ZBORNIK RADOVA 1. KONGRESA ZDRAVSTVENOG TURIZMA radova 1. Kongresa... · ZBORNIK RADOVA KONGRESA ZDRAVSTVENOG TURIZMA Zagreb, Hrvatska, 4. srpnja 2017. godine, Preporodna dvorana

ZBORNIK RADOVA 1. KONGRESA ZDRAVSTVENOG TURIZMA 4. srpnja 2017.

Preporodna dvorana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Opatička 18, Zagreb

ZBORNIK RADOVAKONGRESA ZDRAVSTVENOG TURIZMA

Zagreb, Hrvatska, 4. srpnja 2017. godine, Preporodna dvorana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Pokrovitelji kongresa

Ured predsjednice Republike Hrvatske Ministarstvo turizma Republike Hrvatske

Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske

Predsjednik znanstvenog odboraAkademik Zvonko Kusić

Organizator kongresaLUX promocija

Suorganizator kongresaHRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Razred za medicinske znanosti

Zagreb, 2018.

Uredništvo

akademik Zvonko Kusić, mr. sc. Goran Ivanišević, prof. dr. sc. Oliver Kesar

Recenzenti

prim. dr. sc. Senka Rendulić Slivar

dr. sc. Saša Poljanec Borić

dr. sc. Eduard Kušen

Lektura i korektura

Neli Mindoljević

Izdavači

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Razred za medicinske znanosti

LUX, Smodekova 9, Zagreb

ASPIRA, Mike Tripala 6, Split

ISBN 978-953-57411-6-9

Autorska prava LUX 2018.

SADRŽAJ

Goran Ivanišević: Predgovor......................................................................................................5Vida Demarin: Programi unapređenja zdravlja ugodom............................................................7Oliver Kesar: Trendovi u razvoju zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj i zaštita javnoginteresa – Je li u pitanju konvergencija ili divergencija? (sažetak)...........................................13Darko Vlahović: Potreba revitalizacije zdravstvene funkcije hrvatskog turizma.....................16Goran Ivanišević: Zdravstveni turizam u Hrvatskoj – tradicija i budućnost........................... 27Stjepan Heimer: Ponuda zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti u turizmu.......................43Ankica Senta Marić: Balneologija i zdravstveni turizam.........................................................54Ivan Vukoja, Ada Barić Grgurević, Ivana Šmit: Liječnik – gospodarski i nacionalni interesRepublike Hrvatske...................................................................................................................60Vladimir Mozetič: Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera – model sinergije zdravstva,turizma, znanosti i edukacije.....................................................................................................66Željka Žnidarić, Krešimir Škof, Jasna Petek, Ksenija Tomić: Potencijal zdravstvenog turizmau Krapinsko-zagorskoj županiji................................................................................................71Fedor Šantek: Vizija razvoja zdravstvenog turizma srednjeg Pelješca.....................................80Marija Valčić, Ivan Šimunić: Zdravstveni turizam i održivi ekonomski razvoj.......................85Edina Mesić, Aldin Dugonjić: Zdravstveni turizam kao dio halal turizma..............................95Anita Galić: Suvremeni dermatološki trendovi i zdravstveni turizam u Hrvatskoj – Znamo liprepoznati prilike? (sažetak)...................................................................................................106Martina Linarić: Mogućnosti primjene dijetoterapije u zdravstvenom turizmu.....................108Darko Vlahović i Goran Ivanišević: Predloženi zaključci Kongresa zdravstvenog turizma..116Oliver Kesar: Zaključci Kongresa zdravstvenog turizma.......................................................117

4

Goran Ivanišević: Predgovor ..................................................................................................... 5

Vida Demarin: Programi unapređenja zdravlja ugodom ........................................................... 7

Oliver Kesar: Trendovi u razvoju zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj i zaštita javnog interesa – Je li u pitanju konvergencija ili divergencija? (sažetak) .............................. 13

Darko Vlahović: Potreba revitalizacije zdravstvene funkcije hrvatskog turizma .................... 16

Goran Ivanišević: Zdravstveni turizam u Hrvatskoj – tradicija i budućnost ........................... 27

Stjepan Heimer: Ponuda zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti u turizmu ...................... 43

Ankica Senta Marić: Balneologija i zdravstveni turizam ........................................................ 54

Ivan Vukoja, Ada Barić Grgurević, Ivana Šmit: Liječnik – gospodarski i nacionalni interes Republike Hrvatske .................................................................................................................. 60

Vladimir Mozetič: Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera – model sinergije zdravstva, turizma, znanosti i edukacije .................................................................................................... 66

Željka Žnidarić, Krešimir Škof, Jasna Petek, Ksenija Tomić: Potencijal zdravstvenog turizma u Krapinsko-zagorskoj županiji .................................................................................. 71

Fedor Šantek: Vizija razvoja zdravstvenog turizma srednjeg Pelješca .................................... 80

Marija Valčić, Ivan Šimunić: Zdravstveni turizam i održivi ekonomski razvoj ...................... 85

Edina Mesić, Aldin Dugonjić: Zdravstveni turizam kao dio halal turizma ............................. 95

Anita Galić: Suvremeni dermatološki trendovi i zdravstveni turizam u Hrvatskoj – Znamo li prepoznati prilike? (sažetak) ............................................................... 106

Martina Linarić: Mogućnosti primjene dijetoterapije u zdravstvenom turizmu .................... 108

Darko Vlahović i Goran Ivanišević: Predloženi zaključci Kongresa zdravstvenog turizma . 116

Oliver Kesar: Zaključci Kongresa zdravstvenog turizma ...................................................... 117

SADRŽAJ

Goran Ivanišević: Predgovor......................................................................................................5Vida Demarin: Programi unapređenja zdravlja ugodom............................................................7Oliver Kesar: Trendovi u razvoju zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj i zaštita javnoginteresa – Je li u pitanju konvergencija ili divergencija? (sažetak)...........................................13Darko Vlahović: Potreba revitalizacije zdravstvene funkcije hrvatskog turizma.....................16Goran Ivanišević: Zdravstveni turizam u Hrvatskoj – tradicija i budućnost........................... 27Stjepan Heimer: Ponuda zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti u turizmu.......................43Ankica Senta Marić: Balneologija i zdravstveni turizam.........................................................54Ivan Vukoja, Ada Barić Grgurević, Ivana Šmit: Liječnik – gospodarski i nacionalni interesRepublike Hrvatske...................................................................................................................60Vladimir Mozetič: Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera – model sinergije zdravstva,turizma, znanosti i edukacije.....................................................................................................66Željka Žnidarić, Krešimir Škof, Jasna Petek, Ksenija Tomić: Potencijal zdravstvenog turizmau Krapinsko-zagorskoj županiji................................................................................................71Fedor Šantek: Vizija razvoja zdravstvenog turizma srednjeg Pelješca.....................................80Marija Valčić, Ivan Šimunić: Zdravstveni turizam i održivi ekonomski razvoj.......................85Edina Mesić, Aldin Dugonjić: Zdravstveni turizam kao dio halal turizma..............................95Anita Galić: Suvremeni dermatološki trendovi i zdravstveni turizam u Hrvatskoj – Znamo liprepoznati prilike? (sažetak)...................................................................................................106Martina Linarić: Mogućnosti primjene dijetoterapije u zdravstvenom turizmu.....................108Darko Vlahović i Goran Ivanišević: Predloženi zaključci Kongresa zdravstvenog turizma..116Oliver Kesar: Zaključci Kongresa zdravstvenog turizma.......................................................117

4

PREDGOVOR

Dana 4. srpnja 2017. u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti uZagrebu, Opatička 18, održan je Prvi kongres zdravstvenog turizma u organizaciji LUXpromocije iz Zagreba i u suorganizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Razred zamedicinske znanosti. Skup je okupio stručnjake spomenuta područja. Sudjelujući na Kongesu,autori su se obvezali sastaviti izloženi rad i poslati ga za objavu u Zborniku radova. NaKongresu su sudjelovali autori 20 radova, koje navodimo u nastavku:

1. akademkinja Vida Demarin, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred zamedicinske znanosti: Programi unapređenja zdravlja ugodom2. izvr. prof. dr. sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Trendovi urazvoju zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj i zaštita javnog interesa – je li upitanju konvergencija ili divergencija?3. mr. sc. Goran Ivanišević, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Odbor za zdravstveniturizam i lječilišnu medicinu: Zdravstveni turizam u Hrvatskoj – tradicija i budućnost 4. mr. sc. Darko Vlahović: Potreba revitalizacije zdravstvene funkcije hrvatskog turizma5. mr. sc. Zdenko Šipić, Hrvatski savez sportske rekreacije sport za sve, predsjednikzdravstvene komisije, potpredsjednik Healt Management komisije EFCS-a – Zdravstveni izdravstveno-preventivni programi u funkciji razvoja turizma izvan glavne turističkesezone6. prof. dr. sc. Stjepan Heimer, potpredsjednik, Zagrebački savez sportske rekreacije „Sport zasve“: Ponuda zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti u turizmu 7. mr. sc. Željko Černić, Hrvatski savez sportske rekreacije „Sport za sve“, predsjednikstručnog odbora: Nove tehnologije u funkciji unapređenja sportske rekreacije i razvojaturizma8. prof. dr. sc. Ankica Senta Marić, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“: Balneologijai zdravstveni turizam9. prof. dr. sc. Zrinka Tarle, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Izvrsnost iinovativnost u obrazovanju studenata i doktora dentalne medicine u suvremenomdruštvu10. Ivan Vukoja, dr. med., Hrvatska udruga bolničkih liječnika: Liječnik – gospodarski inacionalni interes Republike Hrvatske11. doc. dr. sc. Vladimir Mozetič, dr. med., predsjednik Klastera zdravstvenog turizmaKvarnera: Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera – model sinergije zdravstva, turizma,znanosti i edukacije12. Željka Žnidarić, univ. spec. oec., Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitacijuKrapinske Toplice, Krešimir Škof, dipl. iur., Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitacijuStubičke Toplice, mr. sc. Jasna Petek, prof. def., Krapinsko-zagorska županija, KsenijaTomić, Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije: Potencijal zdravstvenog turizmau Krapinsko-zagorskoj županiji13. prof. dr. sc. Fedor Šantek, dr. med., Projektna grupa „Srednji Pelješac“: Vizija razvojazdravstvenog turizma srednjeg Pelješca14. doc. dr. sc. Marija Valčić, dekanica, Aspira Visoka škola za menadžment i dizajn, Split;Ivan Šimunić, mag. uniz., Zadarska županija: Zdravstveni turizam i održivi ekonomskirazvoj15. Marcel Medak, univ. spec. oec., Hrvatska udruga poslodavaca u zdravstvu: Modelposlovanja Daruvarskih toplica kroz prizmu zdravstveno preventivnog turizma16. mr. sc. Edina Mesić, Aldin Dugonjić, Centar za certificiranje Halal kvalitete: Zdravstveniturizam kao dio halal turizma

5

17. Milan Milošević, dr. med., specijalist ortoped i traumatolog, Poliklinika Ribnjak: Biološkemetode liječenja u ortopediji18. Anita Galić, mag. pharm., Hrvatsko farmaceutsko društvo: Suvremeni dermatološkitrendovi i zdravstveni turizam u Hrvatskoj – Znamo li prepoznati prilike19. dr. sc. Martina Linarić, Thalassotherapia Opatija, Specijalna bonica za medicinskurehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma: Mogućnosti primjene dijetoterapije uzdravstvenom turizmu20. Ivan Malenica mag. iur., Veleučilište u Šibeniku: Pravni okvir u zdravstvenom turizmu

Unatoč skrbi urednika, prof. dr. sc. Olivera Kesara do rujna 2018. za Zbornik radova,neki autori zbog preostalih obveza nisu poslali tekstove svojih radova predstavljenih naKongresu u Zagrebu.

Preuzimajući, u rujnu 2018. godine uređivanje, urednik mr. sc. Goran Ivanišević bio jesvjestan važnosti objave Zbornika radova za napredak medicine i turizma RepublikeHrvatske, što je glavni i jedini motiv preuzimanja te dužnosti i obveze.

Prikupljeno je 14 radova za objavu. K tome treba pridodati i prijedlog zaključakaKongresa koji su sastavili Darko Vlahović i Goran Ivanišević, a nalaze se na kraju Zbornika,te zaključke Kongresa zdravstvenog turizma prof. dr. sc. Olivera Kesara, uz akademikaZvonka Kusića, potpredsjednika znanstvenog odbora Kongresa.

Zahvaljujemo svim autorima na prilozima koje su poslali i koji predstavljaju značajanprilog suvremenoj hrvatskoj medicinskoj i turističkoj literaturi.

Svi stavovi i zaključci izneseni u pojedinim radovima, objavljenima u Zborniku radova,ne predstavljaju pokrovitelje skupa, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, Razred zamedicinske znanosti, kao ni organizatora ispred LUX promocije, Sunčanu Matić.

U Zagrebu 7. studenoga 2018.

prim. mr. sc. Goran Ivanišević, urednik AMZH, Kolegij javnoga zdravstva,

Odbor za zdravstveni turizam i lječilišnu medicinu

6

PROGRAMI UNAPREĐENJA ZDRAVLJA UGODOMHEALTH PROGRAMS IN GOOD LIFE

Akademkinja Vida DemarinFAAN, FAHA, FESO, FEANHrvatska akademija znanosti i umjetnosti

SAŽETAKHrvatska je od antike prepoznata kao prekrasna zemlja s nizom prirodnih činitelja za

očuvanje zdravlja s klimatskim, balneološkim i zračnim mogućnostima, te je i danasnezamjenjiva destinacija zdravstvenog turizma, koji je zajedno s medicinskim turizmomnezaobilzan i vrlo značajan dio naše turističke ponude.

No s obzirom na to da, na sreću, ima više zdravih no bolesnih ljudi, naša bi se turističkaponuda trebala usmjeriti šire, i na programe unapređenja zdravlja ugodom, koji će privućiosobe koje nemaju zdravstvene tegobe, već žele provesti godišnji odmor ili i neki kraći predahod svakodnevice, na posve drukčiji način, uzbudljivo, s novim doživljajima i spoznajama iliposve relaksirano i ugodno.

Slijedeći moto Svjetske federacije neurologa: Nema zdravlja bez zdravlja mozga,programi ugode sa svrhom unapređenja zdravlja mozga i čitavog organizma, postajunezaobilazni, iznimno privlačni elementi naše turističke ponude. Široka lepeza maštovitih ikreativnih najrazličitijih programa, produžit će sezonu tijekom cijele godine i zadovoljiti željei potrebe naših gostiju za novim, nesvakidašnjim i uzbudljivim doživljajima daleko od rutinesvakodnevice.

Ključne riječi: promocija zdravlja, programi unapređenja zdravlja ugodom, kreativneradionice

SUMMARYSince ancient times, Croatia has been recognized as a beautiful country with a number

of natural remedies to preserve health with climate, balneological and airborne possibilities,and today is an irreplaceable destination of health tourism, which together with medicaltourism is an unbeatable and very important part of our tourist offer.

However, given that, fortunately, there are more healthy than sick people, our touristoffer should be wider, with health promotion programs that will attract people who do nothave health problems, but want to spend an annual vacation or some shorter breaks fromeveryday life, in a totally different way, exciting, with new experiences and knowledge orrelaxed and comfortable.

Following the motto of the World Federation of Neurology: There is no health withoutbrain health, pleasure programs with the purpose of improving the health of the brain and thewhole organism, become the inevitable, extremely attractive elements of our tourist offer. Awide range of imaginative and creative programs, will extend the season all year round andmeet the wishes and needs of our guests for new, unusual and exciting experiences far fromeveryday routines.

Key words: health promotion, health improvement programs, creative workshops

Hrvatska je od antike prepoznata kao prekrasna zemlja s nizom prirodnih činitelja zaočuvanje zdravlja s klimatskim, balneološkim i zračnim mogućnostima te je i danasnezamjenjiva destinacija zdravstvenog turizma. O novijim aktivnostima svjedoči niz

7

znanstvenih simpozija koje sustavno organizira prim. mr. sc. Goran Ivanišević (2014., 2016.),gdje se razmatraju mogućnosti i dostignuća lječilišne medicine.

Zdravstveni i medicinski turizam nezaobilzni su i vrlo značajni dijelovi naše turističkeponude.

No s obzirom na to da, nasreću, ima više zdravih no bolesnih ljudi, naša bi se turističkaponuda trebala usmjeriti šire, i na programe unapređenja zdravlja ugodom, koji će privućiosobe koje nemaju zdravstvene tegobe, već žele provesti godišnji odmor ili i neki kraći predahod svakodnevice, na nesvakidašnji način, uzbudljivo, s novim doživljajima i spoznajama iliposve relaksirano i ugodno. Živimo u modernu vremenu prepunom stresa i užurbanosti, rutinei svakodnevnih aktivnosti, te se čak i najkraći prekid nameće kao imperativ s ciljem očuvanjazdravlja, sprečavanja sagorijevanja na poslu, poboljšanja kreativnosti i produktivnosti iosjećaja zadovoljstva u životu (Seppälä 2017; Chen 2016; Oppezzo 2014).

Programi ugode koje možemo ponuditi našim gostima trebaju biti u skladu sa željama imogućnostima pojedinoga gosta, znači trebaju biti strogo personalizirani, prilagođenivremenu i mjestu gdje se odvijaju, uz posebno educirano osoblje.

Većina naših luksuznijih hotela nudi svoje wellness programe, koji obično uključujubazene, masaže, tretmane ljepote i eventualno aromaterapiju i refleksoterapiju. To je svakakobazični wellness, no potrebe današnjeg gosta narasle su od onih koje je predložio dr. H.L.Dunn (1959.).

Istraživanja pokazuju da danas pojam wellness obuhvaća niz elemenata, odemocionalnog, intelektualnog, fizičkog, socijalnog, okolišnog, financijskog, spiritualnog iokupacijskog, a njegov je ključ da svatko od nas prihvaća osobnu odgovornost za zdravlje ivlastitu dobrobit (Stoewen 2017).

Moto Svjetske federacije neurologa: Nema zdravlja bez zdravlja mozga, vodi nasprema programima koji to omogućuju! Još davne, 1904. godine, španjolski neuroznanstvenik,dobitnik Nobelove nagrade, Santiago Ramon y Cajal, u svojoj je knjizi „Textura de sistemanervioso“ (1904.) napisao poznatu rečenicu: „Svaki čovjek može, ako on to želi, postatiskulptor vlastita mozga!“

Jer aktiviranjem mehanizma neuroplastičnosti s pomoću određenih stimulusa (vidnih,slušnih, motornih i sl.), dolazi do re-mapiranja, do stvaranja novih veza u određenimdijelovima mozga, do aktiviranja drugih skupina neurona i na taj se način mozak održavaaktivnim, mladim i zdravim (Doidge 2007; Demarin 2014; Merzenich 2014).

Ključevi za očuvanje zdravlja mozga u našim su rukama, programi tjelesne aktivnosti,zdrava prehrana (mediteranska), antistres programi, brain-fitness programi, san i društvenauključenost. Da bismo u našim turističkim centrima potaknuli naše goste da postanu„skulptori“ vlastita mozga, imamo silne mogućnosti kreiranja takvih programa. (Demarin2017)

Mens sana in corpore sano. Ovom poznatom rečenicom, rimski je pjesnik DecimusIunius Iuvenalis, prije 2000 godina govorio o tjelesnom i mentalnom zdravlju i njihovojmeđusobnoj povezanosti. A danas nam rezultati znanstvenih istraživanja i neuroimagingmetode jasno pokazuju tu povezanost. Otkriće neurotrofina, proteina koji pripadaju u skupinufaktora rasta s posebnim učinkom na neurone (živčane stanice), a za čije su otkriće 1986.godine Rita Levi Montalcini i Stanly Cohen dobili Nobelovu nagradu za medicinu, dovelo jedo prave prekretnice. Neurotrofini stimuliraju neurone da rastu i preživljavaju, da se stvarajunovi. Posebno značajan je BDNF (brain derived neurotrophic factor) koji utječe na dugotrajnopamćenje i raspoloženje, aktivirajući neurone u središnjem i u perifernome živčanom sustavu,pomažući preživljavanje postojećih neurona, rast i diferencijaciju novih neurona i sinapsi(mjesta gdje se prenosi podražaj s jedna živčane stanice na drugu), a tjelesna aktivnost potičenjegovo izlučivanje i djelovanje. (Blondell 2014; Scarmeas 2009).

8

Epidemiološke i prospektivne studije su pokazale da redovita tjelesna aktivnostpoboljšava kognitivne funkcije mozga i štiti od razvoja neurodegenerativnih bolesti. Opsežnaistraživanja provode se s ciljem da dokažu biološke mehanizme koji imaju takav blagotvoranučinak. Intervencije u više domena mogu poboljšati ili održati kognitivne funkcije u starijihosoba koje imaju povećan rizik nastanka kognitivnih poremećaja (FINGER studija Kivipelto,2013). Prevencija je ključ. Veći volumen sive tvari mozga, izmjeren s pomoću MRI(magnetska rezonanca mozga) nađen je u osoba koje su aktivno vježbale snažnije aerobičkeaktivnosti, što bi moglo biti neuroprotektivno.

