Zbornik FIN 14

7/23/2019 Zbornik FIN 14

1/409


2/409

Univerzitet u Sarajevu - Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

ZBORNIK RADOVAIzlazi jednom godinje

Izdava:Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Za izdavaa:Prof. dr. Ismet Buatli

Priprema:Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Lektor:Prof. dr. Demal Lati

Prijevod na arapski:Mr. Amrudin Hajri

Prijevod na engleski:Prof. dr. Murat Dizdarevi

Tehniki urednik:Nihad Luija

Naslovna strana:Velid Beirevi

Tira: 300

tampa:"tamparija Nedib"


3/409

UNIVERZITET U SARAJEVU - FAKULTET ISLAMSKIH

NAUKA U SARAJEVU

ZBORNIK RADOVA

FAKULTETA ISLAMSKIH NAUKA

U SARAJEVU

14/2010.

Redakcija:Demal Lati (predsjednik), Enes Kari, Adnan Silajdi, Enes

Ljevakovi, Mehmed Kico, Orhan Bajraktarevi, Devad Hodi, AlmirFati, Amrudin Hajri, Mujesira Zimi-Gljiva (sekretar),

Glavni urednik:

Prof. dr. Ismet Buatli

Adresa redakcije:Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

emerlina 5471000 Sarajevo

Sarajevo, 2010.


4/409

UNIVERSITY OF SARAJEVO - THE FACULTY OF ISLAMIC

STUDIES IN SARAJEVO

A COLLECTION OF PAPERS

THE FACULTY OF ISLAMIC STUDIES

IN SARAJEVOBOSNIA-HERZEGOVINA

14/2010.

Editorial Board:Demal Lati (president), Enes Kari, Adnan Silajdi, Enes Ljevakovi,

Mehmed Kico, Orhan Bajraktarevi, Devad Hodi, Almir Fati,Amrudin Hajri, Mujesira Zimi-Gljiva (secretary),

Editor-in-Chief:Prof. Dr. Ismet Buatli

Editorial Office adress:THE FACULTY OF ISLAMIC STUDIES

emerlina 5471000 Sarajevo

Sarajevo, 2010.


5/409

-

14/2010.

:)(

/)(

:

:

Fakultet islamskih nauka u Sarajevu,emerlina 54

71000 SarajevoBosna i Hercegovina

2010


6/409


7/409

UVODNA RIJE

Bismillahi'r-Rahmani'r-Rahim:

Potovani itaoci,

Zbornik radova Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, i poredtekih finansijskih prilika koje su u ovoj godini pogodile itavuzemlju pa tako i na fakultet, nastavlja sa svojim izlaenjem. Ve

povran pogled u njegov sadraj svjedoi o njegovoj tematskojraznovrsnosti, a dublji uvid u tekstove iz tefsira, hadisa, eri'atskog

prava, akaida, tesavvufa, islamske filozofije, bonjake tradicije,historije, arapskoga jezika, pedagogije itd. posvjedoit e

ozbiljnost istraivakog rada i naune radoznalosti naih profesora,gostujuih profesora, docenata, asistenata, bibliotekara... To me,kao trenutnog primus inter pares-a ovoga kolektiva, neobinoraduje. Raduju me i planovi nove, neto ire redakcije. Vjerujem dae naredni brojZbornika donijeti poboljanja u svim dimenzijamaovakvih izdanja.I ovaj na zbornik je u znaku jedne obljetnice. Naime, ove godine

se navravaju dvije decenije otkad je na Ahiret preselio akademikMehmed Begovi (1904.-1990.), lan Matiarske komisije zaosnivanje Islamskog teolokog fakulteta (danas Fakulteta islamskihnauka) u Sarajevu. Osim njegovih brojnih naunih i strunih radova


8/409

(o emu u ovom broju pie mr. Mustafa Hasani), ovdje valja istai i

injenicu da je profesor Begovi izradio Nacrt nastavnog plana iprograma za izuavanje eri'atskog prava na naem fakultetu, i nizdrugih aktivnosti, te da je tokom itavog svoga radnog vijeka biovezan za svoj narod, zemlju i Islamsku zajednicu.

Sarajevo, 6. Redeba 1431. / 18. Juna 2010.

Prof. dr. Ismet Buatli, dekan


9/409

E. KARI, Djela Ab Al-Qsima Mamda Ibn Umara Az-Zamaarja

9

Dr. Enes Kari,

redovni profesor

DJELA AB L-QSIMA MAMDA IBNUMARA AZ ZAMAARJA (KRATAK

BIBLIOGRAFSKI PREGLED)

SAETAK

U ovo m bi bliografskom pr ilogu a utor da je popi s isistematsko r azvrstavanje A z-Zamaarjevih djela. Autor svraa

pozornost na mnoge potekoe u detektiranju rukopisnih djela ovogislamskog klasika, kao i onih djela koja su objavljena. Te potekoe

nastojao je rijeiti pozivajui se na ve uraene preglede Az-Zamaarjevog ve likog opus a. U o vom r adu da ti s u i va rijantninaslovi A z-Zamaarjevih dj ela, j er s u n ekada poz nata po d vi enaslova i imena. Takoer, ovaj prikaz Az-Zamaarjevih dj ela

posluio j e a utoru da i znese pogl ede o vr emenskom k ontekstunjihova na stanka. S am historijski k ontekst ov ih dj ela ob janjavarazloge zato je Az-Zamaar najpoznatiji jezikoslovni komentator

Kur'ana u prvoj polovini XII st. po Isau (a.s.).

Kljune rijei: Az-Zamaar, klasifikacija djela, tumaenjeKur'ana, arapski jezik, teoloka djela, gramatika djela.


10/409

ZBORNIK RADOVA, godina XXIX, 2010., br 14

10

AL-ZAMAARJEVA DJELA KONTEKST NASTANKA

Velikanima duhovnog formata Ab Al-Qsima Mamda IbnUmara Az-Zamaarja ( umro 11 44. go d.) najbolje j e pristupatizajedno sa velikim brojem njihovih dojakonjih prouavatelja. Kako

je ve kazano u metafori koju je Henry Corbin iznio o Ibn Arabju,P0F1Pvelikani nalikuju morima bez obala i velikim planinskim gorjima imasivima. Kao da je time Corbin htio kazati da je mnogo usponskih

puteva ka njihovim vi sinama. I Az-Zamaarjevoj p ojavi lake jeprilaziti s lijedimo li u trvene s taze brojnih bi ografa, historiara,hereziografa i bibliografa. Vremenom s u nj ihova s agledavanja

pripravila mnogolike kanone u prouavanju Az-Zamaarjevihdjela.

U ovom kratkom bibliografskom osvrtu na Az-Zamaarjevadjela i mamo u vi du t vrdnje nj egovih biografa i bibliografa koje se

kreu od t oga da j e ovaj P erzijanac najistaknutiji predstavnikarapskih jezikoslovnih disciplina prve polovine XII stoljea po Isau,a.s., pa do toga da je Az-Zamaar,bez ikakve sumnje najpoznatiji(zapravo nenadmaeni) komentator Kur'ana u svoje vrijeme. Arapskiautori s ponosom istiu injenicu da j e Az-Zamaar (kaoPerzijanac iz awrazma), u jeku kultur(al)ne i in telektualne borbeizmeu dvaju snanih pokreta, a-ubiyyah i al-aabiyyah, tj.takmienja za primat perzijskog, odnosno arapskog duhovnog,kultur(al)nog i cilizacijskog naslijea, procijenio da je m udroiskazati p ripadnitvo strani koja se oituje univerzalno, onojislamskoj. Boiji susjed, rullh (kako su ga pr ozvali s lijedominjenice da je mnogo vremena proveo u Mekki, u asnom hramu(al-aramu -arfu), gdje je pisao svoj komentar Kur'ana, svrstaose na stranu tradicije arapskoga jezika u o nome gdje je ona postalauniverzalna i islamska.

1 Usporedi ire: Henry C orbin, Povijest islamske filozofije, dio I i I I (sfrancuskog preveli Nerkez Smailagi i Tarik Haveri), izd. Veselin Maslea,Sarajevo, 1987., str. 270.


11/409


11

Jezikoslovnim djelima na ar apskom, a t akvih je na pisao

najvie, nainio j e mudar ko rak pr ema razbuivanju i da ljnjemafirmiranju islamske uni verzalnosti, i t ako posvjedoio arapskijezik kao jedan od v eoma vanih peata islamske kulture icivilizacije. Logian korak koji je Az-Zamaar poduzeo bi la j eintelektualna odbrana arapskog kao jezika Kur'ana. Dr Baha BqirAl-asan u svome djelu Az-Zamaar kao pjesnik ( )P1F2Ptvrdi da je Az-Zamaar iskazivao veliku l jubav prema Arapima,to se vidi i u jednom ciklusu njegova pjesnitva. Ona kae:

, .

Njemu pripada velika zasluga u risanju perom dobre slike o

osobi Arapa muslimana u vr emenu u koj em s u a ktivni bi lipokret a-uubiyyah i njegovi protagonisti. Svoje pero, djelai pjesnitvo on usmjerava da taj pokret i p rotagoniste ospori,znajui da je Perzijanac porijeklom, roenjem i stasanjem.P2F3

U k ontekstu pokreta a-ubiyyah i al-aabiyyah Az-Zamaarjevo opredjeljenje moe se protumaiti i kao pristajanje nastranu A rapa (i p okreta al-aabiyya). Ali, stvarni uinci njegovihdjela zapravo su pomogli zrele razvoje jeziko-analitike, semantike,stilistike i gramatike egzegeze i hermeneutike Kur'ana. Az-Zama-arjeva autorska ozbiljnost i plodnost ne iscrpljuje se samo na planu

jezikoslovnih i egzegetsko-hermeneutikih djela, ali je sigurno da je isve to je napisao izvan tog vidokruga itekako njime uvjetovano.

2 Baha Bqir Al-asan,Az-Zamaariran, dirsah naqdiyyah, izd. Dru l-urriyyah, Bagdad, 1975.3 Baha Bqir Al-asan, isto, s. 15.


12/409


12

SISTEMATIZIRANJE

AL-ZAMAARJEVIH DJELANije la hko dati pr eglednu i s vima prihvatljivu klasifikaciju

Az-Zamaarjevih djela. Ima tome nekoliko razloga.Prvo, njegovje knjiki opus ogroman i umnogome razuen. I ona djela koja namse formom ine kao prevalentno jeziko-analitika zapravo su vi-sokostilizirani komentari Kur'ana specijalistike naravi, djela iztradicije ili dog matska i t eoloka dj ela. Drugo, Az-Zamaar je

svoja djela razvijao tokom nekoliko desetljea, vea djela u nekimsu primjerima ka snija pr oirenja p rethodnih rasprava ili pr erade iekspozicije ranijih djela. Takoer, iz veih djela nekada je sastav-ljao siee ili ekscerpte. Tree, kako smo i stakli u pogl avlju o A z-Zamaarjevom ivotu,P3F4Pon i sam istie da je bio neenja, posvetiose uenju, istraivanju i putovanjima. B io je pravi zanesenjak na-uke i putnik. Napisao je velianstven opus. Djela su mu jo rasuta u

rukopisima, mnoga od nj ih j o ne istraena i pokr ivena u t iinitradicionalnih biblioteka istoka. Istraivai ukazuju na Az-Zama-arjevu autorsku osebujnost i opirnost, jer je proveo iznimno velikidio ivota u nauci i pisanju ( );istiu ak i to da se klonio ena i potomstva ( )P4F5P sveradi nauke i pisanja. U jednom stihu on ak uzvikuje: ''Dosta su mimoja djela i njihovi prenositelji'' ( ).

Unato tome, mnogi su pokuaji sistematiziranja njegovihdjela. Tako Y qt Al -amaw (umro 1229. god . po Isu, a.s.) usvojoj knj izi Muamu l-Udab spominje da j e A z-Zamaarnapisao etrdeset i sedam djela unutar sljedeih podruja: a)

jezikoslovne na uke ( ), gramatika ( ), knjievnost ( ),tumaenje Kur'ana (

), Poslanikova, a.s. tradicija ( ), pravo

4

Ovim uka zujemo na na u k njigu Az-Zamaar i klasina tradicijajezikoslovnog tumaenja Kur'ana koju piemo i koja e se pojaviti do kraja 2011.godine.55 Mutafa A-w Al-uwayn,Manhau z-Zamaariyyi fi tafsiri l-Qur'ni wabayni izih, izd. Dru l-marif, Kairo, 1968. godine, s. 43.


13/409


13

( ), metodologija pr ava ( ), bi ografije ( ) i logi ka

( ).P5F

6

U dj elu Az-Zamaar ( ), u poglavlju posveenomAz-Zamaarjevim dj elima ( ),P6F7P dr A mad Muammad Al-f dijeli Az-Zamaarjeva djela unutar sljedeih est kategorija:

1) djela iz vj erskih na uka i o nj ihovim pr otagonistima ( ),

2) jezikoslovna djela ( ),

3) gramatika djela ( ),4) prozodijska djela ( ),5) knjievnost/poetika ( ),6) ostala djela.

