Zavod za prostorno uređenje grada Zagreba - zzpugz.hr · 1.A. Postojeće stanje u prometu grada Zagreba. 1.B. Promet i ekologija . 2. CILJ PROJEKTA 3. KONKRETNI RAZVOJNI PROJEKTI

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.

Zagreb – zdravi gradZagreb – Healthy City

PROMET


Izradili: Dubravko Širola, mag.ing.prom.Jasmina Nađ, dipl.ing.agronomije

Ravnatelj: Ivica Fanjek, dipl.ing.arh.

SADRŽAJ:

1. UVOD1.A. Postojeće stanje u prometu grada Zagreba

1.B. Promet i ekologija

2. CILJ PROJEKTA

3. KONKRETNI RAZVOJNI PROJEKTI

4. ZAKLJUČAK


1. UVOD:1.A. Postojeće stanje u prometu grada ZagrebaOsnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim

planiranjem osigurati odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz i nemotorizirani promet

Od Zagreba, nositelja razvoja Hrvatske, traži se visok standardurbane-infrastrukturne opremljenosti, te dobra prometna povezanost unutar sebe i sa užom i širom regijom

Među svim većim gradovima u državi Zagreb ima najveći indeks rasta, on je vodeće poslovno središte države – industrijski, trgovački i novčarski centar. Ovakav trend nužno prati brzi razvoj automobilizma (otkako je prvi automobil 1902. stigao u grad)

Prometni sustav ima veliki značaj u:•stvaranju javnih prostora radi poboljšanja kvalitete urbanog života•proširenju ekonomske/poslovne osnove i jačanja pozitivne slike sredine



PROMET ZAGREBA U BROJKAMA:

2005.g. 2009.g.

Broj parkirnih mjesta u podzemnim garažama 983 2560

Broj parkirnih mjesta pod zonskom naplatom Zagrebparkinga ~9773 ~21614

Dužina biciklističkih staza /km/ 146 >200

% korisnika bicikla kao prijevoznog sredstva <5 >7

Dužina nerazvrstanih cesta /km/ ~1345 ~1445

Dužina županijskih javnih cesta /km/ 322,5 314,0

Dužina lokalnih javnih cesta /km/ 379,2 383,6

Dužina tramvajske pruge /km/ 116 116


Svakodnevno, kada se govori o gradskom prometu, ističe se slijedeće:Problem slabe međusobne povezanosti gradskih područja:- vrlo niska propusna moć prometne mreže,- uska grla – smanjena dostupnost središta grada- problem odvijanja i organizacije prometnih tokova,- razvoj prometne mreže ne prati razvoj grada.

Problem javnog gradskog prijevoza putnika:- nije ostvareno optimalno korištenje tramvaja,- u javnom prijevozu se kasni, vozi neredovito i sporo,- odnos sigurnosti i komfora i cijene usluge, a naročito noćne vožnje,- željeznički sustav u funkciji gradskog prometa je marginaliziran i

barijera razvoju grada.

Poticanje razvoja automobilskog prometa:- od 1995. do 2005 g. broj vozila se udvostručio (sa 176.970 na 367.098)- nepovoljan utjecaj na okoliš po pitanju ispušnih plinova, buke i

devastacije ambijenta- nedovoljan broj parkirališnih mjesta,- rekonstrukcija javnih površina u cilju poticanja automobilskog prometa.

Promatrati sustav grada nije moguće bez sagledavanja njegovi cjelovitosti ,kao i međuodnosa prometnih podsustava. Usklađenost prometne ponude i potražnje treba promatrati kroz slijedeće podsustave:

- individualni promet u kretanju- javni gradski promet (tramvajski, autobusni i željeznički)- promet u mirovanju- pješački promet- taxi promet- biciklistički promet- promet na uspinjači- opskrbni promet

U nastavku su ilustracije postojećeg stanja:




ZAGREBAČKI JAVNI PRIJEVOZTRAMVAJSKI PROMET:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, prosinac 2010.godine.

