Trgovačka i komercijalna škola Davor MilasGundulićeva 3831 000 Osijek

Završni rad iz predmeta:

Poduzetništvo

Tema:

Burza i burzovno poslovanje na primjeru Zagrebačke burze d.d.

Mentor: Učenica: Renata Petrović, prof. Nataša Brocić, 4K1 smjer: komercijalist

Osijek, ljetni rokšk.god. 2014./2015.

SADRŽAJ

SAŽETAK...........................................................................................................3

1. UVOD..............................................................................................................4

2. UPOZNAVANJE S BURZOM I BURZOVNIM POSLOVANJEM....................5

2.1. Povijest burze i burzovnog poslovanja.........................................5

2.2. Funkcija burze..................................................................................6

2.3. Članovi burze...................................................................................7

2.4. Pravila trgovanja na burzi...............................................................8

2.5. Burzovni posrednici........................................................................8

2.6. Vrste burzi........................................................................................9

3. BURZA VRIJEDNOSNIH PAPIRA...............................................................10

3.1. Povijest burze vrijednosnih papira..............................................10

3.1.1. Stari vijek............................................................................11

3.1.2. Srednji vijek........................................................................11

3.1.3 Novi vijek.............................................................................12

3.1.4. Moderno doba....................................................................13

3.2. Uloga i važnost burzi vrijednosnih papira...................................13

3.3. Burzovna administracija...............................................................14

4. ZAGREBAČKA BURZA...............................................................................15

4.1. Povijest Zagrebačke burze...........................................................15

4.2. Obnova burzovnog poslovanja....................................................16

4.3. Organizacija burze.........................................................................16

4.3.1. Status društva....................................................................16

4.3.2 Nadzorni odbor....................................................................17

4.3.3. Uprava društva...................................................................18

4.3.4. Odjeli i funkcije...................................................................19

4.3.5 Odbori.................................................................................19

4.4. Trgovanje na Zagrebačkoj burzi..................................................19

4.5. Sudionici na tržištu........................................................................21

4.6. Index...............................................................................................22

5. ZAKLJUČAK................................................................................................24

6. LITERATURA...............................................................................................25

7. PRILOG.........................................................................................................26

2

SAŽETAK

Američki ekonomist Milton Friedman jednom je rekao: ''Na tržištu nema

prave razmjene ako obje strane nisu zadovoljene.'' Upravo se to događa na

burzi, susretanje ponude i potražnje zadovoljava želje i potrebe obje strane.

Tema mog završnog rada se osvrće na burzu i njeno poslovanje, te poslovanje

Zagrebačke burze koja je jedna od najvećih burza na svijetu. Saznat ćete što je

to burza, koje su njene funkcije, koji su članovi burze kao i neka pravila

trgovanja na burzi. U nastavku slijedi pojam burze vrijednosnih papira kao te

njena uloga i važnost. Za kraj ću vam reći par riječi o Zagrebačkoj burzi, o

povijesti poslovanja, organizaciji Zagrebačke burze, trgovanju, sudionicima i

Indexu.

3

1. UVOD

Burza je organizirano mjesto trgovanja čija je glavna funkcija omogućiti

susretanje ponude i potražnje vrijednosnih papira pod jednakim uvjetima za sve

sudionike. „Pod jednakim uvjetima“ označava jednaku dostupnost podataka o

vrijednosnim papirima kojima se trguje, kao i dostupnost podataka o trenutnoj

ponudi i potražnji vrijednosnih papira.

Burza služi vremenskom i prostornom (u novije vrijeme i virtualnom)

objedinjavanju trgovanja uz kontrolirano utvrđivanje cijena. Cilj im je povećanje

transparentnosti tržišta vrijednosnica, veća učinkovitost, smanjenje troškova

transakcija ali i zaštita od manipuliranja.

Podrijetlo naziva burza nije točno određeno. Jedna od pretpostavki je da je

nazvana po "Bourse de Paris", francuskoj nacionalnoj veletržnici dionica. Drugi

smatraju vjerojatnijim da je burza dobila ime miješanjem prezimena trgovačke

obitelji van de Beurse iz 16. stoljeća sa lat. pojmom Bursa. Prva burza

osnovana je 1460. u Antwerpenu.

Burza se može osnovati samo kao d.d. u skladu sa zakonom o

trgovačkim društvima i Zakonom o tržištu vrijednosnih papira. Sudionici u

trgovini na burzi mogu biti samo ovlaštena društva koja su članovi burze.

Poslovi se obavljaju preko ovlaštenih posrednika – burzovnih agenata (broker,

senzal, kursmakler).Postoji nekoliko vrsta burza, a to su: robne burze, devizne

burze, efektne burze i uslužne burze.

U Republici Hrvatskoj posluje samo jedna burza - Zagrebačka burza

d.d. Zagreb.

4

2. UPOZNAVANJE S BURZOM I BURZOVNIM POSLOVANJEM

Burza je visokoorganizirano i specijalizirano tržište gdje se prema strogo

utvrđenim pravilima trguje raznim robama i uslugama. Posebice se trguje

vrijednosnim papirima i međunarodnim/stranim valutama, zatim u manjem

obujmu žitaricama, stokom, umjetninama, prehrambenim proizvodima (poput

kave), raznom robom, poljoprivrenim proizvodima (poput cvijeća), plemenitim

metalima (zlato, srebro, platina), energijom i energentima (poput električne

energije, nafte i prirodnog plina),dozvolama za onečišćenje, uslugama i sl.

Burzu možemo shvatiti kao pojednostavljeno tržište, ona spaja kupca i

prodavatelja robe ili usluge u ostvarenju njihovih ciljeva. Glavni ciljevi burze:

a) povećanje transparentnosti tržišta

b) veća efikasnost, manji troškovi

c) povećana zaštita od manipuliranja tijekom trgovanja.