DJELA IZ VJERSKIH NAUKA

Amad Muammad Al-f u ovoj dionici spominje de vetdjela. To su:

1. Az-Zamaarjev komentar Kur'ana,Al-Kafu an aq'iqiawmidi t-tanzli wa uyni l-aqwli f wughi t-ta'wl ili naarapskom:

Djelo je u tampanoj formi objavljeno prvi put 1343. god. po

Hiri u Kairu, u dva sveska. P7F8P Na njihovim marginama objavljeno jedjelo Al-Intifu mina l-Kaf ( ) od I bnu l-

6 Navedeno pr ema Muammad M uammad A b Ms, Al-Balatu l-qur'niyyatu fi tafsri z-Zamaar wa aaruh f d-dirsti l-baliyyah, IIizdanje, izd. Maktabatu Wahbah, Kairo, 1988., s. 80.7 Usp. Amad Muammad Al-f, az-Zamaar, izd. Al-Hay'atu l-miriyyatu l-

'mmatu l i l-kitb, (II i zdanje), K airo, bez godine i zdanja, s . 58. i da lje. ( Prvoizdanje ovog djela izilo je Kairu, 1966. godine, u izdanju Dru l-fikri l-arabiyyi).8 Prema A madu Mu ammadu A l-fju, tamparija se zo ve Al-Matba'atu l -Bahiyyatu l-Misriyyatu bi l-Qahira, usp. Amad Muammad Al-f, isto, isto,s. 58.


14/409


14

Munayyira.P8F

9PO ovom komentaru napisana su brojna djela. Za ovu

priliku izdvajamo s tudiju Mazhar-ud-Dn S iddqja, Some Aspectsof the Mutazil Interpretation of the Qur'n,P9F10P kao i ne davnoobjavljenu ops enu monografiju A ndrew J. L anea o A z-Zamaarju u izdanju Brilla iz L eidena.P10F11P Takoer, Muaf A-w Al-u-wayn napisao je iznimno pregledno djeloManhau z-

Zama-aryyi f tafsri l-qur'ni wa bayni izih. (U ovom raduspominjemo i nekoliko drugih djela na arapskom koja se bave Az-Zamaarjevim komentarima Kur'ana sa razliitih aspekata.)alfa daje iru informaciju o ovom djelu. P11F12

U ve zi sa ko mentarom Kur'ana Al-Kaf recimo da se j ospominje da j e Az-Zamaar napisao i djelo Al-Kafu fi l-qir't( ), postoji u rukopisu u Mekki, Medini i Rabatu. To je

po svoj prilici ekscerpt izAl-Kafa.Amad Muammad Al-f u kategoriji vjerskih na uka

navodijo i sljedea Az-Zamaarjeva djela:

2. Ru'su l-mas'il ( ) - Djelo je poglavito izoblasti f iqha/jurisprudencije, navode ga I bn llikn i alfa, a o bjavljeno je na pr eko est s totina s tranica u Bejrutu,2007. godine. Djelo se bavi razlikama izmeu pravnih pogledahanafijske i afi'ijske kole.

3. Muamu l-uddi ( ), vjerovatno iz fiqha. PremaRadu 'Abdurramanu Al-Ubaydju, ovo se djelo, po svoj prilici,

odnosi na ''definicije kategorija/propisa/odredaba i tehnikih

9 Puno ime Ibnu l-Munayyira je: Niruddn Amad ibn Muammad ibn Manr,bio je iz Aleksandrije i malikijskog mezheba (Al-Iskandar Al-Mlik).10 Usp. Mazhar-ud-Dn Siddq, Some Aspects of the Mutazili Interpretation of

the Quran, objav. u Islamic Studies, Karachi, 1963. pp. 95 120.11 Usp. A ndrew J . L ane, A Traditional Mutazilite Quran Commentary, TheKashshf of Jr Allh Al-Zamakhshar, izd. Brill, Leiden, 2006.12alfa,Kafu-unn, I, izd. Bentley, London 1835., volume V, . 179.


15/409


15

termina'' ( ).P12F

13PAli je mogue

da se djelo odnosi i na rjenik (gramatikih?) kategorija ili klasarijei (a dictionary of categories of words).P13F14P alfa sam onotira ovo djelo.P14F15

4. Al-Minhu fi uli d-dn ( ) - djelo izpodruja vjerovanja (teologije i dogmatike) kao i (manjim dijelom)iz metodologije prava (al-ul). Spominju ga u s vojim djelima Al-Badd i alfa, ovaj posljednji pod na slovom Minh f l-ul.P15F16P Djelo koje ovom prilikom konsultiramo objavila je SabineSchmidtke kako na a rapskom, t ako i u n jenom e ngleskom

prijevodu.P16F

17PSvoj engleski pr ijevod temeljila j e na rukopisu ovog

djela koji postoji u Milanu u biblioteci Ambrosiana.5. llatu n-nidi wa r-r'ii filmi l-far'i(

) - po nekima, djelo koje se bavi tzv. abaqtknjievnou, a po drugima nasljednim pravom. Spominje ga alfa.P17F18P Nije poznato da li je objavljeno.

6. Mutaaru l-muwfaqati bayna ahli l-bayti wa -abati( ) - djelo iz tematike islamsketradicije. Kako se iz naslova vidi, Az-Zamaar je sa svo je stranenapisao s ie z a j edno djelo koje p ripada A b Sadu I smalu a r-Rzju.

7. aq'iqu n-numn fi aq'iqi n-numn ( ) - djelo koje govori o vr ijednostima i vr linama

(manqib - ) Imma Abanfe. Spominje ga alfaP18F19

P i1313 Rad Abdurramn A l-Ubayd, Az-Zamaariyyu al-luawiyyu wakitbuh Al-Fiq, Bagdad, 2001. god., s. 21.14 Tako tvrdi Andrew J.Lane, p. 275.15alfa, V, . 625.16alfa, VI, . 212.17 Usp.A Mu'tazilite Creed of Az-Zamaar(D. 538/1144), (al-Minhaful ad-

dn), edited and translated by Sabine Schmidtke, izdava DeutcheMorgenlandische Gesellschaft, tutgart, 1997.18alfa, IV, . 116.19alfa, IV, . 64 65. Takoer, djelo se spominje i u alfa, VI, .144.


16/409


16

za njega kae: ( ) - ''Az-Zamaar je ovo

djelo napisao o vr linama Immi Aama (al-Imm al-aam)''. Nijenam poznato da li je djelo raspoloivo u rukopisu ili i u tampanojformi.

8. fi l-ayy (awi l-ayyayi) min kalmi -fi( ) - djelo koj e s pominju Y qt al -amaw i

alfa, ovaj potonji ga spominje pod naslovom .P19F

20P Nije na raspolaganju u rukopisu, nije nam poznato da

li je tampano.9. Rislah fi ikmati -ahdah wa ur f nai l-aarah

( ), djela/risale s u izada, s pominje i h ur Zaydn, t vrdi da s u raspoloiva u dv arukopisa u B erlinskoj bi blioteci.

P20F

21P

Djelo je obj avila Bahda(Baha) Bqir al-Hasan (u knjiziRislatn li z-Zamaar).P21F22

DJELA IZ JEZIKOSLOVNIH NAUKA

U dr ugu skupinu s padaju Az-Zamaarjeva d jela i zjezikoslovnih na uka. A mad Muammad Al-f navodi sljedeenaslove:

10. Assu l-balah ( ), Temeljistilistike/Zasnivanje retorike - najpoznatije Az-Zamaarjevojezikoslovno dj elo. Jedno od pr vih izdanja tampano je u K airu,1341/1922. god .P22F23P Ovo djelo savremeni prouavatelji smatrajumetodolokom preteom rjenika po sistemu thesaurus. Kad god uovom djelu Az-Zamaarpone frazom wa mina l-mazi (

), to znai da eli skrenuti panju na metaforiku upotrebu

20alfa, IV, . 7.21 Usp. Amad Muammad Al-Hf, isto, s. 59.22 Izdanje Maallatu l-mamai l-ilmi l-irqi, Bagdad, 1967. godine.23 Mabaatu Dri l-kutubi bi l-Qhirah.


17/409


17

odreene rijei ili sklopa. Spominje ga alfa,P23F24P tvrdi da je

velikog obima ( ), velianstvena sadraja ( ).11.Al-F'iqu farbi l-ad( ) - tako gaspominje alfa,P24F25P a nekada se navodi i pod naslovom (

). Ova knjiga se bavi nejasnim rijeima u adu,ustrojene su ar apskim abad redoslijedom. D jelo j e 1314 . god.tampano u H ajdarabadu ( Dekan u I ndiji) u d va s veska, a u trisveska j e (u periodu 1364/1945. do 1367/ 1948. god.) tampano uMabaah s Al-Bb Al-alab u K airu.P25F26P Komentare o o vomtrosvezanom izdanju na pravili su pr ofesori Al Al-Baaw iMuammad Ab l-Fal Ibrhm.

12. Al-iblu wa l-amkinatu wa l-miyhu ( ) - zapravo, Az-Zamaarjev rjenik topografske i toponimske

tematike. alfaP26F27P ovo djelo spominje pod na slovom:, a spominje ga i Yqt al-amaw. Djelo je

objavljeno u Laidenu 1885. god., ima 169 stranica kojima su dodati

indeksi na 32 stranice, kao i prijevod na latinski na 31 stranici.P27F2813.Aabu l-aabi f ari lmiyati l-arabi (

). Prvo izdanje obj avljeno je u C arigradu( ), u tampariji Al-aw'ib ( ), dok je drugo izdanjeobjavljeno u Kairu 1324. god. na 66 stranica srednjega formata.

P28F

29P

alfa na vodi o vo dj elo.P29F30P Ono j e komentar z namenitogdjelaLmiyatu l-arab od anfare al-Azdija.

14. aru maqmti z-Zamaar ( ),prvo i zdanje j e obj avljeno u K airu 1312. god. po H iri, a dr ugoizdanje poj avilo s e takoer u Kairu 1325. god. na 238 s tranica

24alfa,Kafu-unn, I, izd. Bentley, London 1835., s., 264.25alfa, IV, . 348.26 Usp. Amad Muammad Al-f, isto, s. 59.27

alfa, V, . 52. Vidi, takoer, alfa, V, . 67.28 Usp. Amad Muammad Al-f, isto, s. 59.29 Amad Muammad A l-f, isto, s. 59 . Al-f ne navodi go dinu kad j eizdato prvo izdanje ovoga djela.30alfa, V, . 296.


18/409


18

srednjega f ormata (u tampariji At-Tawfq).P30F31P Imamo i jedno

izvanredno bejrutsko izdanje, naalost bez godine i zdanja.P31F

32P

Djeloje poz nato i pod na slovom Maqmtu z-Zamaar ( ),P32F33P sadri p edeset A z-Zamaarjevih m aqma s

udorednom tematikom ra znih savjeta ( an-nua ) inaputaka (al-ird ). Sve su ove maqme upuene samomeAz-Zamaarju, kao vlastiti ( autosugestivni) savjeti i z namenja,svaka maqma ima naslov, a autor im je dao i svoj vlastiti, veoma

jezgroviti komentar.

15.Al-Mustaq f amli l-arabi ( ) -djelo koje obuhvata 3 461 pr imjer i zreka/poslovica/mudrih ka a.Az-Zamaar je ovo dj elo objavio u ve oma estokoj konkurencijisa svojim takmacem Al-Maydnjem, na stojao j e da u s jenu ba ciAl-Maydnjevo dj elo Mamau l-aml ( ).P33F34P Prvoizdanje Al-Mustaq objavljeno je u tampariji u H ajderabadu,

D'iratu l-marifi l-umniyya ( ),

1381/1962. god. u dva ve lika sveska. alfa spominje ovodjelo.

P34F

3516. awhiru l-luah ( ) - Nije poznato da li danas

igdje postoji. alfa spominje ovo djelo. P35F36PTakoer, u popisuAz-Zamaarjevih d jela navodi se i d jelo Kitabu l-asma`i (

), ali se, kako zakljuuje, Amad Muammad Al-f, radi oAz-Zamaarjevom uvodu za neku njegovu drugu knjigu.

17. Mutabihu asm r-ruwti ( ) - Nijepoznato da li postoji raspoloivo u rukopisu. Pod tim ga naslovomnavodi alfa.P36F37P U literaturi se ovo djelo ponegdje navodi i

pod rijeima: . Bavi se slinim imenima

31 Usp. Amad Muammad Al-f, isto, s. 59.32 Ovu vrijednu knjigu darovao nam je Edin Gjoni, postdiplomac na Al-Azharu.33

Tako ga navodi alfa, VI, . 65.34 Usp. Madelung W.,Al-Zamakhshar, EI, XII, Leiden, Brill, 2004., p. 841.35alfa, V, . 526.36alfa, II, . 647.37alfa, V, . 370.


19/409


19

kod prenosilaca ada. Jedna od pr vih i nformacija o ovom djelu

znade se iz rijei Ibn aara Al-Asqalnja koji kae: ' 'Vidio samod A z-Zamaarja dj elo o al-mutabah predanjima u j ednomesvesku, u njemu su suptilna spoznanja.''P37F38

18. ammu l-arabiyyah ( ) - Djelo s e spominje

kao Az-Zamaarjevo, ali drugih podataka zasad nemamo. alfa ga spominje.P38F3919. Muamun arabiyyun frisiyyun ( ) -

bilingvalni arapsko-perzijski rjenik, objavio ga je J. G. Wetzsteinu Laipzigu, u periodu 1843 - 1850. god.

