se temeqi na

podacima prikupqenim na vi{e od 20 hiqada

parova iz Sjediwenih Dràva. Kao mjerila qe-

pote nau~nici su primijenili kriterijume pop-

ut visine, teìne i ìvotnog doba. U anketi su

uzeta u obzir samo prvoro|ena djeca. ¥

ANKETA U VELIKOJ BRITANIJI

Qep{im roditeqima djevoj~ica

Sinteti~ka verzija proteina prisutnog u

otrovu {korpije mogla bi da posluì u

borbi protiv raka mozga, pokazuju prva

testirawa ameri~kih qekara.

Protein nazvan "TM-601# uspje{no je preno-

sio radioaktivni jod direktno do tumora na

mozgu, ali ~ini se da posjeduje i vlastita svo-

jstva primjewiva u tretirawu raka, kaù

stru~waci. Istraìvawe pokazuje da ovaj pro-

tein ima neuobi~ajenu sposobnost prolaska kroz

barijeru izme|u krvi i mozga, koja ve}ini

hemikalija onemogu}ava kontakt s tkivom moz-

ga. Protein su razvili nau~nici sa Uni-

verziteta Alabama, koji su utvrdili da ovaj pro-

tein djeluje tako {to onemogu}ava }elije tumo-

ra da se {ire na okolno tkivo, koriste}i se

principom rada koji otrovu {korpije omogu}uje

paralizovawe plijena. Dosada{wa testirawa

sprovedena na 17 pacijenata pokazala su da je

primjena ovog proteina sigurna, te da moè znat-

no da produì ̀ ivot osobama kod kojih se razvio

tumor na mozgu. U sqede}im istraìvawima

nau~nici }e prou~avati djelovawe "TM-601# na

tumore dojke i debelog crijeva. ¥

ISTRA@IVAWA AMERI^KIH QEKARA

OTROV LIJEÎ RAK OTROV LIJEÎ RAK OTROV LIJEÎ RAK OTROV LIJEÎ RAK OTROV LIJEÎ RAK OTROV LIJEÎ RAK OTROV LIJEÎ RAK OTROV LIJEÎ RAK OTROV LIJEÎ RAK OTROV LIJEÎ RAK

5. i 6. avgust 2006. ENIGMATIKA

ASOCIJACIJE

1

KUKAC

IZ REDA

DVOKRI-

LACA

(ZOO.)

GRADI] U

HRVAT-

SKOJ (NA

NERETVI)

PJEVAÎCA

PANI]

IGLA ZA

MIKROBI-

OLO[KU

PRETRAGU

(GR^.)

"GLAS

SRPSKE#

SOLUNSKI

SPORTSKI

KLUB

RADNIK

KOJI VR[I

MINIRA-

WE

NAPAD,

NASRT

(FR.)

TIP

SREDWE

[KOLE NA

ZAPADU

2 VOJNIK

(TUR.)

DJEVOJKA

NA DAN

SVOG

VJENÂWA

ZETSKI

KRAQ

(1082-1102

G)

BUGARSKA

PJEVAÎCA

IVANOVA

PLANINA U

SRBIJI

@ENSKO

IME

NAROD

U

KINI

NEU[KO-

PQENI

KOWI,

PASTUVI

(TUR.)

"GLAS

SRPSKE#

NOSA^

(TUR.)

?

ODIJELA

?

UÊSNIK U

NEKOM

DOGA\AJU

(FR.)

SKRENUTI

PA@WU DA

SE NE[TO

SPREMA

EVROPSKA

DR@AVA

GARI KUPER STANOV-

NIK

OBLASTI

U SRBIJI

ALBANSKI

PISAC

ISMAIL

U KOJE

VRIJEME

SPU[TAWA

NIVOA

MORA

NOMAD

POZADI

ELENA

BOVINA

BIV[I

FUDBALER

@EQEZ-

NIÂRA

BAHTI]

LI^NA ZA-

MJENICA

MJESTO

BLA@EN-

STVA

VRSTA

PAPAGAJA

(MN.)

DESETICA

U

KARTAMA

(WEM.)

LITAR

PISAC

RISOJE-

VI]

AMPER

JUNAKIWA

PJESME

EDGARA

ALAN POA

RIJEKA U

SIBIRU

(1150 KM)

3 ?

