ZAVRäNO IZVJEä∆E ZA 2019. GODINU

ZAVRäNO IZVJEä∆E ZA 2019. GODINUPLAVI SVIJET INSTITUT ZA ISTRAéIVANJE I ZAäTITU MORA

10/02/2020.

1

Plavi svijet Institut za istraûivnaje i zaötitu mora

Kaötel 24, 51551 Veli Loöinj, Hrvatska

+385 (51) 604666

[email protected]

https://www.plavi-svijet.org

2

mailto:[email protected]


Plavi svijet Institut za istraûivanje i zaötitu mora je korisnik institucionalne podröke Nacionalne zaklade za

razvoj civilnoga druötva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge.

3

IzvjeöÊe programa znanstvenog istraûivanja u 2019.

godiniNikolina Rako GospiÊ, Marinela Cukrov Car, Tihana Vu�ur BlaziniÊ, Grgur PlesliÊ, Marko

RaduloviÊ

10/02/2020

1

Plavi svijet Institut za istraûivnaje i zaötitu mora

Kaötel 24, 51551 Veli Loöinj, Hrvatska

+385 (51) 604666

[email protected]


2

mailto:[email protected]


SADRéAJ

Uvod 8

Metode 10

Podru�je istraûivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Prikupljanje i analiza podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Istraûiva�ki napor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Stopa opaûanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

Foto-identifikacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

Starosne kategorije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Ponaöanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

Utjecaj plovila na ponaöanje dupina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

PraÊenje koÊarica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

Ostale vrste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

Uginule jedinke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

Rezultati 21

Istraûiva�ki napor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

Opaûanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

Foto-identifikacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

Ponaöanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

Opaûanja iza koÊarica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

Obi�ni dupini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

Kornja�e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

Uginuli dupini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

Preporuke za upravljanje 37

Zaklju�ci 38

Ostalo 39

ECOSS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

LIFE Euroturtles . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

Soundscape . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

3

Prezentacije i publikacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

Reference 46

4

SLIKE

1 Podru�je istraûivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

2 Android aplikacija Navilog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

3 Analiza fotografija metodom fotoidentifikacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

4 Primjer dupina sa "jako ozna�enom" le�nom perajom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

5 Analiza fotografija metodom fotoidentifikacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

6 Primjeri starosnih kategorija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

7 Dobri dupini opaûeni iza koÊarice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

8 Istraûiva�ki napor u pozitivnim uvjetima istraûivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

9 Lokacije opaûanja dobrih dupina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

10 Stopa opaûanja dobrih dupina [ER2] . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

11 Relativna gusto�a dobrih dupina [RD] . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

12 U�estalost ponovnih opaûanja dupina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

13 Analiza starosnih kategorija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

14 Udio vremena koji su dupini proveli u odre�enoj kategoriji ponaöanja u odnosu na ukupno

trajanje opaûanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

15 Veli�ina skupine ovisno o ponaöanju zabiljeûenom na po�etku opaûanja . . . . . . . . . . . . . 30

16 Lokacije opaûanja koÊarica tijekom istraûivanja (crveno- lokacije koÊarica iza kojih je opaûena

skupina dupina, plavo- lokacije koÊarica iza kojih nije opaûena skupina dupina) . . . . . . . . 31

17 Obi�ni dupin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

18 Lokacija opaûanja obi�nih dupina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

19 Brzina kretanja obi�nih dupina (Delphinus delphis) 17.05.2019 . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

20 Brzina kretanja obi�nih dupina (Delphinus delphis) 07.06.2019 . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

21 Istraûiva�ki napor i lokacije opaûanja glavatih ûelvi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

22 Pozitivan istraûiva�ki napor ostvaren u 2019. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

23 Opaûanja ostvarena istraûivanjem iz zraka u 2019. godini. (CC – glavata ûelva, TT – dobri

dupin, MOLMOL – bucanj, DASSPP – neidentificirana ûutuga, SHARK – neidentificirani

morski pas, RAYSPP – neidentificirana raûa, PRIGLA – modrulj, EXOCET – poletuöa, FISH

– neidentificirana riba, SMAFIS – jato malih riba, TUNA – tuna, BIRSPP – neidentificirana

ptica, CORMSPP – vranac, LARGUL – veliki galeb, MEDGUL – srednji galeb, SMAGUL –

mali galeb, STESPP – �igra, PUFSPP – zovoj) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

24 Okvirna mjesta postaja za monitoring . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

5

TABLICE

1 Definicija starosnih kategorija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

2 Deskriptivna statistika vremena polaganja, duljine mreûa i ribolovnog napora . . . . . . . . . 40

6

Ovaj izvjeötaj izra�en je na temelju podataka �ije je sakupljanje sufinancirano od strane Javne ustanove

„Park prirode TelaöÊica“ i Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“. Cilj istraûivanja je bio prikupljanje

podataka o biologiji i ekologiji dobrih dupina (Tursiops truncatus) te je svrha izvjeötaja prikaz istraûiva�kog

napora i prikupljenih podataka za 2019. godinu. U istraûivanju su sudjelovali Nikolina Rako GospiÊ, Tihana

Vu�ur BlaziniÊ, Marinela Cukrov Car i Marko RaduloviÊ. Istraûivanje je provedeno uz dozvolu Ministarstva

zaötite okoliöa i prirode Republike Hrvatske KLASA: UP/I-612-07/18-48/152, URBROJ: 517-05-1-1-18-9.

7

Uvod

Dobri dupin (Tursiops truncatus) je kozmopolitska vrsta koja naseljava obalna i otvorena morska podru�ja

umjerenog i tropskog pojasa. Ovu vrstu karakterizira robusno tijelo, zakrivljena le�na peraja, svjetlije obojan

trbuh te tamno obojana le�a i svijetla pruga po strani tijela. Veli�ina odrasle jedinke varira od 2 do 3.8

m öto ovisi o geografskom poloûaju (Wells and Scott (2002)). U Jadranu, dobri dupini dosegnu veli�inu

oko 3 m i teûe oko 200 kg. Analiza slojeva zuba pokazuje da ûenke ove vrste mogu dosegnuti starost od 50

godina, dok muûjaci ûive neöto kraÊe, 40-45 godina (Wells and Scott (2002)). Kao i kod ostalih morskih

sisavaca, zvuk im je prili�no vaûan. Zvu�ne signale „zviûduke“ proizvode pri me�usobnoj komunikaciji, dok

eholokacijom proizvode klikove koji im sluûe za navigaciju, pronalazak hrane i detektiranje potencijalnih

opasnosti (Wells and Scott (2002)). Ova vrsta je aktivna i danju i noÊu, a svakodnenvne aktivnosti uklju�uju

putovanje, hranjenje ili traûenje hrane, druûenje, odmaranje (Wells and Scott (2002)). Trajanje odre�enog

ponaöanja ovisi o okoliönim uvjetima npr. godiönjem dobu, staniötu, dobu dana ili sezoni parenja (Wells and

Scott (2002)). U svijetu se vrsta dobri dupin suo�ava s nizom prijetnji poput gubitka staniöta, prekomjernog

izlova ribe, slu�ajnog ulova u ribolovne alate, bolestima uzrokovanim one�iöÊenjem okoliöa, uznemiravanjem

pomorskim prometom i one�iöÊenjem podvodnom bukom (Wells and Scott (2002)).

Dobri dupin (Tursiops truncatus) zaötiÊen je Zakonom o zaötiti prirode (NN 162/03) te se nalazi na Dodatku

II i IV Direktive o staniötima EU. Vrsta se u Hrvatskoj smatra „ugroûena“ (EN) (D. Holcer (2006)). Temeljem

pretraûivanja iz zraka provedenih 2010. i 2013. godine, procijenjeno je da na podru�ju cijelog Jadrana

obitava oko 5700 jedinki dobrih dupina (CI= 4300-7600) (C. M. Fortuna et al. (2018)). Utvr�eno je da je

sjeverni Jadran iznimno vaûno podru�je za dobre dupine s procjenom od oko 2600 jedinki (CI= 2200-2900),

dok je u srednjem Jadranu procijenjena brojnost na oko 1100 jedinki (CI= 800-1500) (C. M. Fortuna et al.

(2018)). Podatci o statusu lokalnih zajednica u Hrvatskoj postoje samo za podru�je KvarneriÊa, sjeverne

Dalmacije te akvatorij otoka Visa, dok su u ostalim podru�jima do nedavno istraûivanja vröena tek povremeno

i oportunisti�ki tako da ne postoji sustavno poznavanje populacijskog i konzervacijskog statusa dobrih dupina

u Jadranu. Na podru�ju KvarneriÊa, to�nije u cresko-loöinjskom akvatoriju, rezidentna populacija dobrih

dupina prou�avana je kontinuirano od 1987. godine. Trenutno u tom podru�ju obitava oko 200 jedinki tijekom

cijele godine (PlesliÊ et al. (2015)), dok je u referentnoj bazi podataka zabiljeûeno viöe od 1000 razli�itih

jedinki. Jedinke uglavnom formiraju manje skupine sastavljene od muûjaka i ûenki, koje veÊinu vremena

provode u aktivnostima vezanim uz traûenje hrane ili hranjenje. Na taj na�in, iako je u podru�ju smanjena

dostupnost hrane, svaka jedinka ima podjednaku öansu uloviti plijen (G. Bearzi, Politi, and Sciara (1999)).

Tijekom godina istraûivanja utvrdilo se da ova lokalna zajednica ima visoku privrûenost staniötu te da su

8

muûjaci teritorijalni i zadrûavaju se na manjem podru�ju u odnosu na ûenke (Rako-GospiÊ et al. (2017)).

Rako et al. (2013) su uo�ili da dupini u cresko-loöinjskom akvatoriju razli�ito koriste podru�je ovisno o

turisti�koj sezoni. Tijekom ljetnih mjeseci viöa stopa opaûanja je uo�ena u podru�jima udaljenijima od kopna

u kojima su zabiljeûene niûe razine podvodne buke. Naime u ljetnim mjesecima broj plovila u akvatoriju

se poveÊava za 400% �ime raste i razina buke u moru. Smatra se da je upravo to jedan od razloga pada

brojnosti populacije zabiljeûen od 1995.-2003. godine. Dobri dupini nemaju prirodnog neprijatelja u Jadranu,

te su upravo ljudske aktivnosti povezane s pomorskim prometom i turizmom jedna od glavnih prijetnji

dobrim dupinima u KvarneriÊu (Nimak et al. (2007); C. M. Fortuna (2007)). Nimak et al. (2007) smatra da

prisutnost plovila utje�e na sveukupan budûet ponaöanja dobrih dupina te da u prisutnosti plovila dupini

manje vremena provode u aktivnostima vezanim uz hranjenje i odmaranje, a viöe vremena provode putujuÊi.