P39F

40

AZ-ZAMAARJEVA GRAMATIKA DJELANaredna s kupina A z-Zamaarjevih dj ela ba vi s e

gramatikom, pogl avito gr amatikom a rapskoga jezika. AmadMuammad Al-f iz te oblasti nabraja sljedea djela:

20.Al-Mufaal( ) - To je Az-Zamaarjevo najvanijedjelo iz g ramatike.

P40F

41PMnogi i zvori g a s pominju i pod na slovom

Kitbu l-mufaal fi n-nawi (

). Prema AmaduMuammadu Al-fju, evropska javnost iznimno cijeni ovo djelo,tako j e objavljeno u Njemakoj 1859. god. (u mjestu C hristiania),uredio ga j e J. P . B roch, r evidirano izdanje se p ojavilo 1879. god.Takoer je objavljeno u Leipzigu 1882. god. sa arhom Muwaffa-quddna Yaua Ibnu Alja Ibnu Yaua. Objavljeno je, takoer, i u

38

Navedeno prema: Amad Muammad Al-f, isto, s. 60.39alfa, IV, . 109.40 Prema: Amad Muammad Al-f, isto, s. 60.41 C.H.M.Versteegh, Al -Zamakhshar, The Encyclopedia of Islam, sveska X I,Leiden, 2002., p. 433.


20/409


20

Kairu ( A-ibaatu l -munriyyah) u de set dijelova.P41F42P Ovo djelo s e

uvrtava u sami vrh arapskih gramati(ars)kih prouavanja, nairokoje citirano i smatra se jednim od glavnih izvora klasinih arapskihgramatikih teorija. Djelo ponekada nos i na slov . alfa daje iru informaciju o ovom djelu. P42F43

21.Al-Unmza ( )P43F44P - Radi se o skraenju ili saetku(muqtaab ) p rethodno s pomenutog dj ela, Al-Mufaala( ). alfa tvr di d a je A z-Zamaar ovo dj eloekscerptirao iz Al-Mufaala ( ).P44F45P Objavljeno je uCarigradu 1298. god. po Hiri, na 23 stranice, kao dodatak djelu

Nuzhatu-arfi fi ilmi -arfi ( ) od Ab l-Fala Amada ibn Muammada Al-Maydnija (umro 518. god. poHiri).P45F46P Na francuskom je objavljen izvadak izAl-Unmzaa u deSacyjevoj Anthologie gramaticale arabe (Pariz, 1829.) , r eprint s e

pojavio u njemakom gradu Osnabrcku 1973. god.P46F4722. aru abyti kitbi Sbawayh ( ) -

djelo koje je posveeno tumaenju stihova koje je koristio Sba-wayh.

P47F

48P

Nije nam poznato da l i po stoji da nas u r ukopisu i li utampanom izdanju. Prema Az-Zamaarjevom djeluDwn ( ), ne radi se o tome da je ovo nj egovo djelo komentar oSbawayhovim djelima, ve je rije o pos ebnom Az-Zamaarje-vom dj elu.

P48F

49P

Prema R adu Abdurramnu A l-Ubaydju, ovo

42 Navedeno prema: Amad Muammad Al-f, isto, s. 60.43alfa, VI, . 36 - 37. I mjestimice dalje.44 O Az-Zamaarju kao gramatiaru pisao je ire dr Mustafa Jahi. Usp. Az-Zamaar i al-Unmza fi an-naw, u Jahievoj knjizi Arapska gramatika udjelu al-Faw`id al-abdiyya Mustafe Ejubovia, izd. Gazi H usrevbegovabiblioteka, Sarajevo, 2007. godine, str. 23 26.45alfa, I, . 468.46

Navedeno prema: Amad Muammad Al-f, isto, s. 60.47 Navedeno prema: C.H.M.Versteegh, Al-Zamakhshar, p. 433.48 Sbawayh i liAb Bir Amr Ibn U mn Ibn Qanbar Al-Bir (umro 180. poHiri ili 796. Ili 797. godine po Is a.s.).49 Navedeno prema: Amad Muammad Al-f, isto, s. 60.


21/409


21

djelo se u izvorima navodi i kao aru kitbi Sbawayh (

).P49F

50

23. Al-Mutu bi l-mas'ili n-nawiyyati ( ) - djelo koje je poz nato i pod i menom A l-Aha n-

Nawiyyatu ( ) ili gramatike enigme/zakoljice.Djelo j e u r ukopisu u e gipatskoj bi blioteci D ru l -kutubi l -miriyyati.P50F51P Objavljeno je i u B agdadu 1973. g od. alfaspominje ovo djelo i kae da je divno sastavljeno ( ).P51F52

24. Muqaddimatu l-adab ( ) - Ovo djelo veinomgovori na pr opedeutiki nain o knjievnome j eziku kao i ogramatici. Az-Zamaar ga j e napisao za Ab Al-Muaffara i bnHawarazm ha. Prvi i dr ugi di o djela obj avljen j e u L eipzigu1843. G od., a pr eostali di o j e obj avljen 1850 . god. u i stomegradu.P52F53P Postoji i u r ukopisu u Dru l-kutubi l-miriyyah, a kakotvrdi A mad Muammad Al-f, prvi i drugi dio rukopisa ovogdjela izmeu arapskih redova sadri perzijski prijevod (

).25. Nukatu l-arbi farbi l-irbi (

) - Ovo djelo se bavi problematikom neobine inekonvencionalne analize rijei i sklopova Kur'ana (

). Djelo meu prvima spominje Yqt Al-amaw.P53F54PSreom,objavljeno je u Kairu 1985. god., u izdanju izdavake kue Dru l-marif. Pisano j e po pr incipu pi tanja i odgo vora ( mas'ilu wa

awibah ).26.Al-Aml fn-nawi ( ) - Nije nam poznato

da l i pos toji u r ukopisu, ni ti da li j e obj avljeno. i alfaspominje ovo dj elo, k ae kr atko , te dod aje da j e''multidisciplinarno'' ( ).P54F55

50 Prema: Rad Abdurramn Al-Ubaydi, isto, s. 18.51

Amad Muammad Al-f, isto, s. 61.52alfa,Kafu-unn, I, izd. Bentley, London 1835., s., 161.53 Urednik ovog izdanja u Lajpcigu bio je J. G. Wetzstein.54 Yqt al-amaw,Muamu l-udab, VII/101.55alfa, I, . 431.


22/409


22

27. Al-Mufradu wa l-murakkabu wa l-mu'allafu (

) - Mnogi autori tvrde da nije poznato da li postoji urukopisu. Tako biljei i Al-Ubaydi i o nj emu ne da je drugepodatke.P55F56P Meutim, Andrew J. Lane tvrdi da su se pojavila dvaizdanja ovo ga dj ela u publikaciji pod na slovom Rislatn li z-

Zamaar ( -Dvije Az-Zamaarjeve poslanice),u izdanju Mabaatu l-mamai l-ilm l-irq u Bagdadu.P56F57P Djelo

Risalatn li z-Zamaar ve smo spominjali u vezi sa imenomBahe Bqir Al-Hasan (usp. djelo pod rednim brojem 9).

28. aru bai l-mukilti l-mufaali ( ) - Djelo se pripisuje Az-Zamaarju, po svoj prilici se radi

o a utorovom natkomentaru za njegovo ve spomenuto djelo Al-Mufaal. Nije objavljeno, ne zna se gdje je raspoloivo u rukopisu.

DJELA IZ ARAPSKE METRIKESljedee djelo, dvadeset deveto po redu, bavi se metrikom u

pjesnitvu (al-ar ).29.Al-Qiss ( ) - Prema ur Zaydnu, ovo dj elo se

nalazi u r ukopisu u B erlinu i L ajdenu. Al-'Ubaydi ga bi ljei podnaslovomAl-Qissu fi l-ari ( ),P57F58P tvrdi da jetampano ( mab) i raireno (m utadwil). P rema poda cima koj e

daje A ndrew J . L ane, ovo dj elo j e tampano u I raku, u N edefu(Naaf), 1970. god., izdava je Mabaatu n -numn.P58F59P alfa ga takoerspominje.P59F60

56

Al-Ubaydi, isto, . 21.57 Usp. Andrew J. Lane, p. 268 269.58 Al-Ubaydi, ., 19.59 Usp. Andrew J. Lane, p. 280.60alfa, IV, ., 514.


23/409


23

DJELA IZ KNJIEVNOSTI

Govorei o Az-Zamaarjevim djelima i z knj ievnosti ( al-adab ), Amad Muammad Al-f nabraja sljedeenaslove:

30. Nawbiu l-kalim ( ) - Rije je o mudronosnimizrekama ili kratkim maksimama ( ), dj elo j e tampano uLeidenu 17 72., z atim u Egiptu, 1870. god., pot om ope t u Egiptu1332/1914. god. na pedeset stranica, maloga formata. Jedno izdanje

pojavilo s e u E giptu 1927. god ine, a dj elo j e 187 6. godi netampano i u P arizu s a upor ednim pr ijevodom na f rancuski i s akritikim komentarom od M. B arbiera de Meynarda. Takoer,Amad Muammad Al-f tvrdi da j e ovo A z-Zamaarjevodjelo objavljeno i u I stanbulu i Bejrutu.

P60F

61Pi alfa tvrdi da je

ovo dj elo do ivjelo ne koliko vrijednih kom entara i on navodiimena nekoliko komentatora.

P61F

62P

31.Awqu -ahab ( ),Zlatne ogrlice - Radi se ostotinu parabola ili crtica (maqlah - ) kazanih u s vrhu pouke,savjeta, saopenja mudrih kaa i moralnih i udorednih parabola.Svaka je mudronosna crtica saopena u nekoliko redaka. Ovo djelo

je prevedeno na njemaki, tampano je sa originalom u Beu 1835.god. Takodjer, tampano je u tutgartu 1863. god. P revedeno je ina francuski i tampano u Parizu 1876. god. A-ay Ysuf Afand

Al-Asr je dao svoj komentar na ovo djelo koje je doivjelo treeizdanje u B ejrutu 1314. god. po Hiri i objavljeno na 112 s tranicasrednjega formata. Takoer, objavljeno je i u tampariji At-Tamaddun u Egiptu pod naslovom Qal'idu l-adab f ari awqi-ahab ( ) sa kom entarom koji jenapisao Al-Mirza Ysufn Ibn Itim Al-Malik.P62F63P Izdanje ovogdjela koje konsultiramo je iz Kaira, 2006. god. P63F64P Prema Andrew J.

61 Amad Muammad Al-f, isto, 61.62i alfa, VI, 384; Usp. Al-Ubayd, isto, str. 22.63 Amad Muammad Al-f, isto, 62.64 Djelo nam je darovao Edin Gjoni.


24/409


24

Laneu, odnosno autoru awq ayfu koga navodi, ovo dj elo Az-

Zamaarje napisao u asnome Hramu u Mekki ( ).P64F

65P

alfa spominje ovo djelo.P65F6632. Dwnu z-Zamaar ( ) - Prema A madu

Muammadu Al-fju, ovo dj elo j e j o u r ukopisu, u D ru l -Kutub (Egipatska Nacionalna Biblioteka).

P66F

67Pi alfa ovo djelo

naziva , a Y qut a l-amaw ga, ope t, na ziva .P67F68P Ve spominjana autorica dr Baha B qir a l-asn

objavila je na arapskom opsenu kritiku studiju o ovom djelu,Az-Zamaar pjesnik ( ).P68F69P Autorica j e na 48 stranicadala tumaenje djelaDwnu z-Zamaar(koristila se rukopisom uformi mikrofilma), a ocjena se svodi na to da je Az-Zamaarjeva

poezija specijalistika, ''takva kakva je u gramatiara'' ( ), kako j e r ekao A l-Qif.P69F70P Autorica, takoer, sugerira da se

Az-Zamaarjeva poe zija od likuje pe simizmom ( ), bi o j eneenja i s matrao da nemanjem djece u tome za sebe i zabire

''asketstvo po kranstvu'' ( ).P70F

71

33. Al-Qadatu l-baiyyah wa ur f mas'ili l-Gazl

( ) - rukopis u Berlinu.P71F72PIstotvrdi i Andrew J. Lane (p. 279).

34. Rabu l-abrr wa nuu l-ayr ( ) - Prema A madu M uammadu Al-fju, radi se o

raznolikom izboru iz knjievnosti, historije i nauka (

), u r ukopisu u D ru l-Kutub, broj 155. Ovodjelo, prema Al-fju, ima i mnoga svoja skraenja (ekscerpte), a

65 Andrew J. Lane, p. 281.66alfa, I, . 343.67 Amad Muammad Al-f, isto, 62.68alfa, III, ., 269. Usp. Jo: alfa, III, ., 282. Vidi takoer: Al-Ubayd, isto, str. 15.69

Bahia Bqir Al-Hasan,Az-Zamaariran, dirsah naqdiyyah, izd. Dru l-hurriyyah, Bagdad, 1975.70 Bahia Bqir Al-Hasan, isto, s. 2.71 Bahia Bqir Al-Hasan, isto, s. 5.72 Amad Muammad Al-f, isto, 62.