FRANCU-

SKI PISAC

FRANS

VIKATI NA

KOGA,

GRDITI

OSNOVNA

MJERA,

PRAMJERA

(FR.)

JEDAN

ZANAT-

LIJA (MN.)

JEDAN OD

STAROZA-

VJETNIH

PROROKA

Ukoliko ispravno rije{ite ukr{tenice,

pojmovi u ozna~enim poljima }e vas

asocirati na kona~no rje{ewe:

AUTOR:

JAGLIKA

MAJKA

APOLONA I

ARTEMIDE

(LETA)

AUSTRIJA

GRADI]

U

BA^KOJ

"GLAS

SRPSKE#

VLADAR-

SKE

PALAÊ

(TUR.)

IZRAEL-

SKI DR-

@AVNIK

[ARON

RIJEKA NA

KOSOVU

STOJAN

ARALICA SVEMIR-

SKA LET-

JELICA

SULTANOV

UKAZ

(TUR.)

AMERI^KA

SAVEZNA

DR@AVA

SPOJEVI

AMONIJA-

KA 4 ?

LUKA

U

ÎLEU

ZAVOJ

GL. GRAD

ESTONIJE

PREDIO

(MA\.)

NAUKA O

GRA\I

TIJELA

@IVIH

BI]A

DOWI,

ZAVR[NI

DIO KOD

NOGE @I-

VOTIWA

GRADI]

KOD

LONDONA

PLANIN-

SKI MASIV

U SREDWOJ

AZIJI

PJESNICI

EROTI^NE

POEZIJE

PRAVITI

TALASE

EDIPOV

OTAC "GLAS

SRPSKE# KO[ARKA-

[KI KLUB

KOVÊG SA

SVETA^-

KIM RELI-

KVIJAMA

MOLIBDEN

DIO

NEDJEQE

GRAD U

BOKI

KOTORS-

KOJ

KALIJUM

POQOP-

RIVREDNA

DOBRA

(GR^.)

VRSTA

ZDRAV-

STVENE

USTANOVE

TRE]I

VOKAL

AMERI^KI

GLUMAC

2

GRAD

SA

SLIKE

TELE]E

MESO

PUSTIWAK

(GR^.)

DRAVIDSKI

NAROD U

INDIJI

OMAMQE-

NOST

PRODAVNI-

CA SIRA,

SIRARNICA

KALIJUM

RIJEKA

U

RUMUNIJI

PISAC

KOEQO

SLUGA,

POMO]NIK

(TUR.)

QEKARSKE

SLU[ALICE

U OBLIKU

LIJEVKA

VULKAN

NA OSTRVU

JAVA

ISKRÊNO

MJESTO

U [UMI

GLUMAC

KRUZ

GRAD BLIZU

ZREWANINA

NORVE[KA

LESKOVAC ROMAN

HERMANA

HESEA

NI U KOJE

VRIJEME

TAMA,

POMRÎNA VRSTA

ZAPAQIVOG

GASA

MORSKE

OBALE

PRVI VOKAL

ODRPANCI

PJEVA^

MATI]

GLUMICA

ARÊR

ÊTVRTI

VOKAL

MITSKI PR-

VI LETA^

ONAJ KOJI

SAM SEBE

HVALI

RUSKI

FIZIÂR

MIHAIL

VASIQEVI^ SLIKA

SVECA

ANA

AHMATOVA

REOMIR

HOTEL

PRAVILNI

OSMERO-

UGAONIK

OBIM

PUSTIWA U

ÎLEU

NA OVU

STRANU AUTOR :

JAGLIKA DIMIN

MUSKETAR

GLAVNI

GRAD

JERMENIJE

RIJEÎ

BEZ

AKCENTA

(GR^.)

ONAJ KOJI

LIJEÎ

RANE, VIDAR

ELEKTRON

POGODBENI

VEZNIK

RASTAVNI

VEZNIK

SKUP

PLANIN-

SKIH

VISOVA

GRAD

U

ITALIJI

(TRKE FOR-

MULE 1 )

POZORI[-

NI

RE@ISER

EGON

SMEDEREVO

DINAR PRORICA-

WE (LAT.)