Osim toga, zabiljeûene su negativne reakcije dupina u prisutnosti drugih plovila, uglavnom turisti�kih. Upravo

ova saznanja su potaknula Institut Plavi svijet da dodatno educira lokalno stanovniötvo i posjetitelje iz

inozemstva, o pravilima ponaöanja u prisutnosti dupina. Poötivanje pravila je na volonterskoj bazi, me�utim

pridonose pozitivnim promjenama svijesti javnosti i ja�anju osjeÊaja potrebe za o�uvanjem dobrih dupin na

ovom podru�ju i opÊenito.

Institut Plavi svijet provedbom svojih aktivnosti kontinuirano prati populaciju dobrih dupina kako bi se

utvrdila njena brojnost, utjecaj ljudskog djelovanja na bio-raznolikost te pruûila znanstvena podloga nadleûnim

tijelima upravljanja za uspostavu mjera zaötite unutar Natura 2000 podru�ja.

9

Metode

Podru�je istraûivanja

Plavi svijet Institut za istraûivanje i zaötitu mora je tijekom 2019. godine proveo istraûivanje na podru�ju

sjevernog i srednjeg Jadrana, obuhvaÊajuÊi cresko–loöinjski akvatorij te akvatorij Parka prirode „TelaöÊica“ i

Nacionalnog parka „Kornati“ (slika 1).

Slika 1: Podru�je istraûivanja

Prikupljanje i analiza podataka

Istraûiva�ki napor

Podru�je istraûivanja pretraûeno je koristeÊi gumenjak duûine 5,75 m (Novamarine RH585) upogonjen

�etverotaktnim motorom (Honda Vtec 100KS) pri stanju mora niûem od 4 prema Beaufortovoj ljestvici

valova za vrijeme dobre vidljivosti. Pravci pretraûivanja odre�eni su ad libitum u skladu s vremenskim

uvjetima. Prosje�na brzina kretanja plovila tijekom aktivnog pretraûivanja terena bila je oko 14 kts. Na

brodici su uvijek bila najmanje dva iskusna istraûiva�a, koji su u stajaÊem poloûaju neprekidno pregledavali

10

obzor, pritom pokrivajuÊi podru�je od 180° u pravcu kretanja plovila. Tako�er su biljeûene informacije

o prisutnosti ribarskih brodova unutar istraûivanog podru�ja i lokacije opaûanja drugih zanimljivih vrsta

morskih organizama. Za prikupljanje podataka o navigaciji koriötena je android aplikacija Navilog instalirana

na Samsung SM-T550 tabletu, razvijena posebno za potrebe Instituta Plavi svijet (slika 2).

Slika 2: Android aplikacija Navilog

Za potrebe istraûivanja zabiljeûeni su podatci o datumu, vremenu, koordinatama navigacije, promjenama

stanja mora i vremenskim uvjetima istraûivanja, trenutnoj istraûiva�koj aktivnosti, lokacijama opaûanja

vrste dupina, broju opaûenih jedinki, starosnim kategorijama unutar skupine te ponaöanju skupine. Svi

navigacijski podatci preba�eni su u bazu podataka te se koriötenjem GIS ra�unalnog paketa ESRI ArcMap

10.2 te RStudio izra�unao istraûiva�ki napor i dobio prikaz njegove prostorne raspodjele (Team (2016), Bivand

and Lewin-Koh (2013), C. Brunsdon, Chen, and Brunsdon (2015), South (2011), Bivand and Rundel (2015),

McDonald (2016)).

11

Stopa opaûanja

S obzirom da su pravci pretraûivanja odre�eni ad libitum, ovisno o vremenskim uvjetima, izra�unata je stopa

opaûanja dupina radi normalizacije podataka opaûanja s ostvarenim istraûiva�kim naporom. U tu svrhu

koriöteni su ra�unalni paketi ESRI ArcMap 10.2 i R 3.3.2 (Team (2016)). Stopa opaûanja izra�unata je

kao ukupni broj opaûanja skupine dobrih dupina koji je podijeljen s ukupnim brojem prije�enih kilometara

u podru�ju istraûivanja (ER1= n opaûanja/n kilometara) (C. M. Fortuna (2007)). Grafi�ki prikaz stope

opaûanja u razli�itim dijelovima podru�ja istraûivanja na�injen je koriötenjem poligonske mreûe veli�ine Êelije

1x1 km, na na�in da je ukupan broj opaûanja dupina podijeljen sa ukupnim brojem kilometara prije�enim

u svakoj pojedinoj Êeliji (ER2) (Rako et al. (2013); G. Bearzi et al. (2005)) koristeÊi pritom Êelije unutar

kojih je ukupan istraûiva�i napor bio jednak ili veÊi od 1.414 km (öto odgovara dijagonali Êelije veli�ine

1x1 km). Kako bi rezultati bili öto to�niji, iz Êelija je izbrisano kopno te je unutar svake Êelije izra�unat

udio mora. Nakon toga je stopa opaûanja ponovno izra�unata na na�in da je prethodno dobivena stopa

opaûanja podjeljena s udjelom mora unutar svake pojedine Êelije. Analiza stope opaûanja (ER2) izra�unata

je i prikazana koriötenjem ra�unalnog paketa ESRI ArcMap 10.2.

Foto-identifikacija

Istraûiva�ka procedura uklju�uje primjenu fotoidentifikacije koja predstavlja neinvazivnu tehniku koja se

koristi za identifikaciju dupina. Fotoidentifikacija opaûenih jedinki dobrih dupina temelji se na uspore�ivanju

jedinstvenih ureza, ogrebotina i oûiljaka na njihovoj le�noj peraji, te bo�nom i straûnjem dorzalnom dijelu

tijela (B. Wilson, Hammond, and Thompson (1999); Wiirsig and Je�erson (1990))(slika 3). Rub le�ne

peraje �esto se i lako oöteÊuje tijekom me�usobnih interakcija jedinki, a uzorak ozljeda i oöteÊenja �ine svaku

le�nu peraju pojedinog dupina jedinstvenom. Sustavnim fotografiranjem le�nih peraja opaûene se jedinke

identificiraju te se fotografije objedinjuju u referentnom katalogu le�nih peraja svih dupina koji obitavaju

na odre�enom podru�ju. Na temelju stvorenog kataloga moûe se utvrditi brojnost populacije, druötvena

struktura, odnosi me�u jedinkama te stopa razmnoûavanja.

12

Slika 3: Analiza fotografija metodom fotoidentifikacije

Iako le�ne peraje mladih dupina uglavnom ili �esto nemaju nikakvih oznaka, oni su pojedina�no identificirani

na temelju plivanja u paru s majkom, obzirom da najveÊi dio vremena provode u njenoj blizini. Viöegodiönjim

praÊenjem pojedinih ûivotinja i njihovih mladunaca te stalnim biljeûenjem promjena na peraji mladunaca

moguÊe je u nekim slu�ajevima identificirati i pratiti mladunca i nakon odvajanja od majke.

Prilikom svakog opaûanja dupina koristio se protokol za praÊenje „promatrane skupine“ (focal group follow)

(Mann (1999)). Skupinu dupina na koju se usmjerava praÊenje kretanja, ponaöanja i fotoidentifikacija nazivamo

„promatrana skupina“ (focal group). Skupinom se smatraju sve ûivotinje koje su u o�iglednoj me�usobnoj vezi,

kreÊu se u istom smjeru i uglavnom se (iako ne uvijek) sli�no ponaöaju (Shane (1990)). U slu�ajevima promjene

u sastavu i veli�ini promatrane skupine, npr. ako se u blizini pojavi drugi dupin ili skupina, ili promatranu

skupinu napuste neke ûivotinje, opaûanje bi se dijelilo u „setove“ (G. Bearzi, Notarbartolo-DI-Sciara, and

Politi (1997)). Prilikom primjene metode fotoidentifikacije, svaki set je analiziran zasebno kako bi se utvrdile

promjene unutar praÊene skupine i sama dinamika skupine (G. Bearzi, Notarbartolo-DI-Sciara, and Politi

(1997)). Biljeûenjem promjena u sastavu promatrane skupine kroz setove omoguÊeno je praÊenje dinamike

unutar skupina.

Tako�er, izvröeno je i vrednovanje kvalitete oznaka na le�nim perajama pojedinih dupina i svrstavanje u

jednu od 4 kategorije (jako ozna�eni, srednje ozna�eni, slabo ozna�eni i neozna�eni)(slika 4).

• jako ozna�eni (Heavily Marked, HM) - dupini sa urezima koje nije moguÊe zamijeniti, koji mogu biti

prepoznati �ak i na slikama loöe kvalitete i u loöim uvjetima (loöe svjetlo, velika udaljenost i sl.)

13

• dobro ozna�eni (Fairly Marked, FM) - dupini sa urezima koje nije moguÊe zamijeniti, koji mogu biti

prepoznati i na slikama dobre kvalitete

• slabo ozna�eni (Poorly Marked, PM) - dupini s urezima koji zahtijevaju sliku dobre kvalitete da bi ih

se moglo prepoznati

• neozna�eni (Unmarked, UM) - dupini bez posebnih oznaka kao öto su mladunci ili juvenilni te odrasli

koji rijetko sudjeluju u interakcijama

Slika 4: Primjer dupina sa "jako ozna�enom" le�nom perajom

Ovo kategoriziranje potrebno je radi izbjegavanja moguÊih greöki i odstupanja kod primjene metode procjene

brojnosti populacije kada se koriste udijeli dobro (FM) i jako (HM) ozna�enih jedinki, u ukupnom broju

identificiranih jedinki koji uklju�uje i one slabo ozna�ene (PM) i neozna�ene jedinke. U analizi veli�ine i

sastava skupina koriöteni su podatci i informacije o identifikaciji svih jedinki uklju�ujuÊi i slabo ozna�ene

i neozna�ene ûivotinje. Tako�er, neovisno o kvaliteti, fotografije svih jedinki pohranjene su radi njihove

moguÊe naknadne identifikacije. Sve navedene kategorizacije provedene su uz pomoÊ ra�unalnog paketa

finFindR i Adobe Lightroom CC programa. FinFindR je aplikacija zasnovana na programerskim jezicima R i

C++, a namijenjena je za prepoznavanje dupina na temelju fotografija njihovih le�nih peraja. Aplikacija

uklju�uje automatizirano izrezivanje slike (Crop), generiranja tragova peraja i uspore�ivanje kataloga pomoÊu

tripletLoss analize koriötenjem mxnet okvira (slika 5).

Tehnika fotoidentifikacije se primjenjuje koriötenjem Canon EOS 7D digitalnog fotoaparata sa objektivom

Canon EF 70-200mm f/2.8 L IS USM. Prilikom susreta sa svakom pojedinom skupinom dobrih dupina,

cilj je napraviti fotografije visoke kvalitete le�ne peraje svih dupina u skupini sa obje strane. Uspjeönost

fotografiranja ovisi o vremenskim uvjetima i/ili nedostatku svjetla, veli�ini i sastavu skupine i ponaöanju

14

skupine i/ili pojedinih jedinki.

