UvodBeine mree i umreavanjeBeini prijenos literatura cijelo pogl.Beine mree (eng.WLAN, wireless LAN) su raunalne mree koje povezuju jedno ili vie raunala, a veze usposavljaju pomo!u elekromagneski" signala ili valova. #lekromagneskivalovi nasaju gi$anjem elekrona u prosoru nekim $rojem os%ila%ija u sekundi o se naziva &rekven%ija. 'oliina in&orma%ija koju elekromagneski signal moe nosii ovisi o rasponu &renkven%ija (eng.&re(uen%) $and). *pekar elekromagneski" signala vrlo je irok pri emu signali iz razliii" dijelova spekra imaju i razliie &rekven%ije i svojsva. +ako razlikujemo radijske signale ili radijske valove, mikrovalove, in&ra%rvene signale, , i -ama zrake i vidljivu svjelos. * o$zirom da elekromagneski valovi imaju razliia svojsva neki su kao nosio%i podaaka pogodniji od drugi" u zavisnosi od uvjea u kojima dolazi do prijenosa podaaka. 'ao primjer moemo navesi in&ra%rvene signale koji ne prolaze kroz zidove e se soga korise za prijenos podaaka na vrlo malim udaljenosima (npr.unuar ise prosorije). .koliko $i se korisile za prijenos podaaka izme/u dvije &iksne oke uvijek re$a vodii rauna da izme/u nji" ne posoje nikakve zapreke kao o re$a vodii rauna i o upinosi sigurnosi akvog naina prijenosa. Beini prijenos podaaka poeo se korisii i prije razvoja raunalni" komunika%ijski" susava i o za prijenos elevizijski" i radijski" programa. 0snovna razlika izme/u prijenosa navedeni" programa i prijenosa podaaka je u ome o se kod prvi" ele prenijei in&orma%ije o ve!em $roju primaelja dok se kod drugi" poda%i ele prenijei samo jednom primaelju, a pri ome onemogu!ii dosupnos sadraja drugim oso$ama. 'ada se prijenos vri puem vrsi" veza podake je daleko lake zaiii nego o jeo mogu!e kod prijenosa podaaka $einim puem pri emu re$a vodii rauna da poda%i $udu dosupni samo primaelju kojem su i namijenjeni (znai moraju $ii nerazumljivi re!im oso$ama) e mora posojai opornos na zlonamjerna omeanja. 1ijeenje ovi" pro$lema pojavljuje se u vidu razliii" &rekven%ija prema odre/enim zemljopisnim podrujima i ograniavanjem snage signala. Naime, signali sla$e sa porasom udaljenosi pri emu je mogu!e da se komunika%ije odvijaju na isoj &rekven%iji, a da pri om ne omeaju jedna drugu.2a $i se onemogu!ilo prislukivanje ili kopiranje sadraja prijenosa ili omeanje i iskrivljavanje korise se razliie meode zapisivanja i prijenosa signala. Najpoznaije akve meode zovu se meode rairenog spekra &rekven%ija (eng.spread spe%rum e%"ni(ues) kojima je osnovno naelo da se za zapis i prijenos sadraja korisi znan iri &rekvenni pojas od pore$nog. +akav nain kodiranja i prijenosa sadraja omogu!ava zaiu ajnosi sadraja ismanjenje osjeljivosi prijenosa na vanjske smenje. 3e/u najpoznaije meode rairenog spekra spadaju meoda skakuanja &rekven%ija (eng.&re(uen%) "opping) i meoda izravne sekven%ije (eng.dire% se(uen%e). Nadalje, u $einoj komunika%iji ako/er posoji vie e"nologija zapisivanja i prijenosa sadraja od koji" moemo navesi emeljne 423A, +23Ai 523A. 0ve meode nazivaju se meodama &izikog prijenosa podaaka, a osim u $einim mrenim susavima mogu se korisii i u ianim susavima. 