Vježbanje je važno za mozak jer tijekom vježbanja dolazi do pojačana izlučivanja i radavažnih tvari kao što su hormoni, neurotransmiteri i neurotrofini. Svaki od njih ima svojefunkcije, a njihovo pojačano izlučivanje, tijekom vježbanja, intenzivira njihovo djelovanje.

Norepinefrin djeluje na pažnju, percepciju i povećava motivaciju.BDNF – neurotrofin omogućuje oporavak neurona, čak i stvaranje novih neurona, a

posebno zajedno s hormonima. Osim zaštite neurona, djeluje na raspoloženje, koje je vedrije,a također osigurava mentalnu jasnoću.

Pojačano se izlučuju endorfini koji smanjuju osjet bola. Serotonin također poboljšava raspoloženje. Dopamin poboljšava motivaciju, fokus i učenje.Smanjuje se stres, osjećaj napetosti i brige. Kao što je već rečeno, poboljšava se

raspoloženje, a također vrlo povoljno djeluju na san.Hipokampus, dio mozga koji je odgovoran za učenje i pamćenje, povećava se tijekom

vremena kod osoba koje redovito vježbaju.Srce ubrzano radi i povećava se količina krvi koja opskrbljuje mozak dovodeći više

kisika i hrane za mozak. A s druge strane, tako pojačana cirkulacija, omogućuje pojačanoodvođenje štetnih tvari iz mozga.

Naglasak je svakako na redovitu vježbanju, a najvažnije je da se osobi takvo vježbanjesviđa jer će jedino tako redovito vježbati.

Što se vrste aktivnosti tiče, ona svakako treba biti aerobičkog tipa – znači dajednakomjernim podražajima dovedi do pojačanog rada srca i tako do opisanih događanja!

Tjelesna aktivnost koja nije jednakomjerna, već je čas brža, a čas sporija, nije aerobičkai ne povećava količinu kisika u mozgu.

Najbolji primjer korisne aktivnosti jest brzo hodanje, postupno, tijekom određenavremena (svaki dan sve dulje i sve brže hodati). Još je djelotvornije ako se hoda u prirodi,uživajući u krajoliku i zelenilu, gdje je i količina kisika povećana. Preporučuju se takođerplivanje, tenis i plesanje.

Plesanje je posebno značajno, ima kompleksan učinak na mozak. (Rehfeld et al. 2018)Slušanje glazbe i plesanje u ritmu i u skladu s glazbom, dodatno aktivira centre u mozgu štoima posebno blagotvoran učinak. Kad nam se glazba koju slušamo i uz koju plešemo sviđa,uvijek se aktivira isti dio mozga, medijalni orbitofrontalni korteks, koji se aktivira i kodvizualnog stimulusa, kad npr. gledamo neku lijepu sliku.

Obično se preporučuje oko pola sata dnevno, veći broj dana u tjednu, a vrstu aktivnostitreba svatko izabrati sam, prema svojim sklonostima, no najvažnije je da osoba uživa utjelesnoj aktivnosti, da je ona veseli, da je miče iz rutine svakodnevice! Jer već i taj osjećajugode ima blagotvoran utjecaj. Tijekom godišnjeg odmora nema nikakvih vremenskih nidrugih ograničenja!

Vježbanje se pokazalo korisnim i u profilaksi migrene; kad mlađe žene, koje imaju čestemigrenske glavobolje počnu redovito vježbati, glavobolje se javljaju rjeđe.

Redovito vježbanje, zbog svoga blagotvornog djelovanja na kognitivne funkcije,smanjuje rizik nastanka neurodegenerativnih bolesti.

9

Kao što je već spomenuto, vježbanje djeluje povoljno na san, a također poboljšavaraspoloženje i smanjuje osjećaj stresa i napetosti.

Stoga bi i naši programi ugode trebali poticati tjelesnu aktivnost te osim klasičnihmogućnosti plivanja, tenisa, hodanja uz more, izleta i planinarenja, nuditi i posebnoorganizirane škole npr. ronjenja, jedrenja, windsurfinga, pecanja, sakupljanja školjaka, vožnjebiciklom, jahanja, aerobika uz more te škole plesanja (južnjački ritmovi, tango), učenjasviranja pojedinih glazbala (gitara npr.) i sl.

Nepregledna je lepeza aktivnosti koje se mogu organizirano ponuditi i zadovoljitisvačiji ukus.

Ako želimo privući više gostiju, trebalo bi nuditi programe koji u drugim zemljama nisuposve razvijeni. Npr. posljednjih godina intenzivno se razvija pickleball, sport koji je nastao uSAD-u prije više godina, sve je prisutniji u svakodnevnu životu, može se igrati i vani i udvorani, uživaju u igranju svi uzrasti – od djece do devedesetogodišnjaka. Nije potrebna nekaposebno skupa oprema i pruža zadovoljstvo i dobrobit svima koji ga igraju. U Hrvatskoj su gapredstavili prošle godine prof. dr. Steven Živko Pavletić i njegova supruga dr. JadrankaPavletić, koji žive u Americi, nekoliko ga godina redovito igraju i postali su pravizaljubljenici u taj sport. S obzirom na to da nisu potrebna velika ulaganja, promocija ovogsporta i organizacija igranja i turnira u raznim dijelovima Hrvatske tijekom cijele godine,značajno bi povećala broj gostiju i bitno produljila sezonu.

Hranu smo godinama smatrali izvorom energije i građe čitavoga našeg organizma. Norezultati najnovijih istraživanja, objavljenih u prestižnim stručnim časopisima, pokazuju daodređene namirnice ne samo da hrane, već mogu i prevenirati nastanak oštećenja i očuvatizdravlje mozga.

Dokazan je tako blagotvoran i preventivni učinak mediteranske prehrane na pojavucerebrovaskularnih i neurodegenerativnih bolesti, nekih vrsta tumora, debljine i šećernebolesti. Mediteranska prehrana djeluje blagotvorno na stijenke krvnih žila, poboljšavajućinjihovu elastičnost svojim utjecajem na stanice u stijenkama krvnih žila (Demarin 2011).

Mediteranska prehrana na našem Jadranu i otocima ušla je na UNESCO-ovu listunematerijalne kulturne baštine i sad već svi znamo da se sastoji od konzumiranja ribe(uglavnom plave), maslinova ulja, svježeg povrća i voća, orašastih plodova i čaše crnog vina.

Riba je iznimno vrijedna kao namirnica. Njezin blagotvoran učinak nacerebrovaskularne i kardiovaskularne bolesti rezultat je djelovanja svih njenih nutrijenata.Riba se smatra jednim od najvrednijih izvora proteina koji sadrže nezasićene masne kiseline,ω-3 nezasićenih masnih kiselina te vitamina, posebice D i B. Smanjenje ukupnog rizika zamoždani udar zabilježeno je pri konzumiranju ribe jedanput na tjedan. Više od pet ribljihobroka na tjedan smanjuje rizik od moždanog udara za jednu trećinu!

U starijih osoba je uz umjereno konzumiranje tune ili druge ribe koja nije prženazabilježena niža učestalost subkliničkih infarkta i abnormalnosti bijele tvari na MR snimkamamozga.

Povećana sklonost mediteranskoj prehrani povezana je sa značajnim sniženjem ukupnesmrtnosti, smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i novotvorina, te sasmanjenom učestalosti pojave Parkinsonove i Alzheimerove bolesti te blagoga spoznajnogporemećaja.

Raznovrsne prehrambene namirnice imaju vrlo značajan utjecaj na pamćenje,koncentraciju, proces razmišljanja i emocionalno stanje, ali mozgu su najpoželjnije one poputlososa, plave ribe (srdele, skuše, tuna), ekstradjevičanskog maslinova ulja, zelene salate, kelja,brokule, crne čokolade (najmanje 70 % kakaa), avokada, oraha, lješnjaka i badema,bobičastog i drugog voća, grahorica, integralnih žitarica. Navedene namirnice pune su zdravihtvari, vitamina, minerala, vlakana i antioksidansa. I neka se uključi što više namirnicarazličitih boja, što više boja, to mozak više uživa. (Demarin i sur. 2009; Davis 2015)

10

Bitno je smanjiti unos zasićenih masnoća i šećera, koji dovode do oksidacije i upalnihpromjena, te posljedično do degeneracije i propadanja živčanih stanica.

Svakako treba smanjiti i unos soli i paziti da se popije dovoljno vode.U našim programima unapređenja zdravlja ugodom, organizacija tematskih radionica

vezanih za hranu ima nezaobilazno mjesto. Mogu se organizirati radionice s temommediteranske prehrane, njena učinka na zdravlje i planiranje i priprema obroka, zatimradionice o vrijednosti i pripremi zelenih sokova, o prehrani s ciljem smanjenja tjelesnetežine, razmatranja o vrstama hrane, npr. hrana visoke energetske vrijednosti, važnost začina,nutrijenata i dodataka prehrani.

Može se organizirati odlazak u berbu grožđa (uz učenje o vrijednosti vina za zdravlje i ovrstama vina), na berbu maslina (uz prikaz važnosti maslinova ulja za zdravlje), na branjesezonskog voća (jabuke, kruške, smokve, naranče npr.), kuhanje pekmeza, također uzpojašnjenja o njihovoj vrijednosti za zdravlje. Šumsko voće također je posebno značajno injegovo branje može biti sjajna osnova radionici o važnosti flavonoida, polifenola iresveratrola. Med, vrganji, gljive, bobice, branje ljekovita bilja i priprema čajeva te branjelavande, smilja, ružmarina za eterična ulja – sve su to moguće teme radionica, izleta,predavanja, druženja. Sva znanja i užici koje gost sazna i doživi za vrijeme odmora, ostaju mukao inspiratiivna sjećanja tijekom cijele godine, a i dulje.

Suvremeni život pun je stresa, prekratkih rokova, nerazumijevanja i napetosti, a godišnjiodmor je idealno vrijeme za opuštanje. U našim bi programima unapređenja zdravlja ugodomponuda lepeze prijedloga načina za nošenje sa stresom u životu, sigurno privukla pozornostmnogih gostiju. Svaka osoba različito doživljava stres, teško ga je definirati jer nešto što je zajednu osobu stres, druga doživljava kao poticaj. Tako i programi koje nudimo trebaju bitiraznoliki, od radionica koje objašnjavaju što se događa u organizmu do načina kako se s timenositi, odnosno izbjegavati. Istraživanja posljednjih godina prikazuju vrijednost meditacije usmanjenju stresa i smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti (Epel 2015; Mošič 2016;Levine et al. 2017).

Sve ono što kod koga djeluje jest dobrodošlo, a duboko disanje jedna je odnajučinkovitijih antistresnih metoda. Mi uglavnom svi dišemo površno i automatizmom,neosviješteno, a dubokim trbušnim disanjem u tijelo ulazi veća količina kisika i time sesmiruje autonomni živčani sustav koji je izvan naše voljne kontrole. To je veoma jednostavno,ne zahtijeva nikakvo vrijeme ni opremu ni trošak, a ima iznimne učinke i mogli bismopodučiti naše goste kako da adekvatnim disanjem djeluju na svoj autonomni živčani sustav.

Vježbanje moždanih funkcija, tzv. brain fitness, također je jedna od odličnih tema kojese mogu ponuditi u okviru programa unapređenja zdravlja ugodom. Rutina svakodnevicesmanjuje svježinu naših percepcija i mogućnosti pamćenja i učenja, stoga se predlažeorganizirati radionice s temom vježbanja moždanih funkcija i stvaranja tzv. moždane rezerve,u okviru čega bi se moglo podučiti polaznike o načinima tih vježbanja. Postoje i posebnokreirani videoprogrami koji mogu biti vrlo korisni, no i jednostavni „trikovi“, poputaktiviranja lijeve ruke npr. ili igranja Rubikovom kockom mogu koristiti (Demarin 2017).

Organiziranje kreativnih likovnih radionica gdje bi zainteresirani gosti mogli naučitiprepoznati svoje mogućnosti likovne ekspresije slikanjem ili crtanjem, talente stvaranjakeramičkih skulptura, kreiranja nakita i niza drugih kreativnih mogućnosti također bipridonijelo raznovrsnosti ponuđenih programa.

Na godišnjem odmoru, u opuštenoj atmosferi, um je spreman za nove spoznaje.Iskorisimo to i u ovom segmentu unapređenja zdravlja.Hrvatska je prekrasna zemlja, s prelijepom prirodom, klimom, gastronomijom,

kulturnim nasljeđem i ponudom i svim privlačnim detaljima, te osim kristalno bistroga plavogmora i sunca, privucimo naše goste i ovim opisanim programima. Jer u današnjoj tržišnojutakmici, svaka nova ponuda ili program, bod je više u odluci odabira mjesta za odmor.

11

Nastojmo nuditi inspirativne prostore i okoliš tijekom cijele godine, istaknimo lokalnespecifičnosti, osigurajmo posebno educirano ljubazno osoblje i trenere, kreativne radionice spersonaliziranim pristupom, jer godišnji je odmor, i odmor uopće, vrijeme kad želimo uživatiu nečemu novom, uzbudljivom i nesvakidašnjem.

IZVORI LITERATURE1. Blondell S. et al. . Does physical activity prevent cognitive decline and dementia?:

A systematic review and meta-analysis of longitudinal studies. BMC Public Health2014;14:510.

Chen CC. et al. Tourism Experiences as a Stress Reliever Examining the Effects ofTourism Recovery Experiences on Life Satisfaction. Journal of Travel Research 2016;55 (2):150-160.

Davis C. et al. Definition of the Mediterranean Diet: A Literature Review. Nutrients2015;7(11):9139-9153.

Demarin V. i sur. Hrana za mozak. Zagreb: VBZ. 2009.Demarin V. et al. Mediterranean diet in healthy lifestyle and prevention of stroke. Acta

Clin Croat 2011;50(1):67-77. 2. Demarin V. et al. Neuroplasticity. Periodicum biologorum 2014;116(2):209-211.3. Demarin V. Zdrav mozak danas-za sutra. Zagreb: Medicinska naklada. 2017.4. Doidge N. The Brain that Changes Itself. New York: Viking Penguin. 2007.Dunn HL. High-Level Wellness for Man and Society. Am J Public Health Nations

Health 1959;49(6):786-792.Epel ES. et al. Meditation and vacation effects have an impact on disease-associated

molecular phenotypes. Translational Psychiatry 2016;6:e880.Ivanišević G. Zdravstveni turizam. U: Neodoljiva Hrvatska. Zagreb: LUX. 2014:138-

149.Ivanišević G. Prirodne pretpostavke zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Radovi Zavoda

za znanstveni rad HAZU Varaždin 2016;27:11-23Kivipelto M. et al. The Finnish Geriatric Intervention Study to Prevent Cognitive

Impairment and Disability (FINGER): Study design and progress. Alzheimer s & Dementia2013;9(6):657-665.

Levine GN. et al. Meditation and Cardiovascular Risk Reduction: A ScientificStatement From the American Heart Association. Journal of the American Heart Association2017;6:e002218.

Merzenich M. et al. Brain plasticity-based therapeutics. Front Hum Neurosci2014;8:385.

Mošić I. Iznad želja. Rijeka: N2SED d.o.o. 2016.Oppezzo M, Schwartz DL. Give your ideas some legs: the positive effect of walking on

creative thinking. J Exp Psychol Learn Mem Cogn 2014;40(4):1142-52.Rehfeld K. et al. Dance training is superior to repetitive physical exercise in inducing

brain plasticity in the elderly. PLoS ONE 2018;13(7):e0196636.Scarmeas N. et al. Physical activity, diet, and risk of Alzheimer disease.

JAMA2009;302(6):627-37.Seppälä E. The Happiness Track: How to Apply the Science of Happiness to Accelerate

Your Success. New York: Harper Collins Publishers. 2017.Stoewen DL. Dimensions of wellness: Change your habits, change your life. Can Vet J

2017;58(8), 861-862.Y Cajal SR. Textura de sistema nerviosa. Madrid: Moya 1904.

12

TRENDOVI U RAZVOJU ZDRAVSTVENOG TURIZMA U REPUBLICIHRVATSKOJ I ZAŠTITA JAVNOG INTERESA – JE LI U PITANJU

KONVERGENCIJA ILI DIVERGENCIJA?TRENDS IN HEALTH TOURISM DEVELOPMENT IN THE REPUBLIC OFCROATIA AND PROTECTION OF PUBLIC INTEREST – A MATTER OF

CONVERGENCE OR DIVERGENCE?

Prof. dr. sc. Oliver KesarEkonomski fakultet Sveučilišta u ZagrebuKatedra za turizam

SAŽETAKSvrha rada: Usporedno sa zapaženim društvenim napretkom i značajnim unapređenjem

sustava zdravstvene zaštite na globalnoj razini, suvremeni čovjek sve je izloženiji brojnimnegativnim utjecajima koji narušavaju njegovo zdravlje te iziskuju povremene preventivne ikurativne mjere za očuvanje i unapređenje svoga zdravlja. Glavninu svojih zdravstvenihproblema ljudi danas rješavaju u mjestu svoga stalnog boravka, međutim, sve su učestalijislučajevi da se zdravstveni problemi rješavaju u manje ili više udaljenim mjestima u kojimapostoje znanstveno provjereni ljekoviti činitelji i renomirana zdravstvena ustanovaspecijalizirana za liječenje određenih bolesti ili otklanjanje zdravstvenih tegoba. Upravo zbogpotrebe da se radi unapređenja zdravlja otputuje izvan mjesta stalna boravka, zdravstveniturizam postaje razvojnim modelom koji je, na prvi pogled, u stanju generirati snažnepozitivne ekonomske, zdravstvene i društvene učinke. Zbog takva imidža zdravstveni turizamu Hrvatskoj, ali i brojnim drugim zemljama, postao je jednim od strateških razvojnih ciljeva iu sferi turizma i u sferi zdravstva. Primarna svrha ovog rada jest ukazati na potencijalneopasnosti daljnjeg razvoja zdravstvenog turizma bez sustavna praćenja njegovih razvojnihučinaka, kao i bez detaljne razrade mogućih scenarija njegova razvoja u bližoj ili daljojbudućnosti. Evidentno je, naime, iz temeljnih strateških dokumenata vezanih uz razvojturizma i zdravstva da se u Hrvatskoj favoriziraju određeni segmenti zdravstvenog turizma,zbog čega se pojavljuje opasna asimetrija u njegovu razvoju, što bi kao rezultat moglo imatidalekosežne društvene i ekonomske posljedice. U tom smislu, sekundarna svrha ovog radajest skrenuti pozornost na rastuće probleme koji proizlaze iz parcijalnog pristupa upravljanjurazvojem zdravstvenog turizma s naglaskom na medicinskom i wellness turizmu kaostrateških razvojnih ciljeva. U nastojanju da se Hrvatska što prije uključi na međunarodnotržište profitno orijentiranih zdravstvenih usluga prema nerezidentima, pojavljuje se problemerozije socijalne komponente sustava zdravstvene zaštite namijenjene rezidentima, kao ipitanje sposobnosti Hrvatske da zaštiti javni interes u smislu dostupnosti zdravstvene zaštitesvim svojim građanima, što je uređeno Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i zajamčeno UstavomRepublike Hrvatske. Ulaskom Hrvatske na međunarodno tržište zdravstvenog turizma,potrebe građana Hrvatske u smislu zdravstvene zaštite u određenoj su mjeri stavljene u drugiplan, a upravo njihovim doprinosima za obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje očuvanaje stabilnost zdravstvenog sustava kao javnog dobra na usluzi svim građanima Hrvatske.Posljedice toga jest pojava etičkih dvojbi u vezi komercijalizacije zdravstvenog sustava kaojavnog dobra.

Metodologija: Istraživanje se temelji na sekundarnim izvorima podataka pri čemu semetodom kompilacije nastoje sažeti ključni dokazi o važnosti uravnoteženog razvoja svihsegmenata zdravstvenog turizma, ali i potrebi za zaštitom nacionalnih interesa vezanih uzodrživost zdravstvenog sustava i njegovu dostupnost svim građanima Hrvatske. U istraživanje

13

su uključeni ključni strateški dokumenti relevantni za tematiku istraživanja te domaći iinozemni znanstveni radovi koji obrađuju problematiku konvergencije i divergencije razvojazdravstva i zdravstvenog turizma.

Rezultati istraživanja: Ovim istraživanjem dokazano je da se zdravstveni turizam morarazvijati na načelima održivosti i znanstveno dokazanim činjenicama koje neosporno ukazujuna sve prednosti i nedostatke favoriziranja odnosno zanemarivanja pojedinih segmenatazdravstvenog turizma. Među favoriziranim segmentima zdravstvenog turizma jesu medicinskii wellness turizam, dok se termalno-kupališni i lječilišni turizam bore za svoj opstanak.Sporne činjenice koje idu u prilog nagloj ekspanziji razvoja medicinskog i wellness turizmajesu privlačni ekonomski učinci koji se ostvaruju pružanjem usluga bogatijim slojevimanerezidenata, dok se termalno-kupališnom, a osobito lječilišnom turizmu pripisuju epitetizaostalosti i neprilagođenosti suvremenim trendovima u zdravstvenom turizmu.Favoriziranjem i poticanjem jednog dijela zdravstvenog turizma, u nepovoljan položaj dovodese drugi segmenti ponude, ali i osjetljivi slojevi stanovništva Hrvatske koji u tom slučajuostaju uskraćeni u korištenju dijela javnih resursa koji su po sili tržišta ušli u punukomercijalnu uporabu.