1

NAGOMILA-

VAWE

IZVJESNIH

DOBARA

(LAT.)

NARU^JE

ROMAN

LAJO[A

ZILAHIJA OSJETITI

ÛLOM

MIRISA

MOKRA]NA

SONDA (GR^.)

LI^NA

ZAMJENICA

LITIJUM TRE]I

VOKAL MU[KO IME

PJEVAÎCA

SA

SLIKE

ISTOK

PUSTIWSKE

POVORKE

SRODNIK IZ

DALEKE PRO-

[LOSTI

PRI[TINA

UOKVIRITI

NADSTOJ-

NIK NAD

LOVA^KIM

PSIMA

ZA

(LAT.) BRODOVQE,

MORNARICA

(MN. ITAL.)

ITALIJA

POSTAJATI

UMORAN,

ZAMARATI SE

PRKOS

GLUMAC

MARFI LISTI]I

CVJETNE

KRUNICE

NARODNO

KOLO

SIROMAH

VRSTA

PER[UNA

HIQADITI

DIO LITRA

PETI

MJESEC

GROBNA

JAMA

UGQENIK

STREQIVO,

XEBANA

TONA

OPONA[A-

LAC

(LAT.)

TRITIJUM

SEDMI

MJESEC

PREMET

KOJI SLU@I

KAO

ZA[TITA

BELGIJA

FRANCUSKA

GLUMICA

@IRARDO

@ENSKO IME

(MA\.)

PRASTA-

NOVNIK

BALKANA AUTOR :

JAGLIKA POKAZNA

ZAMJENICA

OGWILA,

KRESIVA

HEMIJSKI

ELEMENT

(RADON)

UGLEDNI

QUDI

(TUR.)

KANAL,

PROKOP

(TUR.)

15

SVJETSVJETSKI [AHOVSKI PRVACI: OD VIQEMA [TAJNICA DO GARIJA KASPAROVA (51)

[AH je, ma kako to ~udno iz-

gledalo, igra ravnoteè uma, igra

koja ne trpi bilo kakvu nestabil-

nost i pad koncentracije, igra u

kojoj svako bjeàwe od stvarno-

sti moè biti pogubno, jer onaj

koji prvi odluta obi~no i prvi

poloì oru`je. Zato u {ahu za

vrijeme partije nema snova, nego

samo najogoqenija java koja nas

u~i da se sawati moè, ali tek ka-

da se potpi{e formular i spusti

zavjesa na na{u dana{wu i nikad

istu predstavu.

Ako ipak ima{ snove? Potu-

ri svoje snove neprijatequ - mo-

`da }e poginuti pri wihovom ost-

varewu, {apnu}e ti iz pro{losti

otac modernog aforizma, Poqak,

Stanislav Jerì Lec.

Ravnoteà je u crno-bijelom

nadigravawu ~udo, jer je svako

weno naru{avawe, u protivniko-

voj glavi, ravno klatnu izba~enom

iz zami{qene putawe i pu{tenom

da se klati oko ni~ega, a to je je

ve} pola pobjede. Tek, kad bi se

zavirilo u cjelokupnu {ahovsku

istoriju na{lo bi se bezbroj pri-

mjera (od kojih su neki za patent)

uspjelih i neuspjelih poku{aja

ometawa protivnika. Od onih sim-

pati~nih, pa do onih, naprosto,

bezobraznih. Bilo je tu i fik-

sirawa, i duvawa protivniku u li-

ce, i bijelog luka, i zatamwenih

nao~ara, i {titnika za o~i, i po-

drigivawa, i udarawa ispod sto-

la, i kreveqewa, i... i sve je to

bio {ah. Zato se nekad za {ahov-

skim stolom moralo biti sprem-

no na sve. A pobje|ivao je onaj ko-

ji je duè mogao da izdrì, jer

skoro da i nije bilo pravila.

Danas ih, ipak, ima. Danas je

sudijama na raspolagawu, i ùti

i crveni karton, i kontumacija

jednog, drugog, ili oba igra~a.

Ipak u istoriji igre }e osta-

ti i jedan biser novijeg datuma

kakvog nisu uspjeli da osmisle ni

najdovitqiviji majstori starije

generacije koji su u ime pakosti,

kao {to smo ve} rekli, bili

spremni na sve.