Slika 5: Analiza fotografija metodom fotoidentifikacije

Starosne kategorije

Starost jedinki prisutnih u skupini odre�ena je prema �etiri osnovne kategorije (tablica 1 i slika 6):

Tablica 1: Definicija starosnih kategorijaStarosna kategorija Kratica Opis

Odrasla jedinka (Adult) A ûivotinja duga 2.8 - 3.2 m, tamno-sive boje savidljivim oûiljcima i urezima po le�noj peraji i dorzal-nom dijelu tijela

Juvenilna jedinka (Juvenile) J svijetlo-siva boja, duûine 2/3 odrasle jedinke sa man-jim brojem ureza i sporadi�nim oûiljcima na dorzal-nom dijelu tijela; pojavljuje se s majkom iako ne plivauvijek uz nju

Mladun�e (Calf) C svijetlo-sive boje tijela, duûine � odrasle jedinke;uvijek se pojavljuje i pliva uz majku

Novoro�en�e (Newborn) N tamno-sive boje, duûine 1/3 odrasle jedinke, �esto svidljivim fetalnim naborima; uvijek se pojavljuje uzmajku

15

Slika 6: Primjeri starosnih kategorija

Ponaöanje

Podatci o ponaöanju skupine prikupljeni su u vremenskim intervalima od 5 minuta te je biljeûena ona

kategorija ponaöanja koja je bila uo�ena kod viöe od polovice jedinki. Same kategorije ponaöanja utvr�ene su

prema G. Bearzi, Politi, and Sciara (1999); Lusseau et al. (2006); Wise et al. (2007) i López (2006):

• druûenje (Socialise, S) - veÊina �lanova skupine u gotovo stalnom me�usobnom fizi�kom kontaktu;

usmjereni uglavnom jedan prema drugome; ne kreÊu se u odre�enom pravcu; pojavljuju se skokovi,

valjanje uz povröinu, udaranje repom i sl.

• druûenje i kretanje (Social Travel, ST) – kretanje u jednom pravcu uz povremeno druûenje, manje

skupine �esto u fizi�kom kontaktu (skokovi, okretanje i sl.).

• ronjenje (Dive, D) - relativno duga�ki zaroni od nekoliko minuta koje prate kraÊi periodi ventilacije

nakon zarona. Posljednji udah �esto prati podizanje repne peraje prilikom zarona öto upuÊuje na duboki

uron. Mjesto dugog zarona i izrona �esto na sli�noj poziciji, dupini uglavnom uranjaju sinkronizirano.

• ronjenje i putovanje (Dive-Travel, DT) – ponaöanje koje se moûe protuma�iti i kao putovanje i

kao ronjenje. Dupini drûe odre�eni pravac i pod vodom i tijekom izrona. Obi�no, ali ne uvijek,

relativno duga�ke zarone od nekoliko minuta prate kraÊi periodi viöestruke ventilacije nakon zarona.

Na�in ventilacije moûe biti varijabilan i ne tako definiran kao prilikom kategorije „ronjenje“. Skupine i

podskupine �esto sinkronizirane.

• putovanje (Travel, T) - pravilno kretanje dupina u jasnom pravcu uz redovno izranjanje u periodima

od uglavnom 10-60 sekundi.

• aktivno praÊenje koÊarice (Active Trawler Follow, ATF) – praÊenje koÊarice koja poteûe ko�u po

krmi na oko 150-300 m udaljenosti. Redoviti duga�ki uroni od nekoliko minuta koje slijedi kraÊi period

ventilacije.

16

• pasivno praÊenje koÊarice (Passive Trawler Follow, PTF) – praÊenje pravca kretanja koÊarice po

krmi na oko 150-300 m udaljenosti uz redovnu ventilaciju uglavnom u razmacima od 10 do 60 sekundi.

• hranjenje uz povröinu (Surface Feeding, SF) – jasne aktivnosti lova i hranjenja uz samu povröinu

mora (proganjanje plijena, trbuh prema povröini, skokovi, i sl); plijen se moûe opaziti uz povröinu,

povremeno se u blizini sakupljaju ptice.

• neodre�eno (Mill, M) - kretanje u razli�itim pravcima na istoj lokaciji, izgleda kao da zaranjaju no

nema udaraca repom ili skokova i podizanja repa, dodirivanje i fizi�ki kontakt nisu jasno vidljivi, obi�no

se drûe uz povröinu, plutaju bez kretanja i sl.

• raznoliko (Mixed Behaviour, MB) - nije moguÊe jasno utvrditi neku od prije navedenih kategorija;

pojedine jedinke pokazuju razli�ito ponaöanje koje nije konzistentno u odnosu na druge jedinke u skupini

ili podskupini. MoguÊe je utvrditi neku od kombinacija ponaöanja npr.: D+SF, AFT+PFT+M, i sli�no.

• aktivno praÊenje plivarice (Active Purse seine Follow, APSF) - nepravilno zaranjanje oko plivarice.

Duljina zarona varira, dok je udaljenost od same plivarice od nekoliko do 100 metara.

• hranjenje na ribljoj farmi (Fish Farm Feeding, FFF) - zaranjanje oko kaveza u kojima se uzgaja

riba, duljina zarona varira oko 1-5 min, koje slijede kraÊi period ventilacije na povröini.

Podatci o ponaöanju sakupljeni koristeÊi Navilog aplikaciju analizirani su u ra�unalnom paketu RStudio

(Team (2016)).

Utjecaj plovila na ponaöanje dupina

Podatci o ponaöanju dupina u prisutnosti plovila prikupljaju se s istraûiva�kog plovila, neovisno o prisutnosti

drugih plovila. Ponaöanje uo�eno kod viöe od 50% jedinki prisutnih u skupini biljeûi se svake 3 minute u

trajanju od minimalno 20 minuta. Kategorije ponaöanja iste su kao i one opisane u prethodnom poglavlju.

Osim ponaöanja svake 3 minute biljeûe se i slijedeÊi podatci: pozicija plovila, veli�ina skupine dupina te dobni

sastav skupine, prisutnost i broj drugih plovila unutar 500 m od skupine dupina te njihova udaljenost od same

skupine. Kontrolom se smatra kada je samo istraûiva�ko plovilo bilo prisutno unutar 500 m od skupine dupina,

jer se plovilom upravlja na na�in da minimalno utje�e na dupine i njihovo ponaöanje. Impact situacijom

tj. situacijom u kojoj utjecaj na ponaöanje dupina moûe postojati, smatra se onda kada su druga plovila

prisutna unutar 500 m od skupine. Podatci se obra�uju u ra�unalnom paketu RStudio koristeÊi markovchain

paket (Spedicato (2017)). Tranzicija u ponaöanju se biljeûi kada su dupini tijekom istog opaûanja promijenili

svoje ponaöanje, te se ra�una vjerojatnost tranzicije u ponaöanju za obje situacije (kada je samo istraûiva�ko

plovilo prisutno (kontrola) te kada su druga plovila prisutna (impact)).

17

Kumulativni (sveukupni) budûet ponaöanja temelji se na izra�unu udjela vremena koje dupini provedu u

odre�enom ponaöanju u odre�enoj situaciji: kada je samo istraûiva�ko plovilo prisutno (kontrola) i kada

su druga plovila prisutna (impact). Na taj se na�in moûe dobiti informacija o utjecaju plovila, na njihov

kumulativni budûet ponaöanja te kada i kako se on razlikuje izme�u kontrole i impact situacije. Kao dodatak

tome radi se simulacija za razli�ite razine izloûenosti dupina plovilima tijekom dana (za vrijeme dnevnog

svijetla), u rasponu od 0 do 100%, kako bi mogli predvidjeti prilikom koje razine izloûenosti dupini zna�ajno

mijenjaju svoje ponaöanje u odnosu na kontrolu.

PraÊenje koÊarica

Dobri dupini �esto se znaju hraniti iza koÊarica primjenjujuÊi metodu takozvanog oportunisti�kog hranjenja.

Da bi utvrdili u�estalost ovog ponaöanja u istraûivanom podru�ju prilikom opaûanja koÊarice istraûiva�ko

plovilo zaustavi se oko 200 m iza krme koÊarice te se promatra okolica broda tijekom najmanje 5 minuta.

U slu�aju opaûanja dupina primijenjena je tehnika fotoidentifikacije te je praÊeno ponaöanje skupine kako

bi utvrdili da li je ono vezano uz ishranu i lov plijena ili ne tj. da li aktivno ili pasivno prate koÊaricu

(vidi Kategorije ponaöanja). Identifikacijom pojedinih dupina, moguÊe je tako�er utvrditi postoji li kod

pojedinih jedinki preferenca za praÊenje koÊarica ili je to opÊenito ponaöanje karakteristi�no za sve jedinke

koje sa�injavaju populaciju istraûivanog podru�ja.

18

Slika 7: Dobri dupini opaûeni iza koÊarice

Ostale vrste

Obi�ni dupini

Tijekom 2018. godine u Navilog aplikaciji su prikupljeni podatci o lokaciji opaûanja i ponaöanju vrste obi�ni

dupin. Obi�ni dupin (Delphinus delphis) nastanjuje pu�inske i obalne vode tropskog i umjerenog pojasa

Atlantskog i Tihog oceana (Wells and Scott (2002)). Ova vrsta zabiljeûena je i u Mediteranu, uklju�ujuÊi i

Jadransko more (G. Bearzi et al. (2003)). Do 70-tih godina bila je jedna od najzastupljenijih vrsta, ali od tada

njezina brojnost naglo opada te dolazi do potpunog nestanka ove vrste iz velikih dijelova prethodno navedenog

raspona (G. Bearzi et al. (2003)). Obi�ni dupin se smatrao „öteto�inom“ i glavnim krivcem smanjenja ribljeg

fonda u moru zbog �ega su organizirane kampanje istrebljivanja koje su se provodile kako u Sredozemnom tako

i u Jadranskom moru (G. Bearzi et al. (2003)). Kao posljedica toga, uz promjene u okoliöu i prekomjeran izlov

ribe, ova vrsta je potpuno nestala iz Jadranskog mora. U posljednja tri desetljeÊa, opaûanja su vrlo rijetka.

U podru�ju Cresa i Loöinja posljednji put je opaûena 1997. godine, dok je najrecentnije dokumentirano

opaûanje bilo 2016. godine u srednjem Jadranu. Iako su zabiljeûena povremena opaûanja, obi�ni dupin se

smatra regionalno izumrlom vrstom, jer ne postoji rezidentna populacija koja se moûe razmnoûavati. Ovisno

o staniötu ova vrsta se harni razli�itom vrstom plijena. Naj�eöÊe su to manje ribe, poput haringe, inÊuna,

19

srdela te glavonoûaca (G. Bearzi et al. (2003)). éive u velikim skupinama koje mogu brojati �ak nekoliko

stotina do tisuÊa jedinki. Takve skupine su formirane od manjih grupa s 20 do 30 jedinki koje su blisko

povezane (Wells and Scott (2002)).