Predmet trgovanja na burzi mora biti tipiziran i standardiziran kako bi bio lako

zamjenjiv, a trgovina njime jednostavna, brza i efikasna. Ovo omogućava

odsustvo predmeta trgovanja sa mjesta na kojem se trguje.

2.1. Povjest burze i burzovnog poslovanja

Kupoprodaja raznih roba stara je koliko i sam čovjek. Ljudi su oduvijek

„razmjenjivali“ svoje stvari; to je bilo poznato kao takozvana trampa.

Razvijanjem čovjekovih sposobnosti kroz vrijeme razvijali su se razni oblici

kupoprodaje, pa je tako nastala i burza.

Prve podatke o burzovnom poslovanju možemo pronaći već u antičkoj

Grčkoj, gdje se putem tzv. „trapezita“, (od grčkog: trapeza – stol, desk), što bi

približno odgovaralo funkciji današnjih burzovskih posrednika, razmjenjivao

novac i pozajmice. Nakon toga, slične forme su djelovale u velikim

srednjovjekovnim trgovačkim centrima Italije. Međutim, smatra se da je prva

„prava“ burza funkcionirala u 14 st. u Belgiji i da ju je ustanovila obitelj trgovaca

5

Van der Beurze. Za tu obitelj se navodi podatak da je porijeklom iz Italije, iz

Venecije (Della Borsa). U talijanskom jeziku se nalazi i porijeklo riječi burza (od

tal. borsa – vrećica), a upravo je vrećica bila element sadržan na obiteljskom

grbu trgovaca Van der Beurze.

Za prvu burzu, kao fizički uređen i poslovno organiziran prostor, sa

formom i odlikama suvremenih burzi, pretpostavlja se ona otvorena u

Amsterdamu, 1611. godine. Burza u Londonu, najveća u Europi, prvobitno je

neformalno funkcionirala, a 1801. godine formira se kao regulirana burza, sa

formalnim članstvom te se ta godina uzima kao godina njenog ustanovljenja,

godina osnivanja moderne Londonske burze. Danas je London Stock

Exchange (LSE) jedna od tri najveće burze na svijetu, pored one u New Yorku

(New York Stock Exchange – NYSE) i Tokiju (Tokyo Stock Exchange – TSE).

U početku, trgovanje na burzama se odvijalo na ''podijumu za trgovanje'',

gdje su se učesnici u trgovanju nadmetali glasnim povicima. Na suvremenim

burzama trgovanje se najvećim dijelom obavlja putem telefona i elektronski,

„on-line“. Na gotovo svim burzama trguje se po principu aukcije, gdje se

učesnici nadmeću davanjem ponuda za kupovinu odnosno izdavanjem naloga

za prodaju.

2.2. Funkcije burze

Burza obezbjeđuje kontinuirano (elektronsko trgovanje daje mogućnost

poslovanja burzi 24 sata na dan) i postojano tržište za kupovinu i prodaju

vrijednosnih papira, roba, usluga i novca.

Burza ima funkciju procjene vrijednosnih papira koje emitiraju ekonomski

subjekti. Na osnovu toga, investitor može imati uvid u njihovu stvarnu vrijednost

u bilo kojem trenutku. Osim toga, može vršiti i usporedbu ekonomskih

subjekata koji pripadaju istoj industrijskoj grani putem kotacije. Kotacija je

formiranje cijene po kojoj se financijski instrument prodaje ili kupuje na burzi i

ona je rezultat nadmetanja prodavača i kupaca. Zahvaljujući standardizaciji

predmeta trgovanja može se trgovati i robom koja nije fizički prisutna, pa čak i

onom koja nije još ni proizvedena ili dovezena.

6

Burza omogućava i ubrzavanje procesa formiranja kapitala. Stvara

naviku štednje, investiranja i preuzimanja rizika kod investitora, daje mogućnost

pretvaranja njihove štednje u profitabilnu investiciju. Omogućava sigurno i

ravnopravno trgovanje jer se transakcije provode pod striktnim pravilima.

Upravna struktura burze kontrolira rad svojih članova.

Burza također omogućava i javne pozajmice – služi kao platforma na

kojoj se na tržište daju državne obveznice. Na burzama se brzo i jednostavno

vrši poravnavanje transakcija između učesnika, po principu poravnanja

potraživanja i dugovanja.

2.3. Članovi burze

Članovi burze su brokerske (i dealerske) kuće i ovlaštene banke. Prijem

u članstvo burze vrši se na osnovi zahtjeva i dokumentacije propisane aktima

burze. Burza je dužna primiti u članstvo brokersku kuću, odnosno ovlaštenu

banku ako ispunjavaju uslove za stjecanje svojstva člana burze utvrđene

njenim statutom.

Burza ne smije povrijediti princip ravnopravnosti svojih. Svaki član

posebno je dužan:

a) pridržavati se akata burze,

b) savjesno obavljati poslove na burzi,

c) ne zloupotrebljavati informacije koje nisu dostupne svim sudionicma na

burzi,

d) prispjelom nalogu klijenta ili o osobnom nalogu odmah obavjestiti burzu,

e) izvršenje naloga odložiti do isteka roka koji burza propisuje svojim

pravilima poslovanja,

f) pismeno obavještavati burzu o svakoj promjeni svojih ovlaštenja, prava,

obaveza i odgovornosti u pravnom prometu, a posebice o promjenama

koje se odnose na uvjete na osnovu kojih je stekao članstvo na burzi,

g) plaćati članarinu, proviziju od zaključenih poslova trgovine i druge

naknade utvrđene cjenikom burze.