Doprinos: Imajući u vidu aktualne tendencije u razvoju zdravstvenog turizma uHrvatskoj, iz kojih se iščitava želja za što višom komercijalizacijom zdravstvenih usluga krozturizam, ovaj rad ukazuje na slabosti i prijetnje koje proizlaze iz takvih nastojanja te nanužnost usklađena razvoja zdravstvenog turizma i zdravstvenog sustava kako se ne bi narušiojavni interes.

Ključne riječi: zdravstveni turizam, zdravstveni sustav, zdravstvena zaštita, javniinteres, etika

SUMMARYPurpose: Along with the remarkable social progress and significant improvement of the

global health care system, today’s society is increasingly exposed to numerous negativeimpacts that impair people’s health and require occasional preventative and curative measuresto preserve and improve their health. Most of their health problems are being solved in theirpermanent places of residence, however there is an increasing number of cases in whichhealth problems are being solved in remote destinations with scientifically verified healingfactors and a renowned health institution specialized for the treatment of certain illnesses oreliminating particular healthcare hardship. Because of the need to travel away from permanentplace of residence for purpose of health improvement, health tourism became a model ofdevelopment that at first glance is capable of generating significant positive economic andsocial impacts. On account of this, health tourism in Croatia, as well as in many othercountries, has become one of the strategic goals in both, tourism and health care systemdevelopment. The primary purpose of this study is to point out the potential dangers of furtherhealth tourism development without a systematic monitoring of its developmental impacts aswell as without detailed elaboration of possible scenarios of its development in the short- andlong-run. It is evident from the strategic documents related to tourism and health care systemdevelopment that certain segments of health tourism in Croatia are being favoured over theother, which results in dangerous asymmetry in its development, which as a result could havefar-reaching social and economic consequences. In this regard, the secondary purpose ofpresent study is to draw attention to the growing problems arising from a partial approach tomanagement of health tourism development, with emphasis on medical and wellness tourismas strategic development goals. As a result of an effort of Croatia to enter the internationalmarket of profit-oriented healthcare services to non-residents as soon as possible, governmentis facing a problem related to the erosion of the social component of the health care systemintended for residents, as well as the issue of Croatia's government capacity to protect public

14

interest in terms of accessibility of the health care to all its citizens, which is regulated by theHealth Care Act and guaranteed by the Constitution of the Republic of Croatia. With Croatiaentering the international healthcare market, the needs of Croatian citizens in terms of healthcare have to some extent been put in second plan, while their contributions in form ofcompulsory and supplementary health insurance still maintain the stability of the healthsystem as a public good, owned by the citizens of Croatia. The consequence of such situationis the appearance of ethical dilemmas regarding the commercialization of the health systemdeclared as a public good.

Methodology: The present research is based on secondary data sources, where thecompilation method seeks to summarize key evidence on the importance of balanced healthtourism development regarding all its segments, but also on the need to protect nationalinterests related to the sustainability of the health system and its accessibility to all citizens ofCroatia. The research includes key strategic documents relevant to the topic of research, aswell as domestic and foreign scientific contributions dealing with the issues of convergenceand divergence of health care and health tourism development.

Findings: This research has shown that health tourism must be developed on theprinciples of sustainability and scientifically proven facts that undoubtedly point to all theadvantages and disadvantages of favouring or neglecting some particular segments of healthtourism. Among the favoured segments of health tourism are medical and wellness tourism,while spa and healing tourism are struggling for their survival. The controversial facts thatsupport the expansion of medical and wellness tourism are attractive economic benefitsgenerated from health care service providing to the wealthier non-residents, while thermal-bathing, and especially healing tourism, are often attributed as backdated and non-compliantwith contemporary trends in health tourism. By favouring and encouraging one part of healthtourism, other health tourism supply segments remain in disadvantage, including thevulnerable groups of the Croatian citizens who remain partially deprived of the use of publicresources that have entered into full commercial use.

Contribution: Taking into account the current tendencies in health tourismdevelopment in Croatia, from which the desire to increase the commercialization of healthservices through tourism system is read out, this study points out the weaknesses and threatsthat arise from such efforts, including the necessity of harmonized development of both healthtourism and health care systems so as not to undermine public interest.

Key words: Health tourism, health system, health care, public interest, ethics

IZVORI LITERATURE1. Borman E. Health tourism: Where healthcare, ethics, and the state collide. British

Medical Journal 2004;328(7431:60-61.2. Carrera PM, Bridges JFP. Globalization and healthcare: understanding health and

medical tourism. Expert Review of Pharmacoeconomics & Outcomes Research2006;6(4):447-454.

3. Hall CM. Health and Medical Tourism: Kill or Cure for Global Public. The TouristReview 2011:66(1/2):4-15.

4. Hopkins L, Labonté R, Runnels V, Packer C. Medical tourism today: What is thestate of existing knowledge?, Journal of Public Health Policy 2010;31(2):185-198.

5. Hrvatski sabor. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. Godine. NN55/2013. Zagreb.

6. Hrvatski sabor. Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012. - 2020. NN 116/2012. 7. Kesar O, Rimac K. Medical tourism development in Croatia. Zagreb International

Review of Economics and Business 2011;14(2):107-134.

15

POTREBA REVITALIZACIJE ZDRAVSTVENE FUNKCIJE

HRVATSKOGA TURIZMATHE NEED TO REVITALIZE HEALTH FUNCTIONS

IN CROATIAN TOURISM

Mr. sc. Darko Vlahović

SAŽETAKSvrha ovoga rada jest ukazati na mogućnost uspješnoga turističkog razvoja na temelju

održavanja i unapređenja zdravlja ljudi u vrijeme provođenja izvandomicilne turističkedokolice. U cilju izgradnje kvalitetnije turističke strukture, ponuđen je koncept oblikovanjahotelskih kuća zdravlja, kao eminentnih nositelja preventivno-zdravstvene turističke ponude.Realizacija tog projekta označit će novu razvojnu fazu hrvatskoga turizma, posebice upogledu stvaranja proizvoda „doživljajnog“ turizma, te afirmacije Hrvatske kao autentične,atraktivne turističke destinacije.

U obradi pojedinih tema koristio sam se historijskom, komparativnom i statističkommetodom. Posebno sam se koristio analizom rezultata istraživanja iz svojih prethodnoobjavljenih radova, što mi je pružilo osnovicu za oblikovanje hotelske kuće zdravlja, kaohrvatskog autentičnog turističkog proizvoda.

U radu su definirani stavovi o tome kako turizam svojim razvojem može utjecati nanazadovanje kvalitete prirodne sredine te kako razvoj turizma može pridonijeti njenuunapređenju. Potaknuo sam razmišljanja o programu „odmora dobrog zdravlja“, usmjerena narazvoj sustava usluga utemeljenom na cjelovitom programskom osmišljavanju turističkogboravka.

Na hrvatskom obalnom prostoru, našem najvećem i najvrjednijem prirodnom resursu,nedopustivo je podržavati ekspanzivnu, neprimjerenu turističku izgradnju širih razmjera, kojanekontrolirano iscrpljuje turističke prihvatne uvjete te guši perspektivu razvoja hrvatskogaturizma. U postojećim gospodarskim, političkim i razvojnim uvjetima valjalo bi učiniti sve dase omogući brži i kvalitetniji rast turističkog proizvoda usmjerenog na održavanje iunapređenje zdravlja ljudi. Tim putem moguće je dinamizirati poslovanje u izvansezonskomrazdoblju, ostvarivati dodatnu vrijednost po jedinici prihvatnog potencijala te djelotvornoštititi prirodni i kulturni krajolik.

U radu je dan kritički osvrt na hrvatsku konfuznu sintagmu „zdravstvenog turizma“.Kao posebno vrijedan doprinos ocjenjujem najavljenu mogućnost stvaranja mreže hrvatskihhotelskih kuća zdravlja, kako bi Hrvatska konačno postala prepoznatljivom prvorazrednomturističkom destinacijom zdravstveno-rekreativnoga karaktera.

Ključne riječi: turizam, zdravstvena funkcija, zdravstveni programi, turistički život,Hrvatska.

SUMMARYThe purpose of this paper is to point out the possibility of a successful tourist

development on the basis of improving and maintaining the health of people when they spendtheir holidays outside of their place of residence. With the aim of establishing a more qualitytourist structure, the paper offers the concept of forming the hotel houses of health, as the bestpromoters of health-preventive tourist facilities. The realization of this project would mark anew development phase of Croatian tourism, especially in creating ‘’tourism of experience’’,and, consequently, the affirmation of Croatia as an authentic, attractive tourist destination.

16

While elaborating various themes, I used the historical, comparative and statisticsmethods. I especially used the results of researches in my published works. This offered methe basis for the concept of the hotel house of health, as an authentic Croatian tourist product.

The paper provides the opinions how tourism can negatively influence the quality of anatural milieu, and how the proper development of tourism can contribute to its improvement.I incited the thinking on the programme of ‘’holidays of good health’’, concentrated on thesystem of services based on the overall conceiving of tourist stay.

The Croatian coastal area, our greatest and most valuable natural resource , cannot standan expansive building of tourist capacities. Such aggressive building activities exhaust,without control, tourist receptive conditions and discourage the prospect of the developmentof Croatian tourism. Within the existing economic, political and tourist parameters, theauthorities should do all possible to enable the quality growth of tourist product which isorientated to the maintaining and improving the health of people. It would be possible then tooptimize the doing business in out of season periods and obtain the additional value per unitof receptive potentials, as well as protect efficiently the natural and cultural landscape.

The paper also gives a critical survey of the Croatian confused concept of ‘’healthtourism’’. I estimate that especially valuable contribution would be the announced creation ofthe network of Croatian houses of health. which will make Croatia a recognizable first ratetourist destination for the health and recreation tourism.

Key words: tourism, health function, health programmes, tourist life, Croatia.

UVODPriroda je sa svojim izvornim odlikama i pogodnostima primarni, osnovni (izvorni)

element turističke ponude. Najjača turistička potražnja izražena je upravo prema slobodnim,klimatskim ugodnim i privlačnim primorskim krajolicima.

Hrvatski jadranski prostor, kao jedinstvena prirodna cjelina, sadrži mnoštvo pogodnihmjesta za život i boravak ljudi. Njegove prirodne značajke: geomorfološka razvijenost te velikbroj urbanistički skladnih i slikovitih naselja, s privlačnim uvalama i plažama, čistoća ibistrina zraka i mora, prirodne zimzelene šume i mirisno mediteransko raslinje – sve to uokviru ugodnoga mediteranskoga i submediteranskog podneblja – iznimno je pogodnopodručje za kvalitetan turistički boravak te za potpuno turističko doživljavanje.

Na tome prostoru, spoj dviju sastavnica: klimatsko-prirodne i povijesno-kulturnesastavnice čini „sirovinsku bazu“ turizma, pogodne za razvijanje najrazličitijih turističko-rekreativnih programskih aktivnosti, počevši od najjednostavnijih oblika odmaranja i psihičkerelaksacije do najaktivnije turističke rekreacije, koja uključuje razne maritimne sadržaje iužitke te razne sportove na obali, moru i podmorju.

Raznolikost i koncentracija prirodnih ljekovitih činitelja te još uvijek relativno dobroočuvan prirodni okoliš, zatim kulturno-povijesna baština, osobito vrijedno graditeljsko iruralno nasljeđe, golema su atrakcijska vrijednost i razvojni potencijal, koji po svojimgeneričkim osobinama i prirodnim kvalitetama može zadovoljiti gotovo sve dominantneturističke motive i zahtjeve. Sama činjenica da su maritimna dobra općenito prihvaćena kaoneprijeporna turistička privlačnost, sama za sebe dovoljno govori o tome da je to jedan odglavnih razloga postojanja sve izraženije i intenzivnije turističke gravitacije prema moru imorskoj obali.

Hrvatski Jadran kao dio širega jadranskog, odnosno sredozemnog okružja, nedvojbenoposjeduje vrlo značajne prostorne, klimatske, ambijentalne, estetske, kulturne i ljudskeresurse. Sve te vrijednosti spadaju u najneposrednije interese i ključne uvjete za razvijanjenajkvalitetnijih i biranih vrsta i oblika turizma. Međutim, u stvarnom životu mnogo toga štose događa na tome prostoru ne uklapa se, nažalost, u takav program razvoja. Stoga je vrlovažno napustiti praksu „improviziranih rješenja“, a raditi na tome da se što bolje i ispravnije

17

uporabe raspoloživi temeljni turistički resursi, odnosno da izvedeni prihvatni uvjetiodgovaraju razini kvalitete prirodne sredine. S obzirom na to da je prirodna sredina sa svojimspecifičnim izvornim odlikama i pogodnostima najvažniji uvjet za razvijeni turizam, ondabrigu za održavanje izvorne (dane) kvalitete prirodne sredine valja prihvatiti kao ključnuodrednicu razvitka turizma – zdrava prirodna sredina nezamjenjiv je prirodni okvir i medij zaorganiziranje izvandomicilne turističke dokolice u svrhu opuštanja, osvježenja i oporavka.

1. NUŽNOST KONTROLE KVALITETE DANIH TURISTIČKIH PRIVLAČNOSTIZa uspješan turistički razvoj prijeko je potrebno ispravno pristupiti valorizaciji prirodne

i kulturne baštine te afirmirati vlastite vrijednosti i vlastitu tradicijsku kulturu kao ključnesastavnice turističke ponude. Također je potrebno veliku pozornost posvetiti izgradnjiturističke i opće gospodarske strukture, razumno opterećivati prostor, njegovati kulturuambijenta i odgovorno nadzirati prirodni sustav.

Uglavnom, zbog nedostatka sustavne, autentične turističke politike, Hrvatska se stalnosuočava s nizom problema u razvoju turističke ponude. Veliki su problemi i promašajipostojali još u bivšoj državi, ali ni nakon osamostaljenja nije se dovoljno radilo na poboljšanjuturističke strukture – i dalje je na obalnom području prisutna ekspanzija izgradnje „turističkihkapaciteta“ koji presudno determiniraju sezonsku dimenziju hrvatskoga turizma. Situacija jetakva da se u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna ostvaruje oko 85 posto godišnjegaturističkog prometa. Takva velika koncentracija masovnog, uniformiranog turizma stvara sveveći pritisak na obalu i more te neizbježno pojačava tendenciju degradacije temeljnihturističkih resursa, kao i opći pad kvalitete prihvatnih uvjeta.

U nas mnogi uspjeh turističke sezone temelje na podacima o broju dolazaka i noćenja,što je dosta loša praksa s obzirom na to da povoljni fizički pokazatelji turističkog prometačesto skrivaju mnoge teškoće i promašaje u rastu i razvoju turizma.

Kratkoročna, nedomišljena rješenja redovito izazivaju dugoročne negativne posljedicena socijalne i fizičke kapacitete turističke destinacije. Posebno je zabrinjavajuća situacija kadpojedini nositelji turističke ponude ne iskazuju dovoljnu osjetljivost prema izvornomambijentu i kulturnim značajkama, s obzirom na to da se takvim ponašanjem narušavaautentična slika i atmosfera života u turističkoj sredini.

U svakom slučaju, grijeh je nastaviti s praksom da se hrvatska izvorna ljepota prodajekao gola sirovina1. Također je nedopustivo apartmanski biznis prihvaćati kao jednu odglavnih poluga razvoja turističke receptive; apartmanska izgradnja povećava broj turističkihnoćenja, ali ne stvara nova radna mjesta i ne daje poticaj novom zapošljavanju i širenjuposlovanja u razdobljima izvan glavne turističke sezone.

Odgovorna turistička politika, međutim, trebala bi strogo voditi računa o turističkomprihvatnom kapacitetu pojedinih područja te u skladu s time odrediti opseg, strukturu idinamiku turističke izgradnje. Također bi trebala brinuti o djelotvornoj kontroli nadcjelokupnim turističkim prihvatnim uvjetima, u cilju očuvanja vlastitih turističkih i kulturnihvrijednosti. Usto, ona bi trebala utjecati na ujedinjavanje interesa svih aktera u turističkojponudi te poticati i aktivno pratiti rast lokalnoga gospodarstva.

Nekontrolirana (spontana) turistička izgradnja doista umanjuje atraktivnost prostora;takva izgradnja utječe na degradaciju prirodno-turističkih uvjeta, smanjuje spontanu snaguturističke privlačnosti i potencijal vlastita identiteta. Nažalost, u većem broju naših primorskihpodručja, osim što se vrlo neracionalno iskorištava turistički prihvatni kapacitet, zauvijek jeuništen i niz mikropejzaža iznimne estetske i kulturne vrijednosti.

1 Činjenica je da mnoge zemlje, poput Mađarske, Rumunjske i Danske, svojim zakonskim odredbama

otežavaju ili onemogućuju prodaju zemljišta strancima. U nas Zakon o turističkom zemljištu još nije nidonesen, a one najbolje lokacije na kojima su izgrađeni hotelski i drugi turistički objekti već su dobrimdijelom rasprodane u postupku pretvorbe i privatizacije.

18

U području razvoja turizma očito nam treba više odgovornosti, više profesionalnograda, više kulture i etike, više inovativnosti, te posebno menadžerskoga znanja. Podizanjemopće razine znanja i kulturnoga razvoja s boljim prostornim planiranjem moguće je cjelovitijei efikasnije rješavati razvojne probleme, posebice one povezane s potrebom sprječavanjašpekulacija nekretninama i okupacije prostora, kao i ustrajanje na dugoročno održivu razvojuturizma.

2. BEZ ZANEMARIVANJA ZDRAVSTVENE SASTAVNICE TURIZMAZdravlje je ne samo najstariji, nego i trajno najjači motiv turističkih kretanja (Hitrec

1998). Naša prva tradicionalna turistička mjesta na moru: Hvar, Lošinj, Crikvenica, Opatija,Lovran i druga, ali i ona na kopnu: Lipik, Daruvarske, Varaždinske, Krapinske toplice i drugalječilišta, bila su koncipirana i oblikovana upravo kao odredišta zdravstvenoga turizma uširem smislu. Takav se oblik turizma nije dogodio slučajno, već je rezultat činjenice daHrvatska diljem zemlje, a osobito na obalnom području, raspolaže iznimno kvalitetnimresursima zdravlja, ugode i privlačnosti. S obzirom na strukturu i raspoloživost iznimnihprirodnih uvjeta, Hrvatska kao bogomdana turistička zemlja ima mogućnost da se promovira ipozicionira kao prvorazredna turistička destinacija zdravstveno-rekreativnog tipa.

Već je stara spoznaja da putovanje i turistički boravak na moru u povoljnim uvjetima i uekološki zdravoj prirodnoj sredini potiče organizam na pozitivne reakcije u preventivnom iterapijskom smislu. Maritimni turizam, kao oblik i način dokolice, odmora i aktivne turističkerekreacije koja se ostvaruje u neposrednom kontaktu s biotropnim značajkama mora i morskeobale sve se više prepoznaje kao veliki i vrlo vrijedan relevantan prirodni ljekoviti činitelj,koji omogućuje i potiče razvoj turističke ponude u preventivno-zdravstvenom aspektu.

Resursi zdravlja, ugode i privlačnosti, kao kumulativna vrijednost, velika je hrvatskarazvojna i komparativna prednost. Stoga je strateški sasvim razborito i prihvatljivo da sepolitika razvoja hrvatskoga turističkog proizvoda dominantno usmjerava premavisokovrijednim uslugama za oporavak, poboljšanje i unapređenje tjelesnog i emocionalnogzdravlja. S obzirom na način kako radimo, izgleda da nam ne preostaje ništa drugo negostalno ponavljati: Hrvatska, destinacija istaknutih turističkih privlačnosti sadržanih u čistojzemlji, vodi, zraku i moru svoje razvojne šanse treba konačno početi pretvarati u konkretnepune rezultate razvoja, i to prije svega širim i kompleksnijim razvojem turističke ponude, štouvjetuje stvaranje dodatne vrijednosti po jedinici prihvatnog potencijala, kao i rast poslovanjau većem dijelu godine.