Morske kornja�e

Prilikom pretraûivanja podru�ja istraûivanja u Navilog aplikaciji zabiljeûene su lokacije opaûanja morskih

kornja�a vrste glavata ûelva (Caretta caretta). Jadransko more je prepoznato kao vaûno staniöte juvenilnih i

odraslih jedinki ove vrste koja se gnijezdi na plaûama Gr�ke, Cipra i u Turskoj. Procijenjeno je da u Jadranu

obitava oko 27000 (CI= 24,000-31,000) jedinki, dok je sjeverni Jadran prepoznat kao klju�no nereti�ko

podru�je za ovu vrstu (C. M. Fortuna et al. (2018)). Pretraûivanjem iz zraka za centralni Jadran, nije

zabiljeûen velik broj opaûanja glavate ûelve. Procijenjeno je da na tom podru�ju obitava tek oko 1900 jedinki

(CI= 1,600-2,200) (C. M. Fortuna et al. (2018)).

Uginule jedinke

Kod pronalaska uginulih jedinki kitova i morskih kornja�a uzimaju se podatci o vrsti prona�ene ûivotinje,

lokaciji i datumu, duûini i spolu te opÊem stanju tijela. O pregledanim jedinkama, prema Protokolu Hrvatske

agencije za okoliö obavijeötene su nadleûne institucije.

20

Rezultati

Istraûiva�ki napor

Tijekom istraûivanja dobrih dupina u 2019. godini pokriveno je morsko podru�je od srediönjeg dijela otoka

Cresa pa sve do juûnog dijela Nacionalnog parka “Kornati”. Ukupno su odra�ena 75 terenska izlaska tijekom

kojih je na moru provedeno 436 sati i prije�ena udaljenosti od ukupno 7264,28 km. U pozitivnim uvjetima

pretraûivanja prije�ena je udaljenost od 4279,43 km tijekom 187 sati (slika 8).

21

Slika 8: Istraûiva�ki napor u pozitivnim uvjetima istraûivanja

22

Opaûanja

Dobri dupini su opaûeni 136 puta (slika 9), dok je vrsta obi�ni dupin opaûena 2 puta (slika 20). Stopa

opaûanja dobrih dupina izraûena je na dva na�ina. Prvi na�in (ER1)- izra�unat kao omjer ukupnog broja

opaûanja i sveukupno prije�enih kilometara u pozitivnim uvjetima pretraûivanja iznosi 0,03. Drugi na�in

(ER2)- izra�unat koriötenjem poligonske mreûe s veli�inom Êelije 1x1 km iznosi 0,022 (prikazano na slici 10).

23

Slika 9: Lokacije opaûanja dobrih dupina

24

Slika 10: Stopa opaûanja dobrih dupina [ER2]

S dupinima su ukupno proveden 101 sat i prije�ena udaljenost od 567,11 km. Veli�ina skupine dobrog dupina

25

je varirala od 1 do 35 jedinki, dok je prosje�na veli�ina skupine 6 jedinki.

Slika 11: Relativna gusto�a dobrih dupina [RD]

26

Foto-identifikacija

Preliminarnom analizom prikupljenih fotografija zabiljeûeno je ukupno 617 jedinki od kojih 163 nije do sada

bilo zabiljeûeno u referentnim katalozima Instituta Plavi svijet. NajveÊi broj jedinki je opaûen samo jednom,

dok je jedna jedinka opaûena 11 puta (slika 12).

Slika 12: U�estalost ponovnih opaûanja dupina

Analizom starosnih kategorija opaûeno je 523 odraslih jedinki, 22 juvenilnih, 60 mladunaca te 12 novoro�enih

jedinki.

27

Slika 13: Analiza starosnih kategorija

Ponaöanje

Prilikom opaûanja dupina biljeûilo se ponaöanje skupine svakih 5 minuta. Najzastupljenije po�etno ponaöanje

bilo je ronjenje, ronjenje-putovanje te aktivno i pasivno praÊenje koÊarice. Udio vremena koje su dupini

proveli u odre�enoj kategoriji ponaöanja izraûen u odnosu na ukupno vrijeme provedeno s dupinima prikazan

je na slici 14.

28

Slika 14: Udio vremena koji su dupini proveli u odre�enoj kategoriji ponaöanja u odnosu na ukupno trajanje

opaûanja

AnalizirajuÊi povezanost veli�ine skupine s po�etnim ponaöanjem moûe se uo�iti da je kod veÊih skupina

zabiljeûeno mijeöano ponaöanje (MB), a zatim hranjenje uz povröinu (SF) te neodre�eno (M), detaljniji prikaz

na slici 15.

29

Slika 15: Veli�ina skupine ovisno o ponaöanju zabiljeûenom na po�etku opaûanja

Opaûanja iza koÊarica

Tijekom pretraûivanja terena naiöli smo na 73 koÊarica u potegu, pri tom su dobri dupini pratili njih 35 (slika

16). S obzirom da je praÊenje koÊarica jedna od zastupljenijih kategorija ponaöanja dupina, takav na�in

oportunisti�kog hranjenja vaûan je za pribavljanje hrane u istraûenom podru�ju.

30

Slika 16: Lokacije opaûanja koÊarica tijekom istraûivanja (crveno- lokacije koÊarica iza kojih je opaûena

skupina dupina, plavo- lokacije koÊarica iza kojih nije opaûena skupina dupina)

Obi�ni dupini

Za vrijeme istraûivanja tijekom 2019. godine opaûene su dvije skupine obi�nih dupina, jedna u sjeverozapanom

dijelu parka prirode TelaöÊica, a druga sjevernije od granice PPT. Lokacije opaûanja i kretanje skupine

prikazani su na slici 18. Analizom fotografija identificirano je ukupno 56 jedinki, od kojih 52 odrasle jedinke

te 5 mladunca. Usporedbom le�ne peraje identificiranih jedinki utvr�eno je da je 61% jedinki prisutnih u

skupini poznato iz ranijih opaûanja zabiljeûenih u ljeto 2015., 2016. i 2018. godine uz Dugi Otok. Ukupno

trajanje oba susreta bilo je 3h 38min. Tijekom opaûanja ukupno je prikupljeno 2998 fotografija dupina.

31

Slika 17: Obi�ni dupin

Slika 18: Lokacija opaûanja obi�nih dupina

32

Tijekom prvog opaûanja, 17.05.2019.godine zabiljeûili smo kao po�etno ponaöanje hranjenje uz povröinu (SF).

Zabiljeûena maksimalna brzina kretanja bila je 4m/s öto upravo upuÊuje na aktivnosti lova i hranjenje (slika

20).

U drugom susretu, 07.06.2019.godine, jedinke obi�nih dupina bile su angaûirane u druûenje i putovanje (ST),

pa je i brzina kretanja bila duplo manja, 2m/s (slika 20).

Slika 19: Brzina kretanja obi�nih dupina (Delphinus delphis) 17.05.2019

33

Slika 20: Brzina kretanja obi�nih dupina (Delphinus delphis) 07.06.2019

Kornja�e

Tijekom istraûivanja zabiljeûeno je ukupno 64 opaûanja vrste glavata ûelva. Lokacije opaûanja prikazane su

na slici 21. NajveÊi broj jedinki opaûen je uz zapadnu obalu otoka Loöinja, Dugog otoka te otoka Kornata. U

2019. godini ukupno je prijavljeno 4 uginulih jedinki ove vrste te 2 ûive morske kornja�e.

34

Slika 21: Istraûiva�ki napor i lokacije opaûanja glavatih ûelvi

Uginuli dupini

Tijekom 2019. godine Institut Plavi svijet zaprimio je pet dojava o pronalasku uginulih jedinki.

Prvi slu�aj prijavljen je 14.03.2019. godine, kada je uginuli dupin prona�en na plaûi kod Suhe punte na otoku

Rabu. Zbog loöih vremenskih uvjeta istraûiva�i nisu izaöli na teren.

Drugi slu�aj prijavljen je 12.06.2019. godine. Istraûiva�i su izaöli na teren i utvrdili da se radi o uginuloj

mladoj jedinki dobrog dupina koji je bio nasukan na plaûi na isto�noj strani otoka Raba. Tijelo je bilo u

dobrom stanju bez vidljivih ozljeda.

TreÊi slu�aj prijavljen je dana 13.06.2019. godine. Radilo se o uginulom dupinu prona�enom na otoku Pagu.

Zbog loöih vremenskih uvjeta istraûiva�i nisu izaöli na teren.

�etvrti slu�aj prijavljen je 12.07.2019 godine u Osorskom kanalu. Tijelo prugastog dupina, duûine 2.10 m,

prona�eno je na plaûi. Tijelo je bilo u dobrom stanju bez vidljivih ozljeda koje bi upuÊivale na uzrok smrti.

Peti slu�aj prijavljen je 19.09.2019 godine u blizini oto�iÊa Vele Orjule. Po izlasku na teren, istraûiva�i su

utvrdili da je uginula jedinka duûine 1.30 m u visokom stupnju raspadanja.

35

O svim prijavljenim slu�ajevima obavijeötene su nadleûne institucije.