7

2.4. Pravila trgovanja na burzi

Trgovina se odvija po posebnim pravilima burze, obično potvrđenim od

strane državne vlasti. Na burzi se samo zaključuju poslovi, dok se isporuke i

plaćanja odvijaju van burze. Pravila trgovanja na burzi izrasla su iz običajnog

trgovačkog prava i nastajala su zajedno sa postupnim nastankom burze tijekom

razvoja tržišta i tržišnih odnosa. Ova pravila imaju dvostruku funkciju:

a) osigurati standardizaciju predmeta trgovine i samih pravila trgovanja i

b) pružiti zaštitu sudionicima u trgovanju.

Pravila su kodificirana u zbornike pod različitim nazivima te uređuju način rada

burzovnih službi.

Na burzama postoje zabrane odnosno aktivnosti koje su određene kao

nedozvoljene:

a) burzovni posrednik ne smije trgovati vrijednosnim papirima između

naloga koji su mu povjereni, odnosno nad kojima ima kontrolu, kako bi

stvorio privid da postoji veliki tržišni interes za dane vrijednosne papire,

b) trgovati na vlastiti račun onim vrijednosnim papirima za koje je njegov

klijent pokazao interes i zatim ih preprodavati klijentu za višu cijenu,

c) preporučiti klijentu trgovanje onim vrijednosnim papirima koje i sam

posjeduje ili za koje ima određeni interes,

d) širiti glasine, svjesno davati krive ili nepotpune informacijame ili svojim

izjavama dovoditi u zabludu kako bi utjecao na tržište,

e) „skrivati“ vrijednosne papire na nalozima drugih lica, stvarnih ili

nestvarnih,

f) garantirati naknadu klijentu za eventualne gubitke, itd.

2.5. Burzovni posrednici

Burzovne poslove mogu obavljati samo članovi burze. Burzovne

posrednike djelimo na :

8

a) dileri,

b) jobberi,

c) brokeri.

Brokeri su posrednici koji sklapaju poslove u svoje ime, a za tuđi račun.

Oni posreduju u kupoprodaji vrijednosnih papira , a djelomično i kreditiraju

svoje klijente. Brokeri ne smiju zaključivati poslove za svoj račun. Za svoje

usluge naplaćuju proviziju ili ugovaraju naknadu (mešetarinu, brokerage).

Brokeri se dijele u dvije skupine:

a) brokeri na parketu (djeluju na samoj burzi i izvršavaju naloge koje im

upućuje vanjski broker)

b) vanjski brokeri (ovlašteni namještenici brokerskih kuća koji imaju pravo

pristupa na burzi)

Diler je trgovac vrijednosnim papirima koji kupuje i prodaje vrijednosnice u

svoje ime, tj. u ime tvrtke u kojoj radi i za njezin račun. On zarađuje na razlici u

cijeni po kojoj kupuje i po kojoj prodaje pojedine vrijednosnice.

Osim trgovanja vrijednosnim papirima, dileri trguju na domaćem tržištu novca,

tržištu deviza, tržištu banknota i plemenitih kovina. Osnovni posao dilera sastoji

se u tome da prate i izvještavaju o ponudama na raznim tržištima, obavljaju

kupnju i prodaju vrijednosnica ili drugih roba, predlažu ugovaranje i ugovaraju

kupnju i prodaju, sudjeluju u postupku kotacije vrijednosnog papira, kalkuliraju

troškove kupnje i prodaje, plasiraju i pribavljaju sredstva na tržištu, prate

kretanja kamatnih stopa na tržištu...

Razvojem financijskog tržišta danas dolazi do spajanja funkcija broker

diler (B/D).

2.6. Vrste burzi

Burze možemo kategorizirati prema predmetu trgovanja. Osim

vrijednosnih papira, na burzama se trguje i različitim vrstama robe (razne

sirovine, hrana, energenti, metali, kemikalije itd.), uslugama (npr. zračni i

9

pomorski transport) i novcem. Dakle, burze se mogu podijeliti na burze usluga,

robne i financijske. Mogu biti:

a) univerzalne, kada se na njima trguje sa više različitih vrsta

burzovnih objekata i

b) specijalizirane, one na kojima je predmet prodaje i kupovine samo

jedna vrsta burzovnih objekata.

Podjela prema objektu kojim se na burzi trguje:

a) burze vrijednosnih papira (trgovanje dionicama, obveznicama i

ostalim vrijednosnim papirima)

b) robne burze (trgovanje gotovim proizvodima)

c) novčane burze (trgovanje stranim/međunarodnim valutama)

Podjela prema tipu trgovanja:

a) klasične burze (plaćanje u gotovini, ugovor se izvršava odmah)

b) terminske burze (sklapaju se terminski ugovori, posao će biti izvšen u

budućnosti prema unaprijed utvrđenim uvjetima)

S razvojem Interneta sve više se osnivaju i koriste elektroničke burze, tako

da burza kao fizička lokacija pomalo gubi smisao.

Crna burza označava ilegalnu trgovinu proizvodima kojima se oskudijeva u

razdobljima nestašice plemenitim metalima i stranim sredstvima plaćanja

(deviza). Burza je naziv mjesta (zgrade) gdje se sastaju prodavaoci i kupci radi

sklapanja posla.

3. BURZA VRIJEDNOSNIH PAPIRA

3.1. Povijest burze vrijednosnih papira

Burzama vrijednosnih papira bila su potrebna stoljeća kako bi se razvile

do današnjeg oblika. Ideja dugovanja i potraživanja postoji još od pradavnih

vremena, što svjedoče zapisi na glinenim pločicama koji potječu iz

Mezopotamije, a govore o osnovnim oblicima kreditnih odnosa. Ipak,

10

znanstvenici se danas ne mogu točno složiti kada se po prvi put počelo trgovati

dionicama. Jedni kao ključni događaj navode osnivanje Nizozemske

istočnoindijske kompanije godine 1602., dok drugi ukazuju na neke događaje

koji su se dogodili još i prije. Ekonomistica Ulrike Malmendier sa kalifornijskog

sveučilišta Berkley navodi kako je tržište dionica postojalo još u Starom Rimu.