ZAGREBAČKI JAVNI PRIJEVOZAUTOBUSNI PROMET:


ZAGREBAČKI JAVNI PRIJEVOZŽELJEZNIČKI GRADSKI-PRIGRADSKI PROMET:

Godišnji broj prevezenih putnika u gradskom-prigradskom željezničkom prometu /mln/

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

1992. 1999. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Godišnji broj prevezenih putnika ugradskom-prigradskom željezničkomprometu /mln/


ZAGREBAČKI JAVNI PRIJEVOZ U BROJKAMA:

~DNEVNO PREVEZENIH PUTNIKA

AutobusTramvajGradska-prigradska željeznica


BICIKLISTIČKI PROMET GRADA:

Karakteristike:

Cca. 200 km. biciklističkih staza ne čini smislenu mrežu (nepovezani fakulteti, studentski domovi, nije uspostavljena povezanost središta grada sa Savom, Medvednicom, rekreativnih zona međusobno,...... )Nije prepoznat značaj Save – okosnice razvoja biciklističkog prometa gradaNema mreže parkirališta za bicikleNema javnog biciklističkog servisa Biciklistički promet nije normiranZakonska regulativa nije prilagođena novonastalim potrebama i smjernicama


Okvirni komparacijski distribucijski model učesnika (putnika) prometa u gradovima Europe i Zagrebu:

PARIZ

PRAG ZAGREB

UKUPNO STANOVNIKA (stan u mil)

2,1 1,2 0,78

DUŽINA METRO LINIJE (km)

214 59,4 /

DUŽINA TRAMVAJSKE LINIJE (km)

28 137,5 116

DUŽINA LINIJE AUTOBUSA(km)

567,8 806,8 1394

DUŽINA GRADSKE ŽELJEZNIČKE LINIJE

(km)

587 (RER-regionalna ekspresna željeznička

mreža)

/ 61,5

% KORISNIKA -OSOBNA VOZILA

40,6 72,6 49,6

% KORISNIKA -AUTOBUS

4,4 10,8 13,5

% KORISNIKA -ŽELJEZNICA

23,3 7,3 7,5

% KORISNIKA -TRAMVAJ

2,7 4,3 29,4

% KORISNIKA -METRO

29 5,0 /

1.B. PROMET I EKOLOGIJA:


Pregled emisije onečišćivača zraka u postocima po vrstama prometa:

0

20

40

60

80

100ŽELJEZNIČKI PROMET

CESTOVNI PROMET

ZRAČNI PROMET

VODNI PROMET

Ugljični monoksid (CO)Dušični oksid (NOx)Ugljkovodik (CH)Ugljični dioksid (CO2)Sumporni dioksid (SO2)Krute čestice


Prosječna jakost buke koju stvaraju prometna sredstva:

RAZINA BUKE U DB

0

20

40

60

80

100

120

140

160

Osobniautomobil

Motocikl Teški teretnikamion

Zrakoplov namlazni pogon

Vlak uprigradskom

prijevozu

RAZINA BUKE U DB


Kapaciteti i prostorni zahtjevi:


Slikovni prikaz prostornog zauzimanja : 60 osoba u osobnim automobilima, autobusu ili koristeći bicikle.

2. 2. ZDRAVO URBANO PLANIRANJE - URBANISTIČKI OPĆI CILJEVI /Izvor:”Zdravo urbano planiranje”, Hugh Barton & Catherine Tsorou, Vinkovci,2004)/:

Pristupačnost (promet-izbor i vrsta prijevoza)Sigurnost (smirivanje brzine prometa)Stabilna klima (utjecaj urbanog planiranja na emisiju CO2- planiranje razvoja s obnovljivim izvorima energije)


2.1. OKOLIŠ I ZDRAVLJE - OPĆI CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA: /Izvor: Zakon o zaštiti okoliša ( NN 110/07, čl 6)/:

racionalno korištenje energije i poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,

poboljšanje narušene prirodne ravnoteže i ponovno uspostavljanje njezinih

regeneracijskih sposobnosti,

unapređenje stanja okoliša i osiguravanje zdravog okoliša.

2. CILJ PROJEKTA S MOTRIŠTA PROMETA:

2. 3. STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE /N.N. 30/09/:

“Aktivnosti ili mjere za ostvarivanje glavnog cilja s konkretnim ciljevima:

1. Poticati korištenje čistijih goriva i tehnologija i prelaziti na one oblike prijevoza kojiučinkovito koriste energiju,

2. Preusmjeravati promet s ceste na ekološki prihvatljivije sustave – željeznice,…, 3. Unaprijediti kolektivni transport i izbor transportnih opcija rastom kvalitete javnog transporta, te

biciklističkih i pješačkih zona,4. Ograničavati pristup vozilima (pješačke zone, ograničene zone za parkiranje i sl.),5. Poticati učinkovito korištenje osobnih automobila (učinkovita goriva, učinkoviti način vožnje itd.),6. Pojačati investicijska ulaganja u razvoj željezničke infrastrukture osiguravajući

Hrvatskim željeznicama konkurentnost s drugim vidovima prometa, razvijati i izgraditiprigradsku željezničku infrastrukturu,

7. Povećati sigurnost i investirati u infrastrukturu za promociju hodanja i korištenja bicikala,8. Planirati gradove tako da se smanjuje potreba za fizickim transportom osoba i robe, 9. Usmjeriti razvoj prometne infrastrukture prema povećavanju međusobne integriranosti i

povezanosti cijeloga unutarnjega prometnog sustava kako bi se ostvarila bolja dostupnost europskih prometnih koridora i bolja integriranost s prometnom mrežom susjednih zemalja, poštujući pritom kriterije zaštite okoliša.”


