Zavičajna narodna glazba u nastavi Glazbene kulture · PDF fileGlazbena pedagogija u svjetlu današnjih i budućih promjena (str. 241-256). Pula: Sveučilište Jurja Dobrile, Odjel

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij

Zavičajna narodna glazba u nastavi Glazbene kulture

Diplomski rad

Predmet: Metodika glazbene kulture

Mentorica: doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić

Studentica: Dinka Liščić

Matični broj studenta: 2481

Modul: A modul, razvojni smjer

Osijek, srpanj 2017.

Zavičajna narodna glazba u nastavi Glazbene kulture

Teorijski dio

Hrvatska narodna glazba

Zemljopisna područja Republike

Hrvatske

Međupredmetno povezivanje

Istraživački dio

Sustavno promatranje

Anketiranje

Dnevnik praćenja

Anketniupitnik

Hrvatska narodna glazba

Predmetna nastava

Razredna nastava

Slavonija, Baranja i Srijem

Središnja i sjeverozapadna Hrvatska – Hrvatskozagorje, Turopolje, Prigorje, Moslavina, Bilogora, Posavina i Pokuplje.

Međimurje i Podravina

Gorska Hrvatska – Gorski kotar, Lika, dalmatinsko zaleđe, Kordun i Banovina.

Istra i Kvarner

Dalmacija

Zemljopisna (zavičajna) područja Republike hrvatske

Zavičaj

1. razred

• Mjesto u kojemživim

2. razred

• Moj zavičaj

• Jesen u zavičaju

• Zima u zavičaju

• Proljeće u zavičaju

• Ljeto u zavičaju

3. razred

• Izgled zavičaja

• Vode zavičaja

• Jadransko more

• Podneblje, vremenska obilježja zavičajne regije

• Gospodarstvene djelatnosti zavičajne regije

• Moja županija

• Moj zavičaj u prošlosti

4. razred

• Brežuljkasti krajeviRepublike Hrvatske

• Nizinski krajeviRepublike Hrvatske

• Primorski krajeviRepublike Hrvatske

• Gorski krajeviRepublike Hrvatske

Međupredmetno

povezivanje

Mjesto:

Osnovna škola Ivana Mažuranića u Vinkovcima

Vrijeme:

ožujak,

2017. g.

Ispitanici:

64 učenika

(18 učenika 1.raz.,

20 učenika 2.raz. i

26 učenika 3. raz.)

Cilj:

Dobiti povratnu informaciju o učeničkom

interesu za određenonastavno područje u

nastavi Glazbene kulturei učeničkoj preferencijiza pojedine elementetradicijske baštine.

Postupci istraživanja:

sustavno promatranje i anketiranje

Instrumenti istraživanja:

dnevnik praćenja i anketni upitnik

Istraživački dio – Opis tijeka istaživanja

Sustavno promatranje i dnevnik istraživanja

• Osmišljavanje, provođenje i bilježenje nastavnog sata

• Bilježenje učeničkih reakcija

Tko?

• 1., 2. i 3. razred

• 4 sata u svakom razredu (ukupno 12 sati)

Što?

• Nastavna područja (glazbene igre*, pjevanje, sviranje, slušanje)

• Implementacija tradicijskih elemenata

Istraživanje

Analiza prikupljenih podataka

Grafikon 1: Učenici koji ne/vole nastavu Glazbene kulture Grafikon 2: Učenici kojima se jesu/nisu svidjela posljednja

četiri sata nastave Glazbene kulture

0

5

10

15

20

25

30

DA NE

18

0

20

0

26

0

3. Jesu li ti se svidjela posljednja četiri sata

nastave Glazbene kulture?

1.razred 2. razred 3. razred


Grafikon 3: Preferencije učenika prema nastavnim područjima

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Glazbene igre Pjevanje Sviranje Slušanje Plesanje

16

1 10 0

12

6

0 0

2

7

10

1

3

5

4. Što ti se svidjelo na nastavi Glazbene kulture?