U sadašnjem trenutku, međutim, prijeko je potrebno prethodno rasvijetliti dva vrlovažna razvojna pitanja. Prvo, treba biti načistu sa spoznajom da je jedan od ključnih uvjeta zarazvijeni turizam postojanje zdravih prirodnih sredina u kojima će boraviti turisti. Prematomu, bitno je da se sačuva i na održiv način iskorištava „sirovinska baza turizma“. Kako sadastvari stoje, izvjesno ja da to neće biti ni lak ni jednostavan posao, naprosto zato jer u nassvijest o potrebi zaštite prirodne sredine (životnog prostora) znatno zaostaje za procesomokupacije i urbanizacije posebice obalnog dijela prostora, koji uzima sve šire razmjere tepostaje sve intenzivniji i po posljedicama za prirodni i kulturni okoliš sve pogubniji (Alfier1975). Stoga ne preostaje ništa drugo nego da se određeni čimbenici u svim turističkimsredinama, uz organiziranu snažnu podršku županijskih i državnih nadležnih tijela, zdušnozalože da se razradi, definira i što prije primijeni model uređenja i zaštite turističko-rekreativnog prostora.2

2 O potrebi zaštite prirode i organizacijskim mjerama za njenu učinkovitu provedbu vrlo su dragocjenarazmišljanja našega legendarnog profesora Dragutina Alfiera, koja su cjelovito obrađena i objavljena uradovima: TURIZAM (Izbor radova), 1994.; ZAŠTITA PRIRODE U RAZVIJANJU TURIZMA(doktorska disertacija, 1975.).

19

Drugo se pitanje odnosi na potrebu da se zdravstvena funkcija hrvatskoga turizmarazmatra u širem kontekstu provođenja izvandomicilne turističke dokolice, a ne da se onaograničava i svodi samo na uske segmente tzv. „zdravstvenog turizma“, kao što su prirodnalječilišta, specijalizirane bolnice namijenjene prvenstveno liječenju pacijenata, razne privatnepoliklinike, turistička dijaliza i sl. Svi ti subjekti lječilišnog turizma nastupaju na turističkomtržištu sa specijalnim programima liječenja i rehabilitacije, što je dobro i što treba osjetnounaprijediti, ali time ni najmanje nije zatvorena priča o potrebi razvoja zdravstvenoga turizmau širem smislu, odnosno u našem općem turizmu.

Nažalost, sada u koncepciji razvoja zdravstvenog turizma mnoge stvari nisu jasnopostavljene. „Mnoštvo je komponenata zapušteno, počevši od samog pojma zdravstvenogturizma i toga što on podrazumijeva. Problem je što nije do kraja jasno ni u čijoj je ingerencijizdravstveni turizam – turističkog sektora ili zdravstvene skrbi ili bi ta dva sektora trebala naćizajednički jezik.“3

Za praktičnu razinu djelovanja bitno je akceptirati činjenicu da kod svih kategorijaturista težnja za puninom doživljaja odražava i brigu za održavanje zdravlja i dobru kondiciju.Prema tome, zdravstvena je sastavnica neodvojiva od turističkog fenomena. Zapravo, i u nizuevolutivnih promjena nedvojbeno je potvrđeno da je zdravlje jedan od najsnažnijih motivaturističkih gibanja te da turizam u svim svojim oblicima više-manje uvijek vrši zdravstvenufunkciju.

Premda je riječ o jednoj od temeljnih funkcija turizma, mi se vrlo mlako, gotovodiletantski postavljamo prema tom aspektu razvoja našega turizma. Doduše, u posljednjevrijeme sve se ozbiljnije pristupa tom pitanju, a primjetno je i nastojanje da se u okviruturističkih prihvatnih uvjeta potiče razvoj i unapređenje raznih sadržaja vezanih uza zdraverekreativne aktivnosti. No u koncepciji organiziranja izvandomicilne turističke dokolice, reklibismo, tek smo na početku jer još uvijek nedostaju kvalitetni kreativni programi boravka kojiodražavaju težnju za jačanje fizičkog i duhovnog zdravlja turističkih posjetitelja.

2.1 Program „odmora dobrog zdravlja“ Ono što se može postići fizičkim aktivnostima u zdravom prirodnom ambijentu ne može

se postići nikakvim lijekovima. Za vrijeme provođenja izvandomicilne turističke dokolicetreba zaboraviti na lijekove za liječenje „živaca“ ili za spavanje (Suić 1981). Umjestotradicionalnog rituala zamornog odmaranja, u vrijeme godišnjeg odmora valja stimuliratitjelesnu aktivnost i tragati za novim izričajima. Sadašnji koncepti turističkog odmora imajuozbiljnih nedostataka – vrlo su ograničeni u izboru i bez valjanih uputa. A moderni programiturističkog boravka trebali bi biti pouzdani, informativni, društveno prihvatljivi i razmjernojeftini (pristupačni) s više doživljajnih vrijednosti (Vlahović 2003: 197).

U svakom slučaju, „vizionarski pristup“ razvoju hrvatske turističke ponude upreventivno-zdravstvenom aspektu zahtijeva prilagodbu pravilima za održavanje iunapređenje zdravlja u smislu obnavljanja fizičke snage i jačanja mentalne i psihološkeravnoteže, kao brigu o tijelu i njegu duha (cura corporis). Osim toga, odgovarajuće „tvornicezdravlja“ valja smjestiti u turističkim sredinama koje pretpostavljaju prirodno privlačan kraj ukojemu se stječe snaga opuštenosti, koja nosi radost i izražava zahvalnost.

Da bi se omogućilo da se ljudi s turističkog odmora vraćaju kući odmoreni i duhovnoobogaćeni, osim rekreativnih funkcija turizma treba jačati dodatnu, humanu dimenziju.Uhodani će se oblici turističkog odmora zacijelo sve više potiskivati proaktivnimprogramima, tj. aranžmanima koji sadrže elemente edukacije, zabave i duhovnog sazrijevanja.

3Eduard Kušen – izjava u članku Nataše Gajski Kovačić, „Prirodna lječilišta vape za obnovom iulaganjima”, Vjesnik od 28. i 29. kolovoza 2008.

20

U izvandomicilnoj turističkoj dokolici nužno je, prema tome, da dođe do izražajapsihosocijalni činitelj s oblicima meditacije i kontemplacije, koji omogućuju opuštanje tijela iduha. Važna je, isto tako, fizička aktivnost koja pospješuje metabolizam i smanjuje potrebu zainzulinom (opuštanje će pomoći smanjenju tog izlučivanja i naučiti tijelo da koristi vlastitemogućnosti obrane od stresa).

Zanimljivo je napomenuti da će budući svjetski dugi valovi razvoja (prognoze s aspektakandidata dugoročnih ciklusa konjunkture) imati jaku dozu težnje k „ozdravljenju“, ali uširem, čak u psihosocijalnom smislu4 – u tom pogledu proklamirana je i definicija zdravljaSvjetske zdravstvene organizacije (WTO), koja u Ustavu te organizacije glasi: „Zdravlje jestanje potpunog fizičkoga, mentalnoga i socijalnog dobra, a ne samo odsutnost bolesti ifizičke slabosti.“ (Linus 1986: 18).

Suvremena turistička ponuda „odmora dobrog zdravlja“ koncipirana na podlozikorištenja prirodnih ljekovitih činitelja, uz odgovarajuće preventivno-zdravstvene programe, unajvećoj mjeri odražava brigu za održavanje i unapređenje zdravlja i dobru kondiciju ljudikoji se koriste odmorom na turistički način. Uz to, valja uzeti u obzir i činjenicu da seprogram korištenja ljekovitih činitelja mora, sunca, zraka i morske klime sve više proširuje ina prevenciju protiv starenja, brigu protiv reumatskih oboljenja, sredstvo protiv ugojenosti izglobobolje, odstranjivanje neurovegetativnih poremećaja, smetnji dišnih organa, liječenjesrčanih bolesti i optoka krvi, hipertireoze te tjelesnih i duševnih trauma. Na tom planuturistička talasoterapija, koja iskorištava sve činitelje mora i morske obale u svrhu rekreacije iunapređenju zdravlja, prevencije, liječenja i rehabilitacije, trebala bi, dakako, daleko više ibolje biti zastupljena u kreiranju i oblikovanju maritimnoga turističkog proizvoda.

Uglavnom, na cijelome tome planu nužno je u inovativnome duhu raditi na oblikovanjui afirmaciji turističkih programa, koji omogućavaju kvalitetan turistički život u smisluočuvanja i unapređivanja zdravlja ljudi, koristeći se odlikama čiste/zdrave prirode, ugodnapodneblja, kao i drugim lokalnim pogodnostima i prednostima.

3. HOTELSKE KUĆE ZDRAVLJA KAO HRVATSKI TURISTIČKI PROIZVODDa bi Hrvatska kontinuirano mogla napredovati u zadovoljavanju potreba i zahtjeva za

visokom kvalitetom i novim stilovima življenja, u okviru postojećih i novih hotelskih kućapotrebno je razvijati sustav usluga utemeljen na cjelovitome programskom osmišljavanjuturističkog boravka, koji, dakako, uključuje dinamički razvitak osebujnih kulturnih izdravstveno-rekreativnih programa.

Koncept razvoja hotelskih kuća zdravlja sasvim sigurno može donijeti osjetan napredaku hrvatskome turizmu, posebno zato jer je utemeljen na cjelovitome programskomosmišljavanju turističkog života. K tome, programska orijentacija „odmora dobrog zdravlja“snažno oživotvoruje zdravstvenu funkciju turizma, koja više ne „živi“ na spontanoj osnovi,kao što je to čest slučaj u dosadašnjoj praksi, već se ona konkretno očituje u posebnouređenim/organiziranim prihvatnim uvjetima, kao i u većem broju programski oblikovanihaktivnosti, što turističkim posjetiteljima stvara priliku za opuštanje, oporavak i povratak duha.

Za uspješno poslovanje hotelskih kuća zdravlja važno je da one djeluju u zdravom,privlačnom i slobodnom rekreativnom prostoru, s osloncem na postojeće i nove specijalističkei istraživačke centre, zdravstvene i druge prateće ustanove. Važno je usto izgrađivati irazvijati zdravstvenu infrastrukturu te visokokvalificirane stručne kadrove.

4 Promjene koje se u svezi s tim najavljuju više ne će biti obilježene protokom informacija između

čovjeka i tehnike, već protokom informacija između ljudi i u ljudima. Novi potencijali, kako kaže LeoA. Nefiodow, nužno vodi prema temeljnoj inovaciji: psihofizičkom zdravlju, s tim da su čimbenicipresudni za prosperitet u informacijskom društvu duhovna i psihička svojstva; motivacija, kreativnosti spremnost na suradnju (tzv. „meki“ čimbenici razvoja) jesu, prema tome, ključna kvalifikacija zapreživljavanje.

21

U izvandomicilnoj turističkoj dokolici nužno je, prema tome, da dođe do izražajapsihosocijalni činitelj s oblicima meditacije i kontemplacije, koji omogućuju opuštanje tijela iduha. Važna je, isto tako, fizička aktivnost koja pospješuje metabolizam i smanjuje potrebu zainzulinom (opuštanje će pomoći smanjenju tog izlučivanja i naučiti tijelo da koristi vlastitemogućnosti obrane od stresa).

Zanimljivo je napomenuti da će budući svjetski dugi valovi razvoja (prognoze s aspektakandidata dugoročnih ciklusa konjunkture) imati jaku dozu težnje k „ozdravljenju“, ali uširem, čak u psihosocijalnom smislu4 – u tom pogledu proklamirana je i definicija zdravljaSvjetske zdravstvene organizacije (WTO), koja u Ustavu te organizacije glasi: „Zdravlje jestanje potpunog fizičkoga, mentalnoga i socijalnog dobra, a ne samo odsutnost bolesti ifizičke slabosti.“ (Linus 1986: 18).

Suvremena turistička ponuda „odmora dobrog zdravlja“ koncipirana na podlozikorištenja prirodnih ljekovitih činitelja, uz odgovarajuće preventivno-zdravstvene programe, unajvećoj mjeri odražava brigu za održavanje i unapređenje zdravlja i dobru kondiciju ljudikoji se koriste odmorom na turistički način. Uz to, valja uzeti u obzir i činjenicu da seprogram korištenja ljekovitih činitelja mora, sunca, zraka i morske klime sve više proširuje ina prevenciju protiv starenja, brigu protiv reumatskih oboljenja, sredstvo protiv ugojenosti izglobobolje, odstranjivanje neurovegetativnih poremećaja, smetnji dišnih organa, liječenjesrčanih bolesti i optoka krvi, hipertireoze te tjelesnih i duševnih trauma. Na tom planuturistička talasoterapija, koja iskorištava sve činitelje mora i morske obale u svrhu rekreacije iunapređenju zdravlja, prevencije, liječenja i rehabilitacije, trebala bi, dakako, daleko više ibolje biti zastupljena u kreiranju i oblikovanju maritimnoga turističkog proizvoda.

Uglavnom, na cijelome tome planu nužno je u inovativnome duhu raditi na oblikovanjui afirmaciji turističkih programa, koji omogućavaju kvalitetan turistički život u smisluočuvanja i unapređivanja zdravlja ljudi, koristeći se odlikama čiste/zdrave prirode, ugodnapodneblja, kao i drugim lokalnim pogodnostima i prednostima.

3. HOTELSKE KUĆE ZDRAVLJA KAO HRVATSKI TURISTIČKI PROIZVODDa bi Hrvatska kontinuirano mogla napredovati u zadovoljavanju potreba i zahtjeva za

visokom kvalitetom i novim stilovima življenja, u okviru postojećih i novih hotelskih kućapotrebno je razvijati sustav usluga utemeljen na cjelovitome programskom osmišljavanjuturističkog boravka, koji, dakako, uključuje dinamički razvitak osebujnih kulturnih izdravstveno-rekreativnih programa.

Koncept razvoja hotelskih kuća zdravlja sasvim sigurno može donijeti osjetan napredaku hrvatskome turizmu, posebno zato jer je utemeljen na cjelovitome programskomosmišljavanju turističkog života. K tome, programska orijentacija „odmora dobrog zdravlja“snažno oživotvoruje zdravstvenu funkciju turizma, koja više ne „živi“ na spontanoj osnovi,kao što je to čest slučaj u dosadašnjoj praksi, već se ona konkretno očituje u posebnouređenim/organiziranim prihvatnim uvjetima, kao i u većem broju programski oblikovanihaktivnosti, što turističkim posjetiteljima stvara priliku za opuštanje, oporavak i povratak duha.

Za uspješno poslovanje hotelskih kuća zdravlja važno je da one djeluju u zdravom,privlačnom i slobodnom rekreativnom prostoru, s osloncem na postojeće i nove specijalističkei istraživačke centre, zdravstvene i druge prateće ustanove. Važno je usto izgrađivati irazvijati zdravstvenu infrastrukturu te visokokvalificirane stručne kadrove.

4 Promjene koje se u svezi s tim najavljuju više ne će biti obilježene protokom informacija između

čovjeka i tehnike, već protokom informacija između ljudi i u ljudima. Novi potencijali, kako kaže LeoA. Nefiodow, nužno vodi prema temeljnoj inovaciji: psihofizičkom zdravlju, s tim da su čimbenicipresudni za prosperitet u informacijskom društvu duhovna i psihička svojstva; motivacija, kreativnosti spremnost na suradnju (tzv. „meki“ čimbenici razvoja) jesu, prema tome, ključna kvalifikacija zapreživljavanje.

21

Hotelske kuće zdravlja za naše su hrvatske prilike najprikladniji okvir i oblikorganizacije za kreiranje proizvoda „zdrav odmor i rekreacija na turistički način“, jer je riječ okompleksnoj ponudi koja omogućuje uspješno uključivanje u preventivno-zdravstveniturizam.

Hotelske kuće zdravlja („tvornice zdravlja“), kao eminentni nositelji preventivno-zdravstvene turističke ponude moraju pokazati sposobnost i spremnost kreirati, nuditi iplasirati atraktivne turističke programe za očuvanje zdravlja ljudi. Pritom je posebno važnonapomenuti da se realizacijom tih programskih aktivnosti istodobno djelotvorno štiti okoliš ipotiče autohtona proizvodnja, i, što je osobito važno, stvaraju se uvjeti za razvoj poslovanjatijekom većeg dijela godine.

Da bi u svim tim aspektima poslovanja hotelske kuće zdravlja mogle uspješnofunkcionirati i napredovati, prijeko je potrebno da bezuvjetno zadovoljavaju nekoliko ključnihzahtjeva, i to:

I. Konstitutivni elementi: 1. da djeluju u zdravoj, slobodnoj i privlačnoj prirodnoj sredini (u primorskim

predjelima na lokacijama bliže moru), u okružju sređene turističke destinacije.2. da raspolažu odgovarajućim tehničkim uvjetima i stručnim kadrovima različitoga

profila3. da uspješno usklađuju tehničke i organizacijske kapacitete.

II. Programski elementi:1. da aktivno koriste analize o mikroklimatskim uvjetima i biometeorološkim

prognozama 2. da nude uravnoteženu prehranu obogaćenu proizvodima iz lokalnih izvora

3. da su uključene u jedinstven sustav zdravstvene infrastrukture te da potiču razvojzdravstvenih i drugih specijaliziranih instituta i ustanova

4. da na vjerodostojan način korisnicima usluga mogu prezentirati nastale pozitivnepromjene u njihovu psihofizičkom stanju tijekom turističkog boravka

5. da realizacija programskih aktivnosti počiva na stalnim djelatnicima, s minimalnimudjelom sezonske radne snage.

Da bi se mogla ispuniti očekivanja vezana uz zdrav odmor na turistički način, upostupku kreiranja konkretnih programa potrebno je sabrati nekoliko ključnih elemenata, i to:analizu mikroklimatskih uvjeta, klimatoterapiju, zdravu uravnoteženu prehranu, prirodneoblike kretanja, vježbanje, opuštanje raznim metodama i aktivnostima, kao što su vožnjabicikla, veslanje, plivanje, rekreativno planinarenje, organiziranje berbe maslina i sl.

Hrvatska stvarnost u razvoju turizma jest takva da se došlo do točke kad je nužnopoduzeti radikalne promjene u razvojnoj politici, promovirajući vlastiti model rastahrvatskoga turizma. S inovativnim, kreativnim rješenjima moguće je znatno se racionalnijekoristiti raspoloživim potencijalima i kreirati kvalitetnije programe turističkog boravka ipružanja turističkih usluga.

Bez stvaralačkog duha očito nema većih uspona u razvitku turizma. Za egzistenciju inapredak hrvatskoga turizma veoma je važno razumjeti činjenicu da su mnoga velika ivrijedna hrvatska ostvarenja izrasla upravo iz autentičnog nasljeđa (Botica 2017). Stoga se priosmišljavanju turističkih preventivno-zdravstvenih programa poželjno prvenstveno koristitivlastitom kulturnom tradicijom, domaćom pameti i razvojem vlastitih sposobnosti. Turizamkao značajan sektor gospodarstva pridonosit će blagostanju ako njegov razvoj u svojoj zamisli

22

i u svojoj realizaciji u najvećoj mjeri počiva na domaćoj pameti i iskustvu, kao iuključivanjem posebno profiliranih domaćih stručnjaka i djelatnika.

U svakom slučaju, ponuđeni koncept oblikovanja hotelskih kuća zdravlja velik je izazovza hrvatske hotelijere, ali i za hrvatsko zdravstvo. U tom cilju nužno je kontinuirano razvijatiinovativne zdravstveno-rekreativne programe koji bitno obilježavaju rast i razvojsuvremenoga hrvatskog turističkog proizvoda.

4. IZVORNI HRVATSKI TURISTIČKI PROIZVODNikad još ljudi nisu toliko brinuli za zdravlje i strahovali za nj kao u današnje vrijeme.

Bitka za standard, utrka s vremenom, jurnjava na svim poljima, ljude stavlja u žrvanjpojačanih napetosti i obveza. Svakidašnji život praćen je često stresnim i anksioznim stanjem.

Suvremeni „otuđen“ čovjek ne može se odreći dubinskih, iskonskih veza s prirodom, jerje on dio te prirode. Boravak u prirodi uz ostalo pomaže da se stvari „poslože“ te da serazmišlja o dubljem značenju života. Privremenim napuštanjem domicila i uključivanjem umigracijska turistička kretanja znak su, uzrok i posljedica velikih promjena u uvjetima inačinu života i u filozofiji i psihologiji gradskoga stanovništva. Sve očitije i sve masovnijenapuštanje urbane sredine u najrazličitijim oblicima dnevnih, tjednih i sezonskih egzodusatipičan je fenomen evolucije modernog društva, a i same civilizacije – turizam je upravoneizravna posljedica svih tih nastalih promjena i postignuća u funkciji društvenog napretka.

Da bi turizam ispunio svoju značajnu ulogu u socijalnoj filozofiji slobodnog vremena iopćem kulturnom razvoju, nužno je da svaka turistička sredina otkriva i čuva svojuprepoznatljivu „dušu“. Govor, pjesme, običaji, kuhinja, folklor, arhitektura i svekolikokulturno bogatstvo činitelji su životnog ozračja. Bez tih vrijednosti turistička sredina ubrzopostaje prazna i isključena iz blagostanja. Uz lokalne značajke, valja svakako na primjerennačin respektirati i regionalne i nacionalne specifične vrijednosti, jer one također pojačavajuprivlačnost i prepoznatljivu vrijednost turističkog proizvoda. Stoga svi autentični izvori imajunezamjenjivu ulogu u razvoju suvremenog turizma, osobito kad je u pitanju razvoj novihstrateških proizvoda, kao što su to primjerice hotelske kuće zdravlja. (Vlahović 2012: 148).