2. 4. BIJELA KNJIGA EUROPSKE KOMISIJE O TRANSPORTU (prijevoz 2050g.):

“Europska komisija je 03.2011.g. usvojila sveobuhvatnu strategiju (prijevoz 2050) za konkurentan prometni sustav koji će, tvrde u EK, povećati mobilnost, ukloniti glavne prepreke u ključnim područjima i potaknuti rast i zapošljavanje. U isto vrijeme, prijedlozi će dramatično smanjiti ovisnost Europe o uvozu nafte i emisiju ugljičnog dioksida u prometu za 60% do 2050.

U srcu putokaza Transport 2050 potreba je za transformacijom u željezničkom sektoru, tako da on postane sve više atraktivan i uspije do 2050 vrlo značajno povećati udio na tržištu za putnički i teretni promet preko srednje udaljenosti (> 300 km).Istodobno je cilj do 2030 utrostručiti duljinu postojeće željezničke mreže velikih brzina”


2. 5. POSTAVLJENI CILJEVI ZAVODA PO PITANJU PROMETA:


unapređenje javnoga gradskog prijevoza putnika tramvajima, autobusima i željeznicom , te unapređenje nemotoriziranog oblika kretanja:

• da se 2/3 prometa u Donjem gradu odvija javnim gradskim prometom ili nemotoriziranim oblikom kretanja – “u grad pješice”

• povećanje putne tramvajske brzine sa 11 km/h na minimalno 15 km/h• konstantno godišnje povećavanje broja putnika u željezničkom

gradskom i prigradskom prometu za 5% godišnje• izgradnju besplatnog park&ride sustava na njegovom ishodištu• izgradnju sustava biciklističkog prometa - povećanja broja biciklista

na 12% od ukupnog broja sudionika u prometu do 2020 g.• smanjenje emisije štetnih plinova u idućih 15g. za 15%

povečanje propusne moći prometne mreže i razine usluge na njima, te povećanje sigurnosti svih sudionika u prometu – uvesti automatsko upravljanje prometom grada Zagreba

smanjenje prometovanja motoriziranog oblika kretanja u Donjem i Gornjem gradu, te njegov nepovoljan utjecaj na okoliš (smanjenje količine ispušnih plinova, buke, devastacije ambijenta i dehumanizacije prostora) -reducirati broj svih putovanja osobnim vozilima za 30% - pravodobnom edukacijom i konstantnim prisustvom u javnim medijima

POSTAVLJENI CILJEVI ZAVODA PO PITANJU PROMETA U JEDNOM POGLEDU:

RAZDIOBA KORIŠTENJA VIDOVA PROMETA:


BUKA NA PROMETNOJ MREŽI :

danas sutra


3.1. PRIJEDLOG RJEŠAVANJA PROMETA U MIROVANJU DONJEG GRADA :

3. KONKRETNI RAZVOJNI PROJEKTI:

3.1.1. Prostor Donjeg grada:

Korisnici parkirališnih mjesta: domicilno stanovništvo i dnevni posjetitelji.Cilj: - osigurati uvjete za obnovom Donjeg grada,

- osigurati opstanak postojećih sadržaja (trgovina, obrta, ugostiteljstvo itd.),- privuči nove sadržaje (galerije na otvorenom, tematske ulice, prepoznatljive

turističke rute, itd.),- proširiti postojeće i formirati nove pješačke zone,- stimulirati parkiranja posjetitelja Donjeg grada u javnim garažama na njegovom

obodu, kao i maksimalno korištenje sredstava javnog prijevoza ili nemotoriziranog oblika kretanja: tramvaja

gradske željezniceautobusataksijabicikla pješačenja

3.1.2. Obodni javni prostor pojedinog bloka Donjeg grada:

• smanjiti nepovoljni utjecaj prometa ulične mreže na okoliš i život domicilnog stanovništva (ispušni plinovi, buka, devastacija ambijenta)