Grafikon 4: Najmanja zainteresiranost učenika za određeno nastavno područje

0

2

4

6

8

10

Glazbene igre Pjevanje Sviranje Slušanje Plesanje

0

1 1

2

9

0

1 1

4

1

2

0

2 2

0

5. Što ti se nije svidjelo na nastavi Glazbene kulture?



Grafikon 5: Zainteresiranost učenika za pjesme koje su naučili na nastavnim satima Glazbene kulture

0

5

10

15

20

25

30

DA NE

18

0

20

0

26

0

6. Jesu li ti se svidjele pjesme koje smo naučili pjevati?



Grafikon 6: Preferencije učenika prema određenoj pjesmi

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

Mi smo

djeca vesela

Miš mi je

polje popasel

Pilići Sve

ptičice iz gore

Kalendara Ja, posijah

lan

Ki su

dečki črleneši

Oj

sokoliću moj

Tekla

voda Karašica

Letovanić Klinček

stoji pod oblokom

Diridonda

1

5

4

8

4

0

7

9

6

9

3

8

1. razred 2. razred 3. razred

7. Koja ti se pjesma najviše svidjela?


Grafikon 7: Zainteresiranost učenika za skladbe koje su načili na nastavnim satima Glazbene kulture

0

5

10

15

20

25

30


15 15

26

35

0

8. Jesu li ti se svidjele skladbe koje smo slušali?

DA NE


Grafikon 8: Preferencije učenika prema određenoj skladbi

0

2

4

6

8

10

12

14

Moja diridikaKiša pada neven veneCin, can, cvrgudanMljetska poskočicaRanče Kriči, kriči tiček Rašpa Splitski plesovi Slavonsko kolo KozatušLjubav se ne trži Linđo

4

0

13

12

7

2

9

21

9

14

1. razred 2. razred 3. razred

9. Koja ti se skladba najviše svidjela?


Grafikon 9: Zainteresiranost učenika za nošnje i instrumente o kojima smo učili na nastavnim satima Glazbene kulture

0

5

10

15

20

25


1618

25

2 21

10. Jesu li ti se svidjeli instrumenti i nošnje o kojima smo učili?

DA NE


Grafikon 10: Preferencije učenika prema određenoj zavičajnoj regiji Republike Hrvatske

0

2

4

6

8

10

12

Slavonija, Baranja i

Srijem

Središnja i sjeverozapadna

Hrvatska

Međimurje i Podravina Dalmacija

7

5

1

5

2

1

5

12

8

7

4

7

11. Koji dio Republike Hrvatske ti je bio najzanimljiviji?


Istraživačka pitanja

o Kako implementirati hrvatsku tradicijsku baštinu u nastavu glazbe?

o Kako učenici reagiraju na implementaciju hrvatske tradicijske

baštine u nastavu glazbe?

o Koji se elementi zavičajne narodne glazbe najviše sviđaju

učenicima?

o Koja se zavičajna narodna glazba najviše sviđa učenicima?

o Koji drugi elementi hrvatske tradicijske baštine najviše se sviđaju

učenicima?

Zaključak Program nastave Glazbene kulture

Nastava Glazbene kulture

Zainteresiranost za nastavna područja

Preferencija učenika prema elementima

hrvatske tradicijske baštine

Osluškivanje želja, interesa te

poznavanje sadržaja

Literatura:

• Borovac, I. (2002). Veliki atlas Hrvatske. Zagreb: Mozaik knjiga.

• De Zan, I. (2006). Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga.

• Državni zavod za statistiku. Preuzeto s: http://www.dzs.hr/, 10.5.2017.

• Kostović-Vranješ, V., Šolić, S. (2011). Nastavni sadržaji Prirode i društva – polazište za interdisciplinarno poučavanje u

razrednoj nastavi. Život i škola, 25, 207-216.