423A (eng.4re(uen%) 2ivison 3uliple A%%ess) znai viesruki prisup s podjelom &rekven%ija pri emu se &rekven%ije ireg pojasa dijele na vie ui" pojaseva (kanale) pri emu se svakoj komunika%iji dodijeljuje jedan kanal e se isovremeno u vie dodijeljeni" kanala odvija vie komunika%ija unuar isog &rekvnenog pojasa. 423A meoda pogodna je za prijenos kod analogni" komunika%ijski" susava u o spadaju mo$ilni ele&oni prve genera%ije (6-)e ako/er za prijenos digialni" signala. +23A (eng.+ime 2ivison 3uliple A%%ess) znai viesruki prisup s podjelom vremena pri emu se jedan &rekvenni pojas (kanal) dijeli na vremenske inervale (ovore, eng.slos) u kojima se u nekom renuku vri prijenos sadraja jedne komunika%ije, a svakoj pojedinoj komunika%iji dodijeljuje se neki vremenski inerval kako $i se omogu!io viesruki prisup za vie komunika%ija u razliiom vremenu. +23A meoda pogodna je za prijenos digialni" sadraja i $ila je dominanna za prijenos kod mo$ilni" ele&ona druge genera%ije (7-). 523A (eng.5ode 2ivison 3uiple A%%ess) znai viesruki prisup sa podjelom koda pri emu se korisi raireni spekar &rekven%ija, a ova meoda spada u meodu izravne sekven%ije. 'od ovog naina prijenosa za prijenos sadraja vie komunika%ija na jednom kanalu osvaruje se ako da svaka komunika%ija korisi pose$an sluajni niz $iova pomo!u kojeg kodira svoje sadraje. *adraji svi" komunika%ija zapisuju se na isi kanal jedan iza drugog i razlikuju se po ome o su kodirani pomo!u razliii" nizova $iova. 523A meoda korisi se za prijenos sadraja re!e genera%ije mo$ilni" ele&ona (8-).Elementi beine mree0snovni elemeni $eine mree i nji"ove &unk%ije u okviru mree su96. vor $eine mree (eng."os): krajnji ure/aji na kojima se izvravaju aplika%ije, mogu $ii solna, prijenosna i depna raunala 7. $azna sani%a ; naj$iniji elemen $eine mrene in&rasrukure iji je zadaak predajai prijem podakovi" pakea ka ili od pojedini" raunala unuar mree kao i kooridniranu predaju podaaka ve!em $roju raunala koja su pridruena oj $aznoj sani%i. +ipini primjer $azni" sani%a su prisupne one (eng. A%%ess www.edi%ija>Linked2o%umens>55#1+:>spvp.zesoi.&er."r>predavanjaC7?7??@>W#Dskripa.pd&Vrste beinih tehnologija* o$zirom na injeni%u da posoji vie vrsa $eini" e"nologijasukladno ome posoji niz spe%i&ini" elemenaa koje re$a de&inirai kao i pro$lema koje re$a rijeii.Neki od i" pro$lema su odre/ivanje &rekven%ije odnosni &rekvennog pojasa koji !e se korisii za prijenos podaaka, zaim pore$no je is"odovai li%en%u nadlene insiu%ije za odre/ene &rekvenne pojaseve, zaim odredii snagu signala koji !e se korisii ime se auomaskiodre/uje i maksimalna udaljenos vorova mree.3e/u spe%i&ine elemene $einog prijenosa spada pianje iner&eren%ije signala(me/uso$nog uje%aja)i omeanja komunika%ije kao i pianje zaie sadraja. *vaka $eina mrea ima svoje spe%i&inosi koje donosimo u nasavku.Wi-Fi literatura literatura=### (eng.=nsiue od #le%ri%al and #le%roni%s #ngineers) proizveo je se sandarda i spe%i&ika%ija za $eine mree po nazivom =### @?7.66 koji de&inira &orma i srukuru singala relaivno krakog domea koje prua Wi:4i usluga. 0riginalni @?7.66 sandard lansiranje 6EEF.godine. Naziv Wi:4i je ime za o$ielj $eini" lokalni" mrea (wireless LAN ;WLAN) koje su de&inirane sa vie varijani =### sandarda @?7.66. Wi:4i je e"nologija prisupa i prikljuenja =< ure/aja na inu mreu korienjem $eine e"onologije radio ure/aja. 