3.1.1. Stari vijek

U Rimskoj Republici, koja je postojala prije Carstva, postojale su tzv.

societates publicarnorum, organizacije ugovaratelja i zakupnika koje su

provodile projekte izgradnje hramova i druge poslove za državnu vladu. Jedan

od takvih poslova bio je hranjenje gusaka na brežuljku Kapitol, kao zahvala

životinjama što su upozorile na invaziju Gala 390. godine pr. Kr. (poznata je

povijesna rečenica: „Guske su spaile Rim“). Sudionici u takvim organizacijama

imali su ondje svoje udjele, a taj koncept puno je puta spomenuo i poznati

rimski državnik i govornik Ciceron. Ciceron navodi kako su „ti udjeli tada imali

visoku cijenu“. Ekonomistica Malmendier kao dokaz u prilog tvrdnji navodi da

se tim udjelima trgovalo, a cijena im je ovisila o uspješnosti pojedine

organizacije. Takve organizacije kasnije su uglavnom propale ili su njigove

poslove preuzele državne službe.

3.1.2. Srednji vijek

Što se tiče obveznica kao vrijednosnih papira, one su se pojavile znatno

kasnije. Izdavali su ih talijanski gradovi-države tijekom prijelaza iz Srednjeg

vijeka u razdoblje Renesanse. Godine 1171. vlasti Mletačke Republike,

zabrinute oko toga što je rat iscrpio državnu blagajnu, uzele su veliku

pozajmicu od građanstva. Takav dug bio je zvan prestiti, a nosio je godišnji

prinos u visini 5 posto glavnice i nije imao određen datum dospijeća. Iako su

građani u početku imali sumnje prema cijelom konceptu, ti instrumenti su s

vremenom postali cijenjeni i s njima se lako trgovalo. Bio je to početak tržišta

obveznica. U razdoblju od 1262. do 1379. godine mletačke vlasti uredno su

izvršavale svoje obveze, tako da su tadašnji oblici obveznica postali vrlo traženi

11

i stekli su velik ugled na tržištu. S vremenom su i drugi gradovi-države, poput

Firence i Genoe počeli izdavati svoje obveznice, uglavnom kako bi također

financirali ratove koje su tada vodili. U Italiji je tako s vremenom počela trgovina

obveznicama, a od trgovaca ističu se bankari, primjer je obitelj Medici.

Početkom 1380-ih godina rat između Mletačke Repulike i Genoe rezultirao je

ukidanjem plaćanja kamate na „prestiti“, a kada je tržište kasnije obnovljeno,

prinos koji je donosio udio u dugu bio je manji. Desetljećima nakon toga

obveznicama Mletačke Republike trgovalo se po višestruko nižim cijenama.

Kasnije se dogodilo još nekoliko događaja koji su potresli povjerenje u

obveznice. Prvi je bio Stogodišnji rat, nakon kojeg su kraljevine Francuska i

Engleska nametnule dugove talijanskim bankama. Drugi razlog bila je

epidemija kuge (tzv. Crne smrti), koja je poharala veći dio Europe. Koncept

poslovanja sa dionicama također se razvijao postupno. Neki znanstvenici i

povjesničari početke smještaju u Stari Rim. Kasnije, početkom 13. stoljeća u

Italiji sporazumna partnerstva u poslu dijele vlasnički udio na više dijelova. Ipak,

ti udjeli nalaze su u rukama samo nekolicine ljudi, a i imaju ograničeno trajanje.

Klasičan primjer bila su putovnja trgovačkim brodovima.

3.1.3. Novi vijek

Daljnji razvoj trgovine vrijednosnim papirima odvijao se sjevernije.

Gradovi koji su bili članovi Hanze osnivali su računovodstvene kuće kako bi

olakšali trgovinu. Naziv burza, koji je s vremenom pogrešno postao sinonim za

burzu vrijednosnih papira potječe iz belgijskog grada Bruggea. Krajem 16.

stoljeća britanski trgovci eksperimentirali su za udruženjima koja su se

sastojala od više dijelova, a obavljala su istu djelatnost. Slijedeći veliki korak

bilo je osnivanje Nizozemske istočnoindijske kompanije, koja je prva na svijetu

izdala dionice. Kompanijom su čvrsto upravljali direktori, tako da dioničari nisu

imali prava kao što to imaju danas. Ipak, u razdoblju od 1602. do 1650. godine

isplaćivana im je dividenda koja je nosila prinos od 16 posto godišnje. Do

početka 1620-ih kompanija je počela izdavati i vlastite obveznice. Godine 1621.

osnovana je i Nizozemska zapadnoindijska kompanija, koja je na tržište

plasirala nove vrijednosne papire. Zahvaljujući tome, ali i velikoj potražnji za

12

tulipanima, Amsterdam je postao financijsko središte, a sve više se trgovalo i

drugim instrumentima, primjerice raznim ugovorima o izvršenju pojedinih

poslova. Joseph de la Vega, poznati amsterdamski biznismen godine 1688.

objavio je knjigu pod naslovom Confusion of Confusions, u kojoj u obliku

razgovora između trgovca, dioničara i filozofa objašnjava tadašnje tržište

vrijednosnih papira. Krajem 17. stoljeća zahvaljujući sve većem broju

objavljenih knjiga i djela investicijske tehnike šire se u okolne zemlje, posebice

Englesku. Tamošnji poduzetnici organiziraju prva dionička društva na

engleskom teritoriju. Godine 1698. jedan od londonskih borkera imenom John

Castaing ispred gostionice Johnatan's Coffee House počinje objavljivati cijene

vrijednosnih papira kojima se trgovalo. Ovaj događaj označava početak

londonske burze.