36

Preporuke za upravljanje

Podaci prikupljeni ovim istraûivanjem pridonose boljem poznavanju biologije i ekologije zajednice dobrih

dupina koja koristi morski okoliö u öirem podru�ju koje obuhvaÊa Natura 2000 podru�ja Loöinjsko-Creskog

akvatorija i susjedna zaötiÊena podru�ja u moru, a time potpomaûu i provedbu u�inkovitog monitoringa

odnosno utvr�ivanje statusa populacije u buduÊnosti. Kako bi se osigurala u�inkovita zaötita i pravilno

upravljanje populacijom dobrih dupina, potrebno je primijeniti slijedeÊe mjere:

• potrebno je nastaviti istraûivanje i monitoring populacije unutar podru�ja kako bi se pratio trend

populacije (rast, pad, stagniranje brojnosti) i kako bi se dopunili podaci o minimalnom podru�ju

obitavanja (homerange) i promjenama u distribuciji jedinki koje mogu biti uzrokovane antropogenim

smetnjama

• potrebno je prikupiti daljnje podatke o karakteristikama staniöta i distribuciji dobrih dupina u istraûi-

vanom podru�ju kako bi se mogla napraviti kvalitetna analiza koriötenja staniöta, ali i identificirati

kriti�na staniöta/podru�ja

• potrebno je nastaviti prikupljati detaljne podatke o vrstama i razmjerima antropogenih aktivnosti u

istraûivanom podru�ju kao i prostornoj distribuciji na temelju koje Êe se identificirati i iznova vrednovati

podru�ja gdje je populacija pod najveÊim stvarnim i potencijalnim pritiskom

• potrebno je detaljno pratiti stvarni ribolovni napor i utjecaj pojedinih ribolovnih alata na raspoloûivost

plijena za dobre dupine, a osobito treba ustanoviti razmjere koriötenja specifi�nih alata koji ciljano

djeluju na dobre dupine

• prilikom izrade studije utjecaja na okoliö za planirane gospodarske aktivnosti potrebno je osigurati da

se uklju�i i procjena utjecaja na zajednicu dobrih dupina i ostale vrste iz reda kitova

• prilikom planiranja razvoja eko-turizma temeljenog na promatranju dobrih dupina, potrebno je utvrditi

kapacitet nosivosti okoliöa za broj plovila koja Êe nuditi moguÊnost promatranja dupina; potrebno je

utvrditi pravila ponaöanja za ove aktivnosti kako bi se izbjegao negativni utjecaj povezan s poveÊanim

brojem plovila koja slijede ûivotinje

• potrebno je i dalje raditi na informiranju öire javnosti o biologiji i ekologiji dobrih dupina i drugih

morskih sisavaca kako bi se osigurao pozitivan stav stanovniötva prema zaötiti morskog okoliöa i

organizama koji ga nastanjuju

37

Zaklju�ci

Tijekom 2019. godine odra�eno je 75 terenskih izlazaka, prije�ena je ukupna udaljenost od 7264.28 km i

provedeno 436 sati na moru. Ukupno je opaûeno 136 skupina dupina. Stopa opaûanja ER1 i ER2 dupina

izra�unata je na dva na�ina te dobiveni rezultati odgovaraju gornjoj granici raspona stope opaûanja zabiljeûene

tijekom prijaönjih godina (0,008 -0,024 )(C. M. Fortuna (2007); Rako et al. (2013)). Prosje�na veli�ine

skupine za 2019. godinu iznosila je 6 jedinki, öto je unutar raspona zabiljeûenih prethodnih godina na ovom

podru�ju (PlesliÊ et al. (2015)), te je prema opisu ove vrste tipi�no da se broj jedinki u skupinama kreÊe

od 2-15 jedinki (Wells and Scott (2002)). Preliminarnom analizom fotografija identificirano je 617 jedinki

od kojih je 26 % jedinki bilo prvi put zabiljeûeno. U taj postotak ura�unati su novoro�eni mladunci te

novoidentificirane jedinke zabiljeûene na proöirenom podru�ju istraûivanja, uz zapadnu obalu Dugog otoka i

kornatskog akavtorija. Dobri dupini u cresko-loöinjskom akvatoriju pokazuju privrûenost staniötu te relativno

nisku stopu emigracije (C. M. Fortuna (2007); Genov et al. (2008); PlesliÊ et al. (2015); Gaspari et al.

(2015); Rako-GospiÊ et al. (2017)). Analizom skupina dobrih dupina opaûenih uz isto�nu i zapadnu stranu

otoka Cresa, Loöinja i Dugog otoka, uo�en je nizak postotak jedinki �ije podru�je kretanja uklju�uje i

zapadni i isto�ni dio navedenih otoka. Tijekom 2019. godine naj�eöÊe po�etno ponaöanje je bilo ronjenje,

ronjenje-putovanje te aktivno i pasivno praÊenje koÊarica. Kada su skupine veÊe tada se broj opaûanja u

kojima je zabiljeûeno druûenje poveÊava. Ovaj rezultat je u skladu s prethodnim istraûivanjima ponaöanja

dupina na ovom podru�ju (G. Bearzi, Politi, and Sciara (1999)).

Za vrijeme istraûivanja tijekom 2019. godine opaûene su dvije skupine obicnih dupina, jedna u sjeverozapanom

dijelu parka prirode Telaöcica, a druga sjevernije od granice PPT. Usporedbom le�ne peraje identificiranih

jedinki utvr�eno je da je 61% jedinki prisutnih u skupini poznato iz ranijih opaûanja zabiljeûenih u ljeto

2015., 2016. i 2018. godine uz Dugi Otok. Obi�ni dupini bili su uobi�ajena vrsta u Sredozemnom moru,

uklju�ujuÊi i Jadransko more, sve do kasnih 60-ih. Veliki pad brojnosti populacije dogodio se u relativno

kratkom vremenu. Danas su obi�ni dupini opaûeni samo u najzapadnijem dijelu Mediterana (Alboransko

more), s rijetkim zapisima u Alûiru i Tunisu, koncentracijom oko malteökih otoka i u dijelovima Egejskog mora

te na jugoistoku Tirenskog i isto�nog Jonska mora. Obalne skupine u zapadnoj Gr�koj pokazuju relativno

visoku razinu rezidentnosti (Ferretti, Bearzi, and Politi (1998)), ali malo se zna o kretanju i koriötenjem

prostora jedinki koje ûive u otvorenom moru.

Stoga je potrebno nastaviti istraûivanje i uloûiti dodatan istraûiva�ki napor kako bi se utvrdila u�estalost

pojavljivanja ove vrste na tom podru�ju i eventualno ponovno opaûanje istih jedinki.

38

Ostalo

ECOSS

Od 1. sije�nja 2019. Insitut Plavi svijet je partner na projektu „Ecological Observing System in the

Adriatic Sea: oceanographic observations for Biodiversity“, skraÊeno „ECOSS“. Glavni cilj projekta je

supostava sustava ECOAdS – Ecological observing system in the Adriatic Sea, koji Êe integrirati postojeÊe

baze ekoloökih i oceanografskih podataka sa problematikom zaötite Natura2000 podru�ja u Jadranu te time

podrûati znanstvenu zajednicu i struku u aktivnostima zaötite morske bioraznolikosti. Osim razvoja sustava

ECOAdS, kroz aktivnosti projekta ECOSS izra�uju se studije postojeÊeg stanja zaötite mora, organiziraju se

radionice za dionike i predavanja za javnost te se izra�uju edukativni i promotivni sadrûaji. Institut Plavi

svijet je u sklopu projekta ECOSS tijekom 2019. godine izradio studiju o trenutnom stanju zaötite dobroga

dupina u podru�ju KvarneriÊa i otoka Visa, sudjelovao na inicijalnom sastanku, odrûao javna predavanja o

projektu i zaötiti bioraznolikosti Jadrana te izradio promotivne materijale. Na projektu ECOSS sura�uje 10

organizacija iz Italije i Hrvatske, a trajati Êe do 30. lipnja 2021. Projekt sufinancira Europska unija kroz

program prekograni�ne suradnje Interreg Italija-Hrvatska.

LIFE Euroturtles

Projekt LIFE Euroturtles usmjeren je na podru�ja koja su od iznimne vaûnosti za zaötitu i o�uvanje dvije

vrste morskih kornja�a koje obitavaju na podru�ju EU – glavate ûelve (Caretta caretta) i zelene ûelve (Chelonia

mydas). Projekt uklju�uje brojne skupine konkretnih aktivnosti o�uvanja ovih ûivotinja, me�u ostalim i

terenska istraûivanja koja se provode s ciljem pribavljanja podataka koji Êe doprinijeti razvijanju u�inkovitih

mjera upravljanja ovim populacijama i iznalaûenju novih na�ina smanjivanja negativnog utjecaja antropogenih

aktivnosti. U 2019. Institut Plavi svijet sudjelovao je u provedbi istraûivanja iz zraka s ciljem prikupljanja

podataka o distribuciji morskih kornja�a kao i testiranju modificiranih ribolovnih alata s ciljem smanjivanja

slu�ajnog ulova.

Istraûivanjem iz zraka pokriveno je veliko podru�je koje uklju�uje cijeli sjeverni i dio srednjeg Jadrana.

Istraûiva�i su letjeli po prethodno odre�enim, paralelnim linijama me�usobno udaljenim 12 km, a koje su

odre�ene uzimajuÊi u obzir jednakomjernu pokrivenost cjelokupnog podru�ja istraûivanja. Istraûivanje je

provedeno u tijekom dva trodnevna perioda, od 23. do 25. svibnja i od 18. do 20. lipnja 2019. godine.

Ukupno je poduzeto 10 letova tijekom kojih je u potpunosti ili djelomi�no pokriveno 26 linija koje se proteûu

od isto�ne do zapadne obale Jadranskog mora (slika 22). Ukupno je prije�eno 3.807,64 km. Pozitivan

39

istraûiva�ki napor odvijao se u razli�itim vremenskim uvjetima koji zna�ajno utje�u na vjerojatnost opaûanja

i uzet Êe se u obzir prilikom analize podataka. Ukupno je zabiljeûeno 2.199 opaûanja glavatih ûelvi, 754

opaûanja raznih vrsta ptica, 167 opaûanja viöe vrsta riba i 68 opaûanja morskih sisavaca odnosno obi�nog

dobrog dupina (Tursiops truncatus) (Slika 23). Podaci Êe biti iskoriöteni kako bi se bolje razumjela brojnost i

distribucija morskih kornja�a na ovom podru�ju te kako bi se ustanovila podru�ja od iznimne vaûnosti na

koja je potrebno obratiti posebnu pozornost.

Tablica 2: Deskriptivna statistika vremena polaganja, duljine mreûa i ribolovnog naporaVrijemepolaganja(h)

Duljinamreûe(m)

Napor(km x 2h)

Tip mreûe Namjena Brojpostavl-janja

Srijednavrijed-nost

SD Srijednavrijed-nost

SD Srijednavrijed-nost

SD

Jednostruka kontrola 98 21.25 8.50 845 1 1.49 0.60Jednostruka osvijetljena 98 21.39 8.53 844 7 1.50 0.60Trostruka kontrola 161 15.00 4.16 881 182 1.10 0.36Trostruka osvijetljena 161 15.00 4.14 872 211 1.09 0.38

Uz zapadnu obalu Istre ispitivali smo utjecaj postavljanja zelenih LED svjetala na mreûe stajaÊice kao metode

za smanjenje slu�ajnog ulova morskih kornja�a u ovaj ribolovni alat. Prikupljali smo podatke o ulovljenim

morskim kornja�ama kao i utjecaj osvjetljavanja na ulov ciljanih vrsta riba izraûen kao masa ulova po jedinici

napora (CPUE) odnosno vrijednost ulova po jedinici napora (VPUE). Istraûivanje se provodilo u suradnji s

ribarima i odvijalo se za vrijeme redovnih ribolovnih aktivnosti u periodu od travnja do rujna 2019. godine,

kao i od lipnja do rujna 2018. godine. Prikupljeni su podaci o ulovu koriötenjem 98 parova jednostrukih mreûa

stajaÊica (kontrola i osvjetljena mreûa) i 161 para trostrukih mreûa stajaÊica (tablica 2). Do sada je ukupno

ulovljeno 11 glavatih ûelvi – 6 u osvijetljenim i 5 u mreûama za kontrolu s ukupnom smrtnosti od 72,7%. Ulov

ciljanih vrsta u trostrukim mreûama stajaÊicama se smanjio (CPUE i VPUE; 23% i 27%, p<0,001). Nasuprot

tome, statisti�ki zna�ajna razlika u ulovu kod jednostrukih mreûa stajaÊica nije zabiljeûena. Unato� tome

öto su mreûe postavljane u podru�ju na kojem se mogao o�ekivati zna�ajan broj slu�ajno ulovljenih morskih

kornja�a, za vrijeme istraûivanja nije zabiljeûen dovoljan broj ûivotinja koji bi nam omoguÊio da donosimo

zaklju�ke o u�inkovitosti ispitivane metode za smanjivanje stope slu�ajnog ulova pa Êe se istraûivanje nastaviti

i u 2020. godini.