U turizmu, kao stalnom obliku i posebnom načinu provođenja izvandomicilne dokolice,zdravstveni su motivi toliko naglašeni da ukazuju na postojanje očite uzajamnosti turizma izdravstva. Briga za zdravlje i proširivanje kulturnog horizonta sve više dolazi u središtepozornosti suvremenih turističkih hodočasnika. Koncept odmora na turistički način, kaotraganje za dubljim smislom turističkoga života, sve više dobiva na važnosti. Stoga se u svezis tim postavlja pitanje: kako svrsishodno iskoristiti slobodno vrijeme posvećeno turističkomodmoru, te kako postići promjenu loših navika, odnosno kako ostvariti odmor sa smislom,potvrđujući da smo odgovorni svojoj savjesti?

Na strani turističke ponude odgovor se može dati na sljedeći način: postojeću ponudutreba sadržajno obogatiti i osmisliti tako da je u funkciji obnove tjelesnih i duhovnih snaga.Na jednak način, važno je promicati kulturu življenja koja oplemenjuje duh i potičepsihofizičku ravnotežu. Uz to, nužno je kreirati i usavršavati programe turističkog boravka ukojima svaki posjetitelj može pronaći dio vlastitih sklonosti kao i dio onoga što ga posebnozanima. No valja voditi računa i o tome da je istinsko zadovoljstvo ljudi u provođenjuizvandomicilne turističke dokolice velik poticaj razvitku osobe i društva.

Današnjem čovjeku turistički život realiziran kao odmor na turistički način u najvećembroju slučajeva služi da doživi duhovno i tjelesno opuštanje. Dani provedeni uizvandomicilnoj dokolici povlašteni su dani milosti i duhovnosti; u to vrijeme valja živjetiosvještenije jer se odlučujemo za nešto što je dobro kao ljudski izbor.

Gosta se ne bi smjelo dovesti u situaciju da nekorisno troši svoje dragocjeno vrijeme. Uvrijeme turističkog odmora čovjek bi trebao biti najviše posvećen sebi i svojim potrebama. Tomu vrijeme treba donijeti bolje zdravstveno stanje i osjećaj većeg zadovoljstva.

23

Za dobrobit turizma važno je, dakako, posvetiti i odgovarajuću pozornosthumanističkom obrazovanju i davati veću važnost životnim sadržajima koji su u funkcijistvaranja istinskog, radosnog zadovoljstva. U svezi s tim valja napomenuti da ta vrstazadovoljstva ne ovisi toliko o novcu, koliko o kvaliteti odnosa koji proizlaze iz odgoja ikulture (Bruni 2013). Ta kvaliteta odnosa u svijetu turizma značajna je i jednako potrebnaonima koji pružaju i onima koji primaju turističke usluge.

Sada nam je u razvoju turističke ponude prioritet podignuti udio hotelskih kapaciteta uukupnoj smještajnoj ponudi. Izvjesno je da se pritom moramo otvoriti i prilagoditi određenimstranim utjecajima i partnerima, ali i ne trebamo ponavljati našu staru boljku da se previšeoslanjamo na tuđe prosudbe. Pogotovo nije dobro a priori prihvaćati stajalište da brandovikoji nisu hrvatski više vrijede.

Projektom stvaranja mreže hotelskih kuća zdravlja, koje će atraktivnim i uzbudljivim,često i edukativnim programima znati odgovoriti na izazove modernih procesa, moguće jeočekivati značajan iskorak u razvoju hrvatske turističke receptive. Na tome planu ne vide senikakva objektivna ograničenja koja bi eventualno mogla spriječiti uspješnu realizaciju togaprojekta.

Činjenica je da se suvremeni razvoj turizma sve više ostvaruje u specifičnim oblicimaturističke ponude. Sve se veće mogućnosti otkrivaju u području jačanja zdravstvene funkcije uopćem turizmu. Hotelske kuće zdravlja, kao izvorni hrvatski turistički proizvod, zacijelootvaraju put prema sigurnijoj i uspješnijoj turističkoj budućnosti.

Koncept razvoja hrvatskih hotelskih kuća zdravlja zaista može donijeti osjetannapredak, prvenstveno zato jer je utemeljen na cjelovitom, integralnom programskomosmišljavanju turističkog boravka ljudi koji privremeno mijenjaju stalnu sredinu boravka iprivremeno mijenjaju način života uključivanjem u „preventivnozdravstveni turizam“.Program boravka koncipiran kao „odmor dobrog zdravlja“ dovodi do oživljavanjazdravstvene funkcije turizma, koja se očituje u posebno uređenim prihvatnim uvjetima, te unizu prilagođenih zdravih rekreativnih aktivnosti koje pridonose poboljšanju kvalitete života unašim jadranskim turističkim odredištima.

5. ZAKLJUČAKNa hrvatskom obalnom i otočkom prostoru, našem najvećem i najvrednijem prirodnom

resursu, pogrešan smjer turističkoga razvoja i nekontrolirano iscrpljivanje turističkihprihvatnih uvjeta guši perspektivu razvoja hrvatskoga turizma. Stoga je potrebno činiti sve dase omogući kvalitetniji i brži rast turističkog proizvoda usmjerenog na održavanje iunapređenje zdravlja ljudi. Turističkom ponudom preventivno-zdravstvenoga karaktera širihrazmjera moguće je znatno dinamizirati poslovanje turističkih gospodarskih subjekata,posebice u izvansezonskom razdoblju, moguće je ostvarivati dodatnu vrijednost po jediniciprihvatnog potencijala te djelotvornije štititi prirodni i kulturni krajolik.

Hrvatski raznoliki i raspoloživi darovi prirode koji imaju spontanu snagu turističkeprivlačnosti i koji se pojavljuju kao prirodni ljekoviti činitelji iznimna su vrijedna resursnaosnovica za razvoj posebnih vrsta i oblika turizma. Međutim, u dosadašnjem razvoju nismodovoljno napredovali u afirmaciji kvalitetnih oblika turizma. Poseban problem je lošastruktura smještajnih kapaciteta, a to je glavni razlog da veći broj turističkih mjesta imarelativno kratku sezonu. Uz to, u rastrošnosti turističkih prirodnih resursa postali smo pravimajstori. Mnoga su naša jadranska turistička odredišta postala područjima za golemo mnoštvoljudi (privremenih stanovnika, turističkih posjetitelja, izletnika). Danas se mnogi problemi iteškoće u njihovu funkcioniranju i razvoju javljaju upravo zbog toga što na vrijeme nijeriješen model uređenja i zaštite turističko-rekreativnog prostora. Prioritet je stoga očuvati i naodrživ način iskorištavati hrvatski prirodni i kulturni kapital.

24

Neracionalno iskorištavanje prirodnih i drugih izvornih elemenata, što iscrpljuje ilidegradira osnovicu razvitka turizma, u biti se protivi interesima razvitka turizma. Hrvatska sedakle mora osloboditi opasnosti daljnjeg rastakanja nezamjenjivih turističkih privlačnosti – uprvom redu mora zaustaviti smanjivanje i propadanje vrijednosti prirode, kao atrakcije imjesta za turistički odmor, te narušavanja zdravstveno-psihološkog miljea.

Prihvaćanje koncepta hotelskih kuća zdravlja bio bi znak i ohrabrenje da se ključnestvari u našemu turizmu počinju mijenjati nabolje. Konkretno, više se ne bi smjela ignoriratipotreba stvaranja strogo zaštićenih turističko-rekreativnih zona, a revitalizacija zdravstvenefunkcije hrvatskoga turizma postala bi ključna točka nove koncepcije razvoja. U tom pogleduvaljalo bi unaprijediti plodonosnu suradnju između turističkog sektora i sektora zdravstva,kulture, klimatoterapije, kineziologije, nutricionizma i drugih komplementarnih područja.

U Hrvatskoj već postoje tvrtke koje uspješno djeluju u promicanju preventivno-zdravstvenih programa. U tom poslu nastoji se usavršiti ponuda wellnessa, sporta, sadržaja zazdravlje i rekreaciju te programe za animaciju. Posebna se pozornost posvećuje razradispecijalističkih zdravstvenih programa, što će gostima omogućiti prirodno liječenje, oporavaki prevenciju. U svezi s tim, vrijedno je napomenuti da pojedini centri za sportsku medicinuveć djeluju u sklopu Klinike za medicinsku dijagnostiku u Zagrebu.

Realno je procijeniti da će pojavljivanje hotelskih kuća zdravlja označiti početakstvaranja nove razvojne etape u cjelokupnoj turističkoj ponudi Hrvatske. Sada je prijekopotrebno početi pripremati projekt stvaranja mreže hotelskih kuća zdravlja, koji bi zbogkompleksnosti i važnosti za Hrvatsku trebalo rangirati kao „državni projekt“. Bitno je pritomosigurati uvjete da određene turističke tvrtke mogu spremne pristupiti oblikovanjuvisokovrijednog, profinjenog turističkog proizvoda, s promidžbenom kvalitetomprvorazrednoga hrvatskog turističkog branda (Vlahović 2017).

IZVORI LITERATURE1. Alfier D. Zaštita prirode u razvijanju turizma. Doktorska disertacija. Zagreb:

Ekonomski fakultet. 1975. (disertacija je u obliku knjige objavljena 2010. Zagreb: Nebo). 2. Alfier D. Turizam (Izbor radova). Zagreb: Institut za turizam, 1994. 3. Botica S. Tradicijsko je čvrst sustav vrijednosti. Zagreb: Vijenac, Matica hrvatska,

br. 597, 19. siječnja 2017: 4-5. 4. Bruni L. Ekonomija zajedništva: novi pojmovi u ekonomiji. Križevci: Novi svijet.

2013.5. Hitrec T. Zdravlje kao trajna odrednica i razvojna šansa hrvatskog turizma. U:

Mirić D. i Vlahović D, ur. Zdravlje i turizam. Split-Hvar: Hrvatsko kardiološko društvo -ogranak Split i Turistička zajednica SDŽ. 1998:7-18.

6. Kušen E. Citat iz članka Prirodna lječilišta vape za obnovom i ulaganjima. GajskiKovačić N. Zagreb: Vjesnik, od 28. i 29. kolovoza 2008.

7. Linus P. Kako živjeti dulje i osjećati se bolje. Zagreb: Globus. 1986:18. 8. Suić M. Najčešće bolesti civilizacije i njena prevencija. Split: MZ. 1981:4.9. Vlahović D. Maritimna turistička Hrvatska. Split-Zagreb: Ogranak Matice hrvatske

Split, Matica hrvatska. 2003.10. Vlahović D. Hrvatski maritimni turistički kapital. Zagreb: Netgen d.o.o. 2012.11. Vlahović D. Hrvatska strana Jadrana: Turizam i transformacije. Zagreb: Netgen

d.o.o. 2015.12. Vlahović, D. Moćne hotelske kuće zdravlja. U: Ivanišević G, ur. Prirodni ljekoviti

činitelji u zdravstvenom turizmu i kroničnim nezaraznim bolestima. Zagreb: Akademijamedicinskih znanosti Hrvatske - Hrvatski liječnički zbor (Knjiga izlaganja sa znanstvenog

25

skupa XVIII. međunarodne Lošinjske škole, Veli Lošinj 12. - 13. listopada 2017.). 2017:13-16.

13. Vlahović D. Hrvatske hotelske kuće zdravlja. Zagreb: Vijenac, Matica hrvatska. br.603, 13. travnja 2017: 7.

26

ZDRAVSTVENI TURIZAM U HRVATSKOJ – TRADICIJA I BUDUĆIRAZVITAK

HEALTH TOURISM IN CROATIA - TRADITION AND FUTUREDEVELOPMENT

prim. mr. sc. Goran IvaniševićAkademija medicinskih znanosti Hrvatske Odbor za zdravstveni turizam i lječilišnu medicinu

Hrvatski liječnički zborHrvatsko društvo za balneoklimatologiju i lječilišnu medicinu

SAŽETAKSuvremeni čovjek u Hrvatskoj koristi se prirodnim ljekovitim činiteljima i njihovim

pripravcima u brizi za svoje tjelesno i duhovno zdravlje. Nasljeđe je to tradicije koja seže jošu antičko doba i traje do danas. Unatoč razvitku medicinske tehnologije i izrade različitihumjetnih farmaceutskih pripravaka, čovjek još uvijek ima povjerenje u prirodna sredstva.

U Hrvatskoj susrećemo mnoga nalazišta i/ili mjesta primjene prirodnih ljekovitihčinitelja, koji se prema vrsti dijele u klimatska, morska i toplična (balneološka). Prirodniljekoviti činitelji redovito se koriste pod liječničkim (medicinskim) nadzorom u svrhuočuvanja i unapređenja zdravlja u zdravstvenome turizmu, kao i u prevenciji, liječenju,produženu liječenju i rehabilitaciji različitih bolesti (sustava za kretanje, središnjeg iperifernog živčanog sustava, srčano-krvožilnog, probavnog, ginekološkološkog, mokraćnogsustava i kože) u zdravstvenom, ali i u lječilišnom i medicinskom turizmu. Prirodni ljekovitičinitelji također se slobodno koriste, na temelju liječničke (medicinske) preporuke u odmoru,rekreaciji i sportu u okvirima turističke djelatnosti. Prirodni ljekoviti činitelji koriste se i ufarmaceutskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji za proizvodnju različitih prirodnihljekovitih pripravaka.

Svrha je rada prikazati vrste prirodnih ljekovitih činitelja u Hrvatskoj, kao i prirodneoblike njihove primjene u obliku klimatoterapije, talasoterapije i balneoterapije uzdravstvenom, lječilišnom i medicinskom turizmu. Popisana su djelatna (aktivna) lječilišnamjesta u kojima se prirodni ljekoviti činitelji koriste pod nadzorom u specijalnim bolnicama,lječilištima, ambulantno i u drugim zdravstvenim ustanovama. U radu su popisana i svapotencijalna lječilišna mjesta u Hrvatskoj, na temelju podataka objavljenih u dostupnojbalneološkoj literaturi. Prikazana su mjesta komparativna prednost Republike Hrvatske uEuropskoj uniji i predstavljaju temelje za budući razvitak zdravstvenoga, lječilišnoga imedicinskoga turizma.

Ključne riječi: prirodni ljekoviti činitelji, zdravstveni turizam, Hrvatska

SUMMARYA modern man in Croatia uses natural remedies and their preparations to care for their

physical and spiritual health. The legacy is a tradition that goes back to ancient times andcontinues to this day. Despite the development of medical technology and the manufacture ofvarious pharmaceutical formulations, man still has confidence in natural remedies.

In Croatia we encounter many sites and / or places of application of natural remedies,which by type are divided into climatic, sea and spa (balneological). Natural remedies areregularly used under medical supervision for the purpose of preserving and improving healthin health tourism as well as prevention, treatment, extended treatment and rehabilitation ofvarious diseases (movement systems, central and peripheral nervous system, cardiovascular,digestive, gynecological, urinary and skin systems) in healthcare but also in health and

27

medical tourism. Natural remedies are also freely used, based on medical recommendations invacation, recreation and sports within the scope of tourism activities. Natural remedies arealso used in the pharmaceutical, food and cosmetic industry to produce various naturalhealing products.

The purpose of this paper is to present the types of natural remedies in Croatia as wellas the natural forms of their application in the form of climate therapy, thalassotherapy andbalneotherapy in health, medical and medical tourism. Active health resorts are listed wherenatural remedies are used under the supervision of special hospitals, health centers,ambulances and other health facilities. The paper also lists all potential health resorts inCroatia, based on data published in available balneological literature. The points depicted arethe comparative advantage of the Republic of Croatia in the European Union and are the basisfor the future development of health, medical and medical tourism.

Key words: natural remedies, health tourism, Croatia

UVODSuvremeni čovjek u Hrvatskoj koristi prirodne ljekovite činitelje, sredstva i pripravke u

brizi za svoje tjelesno i duhovno zdravlje. Naslijedio je to iz bogate tradicije koja seže još uantičko doba i traje do danas. Sredinom 18. stoljeća dolazi do otkrivanja korisnoga djelovanjaprirodnih ljekovitih činitelja i njihova korištenja u zdravlju i bolesti. U Europi i drugdje gradese i djeluju mnoga lječilišta. Razvitak turizma, povezan s putovanjima u nove krajeve,nerijetko je bio motiviran putovanjem radi zdravlja i liječenja bolesti i može se smatrati da jebio zdravstveni turizam. U njemu su se koristili mjesni prirodni ljekoviti činitelji, kako utradicijskim, tako i u novosagrađenim lječilištima. Mnoga od njih sačuvana su do danas,uglavnom se pretvorivši u objekte različite turističke namjene. Isto tako neka su od lječilištasačuvala lječilišnu funkciju, ali obogaćenu novim zdravstvenim i medicinskim sadržajima.

U 19. stoljeću započinje jači razvitak medicinske tehnologije i stvaranje različitihumjetnih farmaceutskih pripravaka. Iako taj trend traje do danas, čovjek još uvijek ima znatnopovjerenje u prirodu, njezine ljekovite činitelje, sredstva i pripravke. Primjere nalazimo i usuvremenoj kozmetičkoj industriji, koja stvara mnoge svoje proizvode temeljeći ih naprirodnim ljekovitim činiteljima, termomineralnim vodama, peloidima, morskoj vodi i drugimprirodninama. Isto se tako u prehrambenoj industriji koriste mnoge prirodne termomineralnevode, kako za redovitu prehrambenu, tako i za posebnu svrhu u liječenju.

ZDRAVSTVENI TURIZAMZdravstveni se turizam tijekom vremena razgranao u svoje različite oblike. Zdravstveni turizam u užem smislu, kao grana turističke djelatnosti, stručno i pod

nadzorom koristi se prirodnim ljekovitim činiteljima i/ili postupcima fizikalne irehabilitacijske medicine s ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja i/ili poboljšanja vrsnoćeživota. U zdravstvenomu se turizmu koriste povoljna djelovanja klime, Sunčeva zračenja,termomineralnih voda, jezera, mora, alga, peloida (morskih i slatkovodnih), pijeska inaftalana. Korisnik je turist, hotelski, u kampu i/ili privatno smješten gost koji živi odabranimnačinom života, dok dio dana odvaja za primjenu spomenutih činiteljâ i postupakâ. To suzdrave i/ili osobe s kroničnim oštećenjima sustava za kretanje, s određenim bolestima dišnog,krvožilnog i drugih sustava te kože. Putem raznovrsnih prevencijskih programa, zdravstveniturizam pruža korisnicima povoljne učinke na njihovo tjelesno, duhovno i duševno zdravlje.

Lječilišni turizam jest oblik turizma razvijen u prirodnim lječilištima, koji pružarazličite prirodne postupke i usluge lječilišne medicine. Provodi se u lječilišnim mjestima zasprečavanje, liječenje, produženo liječenje, oporavak i rehabilitaciju različitih bolesti ubolesnika i drugih korisnika.

28

Medicinski turizam jest brzorastući oblik turizma koji pruža različite medicinskepostupke i usluge zdravim i bolesnim korisnicima.

Svrha je rada bila prikazati vrste prirodnih ljekovitih činitelja u Hrvatskoj, kao iprirodne oblike njihove primjene u obliku klimatoterapije, talasoterapije i balneoterapije uzdravstvenom, lječilišnom i medicinskom turizmu. Popisana su djelatna (aktivna) lječilišnamjesta u kojima se prirodni ljekoviti činitelji koriste pod nadzorom u specijalnim bolnicama,lječilištima, ambulantno i u drugim zdravstvenim ustanovama.

PRIRODNI LJEKOVITI ČINITELJI Prirodni ljekoviti činitelji jesu dijelovi prirode, prirodnine, koji povoljno djeluju na

očuvanje i unapređenje zdravlja, poboljšanje vrsnoće života te sprečavanje, liječenje, produženo liječenje, oporavak i rehabilitaciju različitih bolesti u bolesnika i drugih korisnika. Nalaze se u lječilišnim mjestima i drugdje, a dijele se na klimatske, morske i toplične (balneološke). Prikazani su u tablici 1.

Tablica 1. Prirodni ljekoviti činitelji

Klimatskiljekoviti činitelji

Morskiljekoviti činitelji

Toplični(balneološki) ljekoviti

činiteljipromjena

klimatskog mjestaklima termomineralne

vodeklimatska počela

(temperatura, tlak i vlagazraka, brzina vjetra)

čistoća zraka peloidi

klimatski činitelji (fronte) morska voda naftalanklimatski postupci alge klima

čistoća zraka biljni pokrov čistoća zrakaSunčevo zračenje šetnice i staze biljni pokrovmorski činitelji Sunčevo zračenje šetnice i staze

kraške špilje pijesak Sunčevo zračenjerudnici soli solanski peloid naftalan

morski peloid (liman)

Prirodni ljekoviti činitelji u medicini se koriste u tri oblika prirodnoga liječenja, kao: klimatoterapija, talasoterapija i balneoterapija. Uz prirodne načine liječenja, razvijale su se i tri znanosti balneologija (lat. balneum = kupelj, grč. λόγος = znanost), talasologija (grč. θάλαττα = more, grč. λόγος = znanost) i klimatologija (grč. κλίμα = nagib, λόγος = znanost), koje proučavaju prirodne ljekovite činitelje kopna, mora i atmosfere te načine i rezultate njihove primjene na zdravi i bolesni ljudski organizam.