3.1.4. Moderno doba

S vremenom su se burze i burzovno poslovanje širili diljem svijeta.

Zadnju veliku promjenu doživljavaju otkrićem i uvođenjem Interneta. Dana 8.

veljače godine 1971. u New Yorku je otvoren NASDAQ, prva svjetska

elektronička burza vrijednosnih papira. Danas gotovo sve burze svijeta

trgovanje vrijednosnim papirima obavljaju elektroničkim putem.

3.2. Uloga i važnost burzi vrijednosnih papira

Uloga burzi očituje se na mnogim poljima, kao što su slijedeća:

a) prikupljanje kapitala za poslovanje – kompanijama je omogućeno da

primarnom emisijom dionica prikupe kapital potreban za poslovanje,

b) mobiliziranje sredstava za štednju u sredstva za investicije – veliki i mali

ulagači umjesto štednje novac ulažu u kupnju dionica, tako da se

sredstva ne sakupljaju u obliku depozita već se investiraju u

gospodarstvo,

c) omogućavanje rasta kompanijama – kompanije kupnjom dionica drugih

kompanija rastu i razvijaju se,

13

d) podjela profita – pod uvjetom da kompanija posluje pozitivno, moguće je

da dioničarima isplaćuje dividendu,

e) korporativno upravljanje – budući da dionička društva imaju puno

vlasnika, imaju veću moralnu obvezu da vodstvo kompanije posluje

kvalitetno i da u poslovanje ulaže maksimum svojih mogućnosti,

f) otvaranje mogućnosti malim investitorima – mali investitori ulaganjem u

dionice na burzi te njihovom kupnjom i prodajom mogu ostvariti velike

zarade.

g) financiranje državnih tijela – države mogu izdavati obveznice u slučaju

potrebe novca za ulaganje u investicije ili pokrivanje zaduživanja,

h) uloga barometra gospodarstva – rasploženje na burzi vrijednosnih

papira uglavnom pokazuje i generalno stanje u gospodarstvu pojedine

države.

3.3. Burzovna administracija

Vlasništvo nad burzom vrijednosnih papira, kao i nad većinom ostalih

vrsta burza imaju dioničari koji posjeduju dionice burze.

Svaka burza propisuje određene zahtjeve koje kompanija koja želi

kotirati na burzi mora ispuniti. Takvi uvjeti ponekad primjerice uključuju

minimaln broj dionica uvrštenih u kotaciju ili minimalan godišnji prihod.

Da bi se nekim vrijednosnim papirom na burzi moglo trgovati, on ondje

mora kotirati. Uobičajeno je da na burzama postoji jedinstveno mjesto gdje su

prikazani vrijednosni papiri koji kotiraju, iako se trgovanje danas odvija

elektroničkim putem i nije važana geografska lokacija na kojoj se kupac ili

prodavatelj nalaze. Trgovina se može odvijati samo između članova burze.

Početna, tj. prva ponuda nekih vrijednosnih papira naziva se primarna emisija i

njome se trguje na tzv. primarnom tržištu. Za razliku od toga, svako daljnje

trgovanje vrijednosnim papirima naziva se trgovinom na sekundarnom tržištu.

Uglavnom ne postoje pravila i zakonski propisi koji bi primorali neku

tvrtku da izdaje nove dionice preko posredstva burze vrijednosnih papira, niti

da svaka tvrtka mora sa svojim dionicama kotirati na burzi. Generalno,

14

vrijednosnim papirima se trguje na dva načina: uobičajenim putem i OTC

(Kratica za engleski „over the counter“, na hrvatskom jeziku „preko šaltera“)

putem. Trgovina na oba načina je praktična i u oba slučaja bilježi rast, a burze

vrijednosnih papira danas su jedan od činitelja globalizacije.

4. ZAGREBAČKA BURZA

4.1. Povijest Zagrebačke burze

Želeći se što više osamostaliti, privrednici iz Hrvatske 1907. godine

osnovali su Savez industrijalaca i trgovaca Hrvatske i Slavonije u okviru

Trgovačkog doma koji je1907. pokrenuo i osnivanje Sekcije za robu i

vrednote.Time je otvoreno tržište domaćih dionica tvornica i novčarskih kuća,

koje velike burze u Beču i Budimpešti nisu htjele uzimati u promet. Time je

stvoren regulator izvoza i uvoza robe. Burza je djelovala do 1911. godine, kada

je njeno djelovanje zaustavila vladajuća hrvatsko -srpska koalicija koja je vidjela

Hrvatsku i Slavoniju u okvirima nove južnoslavenske države sa centrom u

Beogradu, a gdje se od 1.siječnja 1895. nalazila zasebna burza koja je

pomagala širenju srpskog kapitala i na područje Hrvatske. Zagrebačka sekcija

Trgovačkog doma za robu i vrednote počela je ponovno potajno oživljavati

tijekom 1917., kada su pod novim carem oživjeli i planovi za reorganizaciju

Austro-Ugarske Monarhije. No, u ratnim uvjetima irekvizicijama ovo je

poslovanje bilo ograničeno sve do 4. lipnja 1918., kada je rad Zagrebačke

burze obnovljen.