Naime, jedini koji je poku{a-

vao da izbaci druge iz ravnoteè,

izbacuju}i sebe iz iste, bio je ma-

|arski majstor Andra{ Adorjan.

Kod wega se redovno de{avalo,

pogotovo na doma}em terenu, da

mu se iznenada "zanebesa#. Da bi

do{ao u takvu inspiraciju mora-

le su se da dese jo{ dvije stvari:

prvo da bude u totalno izgubqenoj

poziciji i drugo da wegov protiv-

nik bude bar u blagom cajtnotu.

Ako bi se sve to poklopilo stra-

{ni Andra{ je potpadao pod si-

lu propale pozicije, koja je zatim

inicirala zemqinu teù, pa bi

uslijedio iznenadni pad sa stoli-

ce i zavr{avawe u prividnom car-

stvu snova. Dok bi onaj preko pu-

ta zaprepa{teno posmatrao {ta se

de{ava sa Adorjanom pje{~ani

{ahovski sat bi iscurio i pred-

stava je bila gotova. Tako je ma-

|arski velemajstor dokazivao da

je i pad, ponekad, let. Naravno,

bezobrazluk je brzo provaqen, ali

}e uvijek biti onih koji o toj pred-

stavi, narodski re~eno, ne}e ima-

ti pojma.

Tako je 1997. godine mla|ani

srpski velemajstor Ivan Ivani-

{evi} igraju}i bitnu partiju pro-

tiv Zoltana Riblija izgubio par

najdragocjenijih sekundi gledaju-

}i {ta se de{ava za susjednim sto-

lom za kojim je "padavi~ar# imao

svoju predstavu. Svi su, sem {o-

kiranog Srbina, znali sve. âk i

publika. Niko leè}eg Adorjana

nije ni poku{ao da vrati iz

odglumqenog carstva snova. We-

gov protivnik, Suat Atalik, je

o~ito znaju}i {ta ga sve moè sna-

}i, smireno u cajtnotu dotukao ~o-

vjeka sa poda. I, i pad nije vi{e

bio let, nego pad. ¥

SJENE NEZABORAVA

Pad je ponekad let

KADA jedan predsjednik bo-

qe svira saksofon nego {to

igra {ah, desi se da proma{i

takt. Muzika wegovih nerazum-

nih i po~esto kriminalnih od-

luka je dovela wegovog zemqa-

ka, jedinu istinsku {ahovsku

zvijezdu, u sazvije`|e re{eta-

ka. Tako je jedanaesti svjetski

{ampion, Bobi Fi{er, u zatvo-

ru proveo ta~no osam mjeseci i

11 dana.

Japanci su, naravno, {to

prije èqeli da se rije{e vru-

}eg {ahovskog krompira, ali se

nije smjelo zamjeriti glavnom

svjetskom {erifu. U {ahu se to

zove paceraj, a u politici di-

plomatija. Kada su propali po-

ku{aji dobijawa japanskog

dràvqanstva, nesu|enim vjen-

~awem sa Mioko Vatai, te azil

u Wema~koj, i jo{ kad je spla-

snulo crnogorsko juna~ewe i

trenutni prkos novom svjetskom

poretku, pojavila se jedna ma-

la, ali vrlo hrabra zemqa. Is-

land. Zemqa koja ima procentu-

alno najvi{e velemajstora po

broju stanovnika, zemqa u kojoj

je Fi{er postao svjetski prvak

i zemqa koja je jedina nenaoru-

àna ~lanica NATO-a. U slavu

Fi{era parlament Islanda,

ina~e najstariji demokratski

parlament na svijetu, se sastao

preko no}i, i za rekordnih 12

minuta izglasao Zakon o

dràvqanstvu, te poslao svoju

visoku delegaciju u Japan sa pa-

so{em koji je rje{avao sve. Ta-

ko je najvi{i organ tog demo-

kratskog ostrva pokazao da ni-

jedna vlada, bez obzira koliko

bila mo}na, ne moè zaustavi-

ti ~ovjeka da slobodno prim-

jewuje svoju umjetnost bilo gdje

na planeti. Koliko je sva ova

pri~a na kraju ko{tala island-

sku diplomatiju najboqe znaju

same diplomate, ali je ovakav

"hepi end# donio toj maloj

zemqi nepodijeqene simpatije

~itave svjetske javnosti.