Primjena prirodnih ljekovitih činitelja može biti stručna i slobodna. Stručna primjena provodi se u određenim, posebnim, institucijama (prirodnim lječilištima, zavodima, bolnicama) pod stalnim nadzorom liječnika koji su upućeni u tehniku primjene i doziranje prirodnih ljekovitih činitelja. Slobodna primjena prirodnih ljekovitih činitelja podrazumijeva boravak u mjestima njihove primjene i korištenje u svrhu unapređenja zdravlja i poboljšanja kvalitete života. Prirodne ljekovite činitelje korisnici sami primjenjuju, izvan zdravstvenih ustanova, po slobodnom režimu ali u skladu s preporukama liječnika.

29

KORIŠTENJEOsnovna načela tehnike primjene prirodnih ljekovitih činitelja u korisnika jesu

terapijska aktivnost, kompleksna primjena i doziranje.Terapijska aktivnost znači da liječnik u korisnika aktivno primjenjuje pojedina prirodna

terapijska sredstva i postupke. Kompleksna primjena znači da se ne koriste samo pojedini činitelji, nego svi

raspoloživi.Doziranje znači da svaki pojedini prirodni ljekoviti činitelj i postupak treba

individualno dozirati, kao što je to slučaj u primjeni lijekova i fizikalnih postupaka. Shematsko doziranje treba izbjegavati jer su nedovoljne doze prirodnih ljekovitih činitelja nedjelotvorne, a prevelike doze štetne. Za određivanje doze prethodno se izmjeri, gdje je to moguće, jačina pojedinih prirodnih ljekovitih činitelja.

Danas u hrvatskim toplicama i tradicionalnim morskim lječilištima djeluju specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju i lječilišta. U njima se koriste termomineralna voda i peloidi, morska voda i morska klima, dok su drugi načini prirodnog liječenja rijetko zastupljeni. Primjena prirodnih ljekovitih činitelja dovela je do razvitka različitih oblika liječenja, ovisno o primijenjenome prirodnom ljekovitom činitelju. Osnovni oblici prirodnih oblika liječenja jesu:

Klimatoterapija – prvenstveno se koristi prirodnim ljekovitim klimatskim činiteljima i postupcima, od kojih su se razvili sljedeći oblici liječenja: aeroterapija, helioterapija, talasoterapija i speleoterapija.

Talasoterapija (marinoterapija) – prvenstveno se koristi prirodnim ljekovitim morskimčiniteljima i postupcima, od kojih su se razvili sljedeći oblici liječenja: klimatoterapija,aeroterapija, hidroterapija, algoterapija, aromaterapija, kineziterapija, helioterapija,psamoterapija, peloidoterapija, limanoterapija i solanoterapija.

Balneoterapija – prvenstveno se koristi termomineralnim vodama, peloidima inaftalanom kroz različite njihove postupke, od kojih su se razvili sljedeći oblici liječenja:hidroterapija, peloidoterapija i naftalanoterapija.

Spomenuti činitelji koriste se na različite načine, od koji su najčešći: kupelj, oblog,zavoj, tuš, hidromasaža, hidrogimnastika, inhalacija, pijenje, mikroklizma, vaginalnoorošavanje, potkožna injekcija, unutarmišićna injekcija, iontoforeza i ultrazvuk. U tablici 2prikazani su prirodni oblici liječenja.

Tablica 2. Prirodni oblici liječenja.

Prirodni oblici liječenjaklimatoterapija talasoterapija balneoterapijaaeroterapija klimatoterapija hidroterapijahelioterapija aeroterapija peloidoterapijatalasoterapija helioterapija naftalanoterapijaspeleoterapija hidroterapija klimatoterapija

algoterapija aeroterapijaaromaterapija helioterapijakineziterapija klimatoterapijapsamoterapijapeloidoterapijlimanoterapijasolanoterapija

30

BALNEOREAKCIJANakon 3-12 dana uporabe prirodnih ljekovitih činitelja u korisnika se može javiti

balneoreakcija (klimatoreakcija, talasoreakcija, prirodna lječilišna reakcija). To je pojavarazličitih općih i mjesnih simptoma, kao npr. umor, depresija, nesanica, gubitak teka,probavne smetnje, hunjavica, povišena tjelesna temperatura, osip i bol u bolesnim i/ilioštećenim dijelovima tijela. Spomenuti se simptomi nakon nekoliko dana spontano izgube ine treba ih liječiti. Balneoreakcija je pokazatelj reaktivnosti organizma na primjenu prirodnihljekovitih činitelja, znak je njihove jačine, što treba uzeti u obzir prigodom njihova doziranja.

LJEČILIŠNA MEDICINA Lječilišna medicina jest medicinska struka, koja se koristi postupcima i/ili metodama

primjene prirodnih ljekovitih činitelja. Razvijala se u prirodnim lječilišnim mjestima odsredine 18. stoljeća tijekom sljedeća dva stoljeća. Za očuvanje i unapređenje zdravlja, kao isprečavanje, liječenje, produženo liječenje, oporavak i rehabilitaciju različitih bolesti koristise postupcima i/ili metodama primjene prirodnih ljekovitih činitelja, kao i fizikalne irehabilitacijske medicine.

Optimalan rezultat primjene prirodnih ljekovitih činitelja na njihovu nalazištu i/ilimjestu primjene u lječilištu i lječilišnom mjestu zahtijeva zadovoljiti tzv. lječilišne uvjeteprimjene prirodnih ljekovitih činitelja. Ti uvjeti, izdvojeni tijekom razvitka lječilišne medicineu 19. stoljeću, prikazani su u tablici 3.

Tablica 3. Lječilišni uvjeti primjene prirodnih ljekovitih činitelja

Lječilišni uvjeti primjeneprirodnih ljekovitih činitelja

dnevni rasporedzdrava i/ili dijetalna prehrana

isključenje pušenja, alkohola, droga i štetnihnavika

jutarnja tjelovježbaboravak na čistom zraku

društveni programikulturni programi

rekreacijski i športski programiduhovni programi

isključenje buke i zagađenja zraka

Lječilišni uvjeti primjene prirodnih ljekovitih činitelja uključuju dnevni rasporedobroka, liječenja, odmora i slobodna vremena. Preporučuje se doručkovati od 8 do 9 sati,ručati od 13 do 14 i večerati od 18 do 19 sati. Liječenje se provodi u prijepodnevnim i/iliposlijepodnevnim satima, dnevni odmor poslije ručka, a noćni od 22 sata navečer do 7 satiujutro. U slobodno vrijeme provode se različite rekreacijske, športske, društvene, uljudbene iduhovne djelatnosti. Zdrava prehrana predpostavlja zdravi način dobivanja namirnica, njihovepripreme i uzimanja. Obroci, određene kalorijske (džulske) energetske vrijednosti, morajuimati uravnotežen sastav bjelančevina, masti, ugljikohidrata, minerala i vitamina a dijetalnaprehrana mora biti osobno prilagođena svakom korisniku. Isključenje pušenja, alkohola, drogai štetnih navika (neredovitost uzimanja obroka, sjedenje, raspored odmora) preduvjet sukorisnog djelovanja prirodnih ljekovitih činitelja. Jutarnja tjelovježba, naročito na čistomuzraku, vrlo povoljno utječe na sustav za kretanje, srčani, krvožilni i dišni sustav te duševno

31

stanje. Cjelodnevni boravak na čistom zraku vrlo povoljno utječe na cjelokupno tjelesno iduševno zdravlje. Društveni, kulturni, rekreacijski, športski i duhovni programi, koji uključujuraznovrsne sadržaje, vrlo su važni u lječilišnim uvjetima. Isključenje buke i različitihzagađenja zraka u lječilišnim mjestima nužno je u provođenju zdravstvenih programa.

DJELATNA PRIRODNA LJEČILIŠTA U HRVATSKOJ U Hrvatskoj susrećemo mnoga nalazišta i/ili mjesta primjene prirodnih ljekovitih

činitelja, koji se prema vrsti dijele u klimatska, morska i toplična (balneološka). Prirodniljekoviti činitelji redovito se koriste pod liječničkim (medicinskim) nadzorom u svrhuočuvanja i unapređenja zdravlja u zdravstvenome turizmu, kao i u prevenciji, liječenju,produženom liječenju i rehabilitaciji različitih bolesti (sustava za kretanje, središnjeg iperifernog živčanog sustava, srčano-krvožilnog, probavnog, ginekološkog, mokraćnogsustava i kože) u zdravstvenom, ali i u lječilišnom i medicinskom turizmu. Prirodni ljekovitičinitelji također se slobodno koriste, na temelju liječničke (medicinske) preporuke u odmoru,rekreaciji i sportu u okvirima turističke djelatnosti. Prirodni ljekoviti činitelji koriste se i ufarmaceutskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji za proizvodnju različitih prirodnihljekovitih pripravaka.

Hrvatska je bogata nalazištima različitih prirodnih ljekovitih činitelja, kojih ima više od220. U njoj danas djeluje 17 prirodnih lječilišta s različitim zdravstvenim ustanovamaprikazanim u tablici 4.

Tablica 4. Djelatna prirodna lječilišta u Republici Hrvatskoj

Mjesto,godina osnutka

Vrsta zdravstvene ustanove Ljekovitičinite-

lji*Biograd 1976. Specijalna bolnica za ortopediju KT

Bizovac1974., 1995.

Poliklinika „Bizovačke Toplice- medicinska rehabilitacija“

Btmv

Crikvenica1895.

Specijalna bolnica za medicinskurehabilitaciju Thalassotherapia

KT

Daruvar, rimskodoba, 1765.

Specijalna bolnica za medicinskurehabilitaciju Daruvarske Toplice

Btv

Ivanić Grad1989.

Specijalna bolnica za medicinskurehabilitaciju Naftalan

Btmvn

Krapinske Toplice,rimsko doba,

1779.

Specijalna bolnica za medicinskurehabilitaciju

Btv

Lipik,rimsko doba,

1839.


Btmv

Makarska1962.

Specijalna bolnica za medicinskurehabilitaciju Biokovka

KT

Nin1960.

Specijalistička ambulanta KTl

Opatija1889.

Specijalna bolnica za medicinskurehabilitaciju, bolesti srca, plućai reumatizam Thalassotherapia

KT

Rovinj Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju KTps

32

1906. „Prim. dr. Martin Horvat“Sv. Stjepan,

Livade,rimsko doba,

1858.

Lječilište Istarske Toplice Btmvp

Stubičke Toplice,rimsko doba,

1776.


Btv

Topusko,rimsko doba,

1818.

Lječilište Btv

VaraždinskeToplice,

rimsko doba,1838.


Btmp

Vela Luka1955., 1972,

Specijalna bolnica za medicinskurehabilitaciju Kalos

KTl

Veli Lošinj1992.

Lječilište za alergijske bolestidišnih organa i kože

KT

*K klimatoterapijski, T talasoterapijski, B balneoterapijskitv termalna voda, tmv termomineralna voda, p peloid, l liman, ps pijesak, n naftalan.

U Hrvatskoj su djelovala, pored danas djelatnih lječilišta i lječilišnih mjesta, i mnogadruga koja su, na sebi svojstven način, pridonijela razvitku zdravstvenog i lječilišnog turizma,kao i lječilišne medicine. Njihovo je djelovanje zabilježeno u medicinskoj i turističkojliteraturi.

PRIRODNA LJEČILIŠNA MJESTA U HRVATSKOJU Hrvatskoj se susreću prirodna lječilišna mjesta, koja se koriste kao nalazišta i/ili

mjesta primjene prirodnih ljekovitih činitelja. Abecednim redom navedeni su njihovi nazivi iosnovne balneološke karakteristike.

Bakar – klimato-talasoterapijsko mjesto u Kvarneru, na sjeverozapadnomu dijeluistoimena zaljeva, 15 km jugoistočno od Rijeke.

Baška – klimato-talasoterapijsko mjesto u Kvarneru, na jugoistočnoj obali otoka Krka.Biograd – klimato-talasoterapijsko mjesto u sjevernoj Dalmaciji, 28 km južno od

Zadra. Lječilišno mjesto od 1976., u kojemu danas djeluje Specijalna ortopedska bolnica.Bizovac – nalazište s više izvora mineralne, jodne (J), natrijeve (Na) –

hidrogenkarbonatne (HCO3) – kloridne (Cl), hiperterme (84.0 °C) u Slavoniji, 8 km južno odValpova. Lječilišno mjesto od 1974., u kojemu danas djeluje Poliklinika za fizikalnu terapijuu rekreaciji.

Brela – klimato-talasoterapijsko mjesto u srednjoj Dalmaciji, na obali Makarskogprimorja, 15 km sjeverozapadno od Makarske.

Brestovac – planinsko (846 m) klimatoterapijsko mjesto na južnim padinamaMedvednice. U njemu djelovala, 1909. – 1967., bolnica za plućne bolesti i tuberkulozu.

Brod na Kupi – klimatsko (222 m) mjesto u sjevernomu dijelu Gorskoga kotara, 12 kmsjeverno od Delnica.

Cavtat – klimato-talasoterapijsko mjesto u južnoj Dalmaciji, u južnomu dijelu Župskogzaljeva, 20 km jugoistočno od Dubrovnika.

33

Crikvenica – klimato-talasoterapijsko mjesto u Vinodolu u Hrvatskomu primorju, 37km jugoistočno od Rijeke. Lječilišno mjesto od 1895., u kojemu danas djeluje Specijalnabolnica Thalassotherapia za bolesti gornjih dišnih puteva i reumatske bolesti.

Daruvar – nalazište kalcijeve (Ca) – magnezijeve (Mg) – hidrogenkarbonatne (HCO3),hiperterme (47 °C) i mineralnog peloida u zapadnoj Slavoniji, 21 km sjeverno od Pakraca.Lječilišno mjesto iz rimskog doba, obnovljeno 1765., u kojemu danas djeluje Specijalnabolnica za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske Toplice.

Delnice – planinsko (696 m) klimatoterapijsko mjesto u Gorskomu kotaru.Dubrovnik – klimato-talasoterapijsko mjesto u južnoj Dalmaciji. Lječilišno mjesto od

1952.Đakovačka Breznica – nalazište više izvora sumporne (S), kalcijeve (Ca) –

magnezijeve (Mg) – hidrogenkarbonatne (HCO3), hladne (16 °C) i jedan termalni vode uSlavoniji, na sjevernim padinama Dilja, 22 km zapadno od Đakova.

Fužine – planinsko (732 m) klimatoterapijsko mjesto i nalazište mineralne, željezovite(Fe), kalcijeve (Ca) – hidrogenkarbonatne (HCO3), hladne (12.8 °C) vode u središnjem dijeluGorskoga kotara.

Glogovnica – nalazište ljekovite vode u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Podravsko-bilogorskomu području, 11 km sjeverno od Križevaca.

Hvar – klimato-talasoterapijsko mjesto na jugozapadnoj obali istoimena otoka.Lječilišno mjesto od 1868., odn. 1889.

Ičići – klimato-talasoterapijsko mjesto na istočnoj obali Istre, 7 km južno od Opatije.Ika – klimato-talasoterapijsko mjesto na istočnoj obali Istre, 9 km južno od Opatije.Istarske Toplice – nalaz ište više izvora mineralne, sumporne (S), natrijeve (Na) –

kalcijeve (Ca) – kloridne (Cl), radonske (Rn), izoterme (36 °C) i mineralnog peloida usredišnjoj Istri, 11 km jugozapadno od Buzeta. Lječilišno mjesto iz rimskog doba, obnovljeno1858., u kojemu danas djeluje Lječilište.

Ivanić Grad – nalazište dvaju izvora (bušotine) mineralne, fluorne (F), jodne (J),natrijeve (Na) – kloridne (Cl), hiperterme (60.0 °C) i naftalana u Moslavini, 39 kmjugoistočno od Zagreba. Lječilišno mjestu od 1989., u kojemu djeluje Specijalna bolnica zamedicinsku rehabilitaciju Naftalan.

Jelsa – klimato-talasoterapijsko mjesto na sjevernoj obali otoka Hvara.Kamena Gorica – nalazište više izvora kalcijeve (Ca) – magnezijeve (Mg) –

hidrogenkarbonatne (HCO3), hipoterme (23 °C) u Hrvatskomu zagorju, kod Mađareva.Kaštel Novi – klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, u Kaštelanskomu zaljevu.Kaštel Stari – klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, u Kaštelanskomu zaljevu.Kaštel Štafilić – klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, u Kaštelanskomu zaljevu.Klenovnik – klimatoterapijsko mjesto (253 m) u Hrvatskomu zagorju, 9 km

sjeverozapadno od Ivanca. U njemu djeluje Bolnica za plućne bolesti i tuberkulozu. Korčula – 1. Otok prikladan za klimato-talasoterapiju. 2. Klimato-talasoterapijsko

mjesto na istoimenu otoku.Kraljevica – klimato-talasoterapijsko mjesto u Hrvatskomu primorju, u Vinodolskomu

kanalu na ulazu u Bakarski zaljev, 20 km jugoistočno od Rijeke. Lječilišno mjesto od 1924., ukojemu je djelovala ortopedska bolnica.

Krapinske Toplice – nalazište više izvora kalcijeve (Ca) – magnezijeve (Mg) -hidrogenkarbonatne (HCO3), hiperterme (41 °C) u Hrvatskomu zagorju, 17 km jugozapadnood Krapine i 46 km sjeverozapadno od Zagreba. Lječilišno mjesto iz rimskog doba,obnovljeno 1779., u kojemu djeluje Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju.

Krk – 1. Otok prikladan za klimato-talasoterapiju. 2. Klimato-talasoterapijsko mjestona jugozapadnomu dijelu istoimena otoka.

34

Kupari – klimato-talasoterapijsko mjesto u južnoj Dalmaciji, na zapadnoj obaliŽupskog zaljeva, 8 km jugoistočno od Dubrovnika.

Lasinjska kiselica – nalazište mineralne, kalcijeve (Ca) – magnezijeve (Mg) –hidrogenkarbonatne (HCO3) – sulfatne (SO4), kiselice (CO2), hladne (13 °C) vode naBanovini.

Lešće – nalazište više izvora kalcijeve (Ca) – magnezijeve (Mg) – hidrogenkarbonatne(HCO3) – sulfatne (SO4), izoterme (34 °C) u Gorskomu kotaru, 6 km zapadno odGeneralskog Stola.

Lipik – nalazište mineralne, fluorne (F), natrijeve (Na) – hidrogenkarbonatne (HCO3) –kloridne (Cl), hiperterme (60 °C) u zapadnoj Slavoniji, 4 km jugozapadno od Pakraca.Lječilišno mjesto iz rimskog doba, obnovljeno 1839., u kojemu djeluje Specijalna bolnica zamedicinsku rehabilitaciju. Voda se koristi i za pijenje kao stolna voda.

Lokrum – klimato-talasoterapijski otok u južnoj Dalmaciji, 0.7 km jugoistočno odDubrovnika. Lječilišno mjesto od 1920.

Lokve – planinsko (723 m) klimatoterapijsko mjesto u Gorskomu kotaru, 8 kmjugozapadno od Delnica.

Lopud – klimato-talasoterapijski otok u južnoj Dalmaciji, sjeverozapadno odDubrovnika.

Lovran – klimato-talasoterapijsko mjesto na jugoistočnoj obali Istre, 5 km južno odOpatije. Lječilišno mjesto od 1898. u kojemu danas djeluje Klinička ortopedska bolnica.

Makarska – klimato-talasoterapijsko mjesto u južnoj Dalmaciji, podno Biokova.Lječilišno mjesto od 1962. u kojemu danas djeluje Specijalna bolnica za medicinskurehabilitaciju „Biokovka“.

Mali Lošinj – klimato-talasoterapijsko mjesto u Kvarneru, na otoku Lošinju. Lječilišnomjesto od 1892.

Malinska – klimato-talasoterapijsko mjesto u Kvarneru, na otoku Krku.Marija Bistrica – klimatoterapijsko mjesto i marijansko proštenište u Hrvatskomu

zagorju. Milna – klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, na zapadnoj obali otoka Brača, 20

km jugozapadno od Supetra.Mlini – klimato-talasoterapijsko mjesto u južnoj Dalmaciji, na sjevernoj obali Župskog

zaljeva, 11 km jugoistočno od Dubrovnika.Mokošica – nalazište natrijeve (Na) – kloridne (Cl), hladne (16.4 °C) vode u južnoj

Dalmaciji, na lijevoj obali u Rijeci dubrovačkoj (Ombla).Mošćenička Draga – klimato-talasoterapijsko mjesto na jugoistočnoj obali Istre, južno

od Lovrana.Motovun – nalazište sumporne (S) vode u Istri, kod Motovuna.Nin – klimato-talasoterapijsko mjesto i nalazište morskog peloida u sjevernoj

Dalmaciji, 17 km sjeverno od Zadra. Lječilišno mjesto od 1960., u kojemu djeluje ljetnafizijatrijska ambulanta za peloidno liječenje.