Zagrebačka burza poslije Prvog svjetskograta otvorena je 4. lipnja 1919.

i to prvo njen Efektni odjel. Robni odjel počeo je s radom 1. kolovoza 1919., a

Obranički burzovni sud tek od rujna 1919. Ova je burza bila podređena

Ministarstvu trgovine iindustrije imajući sva prava korporacije i samostalnog

uređenja, a sa svrhom da olakšava i uređuje trgovački promet svakovrsne robe,

vrijednosnih papira, mjenica,novca (deviza i valuta) i plemenitih kovina. Nadzor

nad Burzom imao je povjerenik postavljen od Ministarstva trgovine i industrije.

Zagrebačka je burza 1945. prestala s radom jer kao špekulantska ustanova nije

imala mjesta u socijalističkom društvu.

15

4.2. Obnova burzovnog poslovanja

Obnova burze u Hrvatskoj uslijedila je tek 1991. godine, kada je 25

banaka i 2 osiguravajuća društva utemeljilo Zagrebačku burzu kao centralno

mjesto trgovine vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj. Tu funkciju

Zagrebačka burza ima i danas. Od početnih dvadeset pet članova(brokerskih

kuća), rastom i razvojem trgovanja broj se povećao na četrdesetak aktivnih

trgovaca: banaka i privatnih brokerskih kuća.

U samim počecima trgovalosena velikim dražbama koje su organizirane

u sjedištu burze na Ksaveru i na kojima su svi brokeri bili fizički prisutni. Godine

1994. uveden je elektronički trgovinski sustav koji omogućava da brokeri

članovi Burze budu telekomunikacijski povezani i trguju na burzi ne napuštajući

svoje urede diljem Hrvatske. Koliko se brzo razvijalo dioničarstvo i burzovna

trgovina u nas najbolje je vidljivo iz podatka da je u prvih pet godina nakon

uvođenja elektroničkog sustava trgovanja, dakle od 1995. pa do 2000. godine,

vrijednost tržišta Zagrebačke burze narasla gotovo 10 puta (982.6%).

Zagrebačka burza vrlo je aktivna i na međunarodnom planu: osnivač je i

član Federacije Euro-Azijskih burzi i dopisni član Federacije Europskih burzi.

Značajnu suradnju u domeni izrade načela korporativnog upravljanja ostvarila

je s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a u pojedinim

projektima Zagrebačke burze sudjelovali su ili bili konzultirani djelatnici

Londonske i Pacifičke burze te stručnjaci američkog SEC-a.

4.3. Organizacija burze

4.3.1. Status društva

Statut društva predstavlja propise unutarnjeg uređenja i upravljanja

društvom. Statut sadrži podatke o nazivu društva, sjedištu, predmetu

poslovanja, temeljnom kapitalu,organizaciji, upravnom odboru, nadzornom

odboru, glavnoj skupštini, dionicama, priopćenjima društva, vremenu trajanja

društva, uporabi dobiti ,prijelazne i završne odredbe.

16

4.3.2. Nadzorni odbor

Nadzorni odbor društva sastoji se od devet članova, od kojih jedan

obnaša dužnost predsjednika nadzornog odbora, a jedan dužnost zamjenika

predsjednika nadzornog odbora.Pet članova nadzornog odbora biraju se iz

redova nezavisnih kandidata sukladno odredbama Zakona o tržištu kapitala.

Članovi nadzornog odbora društva svoje dužnosti vezane uz članstvo mogu

obavljati samo osobno, a ne i putem punomoćnika, zamjenika i na slične

načine.

Glavna skupština bira nadzorni odbor na rok od dvije godine. Ukoliko

nekom od članova nadzornog odbora prestane članstvo u nadzornom odboru

prije isteka mandata, novi član koji je stupio na njegovo mjesto obnaša dužnost

člana nadzornog odbora do isteka mandata nadzornog odbora. Kandidate za

članove nadzornog odbora mogu glavnoj skupštini predlagati dioničari i

nadzorni odbor burze.

Zadaci nadzornog odbora:

a) izabire iz svojih redova predsjednika i zamjenika predsjednika

nadzornog odbora,

b) imenuje i razrješava direktore,

c) zastupa društvo prema direktorima,

d) nadzire rad društva i podnosi skupštini godišnje izviješće,

e) utvrđuje pročišćeni tekst statuta društva i odlučuje o izmjeni statuta

društva ukoliko se radi usklađivanju njegova teksta sa odlukama

nadležnih tijela društva,

f) odlučuje o promjeni sjedišta društva,

g) daje nalog revizoru za ispitivanje godišnjih financijskih izviješća,

h) odlučuje o drugim pitanjima koja su mu zakonom ili odredbama statuta

dodijeljena u nadležnost.

i) članovima nadzornog odbora može se za njihov rad isplatiti nagrada

koja mora biti primjerena poslovima koje obavlja član nadzornog

17

odbora,stanju društva, prisustvovanju sjednicama nadzornog odbora te

drugim aktivnostima koje član obavlja u korist društva,

j) nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova prisutnih članova,

k) nadzorni odbor može za pojedina pitanja ustrojiti komisije koje moraju

imati najmanje tri člana.

4.3.3. Uprava društva

Poslove društva vodi Uprava društva. Uprava društva sastoji se od dva

člana.Članovi Uprave zastupaju društvo skupno.Nadzorni odbor između

imenovanih članova određuje predsjednika uprave. Funkcioniranje i rad uprave

utvrđuju se poslovnikom o radu uprave. Članovi uprave imenuju se na rok od 4

godine. Uprava ne može dati prokuru.