• unaprijediti sustav parkiranja

• humanizirati uličnu mrežu i „vratiti čovjeka na nju“:– izgradnjom potrebnih i širih nogostupa

– izgradnjom biciklističkih staza i njihovim umrežavanjem

– obnovom postojećih i sadnjom novih drvoreda

– postavom klupa za odmor

– osiguravanjem prostora za terase uz ugostiteljske sadržaje


3.1.3. Unutarnji prostor bloka:

• riješiti parkiranje domicilnog stanovništva izgradnjom blokovskih garaža sa maksimalnim pojedinačnim kapacitetom garaže od 100 PM

• izgraditi manje objekte javnih i specijalističkih sadržaja iznad podzemnih garaža koji su u funkciji svih stanovnika bloka bez obzira na dobnu granicu

• izgraditi staračke mini domove sa priručnim ambulantama• zadržati postojeće zelenilo i urediti nove parkovne površine• izgraditi nova dječja igrališta, a postojeća obnoviti• izgraditi manja polivalentna igrališta• izgraditi šetnice• poboljšati uvjete uvjete života domicilnog stanovništva u prizemljima objekata


Prijedlog izgradnje javnih i blokovskih garaža:


3.2. NOVA CESTA:Prijedlog unapređenja stanja na Novoj cesti: umjesto sivila i prostora prepuštenog „limenim ljubimcima“, prostor sa drvoredima, uređenim pješačkim i biciklističkim stazama i potrebnim javnim garažama:

DANAS: SUTRA:



3.3. POTOK VRAPČAK:

Potok Vrapčak je jedan od rijetkih zagrebačkih potoka koji i danas teće svojim površinskim tokom u duljini preko 5,5 km kroz visoko urbanizirani zapadni dio grada

Neupitna je vrijednost otvorenog vodotoka unutar urbanog sustava, te ju kao takvu činjenicu treba aplicirati unutar razvoja prometne mreže i osnovnog polazišta u razvoju grada:„smanjenje prometovanja motoriziranog oblika kretanja u gradu, te njegov nepovoljan utjecaj na okoliš (smanjenje količine ispušnih plinova, buke, devastacije ambijenta i dehumanizacije prostora)“

U cilju unapređenja stanja u prostoru i pješačko-biciklističkog povezivanja novoformiranih naselja Malešnica, Špansko-Oranice, Rudeš, Vrbani i Jarun sa SRC Jarun:

Uspostavlja se kontinuirana pješačko-biciklistička veza novoformiranih naselja sa rekreacionom zonom Save

Uspostavlja se kvalitetna pješačko-biciklistička povezanost večine jugozapadnih naselja grada

Proširuje se opremljenost grada komunalnom infrastrukturom – rasvjeta šetnice, klupama za odmor i komunalnom opremom (koševi za smeće i priručnom opremom za kućne ljubimce) pridonosi se uređenosti i čistoći grada

Uvođenjem biciklističkog servisa u svakom naselju dodatno se promovira i inicira razvoj nemotoriziranog oblika kretanja i smanjuje onečišćenje okoliša


U nastavku su idejne skice-karakteristični poprečni presjeci odnosa potoka Vrapčak i pješačko-biciklističkih komunikacija, a kao minimalni uvjeti uspostave ciljane zapadne pješačko-biciklističke komunikacije Ilice sa Savom:


Odsjek potokaPrijedlog vođenja pješačkobiciklističkog prometa

KOŽINČEV PUT – ULICAIVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ

Pješačka staza sa zapadne, a biciklistička sa istočne strane potoka

ULICA IVANE BRLIĆMAŽURANIĆ – ZAGREBAČKACESTA

- Pješačka staza sa zapadne, a biciklistička sa istočne strane potoka od Ivane Brlić Mažuranić do Pavlenskog puta

- Zajednička biciklističko-pješačka staza sa istočno(sjeverne) strane potoka od Pavlenskog puta do Zagrebačke ceste

ZAGREBAČKA CESTA HORVAĆANSKA CESTA

Zajednička biciklističko-pješačkastaza sa južne (zapadne) stranepotoka

HORVAĆANSKA CESTA – SAVA(SRC JARUN)

Zajednička biciklističko-pješačkastaza sa južne (zapadne) stranepotoka


4. ZAKLJUČAK:


Svaka pojedina zemlja ima različite načine financiranja javnog prijevoza i projekata, ali investicije moraju biti u funkciji većine građana