25/409


25

tampani su u Kairu.P72F

73PAndrew J. Lane (p. 285.) ovo djelo navodi u

varijantnoj rukopisnoj emendaciji kao: Rabu l-abrr wa fuu l-abr ( ). alfa s pominje ovodjelo.P73F74

35.An-Na'iu -ir wa l-bawliu l-kibr( ) - Neki historiari i (bio)bibliografi Az-Zamaarjevispominju da j e na pisao dva dj ela, j edno j e Al-Bawligu l -kibr( ). alfa s pominje ovo dj elo.P74F75P ur Zaydntvrdi da je ovo dj elo o bjavljeno u Kairu, a da j e pos ve z asebnodjelo An-Na'ihu -ir ( ). Za ovo drugo djelo urZaydn t vrdi da j e u rukopisu u Berlinu k ao i u B ritanskomemuzeju. Al-f, i pak, doda je da j e on na ao ovo dj elo podcjelovitim im enom An-Na'iu -ir wa l-bawliu l-kibr( ) u k airskoj bi blioteci D ru l -Kutub(broj r ukopisa 13478) , u i stom kodeksu je, kae Al-f, i Az -Zamaarjevo dj elo Nawbigu l-kalim ( ), a na s amom

kraju nalazi se stotinu mudrih misli i izreka imma Alja Ibn Abliba ( ).P75F76P Al-UbaydP76F77P ovo djelo

jednostavno s pominje pod dva na slova, p rvi je : , adrugi je .

36. Ad-Durru d-d'iru al-muntaabu f l-kinyti wa l-isti'rti wa t-tabhti ( ) - djelo koje s e ba vi s tilskim f igurama ili tr opima.

Objavljeno je u Bagdadu 1968. godina.Amad Muammad Al-f pobraja jo i sljedea Az-Zamaarjeva djela iz knjievnosti:

73

Amad Muammad Al-f, isto, 62.74alfa, III, ., 344.75alfa, VI, ., 347.76 Amad Muammad Al-f, isto, 63.77 Al-Ubayd, isto, str. 22.


26/409


26

37. Nuzhatu l-musta'nis ( ) - rukopis u Aya

Sofiji.P77F

78P

Tako tvrdi Al-f. Andrew J. Lane (p. 276.) tvrdi da seradi o ''leksikografskoj beletristici'' (lexicographische Bellettristik).38. Dwnu r-ras'il ( ) - nepoznato da li je na

dispoziciji u rukopisu.39. Dwnu uab ( ) - nepoznato da li j e

raspoloivo u rukopisu.40. Dwnu t-taml ( ) - nepoznato da li j e

objavljeno, vjerovatno se radi o djelu koje tretira mudronosne kae.Spomenuto je u djelu Yqta al-amawja kao .P78F7941. Tasliyatu -arr ( ) - nepoznato da l i i gdje

postoji. Samo ga na vodi a l-Ubayd, tvrdi da ga spominje IsmlB al-Badd, bez drugih informacija.P79F80

42.Rislatu l-asrr( ) - takoernepoznato da lipostoji u rukopisnoj formi.

43. Ar-Rislatu n-niah ( ) - prema A l-fju, nepoznato. Djelo spominje alfa.P80F

8144. Saw'iru l-aml( ) - Al-Hf tvrdi da je djelo

nepoznato. alfa ga spominje.P81F8245.Risalatu l-mas'amah ( ) - Al-f tvrdi da je

djelo nepoznato.

LOGIKA DJELA

Na kraju, u estu grupu Az-Zamaarjevih djela Al-f jesvrstao sljedea dva, za koja tvrdi da su, mogue je, iz logike (

).

78

Al-'Ubaydi, isto, str. 22.79 Navedeno prema Al-Ubaydi, isto, str. 15.80 Navedeno prema Al-Ubaydi, isto, str. 15.81alfa, III, ., 448.82alfa, III, ., 630.


27/409


27

46. Aqlu l-kull( ) - nepoznato da li je na raspolaganju

u rukopisnoj formi. Al-Ubayd samo spominje da ovo djelo navodiYqt al-amaw pod naslovom .P82F8347.Kitbu l-ans ( ) - prema Al-fju, nepoznato.Ima istraivaa koji tvrde da je Az-Zamaar napisao i

sljedea djela:Mariyya ( ) iliElegija, kau da se djelo u formitubalice odnosi na njegova uitelja Ab Mura,P83F84P zatima'iul-aarati l-kirmi l-bararah ( ) djelo je izetike islama, odnos no o '' deset i staknutih P oslanikovih D rugovakojima je ve za njihova ivota obean Dennet''.P84F85P Tu je i djelo ar-

Rì fi l-farì ( ), djelo iz udorednih aspekataislamske jurisprudencije, rukopis nije nigdje raspoloiv.

P85F

86PTakoer

se navodi i djeloDwnu r-rasìl( ), vjerovatno se radio zborniku Az-Zamaarjevih poslanica i rasprava. Napokon, tu jei ve spominjano djelo Tasliyatu -arr( ), iji sadrajnije poznat.

P86F

87P

Ali, za c jelovit (ili ba rem c jelovitiji) popis A z-Zamaarjevih djela pot rebno je konsultirati brojne k atalogetradicionalnih i slamskih bi blioteka, ka o i r ukopisne f ondoveorijentalnih zbirki diljem zapadne hemisfere.

83

Navedeno prema Al-Ubaydi, isto, str. 19.84 Usp. Andrew J. Lane, isto., p. 278.85 Usp. Andrew J. Lane, isto, pp. 289 290.86 Spominje ga alfa, III, ., 342.87 Usp. Andrew J. Lane, isto, p. 298.


28/409


28

.

.

..

.

.

.

:


29/409


29

Dr Enes Kari, professor

THE WORKS OFAB L-QSIM MAMDIBN UMAR AZ-ZAMAAR(A SHORT BIBLIOGRAPGY)

SUMMARY

This paper is a short bibliographical register of Az-Zamaar'sworks and their systematic classification. The author draws attentionto m any d ifficulties in detection o f m anuscripts of this Is lamicclassic as well as t hose works which have been al ready published.He has tried to solve that problem by referring to the already done

bibliographical surveys of the vast Az-Zamaar's opus.

The pa per show s va rious he adlines of t he sam e Az-Zamaar's works, which are sometimes known under the variousheadlines and titles. This survey of Az-Zamaar's works has alsoserved the author to present his views on t he time context of theiroccurrence. The very historical context of these works explain rhereasons w hy Az-Zamaar is the most significant linguisticcommentator of Qur'an in the first part of the twelfth century AD.

Key words: Az-Zamaar, classification of works,interpretation of Qur'an, Arabic l anguage, theological w orks,grammar works.


30/409


30


31/409

D. LATI, Kur'an s prijevodom na bosanski jezik Esada Durakovia:sazrijevanje prevodilakog iskustva

31

Dr. Demal Lati,

vanredni profesor

KUR'AN S PRIJEVODOM NA BOSANSKIJEZIK ESADA DURAKOVIA:

SAZRIJEVANJE PREVODILAKOGISKUSTVA

SAETAK

U ovom radu autor kritiki analizira stilske dometeposljednjeg prijevoda Kur'ana na b osanski jezik koga jesainio vodei bh. orijentalist Esad Durakovi. U radu se

posebno razmatra i mplementacija st ilskih ciljeva uprevedenom tekstu Kur'ana koje je Durakovi iznio usvome Zapisu pr evodioca. Autor t eksta s e u na stavku

bavi odn osom pr ijevoda i Izvornika s a s tilske s traneodustajui od komparativno-kontrastivne s tilografijskeanalize ovo g i os talih prijevoda K ur'ana na b osanski isrodne jezike.

Kljune rijei: argumentativnost s tila, s tilska do minanta,stilogenost, sakralni tekst, monorima, unutarnji ritam, reduplikacijaveznika...


32/409


32

Godine 2004. u i zdanju s arajevske Svjetlosti poj avio s enovi pr ijevod K ur'ana s a rapskog na bos anski j ezik a kademikaEsada Durakovia, univerzitetskog profesora i vodeeg bh.orijentalista danas. Taj je prijevod dugo najavljivan, a jo due jezrio u D urakovievoj prevodilakoj radionici. Preutjeti ga ustilistikim analizama naih prijevoda Kur'ana znailo bi izdati

pozvanje, a oc jenjivati ga bit e teko zbog jednog jednostavnograzloga: zato to je autor u svome Zapisu prevodioca, stavljenomna kr aj nj egovoga ivotnog dj ela, una prijed obj asnio s voj

prevodilaki postupak i, to je jo vanije, drao se toga postupka:analitiaru je ostalo malo prostora za ispisivanje stilistike ocjene.

Za historiju teorije prevoenja Kur'ana na bosanski jezik odbitne su vanosti slijedeih nekoliko Durakovievih teza: 1) daKur'an nije umjetniko djelo; 2) da njegov stil nije estetski veargumentativan; 3) da Kur'an podvlai rjeitost kao Boanski dar

ovjeku i da istrajava na stilogenosti svoga izraza; 4) da je Kur'anjedinstven i s a s tanovita f orme u kojoj s e ob javljuje UzvienaSadrina; 5) da je id eologija or ijentalizma upor no potcrtavalaknjievnoumjetniku prirodu kur'anskoga Teksta kako biopovrgavala njegovo Boansko porijeklo, to je kod muslimanskih

prevodilaca izazivalo strah zbog koga su oni odustajali da u svojimprijevodima z ahvataju nj egovu e stetsku di menziju; t aj s trah j e, u

bosanskom sluaju, znao da odvede neke nae prijevode u stilskudepresivnost i trivijalne forme.Sam Durakovi priznaje da je bio u intenzivnoj komunikaciji

sa svim naim prijevodima Kur'ana koji su mu prethodili. On istieda su te pr ijevode radili mahom teolozi, koji su sebi kao osnovni

prevodilaki cilj postavljali prenoenje kur'anskih znaenja.Durakovi je inova tivan i po tom e to srni te rmin iz s emantikeKur'ana, me'ani,prevodi kao: motivi, a ne: smislovi ili znaenjaKur'ana. Ono sa ime se ne moemo sloiti jeste to je neoprezno,

bez provjere, Korkuta optuio da je svome prijevodu dao naslov:Kur'an s prijevodom znaenja. Naslov K orkutovog pr ijevoda j e:


33/409


33

Kur'an Preveo Besim Korkut; Prevod znaenja Kur'ana je

naslov n jegovog pr ijevoda koga s u da li ur ednici E l-Kalemovaizdanja nakon to su se okonale diskusije o tome prijevodu kadaje pr evodilac ve bio na Ahiretu. Taj naslov je zaista datneoprezno, i sa nj im se, pr ema naoj pretpostavci, ne bi s loio nirahmetli Korkut: kako je, naime, mogue prevesti: u neki drugi

jezik prenijeti sva znaenja Allahove Knjige? To je nemogue, itoga j e svj estan s vaki prevodilac, ueni Korkut svakako! Aspomenuti na slov ostavlja mogunost da s e nji me misli n a

prijevod svih znaenja Kur'ana.Osim prijevoda Kur'ana o kojima je bilo rijei u ovoj studiji

Durakovi kae da je komunicirao i sa jo dva prijevoda: MustafeMlive (Bugojno, 1994.) i Rame Atajia (Munchen, 2001.), i iznosisvoju opu ocjenu: da je prijevod Enesa Karia najzreliji; soni

jezik Karieva prijevoda i uoljiva ritmizacija teksta predstavljaiskorak u odnosu na sve zateene prijevode, kae on.

Ovom posljednjom ocjenom Durakovi nas uvodi u razlogezato se (i) on odluio na veliki korak prevoenja Teksta posljednjeBoije Objave, a glavni se sastoji u relativnoj zasienosti jednevrste prevoenja Kur'ana na bosanski jezik, pri emu misli na

prevoenje Kur'ana prvenstveno radi prenoenja njegovih smislova /motiva ( me'ani), na interpretativno, tefsirsko prevoenjeizvornika, a to su ve ozbiljna ogrjeenja o neke druge vane

slojeve teksta.Koliko su se ako su se Korkut i Kari ogrijeili o slojeveTeksta na koje misli Durakovi? da li je Kari napravio iskorak uodnosu na K orkuta u s vekolikom z ahvatanju f orme i U zvieneSadrine Izvornika, posebno u pogledu ritmizacije teksta? da li jeDurakovi svojom generalnom ocjenom naih prijevoda K ur'ana

potcijenio Korkutov prijevod? da li je Durakovi napravio iskoraku odnosu na Karia i Korkuta? to s u pitanja z a pos ebnekomparativno-kontrastivne stilografijske analize. Ovdje e bitirijei o Durakovievom originalnom, samostalnom prevodilakomostvarenju u odnosu na Izvornik.


34/409


34

Durakovi je izabrao dokraja poten odnos prema Allahovom

Pismu: elio je da s vojim pr ijevodom bar na sluti l jepotuizvornika, ali i da sauva patos Kur'ana kao sakralnoga teksta zbog i radi ega se odmjereno slui s tilskim sr edstvima kojemu pr ua n jegov m aterinski bos anski j ezik kako bi i zbjegaoopasnost t rivijalnosti a ka ko ne bi , prenaglaavanjem poetskefunkcije jezika i esteticizmom, Tekstu oduzeo argumentativnostkao njegovu temeljnu odliku.