Na Islandu su Bobija do~e-

kali kao junaka, sa buketima cvi-

je}a, na taj na~in mu pokazav{i

koliko cijene wegovu odluku da

"me~ stoqe}a# iz 1972. godine

igra ba{ na wihovom tlu. Ali

Bobi je i poslije zatvora ostao

Bobi. U svom prvom intervjuu

kao dràvqanin Islanda uzvra-

tio je udarac: "Amerika je jed-

na dosadna, prazna i bqutava

zemqa, koja je bez kulture i bez

ukusa. U woj nema ni{ta izuzev

korupcije, steroida u mesu i za-

ga|ene okoline#.

Ono {to je danas ostalo od

Bobija Fi{era su legende. Po

jednoj koja je mo`da i istinita

Fi{er je u trenutku hap{ewa

krenuo da posjeti sina koji ì-

vi na Filipinima. Postojawe

Bobijevog nasqednika je potvr-

dila i wegova japanska vjereni-

ca Maiko Vatai, u intervjuu da-

tom neposredno poslije utam-

ni~ewa nepobije|enog svjetskog

{ampiona, nagla{avaju}i da se

radi o vanbra~nom djetetu s ~i-

jom majkom wen vjerenik nema

vi{e ni{ta. Po toj pri~i Fi-

{er je zamolio jednog svog fi-

lipinskog prijateqa da mu dove-

de deset prelijepih djevojka. "Sa

wima }u da razgovaram i da na

osnovu tog razgovora odlu~im sa

kojom }u dobiti nasqednika#.

Prijateq je doveo djevojke i one

su se postrojile kao na izboru za

mis svijeta. Nije bilo nikakvog

snimawa jer je Bobi oduvijek iz-

bjegavao publicitet. Vjerovatno

je tada pao nekakav dogovor, a

jo{ vjerovatnije i ugovor, tako

da danas moèmo samo naslu}i-

vati {ta je bajka, a {ta ne. Jed-

na druga pri~a je jo{ zan-

imqivija. Naime, u avgustu 2001.

godine pa`wu svjetskih masov-

nih medija privukla je senzaci-

onalna vijest po kojoj Bobi Fi-

{er, anonimno, igra on-lajn par-

tije na Internetu. Ova neprovje-

rena informacija je mjesecima

kruìla me|u zaqubqenicima

u internet {ah, a po{to je do-

lazila iz vi{e izvora, odnosno

od igra~a koji igraju na raznim

serverima, rasla je poput

kotrqaju}e grudve snijega. Nai-

me, jedno vrijeme se sumwalo da

se iza igra~a koji se pred-

stavqao kao "Mister iks#, i ko-

ji je izvanredno igrao brzopo-

tezne partije, krije li~no we-

govo veli~anstvo Robert Fi{er.

Pogotovo {to je pomenuti {a-

hista u otvarawu vukao naoko

besmislene poteze poku{avaju-

}i da izbjegne bilo kakvu pozna-

tu poziciju, da bi sredi{wicu i

zavr{nicu igrao savr{eno i to

tako {to je pronalazio

predivne parade kojima je

naprosto uni{tavao pro-

tivnike, me|u kojima su

bili i neki poznati vele-

majstori. Mnogi su ovakav

na~in igre povezivali sa

patentiranim "Fi{ero-

vim {ahom# ~ija je glavna

karakteristika druga~iji

raspored figura u svrhu

izbjegavawa ve} vi|enog i

nau~enog. Vrhunac ove pri-

~e je nastao u trenutku ka-

da se u wu umije{ao i ve-

liki engleski majstor Na-

jxel [ort. Po sopstvenom

priznawu u seriji partija

sa "Mister iksom# [ort je

izgubio osam, a nije dobio

ni jednu, a takav rezultat

prili~i samo najve}em.