Novi Marof – klimatoterapijsko mjesto (184 m) u Hrvatskomu zagorju, 18 km južno odVaraždina. Tu djeluje Specijalna bolnica za kronične bolesti.

Omiš – klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, u Poljičkomu primorju, 26 kmjugoistočno od Splita.

Opatija – klimato-talasoterapijsko mjesto na istočnoj obali Istre, podno Učke, 13 kmjugozapadno od Rijeke. Lječilišno mjesto od 1889., u kojemu danas djeluje Specijalna bolnicaThalassotherapia za kardiovaskularne i reumatske bolesti (Referentni centar za zdravstveniturizam i medicinski programirani odmor Ministarstva zdravstva RH).

Orebić – klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, na poluotoku Pelješcu.Pag – klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji na istoimenu otoku.

35

Podgora – klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, u Makarskomu primorju, 9 kmjugoistočno od Makarske.

Poreč – klimato-talasoterapijsko mjesto na jugozapadnoj obali Istre, južno od Rovinja.Pula – klimato-talasoterapijsko mjesto na jugo-jugozapadnoj obali Istre.Rab – klimato-talasoterapijsko mjesto na istoimenu otoku. Lječilišno mjesto od 1914.,

obnovljeno 1954., u kojemu je djelovao Odjel za talasoterapiju KBC Zagreb-Rebro do konca1980-ih godina.

Rijeka – klimato-talasoterapijsko mjesto na sjevernoj strani Kvarnerskog zaljeva.Rovinj – klimato-talasoterapijsko mjesto na zapadnoj obali Istre, 36 km sjeverno od

Pule. Lječilišno mjesto od 1906., u kojemu danas djeluje Specijalna ortopedska bolnica.Savudrija – klimato-talasoterapijsko mjesto u zapadnoj Istri, 8 km sjeverno od Umaga.Selce – klimatoterapijsko mjesto u Hrvatskomu primorju na obali Vinodolskoga kanala,

3 km jugoistočno od Crikvenice.Senj – klimato-talasoterapijsko mjesto u Hrvatskomu primorju, u Velebitskomu kanalu.Sisačko jodno lječilište – nalazište mineralne, jodne (J), natrijeve (Na) – kloridne (Cl),

hiperterme (53 °C) u Posavini, 57 km jugoistočno od Zagreba. Lječilišno mjesto od 1932., ukojemu danas djeluje odjel fizikalne medicine i rehabilitacije.

Skrad – planinsko (700 m) klimatoterapijsko mjesto u središnjem dijelu Gorskogakotara, 16 km sjeveroistočno od Delnica.

Solaris – hotelsko naselje u Dalmaciji, 6 km južno od Šibenika, u kojemu je 1981.osnovan Zavod za talasoterapiju, djelovao do sredine 1990-ih, 2003. otvoren wellness centar.

Split – klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji i nalazište mineralne, sumporne (S),natrijeve (Na) – kloridne (Cl), hipoterme (21 °C) i izvorskog mulja.

Splitske toplice – lječilišno mjesto u Splitu iz rimskog doba, obnovljeno 1821., ukojemu je djelovala bolnica za reumatske bolesti i rehabilitaciju od 1962. do 1993.

Srebreno – klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji u Župi Dubrovačkoj, 10 kmjugoistočno od Dubrovnika.

Stari Grad – klimato-talasoterapijsko mjesto na otoku Hvaru.Stubičke Toplice – nalazište kalcijeve (Ca) – magnezijeve (Mg) – hidrogenkarbonatne

(HCO3) – sulfatne (SO4), hiperterme (65 °C) u Hrvatskomu zagorju, podno sjeverne padineMedvednice, 3 km zapadno od Donje Stubice. Lječilišno mjesto iz rimskog doba, obnovljeno1776., u kojemu danas djeluje Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju.

Sumartin – klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji na istočnoj obali otoka Brača.Supetar – klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji na otoku Braču.Susak – klimato-talasoterapijsko mjesto i nalazište pijeska na istoimenu otoku u

Kvarneru, zapadno od otoka Lošinja. Lječilišno mjesto 1913. – 1914. Sutinske Toplice – nalazište kalcijeve (Ca) – magnezijeve (Mg) – hidrogenkarbonatne

(HCO3), izoterme (36 °C) u Hrvatskomu zagorju, 8 km sjeverozapadno od Zlatara.Sutinska vrela – nalazište više izvora kalcijeve (Ca) – magnezijeve (Mg) –

hidrogenkarbonatne (HCO3), hipoterme (24 °C) vode kod Podsuseda, Zagreb. Šemnica – nalazište kalcijeve (Ca) – magnezijeve (Mg) – hidrogenkarbonatne (HCO3),

hipoterme (31 °C) u Hrvatskomu zagorju, kod Svetoga Križa Začretje.Šibenik – klimato-talasoterapijsko mjesto u srednjoj Dalmaciji. Šmidhenovo kupalište – nalazište više izvora kalcijeve (Ca) – magnezijeve (Mg) –

hidrogenkarbonatne (HCO3), hipoterme (25.7 °C) kod Samobora, 23 km zapadno od Zagreba.Štrigova v. Vučkovečke TopliceTopličica (kod Mađareva) v. Kamena goricaTopusko – nalazište kalcijeve (Ca) – magnezijeve (Mg) – hidrogenkarbonatne (HCO3)

– sulfatne (SO4), hiperterme (54 °C), peloida i treseta (čret) na Banovini, 46 km jugozapadno

36

od Siska. Lječilišno mjesto iz rimskog doba, obnovljeno 1818., u kojemu danas djelujeLječilište.

Trogir – klimato-talasoterapijsko mjesto u srednjoj Dalmaciji, na obali Kaštelanskogzaljeva, 27 km zapadno od Splita.

Tučepi – klimato-talasoterapijsko mjesto u južnoj Dalmaciji, na obali Makarskogprimorja podno Biokova.

Tuheljske Toplice – nalazište više izvora kalcijeve (Ca) – magnezijeve (Mg) -hidrogenkarbonatne (HCO3), hipoterme (33 °C) i peloida u Hrvatskomu zagorju, 46 kmsjeverozapadno od Zagreba.

Varaždinske Toplice – nalazište više izvora mineralne, sumporne (S), kalcijeve (Ca) –magnezijeve (Mg) – hidrogenkarbonatne (HCO3) – kloridne (Cl), hiperterme (58 °C) ipeloida (Košćevec) u Hrvatskomu Zagorju, 12 km jugoistočno od Varaždina. Lječilišnomjesto iz rimskog doba, obnovljeno 1838., u kojemu danas djeluje Specijalna bolnica zamedicinsku rehabilitaciju.

Vela Luka – klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, na zapadnoj obali otokaKorčule, nalazište (Kalac) mineralne, natrijeve (Na) – kalcijeve (Ca) – kloridne (Cl) –hidrogenkarbonatne (HCO3), hladne (16 °C) vode i morskog peloida. Lječilišno mjesto od1955., u kojemu od 1972. djeluje Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju „Kalos“.

Velika – nalazište dva izvora kalcijeve (Ca) – magnezijeve (Mg) – hidrogenkarbonatne(HCO3), hipoterme (29 °C) u Slavoniji, na južnim obroncima Papuka u Požeškoj kotlini, 14km sjeverno od Požege.

Veli Lošinj – klimato-talasoterapijsko mjesto u Kvarneru, na istočnoj obali južnogdijela otoka Lošinja. Lječilišno mjesto od 1892., u kojemu danas djeluje Lječilište zaalergijske bolesti dišnih organa i kože.

Vrboska – klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, na središnjemu dijelu sjeverneobale otoka Hvara.

Vučkovečke Toplice – Filipan - 1 nalazište mineralne, jodne (J), fluorne (F), natrijeve(Na) – kloridne (Cl) – hidrogenkarbonatne (HCO3), hladne (<20.0 °C), E - 17 nalazište jodne(J), natrijeve (Na) – kloridne (Cl) – hidrogenkarbonatne (HCO3), hipoterme (33.4 °C) i B - 2vode u Međimurju, u Vučkovcu, 14 km sjeverozapadno od Čakovca.

Zadar – klimato-talasoterapijsko mjesto u srednjoj Dalmaciji.Sva su ta mjesta stručno posjećena i obrađena 2011. godine u organizaciji Zajednice

zdravstvenoga turizma Hrvatske gospodarske komore. U radu su popisana i sva potencijalnalječilišna mjesta u Hrvatskoj, na temelju podataka objavljenih u dostupnoj balneološkojliteraturi. Prikazana mjesta komparativna su prednost Republike Hrvatske u Europskoj uniji ipredstavljaju temelje za budući razvitak zdravstvenoga, lječilišnoga i medicinskoga turizma.

ZAKLJUČCINa temelju popisa mjesta u kojima se prirodni ljekoviti činitelji djelatno koriste u

zdravstvenim ustanovama, kao i potencijalnih lječilišnih mjesta možemo zaključiti sljedeće:Hrvatska je bogata nalazištima i/ili mjestima primjene prirodnih klimatskih, morskih i

topličnih ljekovitih činitelja.Prirodni ljekoviti činitelji koriste se pod medicinskim nadzorom u očuvanju i

unapređenju zdravlja, kao i u prevenciji, liječenju, produženom liječenju i rehabilitacijirazličitih bolesti i stanja.

Prirodni ljekoviti činitelji slobodno se koriste u odmoru, rekreaciji i sportu u okvirimaturističke djelatnosti, kao i u farmaceutskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji zaproizvodnju različitih prirodnih ljekovitih pripravaka.

Suvremeni način života i rada sve više ističe važnost prevencije, kao najbolje metode zapoboljšanje kvalitete života, unapređenje zdravlja i prevenciju bolesti i patoloških stanja.

37

Preventivnim korištenjem prirodnih ljekovitih činitelja poboljšava se kvaliteta života,stanje zdravlja i vitalnost organizma, kako u specijalnim bolnicama i lječilištima, tako i udrugim objektima zdravstvenog i lječilišnog turizma u Hrvatskoj.

Vodeću ulogu u razvitku zdravstvenog i lječilišnog turizma u Hrvatskoj, kao i lječilišnemedicine imaju Odbor za zdravstveni turizam i lječilišnu medicinu Akademije medicinskihznanosti Hrvatske, Hrvatsko društvo za balneoklimatologiju i lječilišnu medicinu Hrvatskogaliječničkog zbora i Hrvatska gospodarska komora sa Zajednicom zdravstvenog turizma.

Nužno je organizirati buduće djelovanje Hrvatskog zavoda za balneoklimatologiju ilječilišnu medicinu.

Nužno je donijeti hrvatsku strategiju korištenja prirodnih ljekovitih činitelja u okvirimazdravstvenog, lječilišnog i medicinskog turizma.

Prijeko je potrebno žurno donijeti hrvatsku zakonsku regulativu korištenja prirodnih ljekovitih činitelja u okvirima zdravstvenog, lječilišnog i medicinskog turizma.

Lošinjska škola / akademija prirodnih ljekovitih činitelja i lječilišne medicine, Proljetni susreti u Klanjcu i Balneološki skup „Dr. Ivan Šreter“ dobri su primjeri zanimanja Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, Hrvatskoga liječničkog zbora, Gradova Malog Lošinja, Klanjca i Lipika za prirodne ljekovite činitelje, edukacije o njima s ciljem valorizacije i primjene prirodnih ljekovitih činitelja u Hrvatskoj.

IZVORI LITERATURE – BIBLIOGRAFIJA1. Miholić S. Balneologija. Medicinska enciklopedija. I. izdanje. Zagreb:

Leksikografski zavod. 1957;1:700-708. 2. Miholić S. Balneoterapija. Medicinska enciklopedija. I. izdanje. Zagreb:

Leksikografski zavod. 1957;1:708-709. 3. Čop D. Balneoterapija reumatizma. Medicinska enciklopedija. I. izdanje. Zagreb:

Leksikografski zavod. 1957;1:710-712.4. Novak R. Balneologija. Medicinska enciklopedija. II. izdanje. Zagreb:

Leksikografski zavod. 1967;1:412-423. 5. Novak R. Daruvar. Medicinska enciklopedija 1967;2:6-7.6. Novak R. Dubrovnik. Medicinska enciklopedija 1967;2:235.7. Novak R, Hvar. Medicinska enciklopedija 1968;3:360.8. Novak R. Krapinske Toplice. Medicinska enciklopedija 1969;4:125-126.9. Novak R. Lasinjska kiselica. Medicinska enciklopedija 1969;4:253.10. Novak R. Lipik. Medicinska enciklopedija 1969;4:327-328.11. Novak R. Lošinj. Medicinska enciklopedija 1969;4:336-337.12. Novak R. Opatija. Medicinska enciklopedija 1970;5:54-55.13. Novak R. Peloid. Medicinska enciklopedija 1970;5:201-203.14. Novak R. Rab. Medicinska enciklopedija 1970;5:521.15. Novak R. Stubičke Toplice. Medicinska enciklopedija 1970;6:155-156.16. Novak R. Sutinske Toplice. Medicinska enciklopedija 1970;6:162.17. Novak R. Topusko. Medicinska enciklopedija 1970;6:255-256.18. Novak R. Tuheljske Toplice. Medicinska enciklopedija 1970;6:360-361.19. Novak R. Varaždinske Toplice. Medicinska enciklopedija 1970;6:520-521.20. (Novak R.) Lječilišta, prirodna. Medicinska enciklopedija 1974;S1:373-375.21. Schmidt KL. Balneotherapy of Rheumatic Diseases. Bonn: Deutscher

Bäderverband. 1992:1-88.22. Štraser T. Meteorobiologija. Medicinska enciklopedija 1969;4:483-485.23. Štraser T. Talasoterapija. Medicinska enciklopedija 1970;6:208-210.24. Trauner L. Helioterapija. Medicinska enciklopedija 1968;3:85-86.25. Trauner, L. Klimatologija. Medicinska enciklopedija 1968;3:700-704.

38

26. Anon. Naša kupališta, lječilišta i oporavilišta. Zagreb: Liječnička štedna ipripomoćna zadruga. 1933.

27. Anon. Banjska i klimatska lečilišta Jugoslavije. Beograd: Invalidski list. 1933:1-125.

28. Marković JĐ. Banje Jugoslavije. Beograd: Turistička štampa. 1980:1-237. 29. Buković S. Prirodna lečilišta i zdravstvena ponuda Jugoslavije. Beograd: NIRO

"Eksportpres". 1988:1-144.30. Ivanišević G. Prirodni ljekoviti činitelji u hrvatskoj medicini. Medix 1999;5(24):86-

89.31. Ivanišević G. Pojmovnik balneoklimatologije i prirodnih ljekovitih čintelja. Zagreb:

Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2001:1-54.32. Ivanišević G. Zdravstveni turizam i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske.

Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2003:1-72.33. Ivanišević G. Prirodni ljekoviti činitelji u medicini. U: Božidar Ćurković i

suradnici. Fizikalna i rehabilitacijska medicina. Udžbenik za studente. Zagreb: Medicinskanaklada. 2004:159-169.

34. Ivanišević G. Velološinjski ljekoviti morski činitelji. U: Bozanić A, ur. Veli Lošinj.Povodom 1700. obljetnice smrti sv. Grgura suzaštitnika Velog Lošinja. Veli Lošinj: Župa VeliLošinj, str. 2003:73-84.

35. Ivanišević G. Pojmovnik hrvatskog balneološkog nazivlja. Zagreb: Akademijamedicinskih znanosti Hrvatske. 2006:1-66.

36. Ivanišević G. Dr. Ana Jakša (1896.-1988.) – poticaj za obnovu talasoterapije uVelomu Lošinju. U: Pećina M, Fatović-Ferenčić S, ur. Klio u medicinskoj praksi. Radoviposvećeni prof. dr. sc. Mirku Draženu Grmeku dopisnom članu Hrvatske akademije znanosti iumjetnosti. Rasprave i građa za povijest znanosti. Knjiga 8. Razred za medicinske znanosti.Svezak 4. Zagreb: Hrvatska akademija medicinskih znanosti. 2007:77-84.

37. Ivanišević G. Natural health resorts in Croatia. Zagreb: Akademija medicinskihznanosti Hrvatske. 2008:1-70.

38. Ivanišević G. Prirodni ljekoviti čimbenici u medicini. U: Đurđica Babić-Naglić isuradnici. Fizikalna i rehabilitacijska medicina. Zagreb: Medicinska naklada. 2013: 191-196.

39. Ivanišević G. Veli Lošinj – oaza zdravlja. U: s. M. Estera Radičević, ur. Sto tridesetgodina dolaska i djelovanja Milosrdnih sestara sv. Križa na otoku Lošinju (1883.-2013.).Đakovo: Milosrdne sestre sv. Križa. 2013:11-30.

40. Ivanišević G. Prirodne pretpostavke zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. U: VladimirHuzjan ur. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, 2016;27:11-23.

41. Ivanišević G, ur. Prirodni ljekoviti činitelji u Hrvatskoj. Knjiga izlaganja naznanstvenom skupu. Zagreb, 29. siječnja 2000. Zagreb: Akademija medicinskih znanostiHrvatske. 2000: 1-133.

42. Ivanišević G, ur. Morski ljekoviti činitelji u Hrvatskoj. Knjiga izlaganja naznanstvenom skupu. I. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja. Veli Lošinj, 8.-10. rujna2000. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2000:1-156.

43. Ivanišević G, ur. Toplički ljekoviti činitelji u Hrvatskoj. 225 Stubičke Toplice1776.-2001. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. Stubičke Toplice, 16.-17. veljače 2001.Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2001:1-164.

44. Ivanišević G, ur. Zdravstveni turizam u Hrvatskoj. Zbornik radova posvećen dr.Nadi Pleško (1932.-2001.) istaknutoj hrvatskoj biometeorologinji i članici Odborazazdravstveni turizam i prirodne ljekovite činitelje Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. (II. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja).Veli Lošinj, 7.-9. rujna 2001. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2001:1-372.

39

45. Ivanišević G, Potrebica S, ur. Prirodni ljekoviti činitelji u promicanju zdravljačovjeka u 21. stoljeću. Knjigu posvećujemo prim. dr. Đuri Pintaču (1928.-1997.) zaslužnomuhrvatskom balneologu. Knjiga izlaganja na međunarodnom znanstvenom skupu. VaraždinskeToplice, 3.-4. prosinca 2001. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2002:1-147.

46. Ivanišević G, ur. Zdravstveni turizam i vrednovanje prirodnih ljekovitih činitelja.Zbornik radova posvećen 110. obljetnici proglašenja Maloga Lošinja i Veloga Lošinjaklimatskim lječilišnim mjestima 1892.-2002. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. (III.Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 6.-8. rujna 2002. Zagreb:Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2002:1-330.

47. Ivanišević G. Zdravstveni turizam i prirodni ljekoviti činitelji u Hrvatskoj. Knjigaizlaganja na znanstvenom skupu. (IV. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). VeliLošinj, 5.-7. rujna 2003. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, str. 2003:1-207.

48. Fatović-Ferenčić S, Ivanišević G, ur. Simpozij Liječenje vodom: pristupi iparadoksi. Zagreb, 25 studenoga 2003. Hrvatske vode. Časopis za vodno gospodarstvo, 2003;(11/44):2003:209-297.

49. Ivanišević G, ur. Zdravstveni turizam, prehrana, kretanje i zaštita okoliša uHrvatskoj. Zbornik radova posvećen 130. obljetnici osnutka Hrvatskoga liječničkog zbora1874.-2004. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. (V. Lošinjska škola prirodnih ljekovitihčinitelja). Veli Lošinj, 10.-12. rujna 2004. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske.2004:1-229.

50. Ivanišević G, ur. Zdravstveni i lječilišni turizam, - metode i programi. Visokipokrovitelj skupa Stjepan Mesić, predsjednik Repunlike Hrvatske. Zbornik radova posvećen725. obljetnici dolaska Hrvata na otok Lošinj 1280.-2005. 120. obljetnici zdravstvenogatirizma na otoku Lošinju 1885.-2005. In memoriam Vladimir Antolović 1948.-2005. BožoMarendić 1939.-2005. (VI. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 9.-11.rujna 2005. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. Veli Lošinj, 8.-10. rujna 2005. Zagreb:Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2005:1-208.

51. Ivanišević G, ur. Zdravlje - kvaliteta života. 45. obljetnica Akademije medicinskihznanosti Hrvatske. 60. obljetnica Dječje bolnice (sanatorija) u Velomu Lošinju. 110.obljetnica rođenja dr. Ane Jakše (1896.-1988.) Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. (VII.Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 8.-10. rujna 2006. Zagreb:Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2006:1-172.

52. Ivanišević G, ur. Lječilišta, zdravlje, stres. 60. obljetnica Klimatskog lječilišta VeliLošinj. 80. obljetnica rođenja doc.dr.sc. Branka Vukelića. Knjiga izlaganja na znanstvenomskupu. (VIII. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 7.-9. rujna 2007.Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2007:1-197.