Samo kombinacija mjera temeljenih na prostornom planiranju, mjerama ograničavanja individualnog prijevoza vozilima,te promicanjem javnog prijevoza, dovest će do prevladavanja rasta stupnja motorizacije i prometnih zagušenja


1. AUTOMATSKO UPRAVLJANJE PROMETOM : povećava se propusna moć prometne mreže

povećava se sigurnost odvijanja prometa za sve sudionike na raskrižjima i na uličnoj mreži

povećava se kvaliteta i brzina uslužnosti interventnim vozilima hitne pomoći, vatrogasnim vozilima......

osigurani su točni i pravovremeni podaci o strukturi i prometnom intezitetu prometne mreže, kao ishodišnom podatku prostornog planiranja

DANAŠNJA SMANJENA DOSTUPNOST SREDIŠTA GRADA IMA ISHODIŠTE U PROMETNOJ MREŽI KOJA NIJE SUKLADNA POTREBAMA I U NEDOSTATKU SUSTAVNOG UPRAVLJANJA PROMETOM GRADA

PRIORITETNA ULAGANJA U PROMETNI SUSTAV GRADA ZAGREBA:


2. ŽELJEZNIČKI GRADSKI I PRIGRADSKI PROMET:

nabavka novih garnitura vlakova prilagođenih gradskom-prigradskom željezničkom prometu

ulagati u nove tehnologije

izgraditi južnu željezničku obilaznicu i rasteretiti grad od teretnog prometa

izgraditi na rubnim dijelovima grada i na ishodištima dnevnih migracija u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Sisačko-moslavačkoj županijama parkirališta u sustavu park&ride uz željeznička stajališta i kolodvore

izgraditi sadržajno prepoznatljiva „modularna” željeznička stajališta

povezati zračnu luku na postojeću željezničku mrežu

željeznica ima rezervu da poveća >100% prihvat putnika i da participira sa 14,5% na 35% u gradsko-prigradskom prometu


3. JAVNI PROMET TRAMVAJIMA I AUTOBUSIMA (ZET):

završiti obnovu tramvajskog voznog parka (kratki niskopodni tramvaji)

dogradnja postojećeg tramvajskog sustava izgradnjom (zatvaranjem) zapadnog i istočnog tramvajskog prstena:

- spoja Horvaćanske ulice i okretišta Črnomerec- spoja okretišta Dubrava sa Av.grada Vukovara kroz Kampus Borongaj

izgradnja sustava „park & ride“ u točkama sublimacije javnog gradskog i individualnog prometa

formirati od tramvajskog i željezničkog gradskog prometa jedinstven funkcionalni kolosječni prometni sustav

formirati nove logističke modele autobusnog prometa koncentrirajući se na prigradske dijelove grada i prijevoza putnika do intermodalnih terminala i stajališta gradske željeznice na rubovima grada


4. BICIKLISTIČKI PROMET: izgraditi parkirališta formirati javni biciklistički servis umrežiti i dograditi biciklističke staze

5. TAXI PROMET: liberalizirati tržište i uvesti tržišno konkurentno poslovanje udio taxi prometa sa 0,5% povećati na 5%


6. IZGRADNJA JAVNIH GARAŽA: Srednješkolsko igralište Trg Stjepana Radića Reljkovićeva ulica Britanski trg

7. IZGRADNJA PRIORITETNIH PROMETNICA: produžena Branimirova (Zavrtnica i Sesvete) Vrapčanska do Jadranske av. sa mostom Jarun-zapad Ulica Prisavlje Produžena Vukovarska do Ulice Ljudevita Posavskog u Sesvetama Šarengradska ulica Rekonstrukcija rotora Remetinec

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, prosinac 2010.godine.

ZAKLJUČNO: GRADSKI PROMET JE JEDINSTVEN SUSTAV I REZULTAT MEĐUDJELOVANJA SVIH SVOJIH VIDOVA.PROPORCIONALNO PLANIRANOM UDJELU POJEDINOG VIDA U GRADSKOM PROMETNOM SUSTAVU, TREBA ULAGATI U NJIHOV RAZVOJ.


hvala!Prilikom izrade korištena je fotodokumentacija i digitalni ortofoto tvrtke

Studio HRG d.o.o., kao i javni slobodni izvori

Documents

Zavod za prostorno uređenje grada Zagreba - zzpugz.hr · 1.A. Postojeće stanje u prometu grada Zagreba. 1.B. Promet i ekologija . 2. CILJ PROJEKTA 3. KONKRETNI RAZVOJNI PROJEKTI