U 2019. godini nastavili smo i sa ostalim predvi�enim aktivnostima koje uklju�uju komunikaciju s ribarima i

edukaciju o pravilnom postupanju sa slu�ajno ulovljenim morskim kornja�ama, uklju�ivanje öire javnosti u

40

prikupljanje podataka o opaûanjima morskih kornja�a putem mobilne i web aplikacije, ispitivanje stavova

ribara i turista putem upitnika, izradu i diseminaciju promotivnih materijala i odrûavanje javnih doga�anja

kojima se promoviraju morske kornja�e kao zajedni�ka prirodna baötina svih gra�ana EU.

Slika 22: Pozitivan istraûiva�ki napor ostvaren u 2019. godini

41

Slika 23: Opaûanja ostvarena istraûivanjem iz zraka u 2019. godini. (CC – glavata ûelva, TT – dobri dupin,

MOLMOL – bucanj, DASSPP – neidentificirana ûutuga, SHARK – neidentificirani morski pas, RAYSPP –

neidentificirana raûa, PRIGLA – modrulj, EXOCET – poletuöa, FISH – neidentificirana riba, SMAFIS – jato

malih riba, TUNA – tuna, BIRSPP – neidentificirana ptica, CORMSPP – vranac, LARGUL – veliki galeb,

MEDGUL – srednji galeb, SMAGUL – mali galeb, STESPP – �igra, PUFSPP – zovoj)

42

Soundscape

Zvu�ni okoliö sjevernog Jadrana i njegov utjecaj na morske bioloöke resurse – projekt Soundscape, koji se

provodi u okviru programa prekograni�ne suradnje Interreg V-A Italija-Hrvatska (prioritetna os 3), zapo�eo je

u sije�nju 2019. godine. Projekt ima za cilj razvijanje prekograni�ne institucionalne i znanstvene suradnje kako

bi se upotpunila dosadaöna saznanja o podvodnoj buci i ljudskim aktivnostima koja joj zna�ajno doprinose

s kona�nim ciljem zaötite osjetljivih morskih vrsta kroz odrûivo koriötenje morskih i obalnih ekosustava.

Dosadaönja oskudna saznjanja o podvodnoj buci u Jadranu biti Êe kroz SOUNDSCAPE project upotpunjena

uspostavom kontinuiranog jednogodiönjeg monitoringa podvodne buke koriötenjem autonomnih ure�aja za

snimanje zvuka pod morem o �ijim su specifikacijama raspravljalo te koje su utvr�ene u vrlo ranoj fazi

projekta – joö za vrijeme prvog sastanka partnera (KoM) organiziranog u Splitu. Tijekom 2019. Godine,

project je promoviran na Eu razini sudjelovanjem prestavnika partnera na raznim sastancima i radionicama

kao öto su MedPan radionica organizirana u Turskoj te IQOE-Jomopans radionica organizirana u Hagu

(Nizozemska). Ve�ina projektinih aktivnosti koje su odra�ene tijekom 2019. Godine bile su usmjerene ka

definiranju svih specifikacija vezanih za ure�aje za snimanje, razvijanju protokola za monitoring podvodne

buke te utvr�ivanju neizvjesnosti vezainih za mjerenje podvodne buke. Institut Plavi svijet odgovoran je za

provedbu aktivnosti radnog paketa 4 koji uklju�uje utvr�ivanje osjetljivosti osnovnih vrsta koje buka moûe

najviöe ugroziti. U sklopu ovog radnog paketa, uz pomoÊ vanjskoh stru�njaka dr. Marte Picciulin, napravljen

je detaljan pregled postojeÊe literature kako bi se utvrdio osnovni na�in na koji podvodna buka moûe utjecati

na prdstavnike skupine kitova, morskih kornja�a te komercijalnih vrsta ribe.

43

Slika 24: Okvirna mjesta postaja za monitoring

Do oûujka 2020. godine, svi ure�aji za snimanje podvodne buke su kupljeni, sastanci i trening vezan uz

njihovo koriötenje i primjenu su odra�eni (u Veneciji), te su ure�aji postavljeni u more. Institut Plavi svijet

postavio je dva od ukupno pet ure�aja koji su postavljeni u hrvatskim vodama. Dodatna 4 ure�aja postavljena

su uz talijansku obalu. Na temelju sakupljenih podataka kroz primjenu naprednog modeliranja öirenja zvuka

dobiti Êe se informacija o prostornoj raspodjeli buke u moru te promjenama u razinama zvuka uzrokovanim

ljudskim aktivnostima koje se odvijaju na öirem podru�ju sjevernog Jadrana.

Prezentacije i publikacije

Dr.sc. Nikolina Rako GospiÊ, kao predstavnica IPS-a, predstavila je projekt Soundscape na uvodnoj

konferenciji projekta Gutta, tako�er financiranog putem programa prekograni�ne suradnje Interreg V-A

Italija-Hrvatska. Konferencija je odrûana u Lecceu (Italija) 6. oûujka 2019. Sudjelovanje na ovom doga�aju

bilo je dio aktivnosti 2.6 projekta Soundscape (Prezentacija na EU razini). Na doga�aju su sudjelovali

predstavnici Gutta projektnih partnera kao i gosti sudionici iz razli�itih sektora koji su tako�er odrûali

prezentacije o razli�itim temama navedenim u dokumentu kojeg su dostavili organizatori uvodne konferencije

44

Gutta projekta. Mnogi pozvani gosti izrazili su zanimanje za suradnju na projektu Soundscape, a IPS ih je

uvrstio u popis kontakata sudionika.

U razdoblju od 12. do 14. studenog u Akyaki u Turskoj, MedPAN organizirao je radionicu o upravljanju visoko

pokretnim vrstama u mediteranskim zaötiÊenim morskim podru�jima. OpÊa svrha radionice bila je razmjena

znanja i iskustava za o�uvanje visoko pokretnih vrsta i izgradnja dugoro�nih pristupa za upravljanjem

zaötiÊenim morskim podru�jima. Naöa stru�njakinja za bioakustiku, dr.sc. Nikolina Rako GospiÊ, odrûala je

predavanje na temu „Upravljanje öiroko rasprostranjenim vrstama u Jadranu“ i odrûala radionicu „Monitoring

morskog zvu�nog okoliöa kao alata za ekoloöku procjenu“.

Od 7. do 12. prosinca 2019. u Barceloni je odrûana konferencija World Marine Mammal Conference,

najveÊa svjetska konferencija na temu morskih sisavaca. Iz Instituta Plavi svijet na konferenciji su sudjelovali

Grgur PlesliÊ sa usmenim izlaganjem “Struktura populacije dobroga dupina u isto�nom Jadranu”, te Jure

Mio�iÊ-StoöiÊ, Maöa Frleta-ValiÊ i Draöko Holcer sa posterkim izlaganjem “PraÊenje brojnosti dobroga dupina

u Viökom akvatoriju”. Osim prezentiranja radova, naöi predstavnici sudjelovali su i na tematskim radionicama

organiziranim u sklopu konferencije.

Tijekom 2019. godine objavljeni su znanstveni radovi:

PlesliÊ, G., Rako-GospiÊ, N., Mio�iÊ-StoöiÊ, J., BlaziniÊ Vu�ur, T., RaduloviÊ, M., Mackelworth, P., Frleta-

ValiÊ, M. and Holcer, D., (2019). Social structure and spatial distribution of bottlenose dolphins (Tursiops

truncatus) along the Croatian Adriatic coast. Aquatic Conservation: Marine and Freshwater Ecosystems.

Rako-GospiÊ, N., & Picciulin, M. (2019). Underwater Noise: Sources and E�ects on Marine Life. In World

Seas: an Environmental Evaluation (pp. 367-389). Academic Press.

Mio�iÊ-StoöiÊ,J., PlesliÊ, G., Holcer, D. (2019). Sea Lamprey (Petromyzon marinus) attachment to the

Common Bottlenose Dolphin (Tursiops truncates). Article in Press. Aquatic Mammals

45

Reference

Bearzi, Giovanni, Giuseppe Notarbartolo-DI-Sciara, and Elena Politi. 1997. “Social Ecology of Bottlenose

Dolphins in the KvarneriÊ (Northern Adriatic Sea).” Marine Mammal Science 13 (4). Wiley Online Library:

650–68.

Bearzi, Giovanni, Elena Politi, Stefano Agazzi, Sebastiano Bruno, Marina Costa, and Silvia Bonizzoni. 2005.

“Occurrence and Present Status of Coastal Dolphins (Delphinus Delphis and Tursiops Truncatus) in the

Eastern Ionian Sea.” Aquatic Conservation: Marine and Freshwater Ecosystems 15 (3). Wiley Online Library:

243–57.

Bearzi, Giovanni, Elena Politi, and Giuseppe Notarbartolo di Sciara. 1999. “DIURNAL Behavior of Free-

Ranging Bottlenose Dolphins in the Kvarneri∆ (Northern Adriatic Sea) 1.” Marine Mammal Science 15 (4).

Wiley Online Library: 1065–97.

Bearzi, Giovanni, Randall R Reeves, GIUSEPPE NOTARBARTOLO-DI-SCIARA, Elena Politi, ANA

Canadas, Alexandros Frantzis, and Barbara Mussi. 2003. “Ecology, Status and Conservation of Short-Beaked

Common Dolphins Delphinus Delphis in the Mediterranean Sea.” Mammal Review 33 (3-4). Wiley Online

Library: 224–52.

Bivand, Roger, and Nicholas Lewin-Koh. 2013. “Maptools: Tools for Reading and Handling Spatial Objects.”

R Package Version 0.8 27.

Bivand, Roger, and Colin Rundel. 2015. “Rgeos: Interface to Geometry Engine–open Source (Geos). R

Package Version 0.3-21.” See Https://Cran. R-Project. Org/Package= Rgeos.

Brunsdon, Chris, Hongyan Chen, and Maintainer Chris Brunsdon. 2015. “Package ‘Gistools’.” Comprehensive

R Archive Network.