Argumentativnost na koju se Durakovi vie puta poziva usvome Z apisu podr azumijeva i deju K ur'ana ka o vjerske Knjige,ija je nadnaravna forma dokaz, argument da ona potjee od Boga,a ne od ovjeka. Bez toga svojstva, Kur'an bi bio neko tivo iz

beletristike koje, ka o t akvo, ne bi ni i malo dr uge s vrhe o sim dapriuti estetski u itak. A ni je t ako: K ur'an i ma m nogodalekosenije, na d-estetske ciljeve, kojih je Durakovi, svrenikGazi Husrev-begove medrese, itekako svjestan.

Ono to je elio da, od estetskih slojeva Izvornika, utka u svojprijevod Durakovi je saeo u nekoliko obuhvatnih zahtjeva:zahvatiti: to vi e di scipliniranih a z vonkih r ima i zvornika irazdraganost nj egovih refrena, r itamsku r asko i optimalno

prenoenje stilogenosti izvornika, unutarnju rimu i ritam u okviruduih ajeta, zvukovne efekte koji bi bili makar bliski izvorniku; udomenu sintakse kur'ansku obilnu upotrebu koordinirajuih

veznika zamijeniti odgovarajuim subordinirajuim adekvatima;pridravati s e nizanja na porednih reenica kako bi se ostvariodinamizam zavi snosloenih reenica te odmjerenoga korienjainverzija kako bi se sauvao patos sakralnoga teksta...

U tom cilju on je donio posebnu tabelu sa strukturom rima posurama, to je, nesumnjivo, jedinstven iskorak u ukupnom prevoenjuKur'ana na na i srodne jezike, a moda i u s vijetu. Vie od toga: tajrimarij je stilska dominanta Durakovievog prijevoda. U surama zakoje j e u T abeli zap isao monorima, ovaj p revodilac j e zaistaostvario takvu (samoglasniku) rimu od prvog do posljednjeg ajeta itako imitirao rimu Izvornika, a u ostalim surama se odluio za


35/409


35

raznovrsne monorime u nutar n jihove c jeline. E vo p rimjera z a o ba

sluaja:a) sura E l-Kehf se u Izvorniku istie svojom jedinstvenomrimom gdje se ajeti zavravaju na dugo -a: 'iweda /hasena/ebeda/weleda...itd.; u Durakovia: svi se ajeti zavravaju nasamoglasnik e: iskrivljavanje/ obraduje/ boravit e/ uze...;

b) sura Es-Saffat u I zvorniku ima raznovrsnu monorimu: prvatri aj eta se zavravaju na dugo a: safa /zedra / dhikra;ajeti 3 -11 z avravaju s e na s uglasnike, a li i voka li i sprednjih se identino rimuju: dugo a pa kr atko i: wahid/meariq / kewakib / marid/ danib / wasib / thaqib /lazib;slijede ajeti koji imaju jednu od na jfrekventnijih kur'anskihrima: -un i -in na svome kr aju: jedhkurun / jesteskhirun /mubin / meb'uthun...itd.; kod Durakovia: ajeti 1-4 rimujuse na e: redove/ brane/ opomene/ jedan je/ Zemlje; ajeti5-11 imaju rimovni samoglasniki zavretaka: istoka /

zvijezdama/ ejtana ...itd; ajeti 12-182 zavravaju se na u:podruguju/ prihvaaju/ ismijavaju ... itd.

Dobar dio posljednjeg duza ( tridesetine) dat je u m onorimizastupljenoj tokom cijele sure. Uzmimo npr. 107. suru El-Ma'un -Dobroinstvo: u Izvorniku ona je data u dvije vrste monorime: prvaetiri ajeta zavravaju se na in, odn. im, a slijedea tri na un,odn. -'un; kod Durakovia je sva data u jedinstvenoj rimi: sa

zavretkom na e (valjda asocijacijom koju mu je namrijelacentralna rije sure:siroe ?), kako slijedi:

DOBROINSTVO

U ime Allaha svemilosnog i samilosnoga

1. Zna li ti ko je taj to Vjeru porie?2. To je onaj to tjera siroe;3. Da se jadnik nahrani ne podstie!4. Muka e biti za klanjae -


36/409


36

5. Za one koji se na namazu svome ne usredotoe,6.

Koji samo vieni biti hoe7. I dobroinstvo bi da sprijee!

I dok su u kratkim surama Durakovieve rime uoljive, stilskiizraajne, u dugi m suram a one se t eko mogu zamijetiti, pa se

postavlja stilistiki opravdano pitanje: zato je prevodilac uopeposezao za njima? Odgovoremo pronai u autorovom Zapisu: dabi s vojim pr ijevodom da o naslutiti ljepotu I zvornika. Z atim:

nastojanje d a se os tvari zadata monorima s igurno j e ut jecalo naintenziviranje ritminosti prevedenoga teksta. Na svu sreu,Durakovi je bio toliko svjestan op asne i vice k ojom s e kr etao usvome pr evodilakom / umjetnikom hodu da nije zapao utrivijalnost, u stihoklepstvo, u na silje na d j ezikom, na d s vojim

prevedenim tekstom. U kratkim surama njegova monorima zvuistilski i ntenzivno, nenametljivo, g otovo s pontano: um jetnik j enadjaao filologa!

Ali, ne bismo to mogli tvrditi za svaku suru: Durakoviponekada zna da padne u nadahnuu, da u svijet pusti svojanesazrela, ak, sintaksiki, umjetniki, nezgrapna rjeenja; unjegovom se prijevodu Kur'ana ne osjea toliko jedinstven zamah,

jedna j edina pjesnika ruka koja nadjaava filoloko suverenokretanje u z nanju a koj a svakoj jedinici j ezika, na s vim ni voima,

prilazi s i stom snagom, s i stim marom i ha kom kao to to ini

neprevazieni bosanski uitelj prevoenja: Besim Korkut.Kasnije emo dati primjere takvog Durakovievog pada u

nadahnuu, sluajeve kada filolog nadjaa umjetnika. No, prijetoga, pokaimo najvee umjetnike uzlete Esada Durakovia, ukojima su do izraza doli visoki zadaci koje je on sam sebi postaviou Zapisu: unutarnji ritam ajeta, ritamsku rasko, ogranienokorienje inverzija, dinamizam zavisnosloenih reenica,

reduplikaciju veznika, leksiku svjeinu...:

ZGASNUE AL-TAKWIR


37/409


37

U ime Allaha svemilosnog i samilosnoga

1. Kada Sunce zgasne,2. I zvijezde kada potamne,3. I planine kada budu pokrenute,4. I deve steone kada budu naputene,5. I kada se sakupi zvjerinje,6. I kada mora ognjem uskipe,7. I due kada budu spojene,8. I kada bude pitana djevojica9. zbog kakve krivnje umorena je,10.I listovi-zapisi kada se otvore11.I Nebo kada nestane,12.I Dehennem kada bukne,13.I Dennet kada se primakne 14.ta je pripremila, dua e biti obavijetena o tome.15.Ne! Zaklinjem se zvijezdama to se skrivaju,16.to plove pa iz vida nestaju,17.I tako Mi noi na izmaku,18.I tako Mi jutra pri njegovu disanju 19.Zaista, to je govor Izaslanika asnoga,20.Monoga, koji je cijenjen kod Gospodara al-Ara,21.Kojega sluaju i koji Onamo ima povjerenja;22.A drug va nije luda:23.Na obzorju jasnome on je zaista ugledao ga,24.I u vezi sa Onostranim on se ne suzdrava,25.I Kur'an nije govor prokletog ejtana,26.A vi ipak idete kuda?!27.Kur'an nije nita drugo do opomena svjetovima,28.Onome od vas ko hoe da se dri Pravoga puta,29.A vi ne moete nita htjeti ako to ne ushtije

Gospodar svjetova!

Onaj ko p oznaje ovu s uru u I zvorniku osjetit e da jeprevodilac Durakovi njome, kao cjelinom, imitirao njezin ukupni


38/409


38

lirski ton i njezinu ukupnu poruku. To je jedna od onih kraih

usplamtjelih mekkanskih s ura, z ategnutog r itma, s ne kolikoritamskih obrata, puna apokaliptinih vizija, uz vika, z akletvi,predaha, retorikih pitanja, apelacija...

a) leksika svjeina

Ve sam naslov, Zgasnue, otkriva prevodioevu lirskukreaciju i leksiku svjeinu.Usporedimo ga sa Korkutovim mnogosiromanijim, uobiajenim: Prestanak sjaja, ili sa Karievimkonkretnijim, slikovitijim: Potamnjenje Sunca, ali ni Karievnaslov ne sugerira tako impresivnu sliku utrnua Suneva svjetla

pred K ijametski da n, smak s vijeta. P a ka d govor imo o ovo mnaslovu, istaknimo da to nije jedini sluaj Duarkovieve leksikeinovativnosti: pogledajmo i slijedee, potpuno nove, originalnenaslove u kojima su se izjednaili filolog i umjetnik, oba na

svojim vrhuncima:Raskrilnica (Fatiha), Vjetrovi koji vitlaju (Edh-Dharijat), Dan ustanua (El-Qijame), Stradanje (El-Gaije),Razgaljivanje (El-Inirah)..., ali u suri El-Ma'ide i on pr avi grekusvojih prethodnika: umjesto da ovu arapsku rije prevede drevnom

bosanskom rijeju Sofra, i on upotrebljava kroatizam Trpeza.(I kada se sakupi)zvjerinje; (i kada mora ognjem) uskipe; (i

Dehennem kada)bukne; (i tako Mi jutra pri njegovu)disanju; (a

drug va nije) luda... - istaknute rijei, u svojim kontekstima,leksiki su svjee, stilogene, pjesnike...

b) unutarnji ritam ajeta:

on j e t oliko s tilogen u ovo m pr ijevodu s ure da s e moesmatrati njegovom stilskom dominantom. Ve u prvim ajetima,vodei se upravo za ovim stilskim sredstvom, Durakovineuobiajeno/ nekonvencionalno / stilogeno postavlja veznikkadana razliita mjesta u reenici iako on u I zvorniku stilogeno za


39/409


39

arapsku, kur'ansku sintaksu! nepomino stoji na prvome mjestu:

Idhe'-emsu kuwwiret, /we idhe'n-nudumu-nkederet...itd.Kada Sunce zgasne, / I zvijezde kada potamne, / I planinekada budu pokrenute, / I deve steonekada budu naputene, / Ikadase sakupi zvjerinje, / I mora kada ognjem uskipe...: stilskimpremetanjem ovog veznika, u ajetima iste reenike strukture,prevodilac je s tilski istakao i vrioce radnje i radnju koju oni vre.Naravno, tu su i ostala stilska sredstva kojima prevodilac ostvaruje/ imitira ritam ove uzbudljive sure.

c) ritamska rasko:

iako je ostvario ranije ritamske obrte (uzronom reenicom u9. ajetu i glavnom, nezavisnosloenom reenicom u 14. ajetu,kojom se zavrava jedan zbirni motiv), mnogo istaknutiji r itamskiobrt, ritamski iktus, prevodilac ostvaruje u 15. ajetu:

Ne! Zaklinjem se zvijezdama to se skrivaju...

(U Korkuta nema ove nijene negacije s uzvikom, pa, dakle,ni r itamske ra skoi; u njega s e na stavlja p rekinuti n izzavisnosloenih, vremenskih reenica: I kunem se zvijezdama...; uKaria je isti sluaj:I zaklinjem se zvijezdama skrivalicama...)

d) stilistika markiranost stanke:A vi ipak idete kuda?! postavivi upitni veznik na kraju

reenice, a ispred njega stavivi crtu kojom se pravi snana stankau izgovoru ovog ajeta, prevodilac unosi kreendo u njegov ritam ido m aksimuma r azvija dinamiku nj egova i zraza. ( Korkutovo: pakuda onda idete?! i Karievo: pa kuda onda idete vi?! izgledaju

blijedo pokraj ovog Durakovievog rjeenja.)

e) dinamizam zavisnosloenih reenica i reduplikacijuveznika i analizirali s mo pr ilikom oc jenjivanja K orkutova


40/409


40

prijevoda; Durakovi (jednako kao i Kari) na isti nain koristi oba

ova stilska sredstva.


41/409


41

.

)(

.

)(

.

)(

.

:


42/409


42

Dr Demal Lati, associate professor

TRANSLATION OF KUR'AN IN BOSNIANLANGUAGE BY ESAD DURAKOVI:MATURATION OF TRANSLATION

EXPERIENCE

SUMMARY

The author in this paper critically analyzes stylistic scopes ofthe l atest t ranslation o f K ur'an i nto B osnian l anguage by t heleading Bosnian Orientalist, Esad Durakovi. The work especiallytreats im plementation of s tylistic a ims in the B osnian text ofKur'an, which Durakovi presented in his Note of the translator.Further in the text author deals with the stylistic characteristics ofthe or iginal a nd t he t ranslation of K ur'an, a voiding c omparative-contrastive analysis of this and the other translations of Kur'an intoBosnian and other similar languages.

Key words: argumentation of style, stylistic dominant, sacraltext, mono-rhyme, internal rhythm, reduplication of conjunctions.