• Lazar, M. (2004). Interactive Music Strategies for the Academic Curriculum. New Horizons for Learning: Teaching and

Learning Strategies. Quarterly Journal. Preuzeto s:

http://www.songsforteaching.com/lazar/interactivestrategies.htm., 15.5.2017.

• Miholić, I. (2009). Hrvatska tradicijska glazba: udžbenik hrvatske tradicijske glazbene kulture s 3 zvučna CD-a od petog

do osmog razreda osnovne škole. Zagreb: Profil.

• Mihelčić, N. (2015). Međupredmetno povezivanje povijesti, zemljopisa, glazbe i terenskog rada. Povijest u nastavi, 26

(2)/13, 147-161. Preuzeto s: http://hrcak.srce.hr/165801?lang=hr., 17.5.2017.

• Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2010).

Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Preuzeto s:

http://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf, 15.4.2017.

• Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Preuzeto s:

http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=14181, 15.4.2017.

• Rojko, P. (1996). Metodika nastave glazbe: teorijsko-tematski aspekti. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera.

Pedagoški fakultet.

• Rojko, P. (2005). HNOS za glazbenu nastavu. Tonovi, 45/46, 5-16.

• Šulentić Begić, J. (2009). Hrvatski nacionalni obrazovni standard i permanentno obrazovanje učitelja glazbe.

Tonovi, 54, 49-65.

• Šulentić Begić, J. (2010). Pjevanje kao izabrana aktivnost otvorenog modela nastave glazbe. U Vrandečić, T. i Didović, A.

(ur.) Monografija umjetničko-znanstvenih skupova 2007. - 2009. Glas i glazbeni instrument u odgoju i obrazovanju (str.

60-67). Zagreb: Učiteljski fakultet u Zagrebu, Europski centar za napredna i sustavna istraživanja. Preuzeto s:

https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=501685, 18.4.2017.

• Šulentić Begić, J. (2010a). Slušanje glazbe u osnovnoškolskoj nastavi. U Bene, A. (ur.) Zbornik radova s IV. International

Scientific Conference – Modern Methodological Aspects / Korszerü módszertani kihívások / Suvremeni metodički izazovi.

Subotica: Újvidéki Egyetem, Magyar Tannyelvü Tanitóképzö Kar (str. 429-441). Preuzeto s:

http://blog.namesztovszkizsolt.com/wpcontent/uploads/2009/10/MTTKKonferencia2010.pdf, 18.4.2017.

• Šulentić Begić, J. (2013). Mogućnosti interdisciplinarnog povezivanja nastave glazbe s neglazbenim predmetima. U

Vidulin Orbanić, S. (ur.) Treći međunarodni simpozij glazbenih pedagoga. Glazbena pedagogija u svjetlu današnjih i

budućih promjena (str. 241-256). Pula: Sveučilište Jurja Dobrile, Odjel za glazbu. Preuzeto s:

http://beta.bib.irb.hr/626284, 18.4.2017.

• Šulentić Begić, J. (2014). Glazbene igre u primarnom obrazovanju. U Škojo, T. (ur.) Umjetnik kao pedagog pred

izazovima suvremenog odgoja i obrazovanja (str. 156-157). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku, Umjetnička akademija u Osijeku, Preuzeto s:

https://bib.irb.hr/datoteka/721534.GLAZBENE_IGRE_U_PRIMARNOM_OBRAZOVANJU.pdf , 12.6.2017.

• Šulentić Begić, J. (2015). Dječji folklorni ples kao čuvatelj tradicije. Suvremena pitanja, 19, 136-147.

„There is music in every child. The teacher’s job is to find it and nurture it.”

– Frances Clark

Hvala na pozornosti!

Documents

Zavičajna narodna glazba u nastavi Glazbene kulture · PDF fileGlazbena pedagogija u svjetlu današnjih i budućih promjena (str. 241-256). Pula: Sveučilište Jurja Dobrile, Odjel