Zadaci Uprave:

a) donosi opće, posebne i pojedinačne akte burze osim akata koji su

zakonom ili statutom burze izričito dati u nadležnost drugim organima

društva,

b) sastavlja i podnosi nadzornom odboru godišnja financijska izvješća i

prijedlog odluke o uporabi dobiti,

c) predlaže drugim organima društva donošenje akata iz njihove

nadležnosti,

d) podnosi nadzornom odboru izvješća o poslovanju društva,

e) odlučuje o prijemu članova burze te o suspenziji članstva na burzi,

f) imenuje članove stalnih ili povremenih tijela burze (odbora, komisija i sl.),

izuzevši tijela čiji izbor ili imenovanje u skladu sa zakonom ili statutom

pripadaju nadležnost glavne skupštine ili nadzornog odbora,

g) brine o urednoj i pravovremenoj izradi financijskih i drugih izviješća

burze,

h) odlučuje o svim drugim pitanjima koja zakonom, statutom i drugim općim

aktima društva nisu izričito dodijeljena u nadležnost drugim organima

društva,

i) uprava donosi odluke većinom glasova.

18

4.3.4. Odjeli i funkcije

Odjele i funkcije Zagrebačke burze čine: uprava, akademija zagrebačke

burze, financije, marketing i odnosi s javnošću, nadzor, tržišta, IT i razvoj

tehnologije, poslovni razvoj, pravni, opći I kadrovski poslovi.

4.3.5. Odbori

Odbor za utvrđivanje sukoba interesa

Sukladno pravilima burze, odbor ima savjetodavnu funkciju. Daje preporuke ili

mišljenja upravi burze u pogledu mjera i postupaka za sprječavanje i/ili

rješavanje sukoba interesa, te na zahtjev burze, člana burze, društva čiji

sufinancijski instrumenti uvršteni na uređeno tržište, dioničara burze, HANFE,

ulagatelja ili potencijalnog ulagatelja, na vlastitu inicijativu daje mišljenja o

konkretnim slučajevima mogućeg sukoba interesa. Osnivanje odbora dio je

kontinuiranog prilagođavanja svih akata i tijela burze Zakonu o tržištu kapitala.

Odbor za disciplinske mjere

Odbor za disciplinske mjere ima sedam članova i imenovani su na rok od dvije

godine. U tom razdoblju rad odbora je volonterski.

4.4. Trgovanje na Zagrebačkoj burzi

Zagrebačka burza krajem studenog 2006. godine započela je projekt

zamjene dotadašnjih trgovinskih sustava (MOST i BTS) modernom NASDAQ

OMX X-Stream trgovinskom platformom. Uvođenje nove trgovinske platforme

veliki je infrastrukturni zahvat i predstavlja temeljni tehnološki iskorak u cilju

omogućavanja veće sigurnost trgovanja te jednostavne nadogradnje novim

instrumentima i novim tehnologijama. Trgovinski sustav služi za sklapanje

transakcija unutar knjige ponuda (redoviti i posebni režim trgovanja), sklapanje

19

transakcija izvan knjige ponuda (održavanje javnih dražbi i objavu podataka o

transakcijama sklopljenim van burze (OTC transakcije).

  Redovita trgovina odvija se svakog radnog dana na koji se trguje

(trgovinski dan) u razdoblju između 9 i 16 sati. Redovita trgovina na

Zagrebačkoj burzi odvija se unutar knjige ponuda putem trgovinskog sustava

na način da članovi unose ponude u sustav, a te se ponude, kada je to

moguće, automatski pretvaraju u transakcije sukladno unaprijed utvrđenom

algoritmu. Redovita burzovna trgovina sastoji se od slijedećih faza:

a) predotvaranje

b) kontinuirana trgovina

Predotvaranje trgovine odvija se svakog radnog dana na koji se trguje

(trgovinski dan) u razdoblju između 9 i 10 sati. Svrha predotvaranja je

ustanovljavanje što realnije i reprezentativnije (prve) cijene određenog

instrumenta u trgovinskom danu. Tijekom predotvaranja članovi unose ponude

u trgovinski sustav, ali ne dolazi dosklapanja transakcija. Transakcije se

sklapaju na kraju postupka predotvaranja po jedinstvenoj cijeni, tzv. cijeni

otvaranja. Izračun cijene otvaranja odvija se u tri koraka:

1. određivanje maksimalne količine

2. određivanje minimalnog iznosa preostale količine

3. izračun prosječne cijene

Kontinuirana trgovina odvija se svakog radnog dana na koji se trguje (u

razdoblju između 10 i 16 sati. Ponude koje nisu izvršene tijekom predotvaranja,

ostaju uTrgovinskom sustavu. Nakon otvaranja nastavlja se kontinuirana

trgovina tijekom koje lanovi neprestano mogu davati nove ponude, povlačiti ili

mijenjati postojeće ponude, a trgovinski sustav neprekidno usporeĎuje ponude

te ih kada je to moguće spaja u transakcije.

Posebni režim trgovine odvija se svakog trgovinskog dana u vremenu od 11 do

13 sati sukladno algoritmu koji definira predotvaranje. U posebnom reţimu

trgovanja trguje se manje likvidnim dionicama, a burza svakog prvog petka u

tromjesječju

20

objavljuje listu dionica kojima se trguje u posebnom režimu trgovine, temeljem

trgovinskih podataka iz prethodnog kvartala. Sljedeće vrste ponuda su

dostupne:

1. Redovita (Limit order)

2. Ispuni odmah sve ili obriši (Fill or Kill FoK)

3. Ispuni odmah koliko je moguće i obriši (Fill and Kill –FaK)

4. Tržišna (Market order)

5. Tržišna FoK

6. Tržišna FaK

Vremenski ograničene ponude:

1. Dnevna (ukoliko ne bude ispunjena, briše se kraju trgovinskog dana)

2. Do datuma (ukoliko se ne ispuni, vrijedi do određenog datuma, a zatim

se briše)

3. Do opoziva (ukoliko se ne ispuni, vrijedi dok ju davatelj ne opozove)

4. Javna dražba

4.5. Sudionici na tržištu

Sudionici u trgovini na burzi mogu biti samo ovlaštena društva koja su

članovi burze. Poslove s vrijednosnim papirima mogu obavljati samo banke i

brokerska društva. Članovi burze su investicijska društva i kreditne institucije s

ovlastima za trgovanje na uređenom tržištu i MTP-u Zagrebačke burze.