43/409

Hfz. D. OI, Dijalekatske razlike meu kiraetima

43

Dr. hfz. Devad oi,

vii asistent

DIJALEKATSKE RAZLIKE MEUKIRAETIMA

SAETAK

U te oriji n auke o kiraetima, k ao i u ra znorodnoj te fsirskojliteraturi k oja tre tira p itanje k iraet, n avode s e brojna miljenja oaspektima i razlozima razliitih itanja kuranskog t eksta. Sve t o,dakako, u tijesnoj je vezi s tumaenjem hadisa o sedam harfova.Dijalekatske raznolikosti u arapskome jeziku u vrijeme objavljivanja

Kurana, prema miljenju mnogih eminentnih islamskih uenjaka,kljuni su aspekt u razumijevanju kako p rirode k iraetskihdivergencija, tako i mudrosti Boije olakice da se Kuran ui na

sedam harfova. Ovaj r ad ima za cilj d a d etaljnije, u za sl ikoviteprimjere, ra svijetli t aj asp ekt p oimanja k iraet k ao n ezaobilaznekomponente u s trukturi kur anskog i zraza. I staknuto j e d a sedijalekatske razlike meu kiraetima mogu reducirati na etiriosnove: derivacijsku, m orfoloku, fonetsku i leksiku. Ilustracije

radi, za svaku osnovu navedeno je nekoliko primjera. Rad takoerpotencira vanost prouavanja k iraet u sa mom k ontekstutumaenja Kurana.


44/409


44

Kljune rijei: K uran, kiraeti, arapski di jalekti, sedamharfova, K urej, H uzejl, S ekif, H evazin, K inane, T emim, J emen,Mudar, derivacijska, fonetska, morfoloka i leksika osnova, hemze,idgam, imala, itd.

Poznato j e da s vaki govor o na stanku i r azvoju ki raetskenauke poinje od hadisa o sedam harfova. Znaenje sintagmesedam harfova bilo je predmet iscrpnih rasprava meu islamskimuenjacima. J edno od najdominantnijih m iljenja j este da sedamharfova predstavlja s edam ar apskih dijalekata na koj ima j eobjavljen K uran. O t om a spektu kiraet govorimo u t ekstu koj islijedi.

Dozvola da se Kuran ui na harfove Arapima j e pr ualaolakicu budui da im je uenje Kurana na jednom dijalektu

priinjavalo potekou. Bili su neuki, neznatan broj je znao pisati.

Poto je situacija bila takva da su pripadnici jednog plemena tekousvajali dijalekat drugog plemena, omogueno im je itanjeKurana p rema vlast itim dij alekatskim f ormama, s t im to suznaenje i smisao kuranskoga izraza morali ostati nepromijenjeni.Tako j e pot rajalo sve dok se veina nije opismenila i prilagodilasvoj govor Poslanikovom, s.a.v.s., govoru. Kada su doli u prilikuda lake usvajaju, pamte i artikuliraju kuranske rijei, dozvola da

ue Kuran shodno ranijoj olakici bila im je uskraena, smatra Et-Tahavi.P0F

1Ibn Atijje

P1F

2Pkae da P oslanikov, s .a.v.s., i skaz Kuran je

objavljen na sedam harfova znai da su u njegovu jeziku

1 Vidi: Al-Qurtubi, Abu Abdullah Muhammad b. Ahmad b. Abu Bakr b. Farhal-Ensari al-Kazrai,Al-ami liahkamil-Quran (Obradu, reviziju i komentaruradio dr. Muhammad Ibrahi m al-Hafnawi, a identifikaciju i provjeru hadis dr.

Mahmud Hamid Ul man ) Darul-hadi l , Kairo, izd. II, 1996., sv. I, str. 59.2 Abu Mu hammad Abdul-Haqq b. At iyya, a ndaluanski pravnik malikijskekole, muhaddis, mufessir i a rapski l ingvist. Obnaao dunost kadije u onda-njem gr adu Almeriji. Umro 481. h. g. Vidi: Umar Ri da K ahala, Muamul-muallifin, Muassasa Ar-Risala, Bejrut, 1993., sv. II, str. 59.


45/409


45

strukturu u komponovani di jalekti s edam a rapskih p lemena na

kojima je objavljen Kuran: nekada je znaenje izraeno dijalektomKureja, nekada dijalektom Huzejla, nekada drugim d ijalektom, uzavisnosti od toga koji izraz je rjeitiji i sadrajniji. Zar ne

primjeujete, nastavlja Ibn Atijje, da gl agol fetare ( ) udrugim dijalektima, za razliku od dijalekta Kureja, znai ibtedee( ). Taj glagol je u potrijebljen u kuranskom te kstu, ali IbnAbbasu nije bi la j asna nj egova e timoloka po zadina dok se prednjim nisu pojavila dvojica beduina koji su su se sporili oko bunara.

Jedan od nj ih j e uz viknuo: Ja s am ga s agradio ( )! IbnAbbas kae: Tada sam shvatio rije Uzvienog:

.P2F

3Pa ipak, ni zagovornici tog miljenja nisu se mogli usaglasiti

o imenima plemena, nosilaca tih dijalekata.Jedni s matraju da s u to di jalekti plemen: K urej, H uzejl,

Sekif, Hevazin, Kinane, Temim i Jemen; drugi smatraju da su to:

Kurej, Huzejl, Temim, El-Ezd, Rebia, Hevazin i Sad b. Bekr, atrei kau da je rije o sedam narjeja Mudara, navodei kao dokazizjavu Usmana, r . a .: Kuran j e obj avljen na j eziku M udara.Mudar t retiraju kao zajedniki naziv za s edam najpoznatijih

plemena: Kurej, Kinane, Esed, Huzejl, Tejm, Dabbe i Kajs. Tvrdeda s pomenuta pl emena ulaze u sast av v elike porodice Mudar i d aona obj edinjuje s edam dijalekata n a koj ima j e obj avljen Kuran,

rangiranih prema naznaenom redoslijedu. Pozivaju se, takoer, napredaju da je Ibn Mesud, r. a., preferirao da pisari Kurana budu izMudara. No, neki su to stajalite osporavali s obzirom da u govoruspomenutih pl emena ima kolokvijalizama koji ne priliekuranskom rjeniku. Takav primjer j e kekea ( ) dijalektKajsa i temtema ( ) dijalekt Temima. U kekei Kajsa umjestokafa ( ), koji oznaava spojenu ensku linu zamjenicu, izgovaraju

in ( ). Na primjer, ajet: ( ) izgovaraju na sljedeinain: ( ). U temtemi Temima, npr., umjestofin-

3A-ura, 11. Vidi:Kurtubijev tefsir, n. d., sv. I, str. 61.


46/409


46

nas ( ) ka u: fin-nat ( ), ili um jesto ekjas ( )kau: ekjat( ). Slini kolokvijalizmi ne mogu biti sastavni diokuranskoga jezika, pogotovo to ni od pr vih generacija takvo tonije zapameno.P3F4

Paljiviji osvrt na forme i strukturu autentinih kiraetagovori da su oni sadravali mnogo arapskih dijalekata, tj. veinunjih, i da se ne mogu ograniiti samo na sedam. Dijalekatskerazlike meu kiraetima mogu se reducirati na etiri osnove:derivacijsku, m orfoloku, fonetsku i leksiku. Za svaku osnovu

pojedinano bit e navedeno po nekoliko primjera.

A) DERIVACIJSKA OSNOVA

- Glagoljakufuune ( ) u 138. ajetu sureEl-Eraf:

I mi sinove Israilove preko mora prevedosmo, i oninaioe na jedan narod koji se kumirima svojimklanjao...

Hamza, El-Kisai i Halef su spomenuti glagol itali s kesromna kafu ( ), ka ko se i zgovaralo na di jalektu pl emena Esed.injenica d a s u ku fanski im ami pr imjenjivali na vedeni kiraetgovori nam da je on usaglaen s dijalektom plemena Esed iji su

pripadnici nastanjivali podruje Kufe. Ostali kiraetski imami suprimjenjivali ve rziju dr ugih a rapskih pl emena, t j. s dammom nakafu ( ).P4F5

4Kurtubijev tefsir, n. d., sv. I, str. 62.5 Vidi: Muhammad Muhaysin,Al-Muharrab fil-qiraatil-ar wa tawihuh,Mekteba Al-Kulliyyat al-azhariyya, Kairo, 1970., sv. I, str. 250.


47/409


47

Jasno je da razlika izmeu dva spomenuta kiraeta, odnosno

dijalekta lei u derivacijskoj osnovi (glagolskoj paradigmi), jer prvikiraet i de na pa radigmu ( ) s fethom na kafu u pe rfektu t e skesrom na kafu u prezentu ( ), dok dr ugi ki raet i de na

paradigmu ( ) u perfektu i paradigmu ( ) s dammom na kafu uprezentu. Leksika osnova ( ) znai: susretanje ( ) izadravanje ( ); kae se: - ,kada pristupimo emu iod njega se vie ne odvajamo.

P5F

6P

- Glagolfejushitekum ( ) u 61. ajetu sure Taha:

A Musa im ree: Teko vama! Ne iznosite na Allahalai pa da vas On kaznom uniti, ve je propao onaj ko

je potvarao!

Hafs, Hamza, El-Kisai, Ruvejs i Halef su tematski glagol italis dammom na ja i kesrom na ha ( ), d ok s u ostali imami ta jglagol itali s fethom na oba s pomenuta konsonanta ( ). P rvavarijanta je dijalekat Nedda i Temima, a druga dijalekat Hidaza.

P6F

7Uvidom u dva navedena kiraeta primjeujemo da njihova

diferentnost poiva na derivacijskoj razini. Prvi kiraet je prezentglagola ( ) iz etvrte vrste, a drugi prezent glagola ( ) iz

prve vr ste. E bu UbejdeP7F

8P

navodi da obj e vr ste imaju znaenje:smrviti i unititi ( ).P8F9P Iz na vedenog primjera m oemozakljuiti da su glagolske vrste u arapskome jeziku nastale i ka o

6 Abul-Husayn Ahmad b. Faris,Muam maqayisil-luga, Darul-i l, Bejrut,1991., sv. IV, str. 108.7 Vidi: Muhammad Muhaysin,Al-Muhar rab, n. d., sv. II, str. 143.8

Abu Ubayda Mamar b. al-Mul ann al-Basri an-Nahwi, basranski lingvista,stilistiar, mufessir, muhaddis, knjievnik i leksikolog, umro 208. h. g. Napisaoje oko 200 djela iz razliitih oblasti. Poznatija su: Maazul.Quran, Irabul-Quran, Al-Aml al, Fi garibil-hadi l i dr.9 Vidi: Muhammad Muhaysin,Al-Muhar rab, n. d., sv. II, str. 143.


48/409


48

rezultat razliite dijalekatske derivacije istih leksikih osnova, o

emu svjedoi i sljedei, trei primjer.- Glagol yubeiruke ( ) u 39. ajetu sure Alu Imran:

I meleki ga dok je on klanjao stojei u hramu

zovnue: Allah ti radosnu vijest zbilja za Jahjaaalje...

Hamza i E l-Kisai su navedeni glagol itali s fethom na ja,sukunom na ba i dammom na inu ( ); ostali su ga itali sdammom na ja, fethom na ba i kesrom na ge miniranom inu( ). R ije je o dva poznata dijalekta: ge minacija ( tedid) jehidaska v arijanta, a nj egovo i zostavljanje ( tahfif) v arijanta

plemena Tihame.P9F10Dva kiraeta predstavljaju dvije glagolske vrste, prvu i drugu,

sa istim znaenjem, tj. obradovati, obveseliti, donijeti radosnuvijest; ob lik b ez geminacije je izveden od rijei el-bir(nasmijanost, ve selost,radost, ve drina); kae se : - - ;izvedena imenica je el-bire i el-bure, s dammom i kesrom naba, dok je geminirani oblik izveden od rijei et-tebir, kae se:

. Imenice el-bir i et-tebir u semantikoj osnoviukazuju na vijest koja s vome r ecipijentu mijenja i zraz l ica i da jemu radost.

P10F

11

B) MORFOLOKA OSNOVA

10 Isto, sv. I, str. 121.11 Vidi: Muhammad Mu haysin, Al-Muqtabas minel-lahaatil-arabiyya wal-quraniyya, Mekteba Al-Kulliyyat al-azhariyya, Kairo, 1979., str. 70.


49/409


49

- Rije karh ( ) u 140. ajetu sureAlu Imran:

Ako vi dopadate rana, i drugi rana dopadaju...

Naslovljenu rije ( ), sa odreenim lanom ili bez njega,ube, Hamza, El-Kisai i Halef itali su s dammom na qafu ( ),a ostali imami sa fethom ( ). Rije je o dva dijalekatska oblikakoji sadre znaenje rijei el-derh ( ) rana. Neki kau daoblik s fethomznai: rana, dok oblik s dammomznai: bol. PremaAhfeu, radi se o dva infinitivna oblika (masdara); kae se:

.P11F12

- Rije er-rub ( ) u 151. ajetu sureAlu Imran:

Mi emo uliti strah u srca onih koji nee da vjerujuzato to druge Allahu ravnim smatraju, o kojima Onnije objavio nita...