'orisniki =< ure/aji imaju radio ($eini adaper) sa kojim se prikljuuju na prisupnu oku. Navedeni radio ure/aj odailje signale na &rekvennom pojasu za koji nije pore$na dozvola za rad ; na 7,A -Gz ili B -Gz. *vaka oka prisupa omogu!ava da preko nje $einim puem me/uso$no komuni%iraju oni ure/aji koji su vezani na u oku prisupa. +oke prisupa me/uso$no su povezane preko ianog disri$u%ijskog susava koji je o$ino lokalni" razmjera ; o moe $ii jedna mrea ipa #"erne z$og ega se mree iz Wi ;4i o$ielji mogu nazivai i $einim #"erneom. =so ako disri$u%ijski susav moe $ii i neki od opseniji" kao npr. neki od o$lika proirenog LAN:a. 2isri$u%ijski susav naje!e je vezan na =nerne mreu ako da spajanjem na neku oku prisupa nekog WLAN:a raunalo do$ija mogu!nos komunika%ije u glo$alnoj =nerne mrei. *lika 89 Wi:4i mrea=zvor9 "p9>>www.%ompuer"in.%om>so&ware:guide>w"a:is:a:wlan:wireless:lan:or:wi&i>Bluetooth literaturaliteratura1azvoj Blueoo" e"nologije zapoela je vrka #ri%sson 6EEA.godine. *vr"a israivanja $ila je prona!i rokovno i e"noloki uinkovio radio suelje niske poronje za mo$ilne ure/aje za male udaljenosi. Naziv Blueoo" da je prema imenu danskog kralja Garalda Blueoo"a (EA?.:E@H.) koji je pozna u povijesi kao kralj koji je ujedinio 2ansku i Norveku. Ia razvoj i sandardiza%iju Blueoo" suelja &orimirana je pose$na grupa 6EE@.godine koja danas ima vie od A.??? lanova, a predvode je vrke #ri%sson, Nokia, +os"i$a, =nel i =B3. *pe%i&ika%ija Blueoo" e"nologije o$javljena je 6EEE.godine, a 7??7.godine =### (eng.=nsiue od #le%ri%al and #le%roni%s #ngineers) usvojio je =### @?7.6B.6 sandard za $eine privane mree WiMax literatura literatura literaturaWi3aJ (eng.Worldwide =neropera$ili) &or 3i%rowave a%%ess) je $eina e"nologija koja omogu!ava irokopojasni $eini prisup =nerneu uz upore$u radio &rekven%ijskog spekra. Wi3aJ e"nologiji zasnovana je na #"erneu, o$ielji normi =### @?7. *andard @?7.6H razvijen je od srane =### (eng. =nsiue od #le%ri%al and #le%roni%al #ngineers)i predsavlja $ei!nu e"nologiju dizajniranu i opimiziranu za zv.gradske raunalne mree (eng.3eropolian Area Neworks ;3AN). +e"nologija @?7.6H komplemenarna je sa $einom e"nologijom @?7.66 dizajniranom i opimiziranom a lokalne raunalne mree (eng.Lo%al Area Neworks ;LAN). *andard @?7.6H omogu!ava isporuku irokopojasnog prisupa e predsavlja alernaivu ka$lovskom i 2*L irokopojasnom prisupu. Wi3aJ e"nologiju odlikuje velika pokrivenos od 6B do B? km, a slina je Wi:4i e"nologiji uz razliku u navedenom domeu. $rezzi%naDindusrijskaDavomaiza%ija."m IrDa literatura . dananje do$a in&ra%rvena e"ologija korisi se goovo svakodnevno u ku!ansvima. >www.indeJ."r>vijesi>%lanak>nova:genera%ija:siemens:gigasea:predsavljena:na:%e$iu>7BA@7@.aspJ#"erne i serijski konverori korise se s ure/ajima koji imaju #"erne ili E:pinski serijski por s %iljem da se navedeni mreni konekori prevore u WLAN konekore. *erijski konverori se naje!e korise sa sarijom opremom koja korisi serijski prikljuak za mreno povezivanje. .*B adaperi vrlo su popularni z$og jednosavnog povezivanja. .*B klijeni podravaju plug:n:pla) i ne za"ijevaju dodanu snagu osim one koja je isporuena preko .*B pora na raunalu. *lika 6?9 WLAN .*B klijen=zvor9"p9>>www.igerdire%.%om>appli%aions>*ear%"+ools>iem:deails.aspP#dpNoQB7HBB@6