Ferretti, S, G Bearzi, and E Politi. 1998. “Comparing Behavior of Inshore Bottlenose and Common Dolphins

in the Eastern Ionian Sea Through Focal Group Surfacing Pattern Analysis.” European Research on Cetaceans

12: 209.

Fortuna, Caterina Maria. 2007. “Ecology and Conservation of Bottlenose Dolphins (Tursiops Truncatus) in

the North-Eastern Adriatic Sea.” PhD thesis, University of St Andrews.

Fortuna, Caterina Maria, Ana Cañadas, Draöko Holcer, Benedetta Brecciaroli, Gregory P Donovan, Bojan

Lazar, Giulia Mo, Leonardo Tunesi, and Peter Charles Mackelworth. 2018. “Coherence of the European

Union Marine Natura 2000 Network for Wide-Ranging Charismatic Species: A Mediterranean Case Study.”

46

Frontiers in Marine Science 5. Frontiers: 356.

Gaspari, Stefania, Draöko Holcer, Peter Mackelworth, Caterina Fortuna, Alexandros Frantzis, Tilen Genov,

Morgana Vighi, et al. 2015. “Population Genetic Structure of Common Bottlenose Dolphins (Tursiops

Truncatus) in the Adriatic Sea and Contiguous Regions: Implications for International Conservation.” Aquatic

Conservation: Marine and Freshwater Ecosystems 25 (2). Wiley Online Library: 212–22.

Genov, Tilen, Polona Kotnjek, Jan Lesjak, Ana Hace, and Caterina Maria Fortuna. 2008. “Bottlenose

Dolphins (Tursiops Truncatus) in Slovenian and Adjacent Waters (Northern Adriatic Sea).” In Annales,

Series Historia Naturalis, 18:227–44. 2.

Holcer, D. 2006. “Dobri Dupin.” U: Crvena Knjiga Sisavaca Hrvatske. TvrtkoviÊ, N.(ur.), Ministarstvo

Kulture, Dr�avni Zavod Za Zaötitu Prirode, Republika Hrvatska, 52–53.

López, Bruno Díaz. 2006. “Bottlenose Dolphin (Tursiops Truncatus) Predation on a Marine Fin Fish Farm:

Some Underwater Observations.” Aquatic Mammals 32 (3). Aquatic Mammals: 305.

Lusseau, David, BEN Wilson, Philip S Hammond, Kate Grellier, John W Durban, Kim M Parsons, Tim R

Barton, and Paul M Thompson. 2006. “Quantifying the Influence of Sociality on Population Structure in

Bottlenose Dolphins.” Journal of Animal Ecology 75 (1). Wiley Online Library: 14–24.

Mann, Janet. 1999. “Behavioral Sampling Methods for Cetaceans: A Review and Critique.” Marine Mammal

Science 15 (1). Wiley Online Library: 102–22.

McDonald, T. 2016. “SDraw: Spatially Balanced Sample Draws for Spatial Objects. R Package Version 2.1.

3.”

Nimak, Maja, Darren Croft, Daniel Wood, Annika Wiemann, Nikolina Rako, Peter Mackelworth, and Maria

Caterina Fortuna. 2007. “Behavioural Responses of Bottlenose Dolphins, Tursiops Truncatus to Boat Tra�c

in the KvarneriÊ, North-Eastern Adriatic Sea.” In Annual Conference of the European Cetacean Society (21;

2007).

PlesliÊ, Grgur, Nikolina Rako GospiÊ, Peter Mackelworth, Annika Wiemann, Draöko Holcer, and Caterina

Fortuna. 2015. “The Abundance of Common Bottlenose Dolphins (Tursiops Truncatus) in the Former Special

Marine Reserve of the Cres-Loöinj Archipelago, Croatia.” Aquatic Conservation: Marine and Freshwater

Ecosystems 25 (1). Wiley Online Library: 125–37.

Rako, Nikolina, Caterina Maria Fortuna, Draöko Holcer, Peter Mackelworth, Maja Nimak-Wood, Grgur

PlesliÊ, Linda Sebastianutto, Ivica VilibiÊ, Annika Wiemann, and Marta Picciulin. 2013. “Leisure Boating

47

Noise as a Trigger for the Displacement of the Bottlenose Dolphins of the Cres–Loöinj Archipelago (Northern

Adriatic Sea, Croatia).” Marine Pollution Bulletin 68 (1-2). Elsevier: 77–84.

Rako-GospiÊ, Nikolina, Marko RaduloviÊ, Tihana Vu�ur, Grgur PlesliÊ, Draöko Holcer, and Peter Mackelworth.

2017. “Factor Associated Variations in the Home Range of a Resident Adriatic Common Bottlenose Dolphin

Population.” Marine Pollution Bulletin 124 (1). Elsevier: 234–44.

Shane, Susan H. 1990. “Behavior and Ecology of the Bottlenose Dolphin at Sanibel Island, Florida.” The

Bottlenose Dolphin. Academic Press, 245–65.

South, Andy. 2011. “Rworldmap: A New R Package for Mapping Global Data.” R Journal 3 (1).

Spedicato, Giorgio Alfredo. 2017. “Discrete Time Markov Chains with R.” The R Journal 9 (2): 84–104.

Team, R Core. 2016. “Vienna: R Foundation for Statistical Computing, 2016.” R: A Language and

Environment for Statistical Computing.

Wells, RS, and MD Scott. 2002. “Bottlenose Dolphins.” Encyclopedia of Marine Mammals. Academic Press,

San Diego, 122–28.

Wiirsig, Bernd, and Thomas A Je�erson. 1990. “Methods of Photoidentification for Small Cetaceans.” Rep.

Int. Whal. Commn.(Spec. Iss. 12), 43–52.

Wilson, Ben, Philip S Hammond, and Paul M Thompson. 1999. “Estimating Size and Assessing Trends in a

Coastal Bottlenose Dolphin Population.” Ecological Applications 9 (1). Wiley Online Library: 288–300.

Wise, Laura, Alexandra Silva, Marisa Ferreira, Mónica A Silva, and Marina Sequeira. 2007. “Interactions

Between Small Cetaceans and the Purse-Seine Fishery in Western Portuguese Waters.” Scientia Marina

(Barcelona), no. 2.

48

2019.

IZVJEŠĆE

Obrazovni program

Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora

Kaštel 24, HR‐51551 Veli Lošinj, Croatia

info@blue‐world.org www.blue‐world.org

Program provodile:

Martina Antoninić, Jelena Basta, Andrea Borić, Marinela Cukrov Car, Ivana Šeparović, Kristina Volarić, Mateja Zekan

Institut Plavi svijet

Veli Lošinj

www.plavi-svijet.org

LOŠINJSKI EDUKACIJSKI CENTAR O MORU

Tijekom 2019. godine Lošinjski edukacijski

centar o moru posjetilo je više od 9.000

posjetitelja. Njih 3.233 bili su učenici i studenti

koji su sudjelovali u predavanjima i

radionicama o morskom okolišu. Spomenutih

predavanja je bilo više od 70, a radionica više

od 26. Velik je i broj posjetitelja, točnije 4.030,

koji su sudjelovali u predavanjima o dobrim

dupinima i njihovoj ugroženosti te u izletima

promatranja dupina.

Do ljeta 2019. Lošinjski edukacijski centar o

moru nastavio je i s programom rada s

učenicima u lokalnoj zajednici – grupa Mali

Plavi svijet. Tijekom cijele godine radimo s

djecom i učenicima na posebno kreiranim

radionicama iz područja prirode, biologije i

zaštite okoliša.

Završno izvješće


Veli Lošinj


OBRAZOVNI PROGRAMI ZA ŠKOLSKE I VRTIĆKE GRUPE

U različitim obrazovnim programima Instituta Plavi svijet tijekom 2019. godine ukupno je sudjelovalo 3.233 djece i

mladih različitog uzrasta. Različita predavanja o dupinima i ostalim morskim stanovnicima odslušalo je 2.348

učenika, dok je u radionicama sudjelovalo njih 672.

Tijekom 2019. godine, osim hrvatskih škola, ugostili smo i učenike iz 3 švicarske srednje škole (Rudolf Steiner Schule

Zurich, International School of Zug and Luzern i Zurich International School) koji su sudjelovali u petodnevnim

edukacijskim programima Instituta te 2 grupe njemačkih srednjoškolaca na jednodnevnim programima. Također,

održan je i jednodnevni program za studente geografije s PMF -a Sveučilišta u Zagrebu. Početkom listopada Institut

Plavi svijet posjetili su učenici osnovne škole iz Trsta u okviru programa razmjene s lošinjskom osnovnom školom.

Gostima iz Italije održali smo predavanje o Jadranskom projektu dupin te radionicu na temu prepoznavanja dupina

na talijanskom jeziku.

Završno izvješće


Veli Lošinj


OBRAZOVNI PROGRAMI ZA ŠKOLSKE I VRTIĆKE GRUPE

Institut Plavi svijet je u suradnji s Dječjim vrtićem Cvrčak iz Malog Lošinja i tijekom 2019. godine provodio projekt

„Riba ribi grize rep“ s ciljem upoznavanja najmlađih otočana s osnovama biologije riba i ribljim vrstama te poticanja

na konzumaciju ribe u svakodnevnoj prehrani. Sredstva za odvijanje projekta osiguralo je Ministarstvo regionalnog

razvoja i fondova EU te Grad Mali Lošinj. U ovim obrazovnim aktivnostima sudjelovalo je 56 djece predškolske

dobi, a organizirane su radionice s uvodnim predavanjima o ribama i ribarstvu, pripremala su se riblja jela te je

odrađen i terenski izlet u Akvarij u Puli.

Završno izvješće


Veli Lošinj


Članovi edukacijskog tima Instituta Plavi svijet kao stručni suradnici u

Erasmus + projektu Aquatic Life Lab (ALL) sudjelovali su na Cipru u

radionici i radnom sastanku o provedbi projekta. Voditelji projekta su

talijanska Fondacija ENI Enrico Mattei I organizacija Civicamente, a

projektom se žele povezati učenici četiriju srednjih škola iz Italije, Cipra

i Hrvatske u razmjeni iskustava i grupnom radu na zajedničkim

zadacima iz područja morske biologije. U okviru projektnih aktivnosti

stručnjaci Instituta Plavi svijet sudjelovali su s talijanskim kolegama u

izradi edukativnog portala (http://www.aquaticlifelab.eu/virtual-suite/)

kao primarnog izvora informacija za poticanje učenika na istraživanje.

Svi učenici koji sudjeluju u projektu mogu klikom na podnaslov „virtual

suite“ pronaći brojne zanimljive sadržaje o različitim temama iz

područja biologije, ekologije i zaštite morskog okoliša raspoređene u

nekoliko tematskih poglavlja. Vjerujemo kako će ovaj portal i naš

doprinos projektu pomoći mnogim budućim morskim biolozima da

pronađu informacije koje ih zanimaju.