Stvar je jo{ dodatno za-

komplikovala ~iwenica

da je tajanstveni igra~ ta~-

no odgovorio na nekoliko

Najxelovih pitawa tipa:

"S kim je Fi{er igrao u tre}em

kolu me|uzonskog u Susu, koje se

otvarawe igralo i koliko pote-

za je trajala partija#. Sve je ovo

pokrenulo ~itavu lavinu disku-

sija i analiza igre "Mister ik-

sa#. Neki su smatrali da je u

pitawu Bobi, neki da se radi o

paceru koji sjajno zna da koristi

blagodeti najnovijih {ahovskih

softvera, a neki da se radi o

kombinaciji odli~-

nog {ahiste i od-

li~nog softvera.

Bilo kako bilo le-

genda o Fi{eru je u

glavama mnogih do-

bila svoje novo zan-

imqivo poglavqe.

Danas Bobija,

po sopstvenom priz-

nawu, klasi~ni {ah

sve mawe zanima.

O~ekivati da }e se

biv{i svjetski

{ampion, koji sada

ima 63 godine, jo{

jednom vratiti ak-

tivnom {ahu je u na-

jmawu ruku nereal-

no. Mo`da, }e vje~i-

ti buntovnik u bu-

du}nosti, ako ga bu-

de sluìlo zdravqe,

jo{ negdje odigrati

koju zvani~nu par-

tiju, ali prije u ma-

gi~nom {ahu koji je

stvorio sam èle}i

da dokaè ono {to

se sigurno vi{e ne moè doka-

zati. U me|uvremenu }e legenda

o Bobiju, "Mister iksu#, ili ne-

kom tre}em da dobija nove i no-

ve stranice koje }e kod jednih

izazvati saàqewe, kod drugih

~u|ewe, a kod tre}ih ushi}ewe.

A i uvijek }e biti i onih ko-

ji vjeruju da je povratak mogu}.

Pogotovo kada u elitnim {ahov-

skim ~asopisima osvane infor-

macija poput one objavqene pri-

je nepunih mjesec dana u ruskom

"64#, a koju je u svojoj kolumni

naveo velemajstor Adrijan Mi-

haq~i{in. Naime, u pomenutom

~asopisu on pi{e, na osnovu in-

formacije koje je dobio od

islandskog velemajstora Ste-

fansona, da Bobi Fi{er ovih

dana igra brzopotezne partije

sa jednim drugim islandskim ve-

lemajstorom Helgi Olafsonom,

partije u kojima pokazuje da i

daqe ima veoma visok nivo igre

i da mu Olafson nije dorastao

protivnik. Zato vaqda jedini

velemajstor koji nije uspio da

pobijedi sam sebe i danas pred-

stavqa svjetionik {to povre-

meno `mirkaju}i baca dovoqno

svjetla na olujno {ahovsko mo-

re po kojem brode avetiwski

brodovi u dru{tvu super moder-

nih jahti kojima je jedino zajed-

ni~ko da bez tog svjetla ne zna-

ju na}i luku spasa.

Fi{erov svijet i svijet

svih ostalih velikih majstora

naprosto nije isti svijet i za-

to jednog dana kad ne bude Bo-

bija svakako to ne}e biti vi{e

ista igra, a do tada... uìvajmo

u umjetnosti "Mister iksa#.

¥ Miladin BERI]

1.c4 e6 2.Sc3 d5 3.d4 Lb44.cd5 ed5 5.Da4+ Sc6 6.Sf3 Sge77.e3 0–0 8.Ld2 Lg4 9.Le2 Sg610.Db3 Te8 11.0–0–0 Sf4 12.Lf1Sh3 13.Le1 Lc3 14.bc3 Sa5 15.Da4c6 16.Td2 b5 17.Da3 Lf3 18.gf3Sg5 19.f4 Se4 20.Tc2 Sc4 21.Db3Tb8 22.Ld3 Dd7 23.h3 a5 24.Te2c5 25.f3 Sf6 26.dc5 Dc7 27.Lf2 a428.Db4 Sd7 29.c6 Dc6 30.e4 Dh631.Lg3 Sde5 32.Td1 Sd3+ 33.Td3Dh3 0-1

A. ADORJAN - S. ATALIK

MAROCIJEV

MEMORIJAL, SEGEDIN

(8), 21.11.1997.