Rije er-rub ( ), odreenu ili neodreenu, Ibn Amir,El-Kisai, Ebu Dafer i J aqub itali su s dammom na ajnu( ), s hodno h idaskoj di jalekatskoj v arijanti; os tali s u tuimenicu itali sa sukunom na ajnu ( ), pr ema va rijanti

plemena Temim, Esed i Kajs. U pitanju su dva infinitivna oblika saistim znaenjem strah ( ). Neki kau da je oblik sasukunomosnova, dammaje upotrijebljena radi vokalne harmonije, slinorijeima: usr i jusr/usur i jusur. N eki, pak, t vrde da je obl ik s

12 Abu Mu hammad Me kki b. A bu Talib a l-Qaysi, Al-Kaf an wuduhil-qiraatis-seb, Muassasa Ar-Risala, Bejrut, 1984., sv. I, str. 356.


50/409


50

dammom osnova, a da jesukun upotrijebljen radi lakeg izgovora,

kao to je sluaj s imenicom: er-rusul( ) i er-rusl( ).P12F

13

- Rije es-silm ( ) u 208. ajetu sureEl-Beqare:

O, vjernici, ivite svi u miru i ne idite stopamaejtanovim ...

Navedenu rije Nafi, Ibn Kesir i El-Kisai itali su safethomnasinu ( ), a ostali s kesrom ( ).

Kira'eti es-silm i es-selm su dva di jalekatska inf initivnaoblika g lagola selime ( ). Varijanta s kesrom oznaava islam,mada se obl ik sa fethom moe t retirati ka o imenica u znaenjuinfinitiva, to se odnosi na islam, slino imenici: dar ( ) uznaenju: darivanje ( ). O blik s a fethom moe se uz eti i u

znaenju: mir, tolerancija i suivot ( ), to, opet, predstavljaislam i njegove vrijednosti.P13F14

C) FONETSKA OSNOVA

- Fenomen umekavanja artikulacije hemzetaKod tvorbe hemzetaglasnice su vrsto priljubljene jedna uz

drugu t ako da s e pot puno z atvori pr olaz z raka. P ri t renutnomrastavljanju gl asnica kom primirani zrak se na glo pr obija

proizvodei eksplozivni zvuk, dok glasnice tre pere (vibriraju).Dakle, hemze je gr leni ha rf (g lotal) po m jestu tvorbe, praskav(ploziv) po nainu tvorbe i zvuan po uestvovanju treperenjaglasnica.

13 Vidi: Muhammad Muhaysin,Al-Muharrab, n. d., sv. I, str. 138.14 Isto, sv. I, str. 88.


51/409


51

S obzirom na nain artikulacije, hemze spada meu najtee

arapske kon sonante. Z ato s u ne ka arapska pl emena bi la s klonanjegovom umekavanju (teshil), uglavnom ona na sjeveru i zapaduArapskog poluotoka, kao to je Huzejl i stanovnici Hidaza (Mekkei Medine); druga plemena na srednjem i istonom dijelu Poluotoka,

poput T emima, pr akticirala s u nj egov pot puni i zgovor (tahqiq).Interesantna je injenica da je potpuni izgovor hemzeta obiljejeruralnih (beduinskih) s redina, z a r azliku od ur banih gdj e su gaumekavali, to se moe dovesti u vezu s nainom ivota i

osobenostima drutvene komunikacije.P14F15PPojam teshila u k iraetskoj na uci odnosi s e n a um ekanu

artikulaciju hemzeta, mada se ponekad tim pojmom oznaavaju svepromjene u vezi s ar tikulacijom hemzeta, tj. etiri naina njegoveartikulacije: prenoenje ( ), zamjena ( ), nenaglaeniizgovor( ) i izostavljanje ( ).

Svi navedeni naini artikulacije zastupljeni su u autentinim

kiraetima.Prenoenje se pr imjenjuje u situaciji ka da je hemze

vokalizirano, a prethodi mu stalni sukun. Tada se hemze izostavljate se njegov vokal, svejedno da li jefetha, damma ili kesra, prenosina prethodni konsonant, npr.:

Zamjena se vr i ka da prije ne vokaliziranog hemzeta doekonsonant s voka lom, pa s e hemze mijenja u waw kada je pri je

njega damma, u elif kada je prije njega fetha i u ja kada je prijenjega kesra, npr.: to se tie nenaglaenog izgovora i izostavljanja, takva

artikulacija se prakticira, npr., kada se izmeu dvije rijei susretnudva voka lizirana hemzeta, koja mogu biti sa istim ili razliitimvokalima. Primjeri istih vokala su rijei:

Po j ednom kiraetu izostavlja s e p rvo i li dr ugo hemze, podrugom kiraetu prvo ili drugo hemze izgovara se nenaglaeno, po

15Vidi: Muhammad Muhaysin,Al-Muqtabas, n. d., str. 84.


52/409


52

treem kiraetu drugo hemze se mijenja u harf duine, elif, waw ili

ja, zavisno od vokala.P15F

16

-Izhar( ) i idgam ( )Prakticiranje izhara i idgamapredstavlja jedan od jezikih

fenomena. Njime su se bavili klasini i savremeni arapski lingvisti,ustanovljavajui u vezi s tim mnoga pravila i norme, mada se nisuslagali u njihovom obrazloenju i tumaenju, pa ni u tome koja su

plemena inklinirala upotrebi izhara, a koja upotrebi idgama.

Izhar u arapskom jeziku znai: pokazivanje, ispoljavanje,oitovanje i sl.

Terminoloki, izhar je a rtikulacija s vakog ha rfa s hodnonjegovom ishoditu pri emu ne smije biti nazalizacije u harfuizhara.

Leksiki, idgam znai: umetanje, uklapanje, jednaenje,udvajanje, kontrakcija, asimilacija i sl.

Terminoloki, idgam je jednaenje dva harfa tako da seizgovori samo jedan geminirani harf, tj. drugi harf po redoslijedu.

Iako se izhar i idgam esto upotrebljavaju, ipak se moekazati da j e osnova i zgovora izhar, budui da nije niimuvjetovan, za razliku od idgama koji iziskuje identinost,srodnostili bliskostkonsonanata.

Identinost konsonanata ( ) podrazumijeva nj ihovu

identinost s obzirom na ishodite i osobine ( i ); srodnost( ) se odnosi na i stovjetnost nj ihova i shodita i di ferentnostnekih njihovih osobina ( i ), dok se bliskost ( ) odnosi na

blizinu njihovih ishodita i istovjetnost nekih osobina ( i ).Da bi s e u kuranskom t ekstu pr imijenio idgam, uvjet je da

harfovi idgama budu ne posredno j edan do dr ugog, ka ko uizgovoru, tako i u pravopisu, ili samo u pravopisu, kao npr.:

dva i sta harfa su meusobno odvojena u izgovoru, jer ih odvaja

16 O artikulaciji hemzeta vidi vie: Fadil Fazli,Komparacija izmeu Hafsovog iWerovog kiraeta, FIN i El-Kalem, Sarajevo, 2000., str. 82-94.


53/409


53

dugi v okal pr vog, a li u pr avopisu oni n isu r azdvojeni t e j e

dozvoljena realizacija idgama, kao to je u Es-Susijevoj predaji.Idgamnije dozvoljeno primijeniti u sljedeim situacijama:1) kada je harf koji se eli asimilirati lina zamjenica/damir

prvog ili drugog lica jednine, a spaja se samo s glagolima, npr.:ili ;

2) kada je harf koji se eli asimilirati geminiran, npr.: ;

3) kada su harfovi idgama u istoj rijei, pod uvjetom da jeprvi s vokalom a drugi sasukunom, npr.: ;4) kada je ishodite harfova udaljeno, to oteava realizaciju

idgama, npr.: i u rijei: .

Idgam se dijeli na dvije vrste: veliki ( ) i mali( ). Kod velikog idgama oba harfa su vokalizirana,npr.: ; kod malogidgama prvi je sasukunom, a drugi s

vokalom, npr.: .Takoer, idgam se di jeli n a potpuni i nepotpuni. Potpuni

idgamznai potpunu asimilaciju jednog u drugi harf, tj. ishodita iosobina, npr.: , z a r azliku od nepotpunog idgama kada seasimilira ishodite, ali ne i osobina, npr.: .

P16F

17Jasno je da je idgamjeziki fenomen uzrokovan fonetskom

konstelacijom i t enjom z a brim i zgovorom, to je pos ebno bi lo

izraeno u ruralnim arapskim sredinama. Ako se uzme u obzir da seveliki broj pripadnika beduinskih plemena nastanio u irakimpokrajinama, tada je razumljivo zato su kufanski kiraetski imamiu svojim predajama prakticirali idgame vie od drugih.

-Feth ( ) i imala ( )Feth i imala, kao jeziki fenomen, bili suprisutni u arapskom

govoru davno prije pojave islama.Feth je bio svojstven plemenima

17 O izharu i idgamu vie vidi: Abdul-Fattah Al-Marsafi,Hidayetul-Qari ilatawid kalamil-Bari, Maktaba Tayyiba, Medina, bez godine izdanja, sv. I, str.231-260.


54/409


54

koja su ivjela na zapadnom dijelu Arapskog poluotoka ukljuujui

hidaska p lemena: K urej, Sekif, Hevazin i K inane. Imala jekarakterizirala govor sredinjih i istonih plemena, ka o to s u:Temim, Kajs, Esed, Taj, Bekr b. Vail i Abdul-Kajs.P17F18

Kada je objavljivan Kuranfeth i imala su postali sastavnomfonolokom komponentom njegovog uenja tilaveta. Jedan brojkiraetskih imama uestalo je primjenjivao imalu, poput Vera, EbuAmra, Hamze i E l-Kisaija. D rugi s u, pa k, pr eferirali feth, ka oKalun, Ibn Kesir, Ibn Amir, Asim, Ebu Dafer i Jakub.

Pod t erminom feth misli se na uobiajeni izgovor dugogvokala a, mada s e u ne kim pr edajama pr imjenjuje i na kr atkomvokalu a: jezik se spusti u na jnii poloaj u us tima (dno usta) bez

pomjeranja naprijed i li na zad, us ne s u pr i t ome u ne utralnompoloaju, a otvor usta je najvei.

Imala je artikulacija dugog ili kratkog vokala aizmeu a i eako je u pitanju malaimala; kod velike imale taj vokal se izgovara

izmeu e i i; jezik se podie naprijed: njegov prednji dio uzdie seu pravcu tvrdog nepca dok sam vrh dodiruje donje sjekutie, usnesu pri tome razvuene, a otvor usta je znatno smanjen.

Postoje i d rugi f onetski f enomeni p utem kojih se oitujudijalekatske razlike meu kiraetima, no, o tome e biti govoranekom drugom prilikom.

D) LEKSIKA OSNOVA

Pod leksikom osnovom misli se na kuranske rijei i izrazesvojstvene odreenom arapskom plemenu. Najvie rijei uKuranu, toje sasvim logino, potjee iz leksikebatine plemenaKurej. No, mnogo je izraza u Kuranu koji potjeu iz leksike

drugih plemena. Na primjer, rije el-musirat( ) potjee iz

18 Vidi: Ahmad b. Muhammad al-Bann,Ithaf fudalai-l-baar, Alamul-kutubi Maktaba Al-Kulliyyat al-azhariyya, Bejrut i Kairo, 1987., sv. I, str. 247-248.


55/409


55

govornog podruja plemena Kurej, rije ridz ( ) p ripada

dijalektu plemena Taj, rije es-saihun ( ) plemenu Huzejl,rije haia ( ) plemenu Temim, rije el-uhud( ) plemenuBenu Hanife, rije es-sufeha( ) plemenu Kinane itd.P18F19

Postavlja s e pi tanje: Z ato je Kuran preuzeo rijei veegbroja arapskih plemena?

Moglo bi se odgovoriti da u t ome lei velika Boija mudrost.Allahova k njiga j e zb liila i u jedinila o ndanja ar apska p lemena,izmeu ostalog, i upotrebom njihovih dijalekatskih izraza, to je zanjih bila velika poast. Kuranski govor postao j e ne prikosnovenigramatiki, knjievni i stilistiki obrazac jezikog izraavanja za sveArape, bez obzira na njihovu regionalnu ili plemensku pripadnost.