ERASMUS + PROJEKT „AQUATIC LIFE LAB“ (ALL)

Završno izvješće

http://www.aquaticlifelab.eu/virtual-suite/


Veli Lošinj


LIFE EUROTURTLES – OBRAZOVNE AKTIVNOSTI

U okviru projekta LIFE Euroturtles, ove je godine Institut Plavi svijet organizirao niz različitih edukativnih događanja

kako bi se širu javnost upoznalo s biologijom, ekologijom i zaštitom morskih kornjača. U svibnju smo zajedno s

kolegama iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Bruxellesu sudjelovali na Otvorenom danu programa LIFE EU kako

bi popularizirali projekt. Ovo događanje posjetilo je preko 10.000 ljudi kojima su predstavljeni GSM odašiljači za

praćenje morskih kornjača te LED lampice za sprečavanje ulova morskih kornjača u ribarske mreže. Također, veliki

broj djece uključio se u naše edukativne aktivnosti poput slaganja slagalica, igranja igre pamćenja te bojanja

bojanki, sve s motivima morskih kornjača i pričom o njihovu životu.

Završno izvješće


Veli Lošinj


LIFE EUROTURTLES – OBRAZOVNE AKTIVNOSTI

Tijekom ljetnih mjeseci u tri smo navrata na plaži u autokampu Baldarin na Cresu organizirali radionice na

temu biologije i ekologije morskih kornjača za djecu i odrasle. Svjetski dan morskih kornjača obilježili smo na

izletničkom brodu na kojem smo grupu djece poučavali o morskim kornjačama uz prezentaciju osnovnih

tehnika postupanja u slučaju pronalaska ozlijeđenih morskih kornjača.

Također, održano je i 5 predavanja i radionica o kornjačama za učenike osnovnih i srednjih škola u LMEC-u.

Završno izvješće


Veli Lošinj


U suradnji s Udrugom Centar za kulturu dijaloga iz Rijeke za korisnike programa “Moje mjesto pod suncem”

osigurali smo sredstva i organizirali njihov posjet Lošinjskom edukacijskom centru o moru u rujnu 2019. godine.

„Moje mjesto pod suncem” je program osmišljen kako bi djeci lošijeg socio-ekonomskog položaja osigurao

poticajno okruženje u kojem bi imali priliku sudjelovati u aktivnostima koje im njihovi roditelji nisu u mogućnosti

pružiti, a edukatori i volonteri Instituta omogućili su im nezaboravnu subotu održavši edukaciju o dobrim dupinima

u Jadranu i njihovoj ugroženosti, nakon čega su se uputili u kratku vožnju brodom u potrazi za dupinima.

Završno izvješće

„MOJE MJESTO POD SUNCEM”


Veli Lošinj


OSTALI PROGRAMI SURADNJE

U ožujku 2019. sudjelovali smo u međunarodnom istraživanju „Walk and talk for science”, gdje smo koordinirali

intervjue o doživljaju prirode u prirodi.

U svibnju 2019. na poziv Instituta Ruđer Bošković, sudjelovali smo na konferenciji EURASLIC (European Association

of Aquatic Science Libraries and Information Centres) u Zagrebu gdje smo održali predavanje o aktivnostima i

programima IPS. U okviru Info dana projekta INHERIT – Održive turističke startegije za očuvanje i valorizaciju

prirodne baštine mediteranske obale i priobalja, u organizaciji Ministarstva Turizma RH, za sve sudionike održali

smo dva stručna predavanja predavanja i radionicu o zaštićenim područjima mora.

Završno izvješće


Veli Lošinj


OBRAZOVNI PROGRAMI ZA STUDENTE I EKO-VOLONTERE

Tijekom 2019. godine u programu stručnog usavršavanja studenata i mladih znanstvenika za istraživanje i zaštitu

morskih sisavaca, morskih kornjača i drugih velikih morskih kralješnjaka sudjelovalo je 11 studenata iz Hrvatske,

Nizozemske, Njemačke, Belgije, Itallije, Portugala i SAD. Svojim kreativnim idejama i marljivim radom studenti su

stekli vještine i znanja iz područja morske biologije, ali i doprinijeli našem radu.

Također, u istraživačkom radu pomoglo nam je i 27 eko-volontera iz različitih dijelova svijeta. Ukupno je bilo

organizirano 8 treninga za eko-volontere u trajanju od po 10 dana. Tijekom svojeg boravka s nama pomogli su

nam u prikupljanju podataka o ponašanju i kretanju dobrih dupina te su učili kako identificirati jedinke dupina na

temelju fotografija leđnih peraja.

Završno izvješće


Veli Lošinj


Kao nastavak suradnje sa Texas A&M Sveučilištem na razvijanju i implementaciji projekata koji uključuju korištenje

suvremenih tehnika pasivne akustike, u razdoblju od 2.-10. svibnja 2019. godine Institut Plavi svijet organizirao je

radionicu na temu podvodne akustike u okviru SCOR (Scientific Committee for Oceanographic Research) Visiting

Scholars Programa, u suradnji s dr.sc. Anom Širović i Zavodom za biologiju mora Texas A&M Sveučilišta Galveston,

SAD. Sudionici ove radionice imali su jedinstvenu priliku proširiti postojeće znanje iz ovog relativno novog

područja u znanosti. Teoretski dio radionice uključio je osnove podvodne akustike, metode uzorkovanja te načine

obrade i interpretacije podataka dok se u praktičnom dijelu svaki sudionik imao prilike upoznati sa korištenjem

programa za analizu zvuka te detekciju i klasifikaciju određenih zvukova različitih vrsta kitova i dupina. Sastavni

dio radionice bila su i predavanja o slušnoj osjetljivosti drugih vrsta morskih životinja te utjecaju buke na njih.

OBRAZOVNI PROGRAMI ZA STUDENTE

Završno izvješće


Veli Lošinj


U 2019. godini Institut Plavi svijet postao je partnerska organizacija na projektu marGnet – Kartiranje i recikliranje

otpada i zaostalih ribarskih mreža s morskog dna, sufinanciranom sredstvima Europskog fonda za pomorstvo i

ribarstvo (EMFF) u okviru natječaja izvršne agencije za mala i srednja poduzeća (EASME) „Održiva plava

ekonomija”. Osnovni cilj ovog projekta je podizanje svijesti javnosti o problemu otpada na morskom dnu i

promicanje održivih rješenja za očuvanje morskog okoliša. U okviru projekta marGnet održano je nekoliko

predavanja na temu morskog otpada i njegovog zbrinjavanja u srednjoj pomorskoj školi u Malom Lošinju i u

Bakru, te na Simpoziju međunarodne organizacije – International Coastal Clean Up u Oslu.

Završno izvješće

EDUKACIJA O MORSKOM OTPADU


Veli Lošinj


Također, kao dio aktivnosti projekta ‘marGnet’ Institut Plavi svijet je u suradnji s ronilačkim centrom Sub Season i

Turističkom zajednicom Grada Malog Lošinja na otoku Lošinju organizirao dvije velike akcije čišćenja podmorja i

obale sufinancirane sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U akcijama je sudjelovalo 30

ronioca uz tehničku podršku 72 volontera na brodovima, obali i plažama. Za sve sudionike akcije bila su

organizirana prigodna predavanja o morskom otpadu i njegovom zbrinjavanju, o morskim kornjačama i

opasnostima koje za njih predstavlja otpad u moru te predavanje o arheološkim nalazima u podmorju otoka

Lošinja uz posjet Muzeju Apoksiomena. S obzirom na odlične rezultate, dobar odaziv ronioca te dobru suradnju s

partnerima, namjera nam je nastaviti s organizacijom sličnih aktivnosti kako bi očuvali prirodnu baštinu našega

podmorja.

EDUKACIJA O MORSKOM OTPADU

Završno izvješće


Veli Lošinj


27. DAN DUPINA

Pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Grada Malog Lošinja, u

ponedjeljak 1. srpnja 2019. godine održan je 27. Dan dupina. Vrata

Lošinjskog edukacijskog centra o moru bila su otvorena cijeli dan za

posjetitelje, a službeni program započeo je u 18 sati u parku iza župne

crkve u luci Veli Lošinj. Organizirane su likovne radionice za najmlađe

posjetitelje te „Mali morski kviz“ za one starijeg uzrasta. Istovremeno,

natjecatelji školskog uzrasta podijeljeni su u timove te su s kartama

Velog Lošinja krenuli u uzbudljivu tradicionalnu igru „Potraga za

skrivenim blagom”. Svečano proglašenje pobjednika svih natjecanja i

uručenje nagrada natjecateljima održano je u novootvorenom

dječjem igralištu iza crkve. Naposljetku je održano predstavljanje

projekata Instituta Plavi svijet - LIFE EUROTURTLES, ECOSS,

SOUNDSCAPE i marGnet - koji se trenutačno provode, a također je

održano i predavanje vezano uz istraživanje i zaštitu dobrih dupina u

Jadranu.

Završno izvješće


Veli Lošinj


SVJETSKI DAN MORSKIH KORNJAČA

Lipanj je bio obilježen Svjetskim danom morskih kornjača kojeg smo

proslavili 16. u mjesecu na brodu u uvali Zabodarski pod

pokroviteljstvom Grada Maloga Lošinja i TZ Mali Lošinj, a na kojem je

sudjelovalo 30-ero djece. Edukatori Instituta Plavi svijet održali su

edukativnu radionicu na temu biologije i ekologije morskih kornjača,

stavivši naglasak na prijetnje morskim kornjačama i mjere koje se

provode s ciljem njihove zaštite, kao i na pravila odgovornog

postupanja prema morskom okolišu koja svi trebamo primjenjivati.

Sve veće količine plastičnog otpada koje iz različitih izvora dospijevaju

u more predstavljaju veliku opasnost za morske kornjače, ali i sve

ostale morske organizme. Stoga je nužno da svi zajedno pokušamo

smanjiti količinu plastike koju upotrebljavamo u svakodnevnom

životu, na što se posebno nastojalo skrenuti pozornost djeci koja su

sudjelovala u radionici.

Završno izvješće


Veli Lošinj


AKVAMARIN

Krajem godine Institut Plavi svijet tradicionalno je pripremio i izdao novi broj Akvamarina, časopisa za usvajatelje

dupina i članove udruge, koji je dostupan na našoj web stranici:

https://www.plavi-svijet.org/resursi/edukativni-materijali/

Završno izvješće


Veli Lošinj


POJAVLJIVANJE U MEDIJIMA

Završno izvješće


Veli Lošinj


SURADNJE, PARTNERSTVA I POTPORE

Završno izvješće

• U suradnji sa: • Uz potporu: • IPS je partner:

Documents

ZAVRäNO IZVJEä∆E ZA 2019. GODINU