WEGOVO VELIÂNSTVO, "MISTER IKS"

Jedno vrijeme se sumwalo da se iza igra~a koji se na internetu

predstavqao kao

"

Mister iks", i koji je izvanredno igrao

brzopotezne partije, krije li~no Robert Fi{er

NA julskoj rejting listi Sr-

bije i Crne Gore drugo mjesto za-

uzima velemajstor iz Beograda

Ivan Ivani{evi} (2.596). Ve} du-

go vremena mladi srpski velemaj-

stor je na granici magi~nih 2.600

poena, ali nikako da dostigne tu

magi~nu cifru.

?Kada moèmo o~ekivati da pro-

bijete tu barijeru?

- Kada su mi u aprilu trebala

samo dva poena (2.598), {to je bio

moj i najve}i rejting do danas, ve-

rovao sam da }e to desiti ve} u ju-

lu, me|utim sada mi trebaju jo{

dva. Ipak sve je to tu negde, sport-

ski re~eno imam visinu koju samo

jo{ treba da overim. Nadam se da

}u u 2007. godinu u}i kao ~lan

"Kluba 2600#.

?Kako ste po~eli da se bavite

{ahom?

- Pre polaska u {kolu otac

mi je pokazao prve poteze i vero-

vatno ve} tada usadio qubav pre-

ma drevnoj igri. Moj prvi pravi

protivnik je bio nekakav ra~unar,

odnosno jedan od {ahovskih pro-

grama koji sam uspeo da pobedim

ve} sa sedam godina. Zatim sam se

upisao u {kolu {aha gde mi je pr-

vi profesor bio stari majstor

Vladimir Sokolov. Majstorski

kandidat sam postao ve} sa deset

godina, a presko~iv{i titulu in-

ter-majstora, velemajstor sam po-

stao u dvadeset drugoj.

?Zna~i sve je i{lo po nekoj za-

mi{qenoj putawi?

- Ne ba{ sve. Moj uspon je bio

evidentan sve do 1997. godine ka-

da sam prvi put zna~ajno pre{ao

2.500 poena. U tom trenutku je do-

{lo do odre|ene krize rezulta-

ta tako da sam pune ~etiri godi-

ne tavorio na granici 2.450 poe-

na. Kada sam sredio neke stvari

u ìvotu i moja je igra postala

kvalitetnija tako da od sredine

2001. godine konstantno napredu-

jem i eto me na kraju jedne od za-

crtanih etapa.

?Najve}i

uspjeh?

- Nadam se da

ne zvu~i nadmeno

ako kaèm da ga

tek o~ekujem. Ip-

ak vra}aju}i se u

pro{lost mislim

da bar mogu re}i

{ta sam smatrao

svojim prvim ve-

likim uspehom.

Imao sam tek de-

vetnaest godina

kada sam delio

prvo mesto na se-

niorskom prven-

stvu Jugoslavije

sa tri velike zvezde: Ve-

limirovi}em, Damqano-

vi}em i Popovi}em. Iako

su mi svi uspesi podjedna-

ko dragi, mo`da ipak tre-

ba napomenuti da sam sa

ekipom nekoliko puta bio

dràvni prvak i osvaja~

kupa. Da ne nabrajam jer

bi mo`da ovako na brzi-

nu neku titulu i presko-

~io.

?Dobro, onda recite sa-

mo posqedwu?

- Posledwu... Sa mo-

jim novim klubom Parti-

zan Partner Inìw-

eringom sam nedavno osvo-

jio kup Srbije i Crne Go-

re za 2006. godinu. Po{to

su savezi odlu~ili da se razdru-

è moja ekipa }e ostati zabele-

èna kao posledwi nosilac tog

pehara.

?Va{a karijera u Republici

Srpskoj?

- U Republici Srpskoj sam

dosad igrao za dva kluba i to za

Obudovac i Glasinac. Pro{le go-

dine nastupaju}i za ekipu Gla-

sinca, u Prvoj ligi Republike

Srpske, bio sam i najboqa prva

plo~a.

?Partija va{e dosada{we ka-

rijere?