ZAKLJUAK

Utemeljenost ki raetske na uke, nj ezin na stanak i r azvoj udirektnoj su vezi sa hadisom o sedam harfova. Brojna su miljenjaislamskih uenjaka o znaenju sintagme sedam harfova. Meunjima do minira m iljenje da se ta si ntagma odnos i na sedamarapskih d ijalekata na koj ima j e obj avljen K uran. T okomobjavljivanja K ur-ana neukim A rapima bi lo j e olakano da ueKuran po s vome d ijalektu, onako kako ih je pouavao Poslanik,

s.a.v.s., tako da su znaenje i poruka Kurana ostali nepromijenjeni.Meutim, zastupnici navedenog miljenja nisu se mogli usaglasiti okojim je, zapravo, dijalektima rije. U svakom sluaju, rani arapskidijalekti su vaan faktor divergencije i primjene razliitih kiraeta.Dijalekatske razlike meu kiraetima mogu se reducirati na etiriosnove: deri-vacijsku, morfoloku, fonetsku i leksiku. Za svaku odtih osnova mogue je navesti m nogo pr imjera i z K urana, no,

ilustracije r adi, mi s mo se z adovoljili s ne koliko primjera. Kodderivacijske osnove zapazili smo da se dijalekatske razlike meu

19 Vidi vie: Muhammad Muhaysin,Al-Muqtabas, n. d., str. 112-132.


56/409


56

kiraetima de avaju na nivou di ferentnih g lagolskih pa radigmi i

infinitivnih osnova, mada su esto baziraju i na upotrebi razliitihvrsta glagola. Morfoloka osnova predstavlja upotrebu dva ili vieoblika jedne imenice ili glagola, to se postie razliitomvokalizacijom, odnosno z adra-vanjem ili iz ostavljanjem voka la.Fonetska os nova u vezi je sa akustinim/glasovnim promjenamakod izgovora odreenih konsonanata, kao to je sluaj s hemzetom,zatim nj ihovim je dna-enjem i asimilacijom u druge konsonante,

potpuno ili nepotpuno, zatim specifinim izgovorom dugog i

kratkog vo kala a (imala) itd. Leksika osnova se manifestiraupotrebom rijei specifinih za ovaj ili onaj arapski dijalekat. Nakraju, moemo konstatirati da se lingvistiko i tefsirsko razvianje

prirode k iraetskih divergencija u mnogome os lanja nadijalektoloka istraivanjima arapskoga jezika iz ranog perioda.


57/409


57

.

..

.

.:).(

..

:

)(...


58/409


58

Dr hfz. Devad oi, senior assistant

DIALECTICAL DIFFERENCES AMONGQIRAETS

SUMMARY

In the theory of science of qiraets as well as in various tafsirliterature which treats the issue of qiraets, there are many questionsabout the aspects and reasons of different reading of Quranic text.All of them surely are in close relation with the interpretation of

seven harfs (letters). Dialectical differences in Arabic language inthe time of revelation of Quran, according to the opinion of manyeminent Islamic scholars, are the key aspect of understanding thenature of qi raets div ergences as w ell as of t he G ods w isdom t orecite Quran in theseven harfs.

This pa per aims t o c lear up t he aspect of und erstanding o fqiraets a s an unavoidable c omponent i n t he s tructure of Q uranicexpression. Dialectical differences among qiraets can be reduced tothe f our ba sic f orms. The w ork also stresses t he i mportance ofqiraets within the context of interpretation of Quran.

Key words: Qur'an, qiraets, A rabic dial ects, seven harfs,Qureish, H uzejl, S ekif, Hevazin, K inane, Temim, J emen, Mudar,derivation, phonetic, morphologic and lexical basis, hemze, idgam,imala.


59/409

A. FATI, Metodologija, jeziki opseg i izvori djelaNuzhetu'l-e'ajuni'n-newziri f 'ilmi'l-wudhi we'n-nez'ir

59

Dr. Almir Fati,

vii asistent

METODOLOGIJA, LEKSIKI OPSEG IIZVORI DJELA NUZHETU'L-E'AJUNI'N-NEWZIRI F 'ILMI'L-WUDHI WE'N-

NEZ'IR

SAETAK

Djelo Ibnu'l-Dewzija pod navedenim naslovom predstavlja svo-jevrsnu prekretnicu u pi sanju djela o wudhu i nez'iru Kur'ana,iako zadrava onu klasinu tradiciju pisanja djela iz ovoga anra, tj.

u terminima lingvistikog znaenja rijei i nauke tefsira.Zbog togato Ibnu'l-Dewz svojim djelom unosi znaajne novine u pogledumetodologije pi sanja dj ela ovoga anra, autor detaljnije is pitujemetodologiju, leksiki opseg i izvore spomenutog djela.

Kljune rijei: metodologija, wudh, nez'ir


60/409


60

UVOD

Ebul-Fered I bnu'l-Dewz jedan je od posljednjih velikihklasinih semantiara Kur'ana. Rije je o prvom autoru koji j edefinirao t efsirsku di sciplinu el-wudh we'n-nez'ir (''nauka ovieznanim i jednoznanim rijeima u Kur'anu'') i uveo novenaune standarde u pisanju djela iz ove discipline. Otuda njegovodjelo Nuzhetu'l-e'ajuni'n-newziri f 'ilmi'l-wudhi we'n-nez'ir

predstavlja s vojevrsnu pr ekretnicu u pisanju djela o wudhu i

nez'iruKur'ana, iako zadrava onu klasinu tradiciju pisanja djelaiz ovoga anra, tj. u terminima lingvistikog znaenja rijei i nauketefsira. Zbog toga to Ibnu'l-Dewz svojim djelom unosi znaajnenovine u m etodologiji pisanja dj ela ovoga anra, u ovom r adudetaljnije ispitujemo njegovu metodologiju, osvremo se naleksiki opseg te izvore reenoga djela.

1. Naslov Ibnu'l-Dewzijevog djelaIbnu'l-Dewzijevo

P0F

1Pdjelo pod na slovom Nuzhetu'l-e'ajuni'n-

newziri f 'ilmi'l-wudhi we'n-nez'ir navodi se u veinibiobibliografskih i zvora. U ne kim i zvorima, kao to j e np r. E dh-Dhehebijev Sijer, ovo d jelo navodi se pod na slovom El-Wudhuwe'n-nez'ir (1 tom).P1F2P Hadi Khalfa ga na jednome m jestuspominje po d na slovom Nuzhetu'l-e'ajuni f 'ilmi'l-wudhi we'n-

nez'ir,P2F

3P

a na dr ugome m jestu pod na slovom Nuzhetu'l-e'ajuni'n-1Àbd ar-Rahmn b. Àli b. Muhammad b. Àli b. Ùbaydullh b. Hammdb. Ahmad b. Muhamad b . |a`far al -Qura at-Taym al-Bakr al-Bagdad al-Hanbal, poznat pod imenom Ibn al-|awz (|amluddin Abu l-Fara\) (u .597/1201.) muhaddis, ha fiz, mufessir, fekih, vaiz, knjievnik, historiar,poznavalac i drugih znanstvenih disciplina. Roen je u Bagdadu oko 510. g. poHidri, gdje je i umro. Napisao je brojna djela (Ùmar Rid Kahhla,Mu`\am

al-mu'allifn, V, Ihy' at-turl al-àrab, Bayrt, s.a., 157).2amsuddn ar-Rahab, Siyar al-a`lm an-nubal', XXI, Mu'assasa ar-risla,Bayrt, 1984, 368.3Ha\iKalfa,Kaf az-zunn àn asm l-kutub wa l-funn, II, Dr al-fikr, s. l.,1982, 2001.


61/409


61

newziri f 'ilmi'l-wudhi we'n-nez'irte o njemu veli: ''Ovo djelo

je saetak; autor je u njemu skupio znaenja leksike K ur'anaalfabetskim slijedom, kao to je to uinio i Er-Rgib (Isfahn).''P3F4

2. Metodoloki pristup

Ibnu'l-Dewzijevo djelo Nuzhet ima s voje pr epoznatljivemetodoloke odl ike koj e ga izdvajaju od dj ela koja mu prethode.Svoj metodoloki pr istup I bnu'l-Dewz je koncizno najavio u

uvodu svoje knjige:Nakon to sam stekao uvid u djela o wudhu i nez'iru kojasu napisali vrsni poznavaoci kur'anskih nauka, uvidio sam dasvaki slijedei autor oponaa onog prethodnog i prenosinjegove rijei slijedei ih bez ikakvog razmiljanja o ono meto pr enosi od nj ega i li i straivanja onog a to je dopr lo donjega...

...U sutini, uenjaci su (jedan drugoga) oponaali u navoenjuwudha i nez'ira, pa sam i ja pomislio da navedem ovewudhe kao to su ih i oni naveli. Veina tih autora naveli sumnoga znaenja i rijei, ali su neki od njih doli do netanih ineobinih stvari; npr. jedan od njih je u okviru rijei edh-ddurrijje naveo rijei ''dhern,'' ''tedhrhu'r-rijh'' i ''mithqludherre''; drugi je, pak, u okviru rijei rib spomenuo slijedee

4 Ibid., II, 1940. - U ovom radu koristimo bejrutsko kritiko izdanje izdavakekue Dr al-kutub a l-ìlmiyya, ob javljeno 14 21./2000. god.; i ma 334 s trane;skraenica: Nuzha. Bi ljeke z a o vo i zdanje p riredio j e Kall al-Mansr.Osnovnom tekstu djela prethodi kratki uvod (o tefsirskoj disciplini al-wu\h wan-naz'ir, s tr. 3 -4) i ne to d ua biografija Ibn a l-|awzija (str. 5 -10). P rvuidentifikaciju ( tahqq) d jela Nuzha nainila je As-Sayyida Ma hr a n-Nis' uIndiji (Osmanlijski univerzitet), tampano u: D'ira al-ma`rif al-ùlmniyya,

Hajdarabad, 1974. Takoer, identifikaciju predmetnog d jela ur adio je iMuhammad Àbd a l-Karm Kzim ar-Rid u Iraku (Mustansirija univerzitet),tampano u: Mu'assasa ar-risla, Bayrt, 1983 (Nav. prema:Sulaymn b. Slihal-Qar w, Al-Wu\h wa n-naz'ir fi l-Qur'n al-karm, Maktaba ar-rud,Riyd, 1990, 84). Naalost, ova izdanja nismo bili u prilici konsultirati.


62/409


62

rijei: ''akhdhetun rbije'', ''ribbijjn'', ''reb'ibukum'' i ''dennetin

bi rebwetin''.Brojne su njihove netanosti u ovome smislu koje pametnogovjeka, kad ih pogleda, zauuju. U ovoj svojoj knjizisakupio sam najbolje ono to su sakupili autori (prije mene);ispustio s am i z nj e s vaku s umnju koj u s u oni na veli i

potvrdili u svojim djelima; uobliio sam je po abecednomredu i pristupio joj kao uobiajenom saetku.P4F5

Interesantno je da nas Ibnu'l-Dewz o svome metodolokompostupku informie i na kraju knjige, tj. u svome zakljuku, gdjeveli:

Ovo je zavretak onoga to sam odabrao iz djela o wudhu inez'iru koje su napisali prethodnici. Ispustio sam iz njih onoto ne dol ikuje da s e s pomene, a dodao t radicionalnekomentare u kojima n ema nit a l oe. Nisam spo menuo

miljenja mufessira o pojedinim rijeima jer kad bi se o timrijeima detaljno raspravljalo, onda bi se dolo do toga da bise mnoga znaenja (wudhi) sabrala u jedno znaenje, a dasmo to uinili, tada bi bila izostavljena veina znaenja... P5F6

Iz ovih uvodnih i zavrnih Ibnu'l-Dewzijevih rijei moemozakljuiti da se on kritiki osvre na metodologiju svojih

prethodnika u ovoj te fsirskoj di sciplini; z a nj ega je to

''oponaateljska'' metodologija koja ne ukljuuje angairan pristupve se ''bez ikakvog razmiljanja'' prenose stavovi svojih

prethodnika. D akle, ka o to j e pr vi a utor iz t e obl asti koji j eponudio uope definicuju ove tefsirske discipline, isto tako Ibnu'l-Dewz je i prvi autor iz oblasti wudha i nez'ira Kur'ana koji jeimao kritiki pristup prema djelima s vojih pr ethodnika. O naj koima uvid u tefsirsku literaturu ovoga anra, ''uvidjet e istinitost

5 Ibnu l-|awz,Nuzha al-a yun an-nawzir f`ilm al-wu\h wa n-naz'ir, Dral-kutub al-`ilmiyya, Bayrt, 2000, 11-12.6 Ibid., 315.


63/409


63

Ibnu'l-Dewzijevih rijei''P6F7P u po gledu nj egovih prethodnika, odn.

njihovih djela.Prema n jegovom uvod u, z apaamo da Ibnu'l-Dewz neprihvata umnoavanje ili dodavanje wudha (znaenja) u rijeima.Stoga bi logino bilo oekivati da je on izostavio nepotrebnadodavanja wudhau rijeima ili da je izostavio ono to su drugi

pridodali. Meutim, ni sam Ibnu'l-Dewz, na temelju onoga to sevidi u nj egovom dj elu, ni je s e u spio u pot punosti os loboditidodavanja u wudhima niti je saeo ili i zostavio ono t o su

njegovi prethodnici pridodali, tvrdi Selw el-'AwwP7F8P u svome djeluzakljuujui da ''uprkos nj egovoj kr itici dr ugih vi dimo da i onnavodi ono to su i oni naveli.''

P8F

9Ipak, pr imjetno j e da se I bnu'l-Dewz kritiki osvre na

pojedine rijei, nakon to navede njezine wudhe, ili na jedan odnjezinih wudha. Ovo moemo pokazati na primjeru prve rijei uIbnu'l-Dewzijevom djelu. Svoje djelo on otpoinje rijeju ,

ije leksiko i kontekstualno znaenje u Kur'anu objanjava naslijedei nain:''Osnova rijei el-ittib'jeste kada pratilac nekoga urno prati

na njegovu putu; ova se rije u metaforikom smislu upotrebljavaza vjeru, razum i djelo. Mufessiri vele da u Kur'anu ova rije imadva znaenja: prvo njezino znaenje je u ajetima: I

Faraon ih sa vojskama svojim pratio (T H, 78) i ...paih oni u

Documents

Zbornik FIN 14