Status člana može steći svako društvo iz stavka (1) članka 301. ZTK

ukoliko ima člansko mjesto i ispunjava uvjete za članstvo propisane propisima

Republike Hrvatske i pravilima burze. Osoba koja želi postati član podnosi burzi

prijedlog za stjecanje statusa člana.

Naknade vezane za članove:

1. Člansko mjesto 390.000,00 HRK

21

2. Jednokratna pristupnina za stjecanje statusa člana Burze 10.000,00

HRK

3. Pristupnina za prijenosčlanskog mjesta na člana Burze 8.200,00 HRK

4. Članarina za korištenje članstva (kvartalno) 3.845,00 HRK

Vrijednosni papiri mogu se kupiti ili prodati na Zagrebačkoj burzi jedino

posredstvom brokera. Broker je zaposlen u investicijskom društvu, koje mora

biti član burze. Popis investicijskih društava članova burze nalazi se na

internetskim stranicama burze.

Investicijsko društvo je društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko

društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, čija redovna djelatnost su poslovi s

vrijednosnim papirima za koju je prethodno dobilo odobrenje Hrvatske agencije

za nadzor financijskih usluga (HANFA). Broker izvršava nalog, odnosno za

račun druge osobe kupuje ili prodaje vrijednosne papire. Investicijsko društvo

dužno je pošteno, pravedno i profesionalno postupati u najboljem interesu

klijenta te pružiti klijentu sve potrebne informacije.

4.6. Index

Indeks je pokazatelj vrijednosti određenog broja vrijednosnih papira u

svome sastavu, a koristi se za praćenje uspješnosti nekog tržišta ili sektora.

Stoga indeks pokazuje kreće li se cijelo tržište, odnosno neki određeni sektor ili

košarica vrijednosnih papira, prema gore ili prema dolje.

CROBEX® je službeni indeks Zagrebačke burze d.d. Počeo se

objavljivati 1. rujna 1997. godine. Bazni datum je 1. srpnja 1997. godine, a

bazna vrijednost 1.000. CROBEX® je indeks vagan na osnovi 'free float' tržišne

kapitalizacije, pri čemu je težina pojedine dionice ograničena na 15%. Ukoliko

se nekom od dionica koje sačinjavaju CROBEX® nije trgovalo predmetnog

dana, uzima se zadnja cijena. Računa se kontinuirano tijekom trgovine koristeći

zadnje cijene.

22

Slika 1 Formula za izračun Indexa

23

4. ZAKLJUČAK

Trgovanje na burzama zasnovano je na principu ponude i potražnje.

Burze u osnovi služe kao primarna tržišta na kojima korporacije, vlade, i druge

organizacije i institucije mogu prikupljati/povećati kapital usmjeravanjem

sredstava investitora u produktivne pothvate. Burze imaju i sekundarnu ulogu

zahvaljujući kojoj investitori mogu prodati svoje vrijednosne papire za gotovinu

drugim investitorima i na taj način umanjiti investicijske rizike i održavati

financijski sistem likvidnim.

Zagrebačka burza uvijek je bila predvodnik i promotor novih financijskih

instrumenata, usluga i tehnologija na hrvatskom trţištu kapitala. Svake godine

odškoluje barem po jednu generaciju brokera, a u 2004. bila je domaćin

godišnje skupštine Federacije Euro - azijskih burzi, što je veliko međunarodno

priznanje. Trgovina vrijednosnim papirima (dionicama i obveznicama) odvija se

putem elektronskog trgovinskog sustava MOST. Brokerske kuće, članice

Burze, povezane su posebnim telekomunikacijskim vezama sa sjedištem Burze

na Ksaveru unose naloge za kupnju ili prodaju izravno iz svojih ureda te

zaključuju transakcije sa ostalim brokerima. Dakle ne postoji jedno fizičko

mjesto (tradicionalni floor) gdje se odvija trgovina vrijednosnim papirima, već

ona teče putem elektronski povezanih trgovaca.

Svi brokeri članovi imaju pristup trgovinskom sustavu u realnom

vremenu (bezvremenskog kašnjenja/pomaka) kako bi bili u jednakom položaju

glede istodobnog primanja informacija o trenutanoj ponudi vrijednosnih papira.

Trgovina je otvorena svaki radni dan od 10:00-16:00 sati, a rezultati trgovine i

dnevne cijene dionica dostupni su putem dnevnog tiska, specijaliziranih kuća

za distribuciju financijskih informacija kao i na burzinim Internet stranicama gdje

se pojavljuje pregled trgovine nakon završetka trgovinskog dana.

24

5. LITERATURA

Internetske stranice:

a) http://www.cursor.hr/ ( 25.4.2015.)

b) http://www.zse.hr/ (25.4. 2015.)

c) http://www.hanfa.hr/index.php?LANG=ENG (1.5.2015.)

d) http://poslovniforum.hr/tp/rjecnik_pojmova_iz_ekonomije.asp (3.5.2015.)

e) http://hr.wikipedia.org/wiki/Burza (3.5. 2015.)

f) http://hr.wikipedia.org/wiki/Burza_vrijednosnih_papira (3.5. 2015.)

Udžbenik:

Đurđević, Dumančić, Tolušić, Dioničarsko gospodarstvo,ŠK, Zagreb, 2008.

25

6.PRILOZI

6.1.Prilog broj 1: Indexi na dan 12.5.2015.

26

Pregled trgovine na uređenom tržištu za 12.5.2015.

27