- Uvek su to partije u kome Da-

vid pobe|uje Golijata pod uslovom

da je u to vreme Golijat bio u na-

ponu snage. Recimo da je to moja

pobeda protiv Iqe Smirina koji

je u tom trenutku imao preko 2.700

poena.

?Ko su Vam

uzori?

- Prvenstveno dva dana{wa ve-

likana Gari Kasparov i Vladimir

Kramnik.

?Budu}nost

srpskog {aha?

- Ne vidim nekog mladog igra-

~a koji bi ubrzo mogao da predvodi

reprezentaciju. Dodu{e povratak

Igora Miladinovi}a na na{u rej-

ting listu je malo popravio stawe,

ali da bi svi mi koji smo u kombi-

naciji za reprezentativni dres, a

moram naglasiti da Srbija vi{e

nije {ahovska sila, igrali puna sr-

ca i punom snagom moraju se prome-

niti neke stvari u samom Savezu.

?Aludirate na otkaze za Olimpi-

jadu u Torinu?

- Izme|u ostalog, da. Ta

izgubqena Olimpijada }e imati

svrhu samo ako se stvari drasti~no

promene, u protivnom se bojim da

nas ~eka, da se na{alim, iskqu~ivo

igra crnim figurama.

?Va{a qep{a polovina ima razu-

mijevawa za ~esta odsustva?

- Naravno, iako se puno ne raz-

ume u {ah. Bez wene podr{ke bi

sve bilo mnogo, mnogo teè.

?Trenutni

va{ ciq?

- Realno je da uskoro pre|em

2.600 poena, kad se to desi lestvi-

cu }emo podi}i na neku novu razum-

nu visinu. ¥

[AHORIZMI

Kad je shvatio da je {ah misaona igra, prestao

je da ga igra! ¥ Zoran T. POPOVI]

¹ ¹ ¹

Sve o~i su bile uperene u damu moga protivni-

ka. Sjedila je u prvom redu.

¥ Miodrag STJEPANOVI]

¹ ¹ ¹

Ako vidi{ mat u tri, proveri da li protivnik

ima mat u dva poteza.

¥ Vladimir JOVI]EVI] JOV

IVAN IVANI[EVI], DRUGI NA JULSKOJ RANG-LISTI SRBIJE I CRNE GORE

Realno je da uskoro pre|em 2.600 poena, kad se to desi

qestvicu }emo podi}i na neku novu razumnu visinu,

kaè Ivani{evi}

KORAK DO "KLUBA 2600"

Robert Fi{er: Na

Islandu do~ekan kao junak

Ivan Ivani{evi}: Uzori

Kasparov i Kramnik

ROBERT FI[ER - SVETOZAR

GLIGORI]

TURNIR KANDIDATA BLED/

ZAGREB/BEOGRAD (4), 11.09.1959.

1.e4 c5 2.Sf3 Sc6 3.d4 cd4 4.Sd4 Sf65.Sc3 d6 6.Lc4 Ld7 7.Lb3 g6 8.f3 Sa5 9.Lg5Lg7 10.Dd2 h6 11.Le3 Tc8 12.0–0–0 Sc413.De2!? Se3 14.De3 0–0 15.g4 Da5 16.h4e6 17.Sde2! Tc6 18.g5 hg5 19.hg5 Sh5 20.f4Tfc8 21.Kb1 Db6 22.Df3 Tc5 23.Dd3! Lc324.Sc3 Sf4 25.Df3 Sh5 26.Th5! gh5 27.Dh5Le8 28.Dh6! Tc3 29.bc3 Tc3 30.g6! fg631.Th1 Dd4 32.Dh7+ 1-0

Rje{ewe iz pro{log broja:

L. Jaro{, 1983.

1. a7 ab1D (1... ab1T 2. ab8T Tb2 3. Tb3 Kc4 4.Da4#;

1... ab1L 2. ab8L Le4 3. Lf4 La8 4. Le5#;1... ab1S 2. ab8S Sd2 3. Dc1 Se4 4. Sc6#)2. ab8D Db2 (2... De4 3. Tf4 Df4 4. Df4#)

3. Db3 Da1 4. Tf4#

M. HRAMCEVI^, 1985.

MAT U DVA POTEZA

PROBLEM BROJ 309

Documents

ZAVI^AJ U IZMAGLICI