53. Ivanišević G, ur. Lječilišna medicina, hidroterapija, aromaterapija. Zbornik izdano 15. obljetnici smrti mr.ph. Renate Novak (1919.-1993.). Knjiga izlaganja na znanstvenomskupu. (IX. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 5.-7. rujna 2008.Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2008:1-171. (Znanstveno-stručni simpozijHAZU i AMZH. Balneologija i lječilišna medicina u Hrvatskoj: sadašnje stanje i budućnost.Zagreb, 29. listopada 2007. 2008:149-171.

54. Ivanišević G, ur. Zdravlje, kultura, priroda. Zbornik izdan o 300. obljetnici prvebalneološke analize u Hrvatskoj (1709.-2009.), o 60. obljetnici Balneoklimatološkog institutau Zagrebu (1949.-2009.), o 15. obljetnici Odbora za zdravstveni turizam AMZH (1994.-2009.). (Prvi proljetni susreti u Klanjcu). Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. Klanjec,20.-22. ožujka 2009. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2009:1-105.

55. Ivanišević G, ur. Prirodna lječilišta - hrvatski brand. Zbornik izdan povodom 60.obljetnice osnutka Zavoda za balneoklimatologiju u Zagrebu, Demetrova 16 (1949.-2009.).

40

Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. (X. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja).Veli Lošinj, 4.-6. rujna 2009. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2009:1-231.

56. Ivanišević G, ur. 300 godina balneoloških analiza u Hrvatskoj. Zbornik izdan o300. obljetnici prve balneološke analize termominetralne vode Varaždinskih Toplica (1709.-2009.). Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu Zagreb - Varaždinske Toplice, 20. listopada2009. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2009:1-96.

57. Ivanišević G, ur. Zdravstveni turizam: medicina i kultura. (Drugi proljetni susreti uKlanjcu). Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. Klanjec, 16.-17. ožujka 2010. Zagreb:Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2010:1-130.

58. Ivanišević G, ur. Lječilišna medicina i turizam. Knjiga izlaganja na znanstvenomskupu. (XI. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 3.-5. rujna 2010.Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2010:1-132.

59. Ivanišević G, ur. Zdravstveni turizam: zdravlje, voda, kultura. Godina AntunaMihanovića 1796.-1861.-2011. (Treći proljetni susreti u Klanjcu). Knjiga izlaganja naznanstvenom skupu. Klanjec, 8.-10. travnja 2011. Zagreb: Akademija medicinskih znanostiHrvatske. 2011:1-138.

60. Ivanišević G, ur. Zdravstveno-lječilišne destinacije u Hrvatskoj. Knjiga izlaganja naznanstvenom skupu. (XII. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 2.-4.rujna 2011. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2011:1-199.

61. Ivanišević G, ur. Zdravstveni turizam i baština. Četvrti proljetni susreti u Klanjcu.Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. Klanjec, 20.-21. travnja 2012. Zagreb: Akademijamedicinskih znanosti Hrvatske. 2012:1-144.

62. Ivanišević G, ur. Zdravlje i turizam u Hrvatskoj. Knjiga izlaganja na znanstvenomskupu. (XIII. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 7.-8. rujna 2012.Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2012:1-147.

63. Ivanišević G, ur. Zdravlje, lječilišta i priroda. Peti proljetni susreti u Klanjcu.Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. Klanjec, 12.-13. travnja 2013. Zagreb: Hrvatskiliječnički zbor. 2013:1-131.

64. Ivanišević G, ur. Talasoterapija, kineziterapija i aromaterapija u Hrvatskoj. Knjigaizlaganja na znanstvenom skupu. (XIV. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). VeliLošinj, 6.-7. rujna 2013. Zagreb: Hrvatski liječnički zbor. 2013:1-178.

65. Gmajnički J, ur. Priroda u funkciji zdravlja. Šesti proljetni susreti u Klanjcu.Zbornik radova sa stručnog skupa. Klanjec, 13.-14. lipnja 2014. Klanjec: Udruga zapromicanje zdravlja „Korak po korak do zdravlja“. 2014:1-85.

66. Ivanišević G, ur. Hrvatska – potencijali za zdravstveni i lječilišni turizam. Knjigaizlaganja na znanstvenom skupu. (XV. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). VeliLošinj, 5.-6. rujna 2014 . Zagreb: Hrvatski liječnički zbor. 2014:1-158.

67. Gmajnički J, ur. Promišljajmo zdravlje zajedno – prevencija ili/i liječenje. Sedmiproljetni susreti u Klanjcu. Zbornik radova sa stručnog skupa. Klanjec, 24.-25. travnja 2015.Klanjec: Udruga za promicanje zdravlja "Korak po korak do zdravlja". 2015:1-98.

68. Ivanišević G, ur. Hrvatska - zdravstveni i lječilišni turizam. Knjiga izlaganja naznanstvenom skupu. (XVI. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 4.-5.rujna 2015. Zagreb: Hrvatski liječnički zbor. 2015:1-147.

69. Gmajnički J, ur. Zdravlje: rezultat ravnoteže prirode i znanosti. Osmi proljetnisusreti u Klanjcu. Zbornik radova sa stručnog skupa. Klanjec, 29.-30. travnja 2016. Klanjec:Udruga za promicanje zdravlja „Korak po korak do zdravlja“. 2016:1-118.

70. Ivanišević G, ur. Hrvatska. Prevencijom do zdravlja i vitalnosti. (XVII. Lošinjskaškola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 2.-3. rujna 2016. Zagreb: Hrvatski liječničkizbor. 2016:1-167.

41

71. Gmajnički J, ur. Promijenimo način života – tjelesna aktivnost, prehrana, priroda injihovi učinci na zdravlje. Deveti proljetni susreti u Klanjcu. Zbornik radova sa stručnogskupa. Klanjec, 5.-6. svibnja 2017. Klanjec: Udruga za promicanje zdravlja „Korak po korakdo zdravlja“. 2017:1-105.

72. Ivanišević G, ur. Hrvatska. Prirodni ljekoviti činitelji u zdravstvenom turizmu ikroničnim nezaraznim bolestima. (XVIII. Lošinjska škola/akademija prirodnih ljekovitihčinitelja). Veli Lošinj, 12.-13. listopada 2017. Zagreb: Hrvatski liječnički zbor. 2011:1-111.

73. Rožanić, I, ur. I. međunarodni simpozij Opatija-promotor zdravstvenog turizma.Zbornik radova. Opatija: Thalassotherapia, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatsko-austrijskodruštvo, str. 1996:1-347.

74. Stilinović B, Vodopija I, ur. Aromaterapija, zaštita zdravlja i obogaćenje turističkeponude Hrvatske. Zagreb: Družba braće hrvatskog zmaja. 1998:1-182.

75. Rožanić I, ur. Zbornik radova. Treći znanstveno-stručni skup "Zdravstveni turizamza 21. stoljeće". Opatija: Thalassotherapia, Fakultet za turistički i hotelski menadžmentOpatija. 2000:I-XII,1-390.

76. Stilinović B, Pepeljnjak S, ur. Aromaterapija i biljni lijekovi u zdravstvenoj ponudiHrvatske. Ičići: Revelin d.o.o. 2001:1-185.

77. Skupnjak B, Čvoriščec B, Ivanišević G, ur. Klimatske promjene i njihov utjecaj nazdravlje. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Hrvatsko društvo za zdravstvenuekologiju Hrvatskoga liječničkog zbora. 2002:1-87.

78. Mirić D, Vlahović D. i suradnici. Zdravlje i turizam. Split: Hrvatsko kardiološkodruštvo - ogranak Split, Turistička zajednica Županije splitsko – dalmatinske. 1998:I-XVI,1-452.

79. Mirić D, Vlahović D. i suradnici. Suvremeni život i srce. Split: Hrvatskokardiološko društvo - ogranak Split, Turistička zajednica Županije splitsko – dalmatinske.2001:I-XVII,1-615.

80. Kraml O, ur. I. Balneološki skup ”Dr. Ivan Šreter”. Lipik: Specijalna bolnica zamedicinsku rehabilitaciju. str. 2012:1-64.

81. Kraml O, ur. II. Balneološki skup ”Dr. Ivan Šreter”. Lipik: Specijalna bolnica zamedicinsku rehabilitaciju. str. 2012:1-141.

82. Kraml O, ur. III. Balneološki skup ”Dr. Ivan Šreter”. Lipik: Specijalna bolnica zamedicinsku rehabilitaciju. 2013:1-148.

83. Kraml O, ur. IV. Balneološki skup ”Dr. Ivan Šreter”. Lipik: Specijalna bolnica zamedicinsku rehabilitaciju. 2014:1-189.

84. Kraml O, ur. V. Balneološki skup ”Dr. Ivan Šreter”. Lipik: Specijalna bolnica zamedicinsku rehabilitaciju. 2015:1-165.

85. Kraml O, ur. VI. Balneološki skup ”Dr. Ivan Šreter”. Lipik: Specijalna bolnica zamedicinsku rehabilitaciju. 2016:1-213.

86. Kraml O, ur. VII. Balneološki skup ”Dr. Ivan Šreter”. Lipik: Specijalna bolnica zamedicinsku rehabilitaciju. 2017:1-227.

ZAHVALAZahvaljujem mr. sc. Darku Vlahoviću, istaknutomu hrvatskom ekonomistu, koji je u

svojim objavljenim radovima i knjigama prikazivao i dokazao ekonomsku važnostzdravstvenoga turizma, povezujući turističku privredu s brigom za zdravlje. Svojim ustrajnimblagotvornim poticajem najviše je zaslužan što sam dovršio s pisanjem ovoga rada. Unatočsvojemu dosadašnjemu iskustvu, to mi je predstavljalo tešku i iscrpljujuću zadaću.

42

PONUDA ZDRAVSTVENO USMJERENE TJELESNE AKTIVNOSTI UTURIZMU (PRISTUP TEMELJEN NA DOKAZIMA)

HEALTH ENHANCING PHYSICAL ACTIVITY OFFER IN TOURISM(EVIDENCE-BASED APPROACH)

Prof. dr. sc. Stjepan Heimer, dr. med.Zagrebački savez sportske rekreacije „Sport za sve“

SAŽETAKTurizam je u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, iznimno značajan društveni i

ekonomski čimbenik. On je, osim toga, u zemlji kao što je Hrvatska, i jedan od temeljadruštveno-ekonomskog razvitka. Resorna ministarstva, turističke zajednice i menadžmentturističkih centara postaju sve više svjesni nedostatnosti klasične turističke ponude, koja nudismještaj, prehranu i neposrednu okolinu mora (ljeti) ili planine (zimi). Sportski i rekreacijskiobjekti bili su u pravilu prva nadopuna osnovne ponude, da bi danas bilo kakav značajnijisuvremeni turistički centar bio nezamisliv ne samo bez različitih sportskih sadržaja, već iodgovarajućih sportskih kadrova. No, sportska i rekreacijska ponuda u pravilu su vezane uzglavnu turističku sezonu, bilo ljetnu, bilo zimsku, dok su izvan nje i hotelski i sportski objektinedovoljno korišteni ili čak potpuno prazni. Povezivanje zdravstva i sportsko-rekreacijskeponude u turizmu predstavljaju suvremenu dodatnu zdravstvenu i ekonomsku vrijednostizvansezonske turističke ponude. Savjetovanje za tjelesnu aktivnost (TA) odnosi se na kratkoinformiranje o fizičkoj aktivnosti tijekom jednog ili više posjeta zdravstvenim djelatnicima.Pacijenti i stanovništvo u cjelini smatraju zdravstveni sustav pouzdanom i primjerenomustanovom za pružanje savjeta o tjelesnoj aktivnosti. Nakon utvrđivanja zdravstvenog ifunkcionalnog statusa liječnik će uz tzv. „zeleni recept“ uputiti klijenta na njegov domicilni iliu turističkom centru raspoloživi primjereni program zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti(ZUTA-e).

Ključne riječi: turizam, liječnički pregled, „zeleni recept, programi ZUTA-e

SUMMARYTourism in Croatia, as in many other countries, is an extremely important social and

economic factor. It is, moreover, in a country like Croatia one of the foundations of socio-economic development. Resource ministries, tourist boards and tourist centres managementare becoming increasingly aware of the disadvantages of a classical tourist offer, whichprovides accommodation, nutrition and the immediate environment of the sea (summer) ormountain (winter). Sports and recreational facilities were, as a rule, the first supplement to thebasic offer, so that today any major modern tourist centre would be unimaginable not onlywithout the various sports facilities but also with the appropriate sports staff. However, sportsand recreational offers are usually linked to the main tourist season, whether summer orwinter, while out of them hotels and sport facilities are underused or even empty. Connectinghealthcare and sports and recreational offers in tourism represent the current additional healthand economic value of the out of season tourist offer. Physical activity (PA) counselling refersto brief information on physical activity during one or more visits to healthcare professionals.Patients and the population as a whole consider the health system as a reliable and appropriateinstitution for providing physical activity tips. After determining the health and functionalstatus, the physician will, with the so- called „green recipe“ refer a client to his or her home-based or at the local tourist centre to an appropriate health-enhancing physical activityprogram (HEPA).

43

Key words: tourism, medical examination, „green recipe“, HEPA programs

UVODTurizam je u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, iznimno značajan društveni i

ekonomski čimbenik. On je, osim toga, u zemlji kao što je Hrvatska, i jedan od temeljadruštveno-ekonomskog razvitka. Resorna ministarstva, turističke zajednice i menadžmentturističkih centara postaju sve više svjesni nedostatnosti klasične turističke ponude, koja nudismještaj, prehranu i neposrednu okolinu mora (ljeti) ili planine (zimi). Sportski i rekreacijskiobjekti bili su u pravilu prva nadopuna osnovne ponude, da bi danas bilo kakav značajnijisuvremeni turistički centar bio nezamisliv ne samo bez različitih sportskih sadržaja, već iodgovarajućih sportskih kadrova. No, sportska i rekreacijska ponuda u pravilu su vezane uzglavnu turističku sezonu, bilo ljetnu, bilo zimsku, dok su izvan nje i hotelski i sportski objektinedovoljno korišteni ili čak potpuno prazni. Povezivanje zdravstva i sportsko-rekreacijskeponude u turizmu predstavljaju dodatnu zdravstvenu i ekonomsku vrijednost izvansezonsketurističke ponude. (Heimer S. i M. Rakovac 2007)

TJELESNA AKTIVNOST I ZDRAVLJETijelo čovjekovo građeno je za aktivnost, a ne za mirovanje. Tjelesna aktivnost jedna je

od osnovnih ljudskih funkcija i najvažnijih zdravstvenih odrednica povezanih s načinomživota. Široko rasprostranjeno priznavanje te činjenice iznimno je važno u pristupu utjecajimatjelesne neaktivnosti na faktore rizika za razvoj brojnih kroničnih bolesti. Tijekom milijunagodina čovječje se tijelo razvijalo u složen organizam koji je sposoban izvoditi nevjerojatnomnogo motoričkih zadataka – od uporabe velikih mišićnih grupa za hodanje, trčanje i penjanjedo izvođenja najmanjih, finih pokreta, što uključuje i manualne vještine. Četrdeset posto našetjelesne mase čine mišići. Osnovna je namjena većine organa i funkcija čovječjeg organizmaslužiti mišićima tijekom tjelesnih aktivnosti. Srčano-žilni, dišni i živčani sustav glavni susustavi koji svojim radom ispunjavaju zahtjeve što ih kretanje postavlja organizmu. Mozak binesumnjivo bio mnogo jednostavniji kada ne bi upravljao, nadzirao i koordinirao kretanjem.(Heimer S. 2017.)

Tjelesna je aktivnost bila povijesna potreba: borba za opstanak tražila je dobru tjelesnuspremu, a to znači dobru funkcionalnu sposobnost. Kao lovci sakupljači, ljudi su u potrazi zahranom morali prelaziti velike udaljenosti te brzo i daleko trčati kako bi izbjegli napad. Hranaje često bila oskudna i teško ju je bilo pribaviti. Zbog toga se ljudsko tijelo prilagodilo tako dačuva, štedi energiju kako bi je moglo uporabiti tijekom razdoblja nestašica. Kako secivilizacija razvijala, tako su se ljudska snaga i pokreti nastavljali rabiti za zemljoradnju,gradnju i svladavanje udaljenosti do cilja. No početkom 21. stoljeća, međutim, toliko jetjelesne aktivnosti uklonjeno iz modernog načina života da su ljudi počeli zaboravljati kolikoje ona potrebna za zdravlje i dobrobit čovječjeg organizma. Uvođenje suvremene mehanizacijena radnome mjestu, kućanskih uređaja i oblika grijanja kućanstva, javna ili osobna motornaprijevozna sredstva, kao i sve veći dio slobodna vremena koje se provodi uz televizor i uzosobna računala, smanjila su fizička naprezanja na gotovo biološki minimum. (Heimer S.2017.)

Suvremena povijest epidemiologije tjelesne aktivnosti je kratka – počinje kasnihčetrdesetih godina 20. st. i naglo raste sredinom osamdesetih te se eksponencijalno nastavljado danas. Premda su joj mnogi istraživači pridonijeli, suvremena epidemiologija tjelesneaktivnosti ima svoje korijene u radu dr. Jeremyja Morrisa, profesora emeritusa javnogzdravstva na Londonskoj školi higijene i tropske medicine Sveučilišta u Londonu, i RalfaPaffenbargera, profesora emeritusa medicine na Sveučilištu Stanford i Sveučilištu Harvard.Njihov je doprinos izniman jer su oni bili istaknuti epidemiolozi u vrijeme kada njihovi kolege

44

tjelesnu aktivnost nisu smatrali vrijednom istraživanja niti su razumjeli njezinu važnost zajavno zdravstvo. (Dishman, R. i sur. 2013.)

Brojna kasnija istraživanja diljem svijeta dovela su do toga da se u dokumentimaSvjetske zdravstvene organizacije (WHO, SZO) tjelesna neaktivnost smatra faktorom rizikapojave niza zdravstvenih poteškoća koje su se teško mogle svrstati u određene medicinskeentitete, ali koji su bili značajan dio uzroka smanjene radne sposobnosti, povećanjaopterećenja zdravstvene službe i izostanaka s posla (a time i opterećenja zdravstvenihfondova), smanjenja ekonomskih učinaka, i u krajnjoj liniji smanjenja kvalitete života.Tjelesna neaktivnost svojim utjecajem na razvoj niza kroničnih bolesti predstavlja četvrtivodeći čimbenik rizika globalnog mortaliteta suvremenoga svijeta (WHO, 2010). Jedna petinasvjetskoga stanovništva (21,4 %) ne zadovoljava minimalne zahtjeve za tjelesnom aktivnošćupotrebnom za održanje zdravlja (Dumith SC i sur. 2011). Razvoj i prevalencija niza kroničnihnezaraznih bolesti u brojnim zemljama čine dominantan zdravstveni i financijski problem.(WHO 2017)

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), brojne međunarodne i nacionalne strukovneorganizacije te znanstvene institucije, prepoznaju danas tjelesnu neaktivnost kao autohtonifaktor rizika za razvoj više KNB sa značajnom prevalencijom morbiditeta i mortaliteta širomsvijeta. Upravo stoga sve one, predvođene SZO, posljednjih desetak godina iznimnupozornost poklanjaju promicanju tjelesne aktivnosti u cilju prevencije KNB i zaštite iunapređenja zdravlja stanovništva. Europski ured SZO u suradnji s vodećim političkimstrukturama Europske unije podučavaju i potiču vlade, ministarstva zdravlja i javno-zdravstvene institucije zemalja članica, da uzimajući u obzir lokalne uvjete, posvete posebnupozornost promicanju cjeloživotne tjelesne aktivnosti kao faktoru zdravlja. Iskustva zemaljakoje su već učinile značajne korake u tom smjeru potvrđuju iznimne pozitivne učinke.Donositelji odluka, međutim, moraju biti svjesni da je za postizanje željenih ishoda potrebnoviše godina sveobuhvatnoga političkog, društvenog i stručnog djelovanja različitih relevantnihsektora u suradnji sa znanstvenim institucijama i udrugama na području zdravlja, ekologije,urbanizma, javnog i osobnog prijevoza te sporta i tjelesne aktivnosti.

POČECI RAZVOJA AKTIVNIH ODMORAU potrebi i želji da se turistički centri, kao i toplice, nude i koriste izvan sezone, već se

početkom sedamdesetih godina počinje prihvaćati ideja Fakulteta za fizičku kulturu u Zagrebuo ponudi i provođenju tzv. medicinski programiranih aktivnih odmora (MPAO). U to jevrijeme, naime, tim prof. dr. Mirka Relca u kojem su, osim znanstvenika i stručnjaka usportskoj rekreaciji, bili i istraživači s područja sportske fiziologije i sportske medicine,razradio osnovne postavke i istraživao učinke dvotjednih aktivnih odmora na funkcionalni izdravstveni status sudionika (Relac M. i sur. 1973).

Metodologija je propisivala prethodni liječnički pregled za utvrđivanje stupnja zdravlja,fitnesa i mogućih kontraindikacija. Sukladno nalazima korisnici su dobili pisane preporuke zaprogram aktivnosti. Iskusni kineziolozi u turističkome rekreacijskom centru formirali su grupeza osobe sličnih karakteristika (tzv. intenzitetske grupe) i vodili ih tijekom 10-14 dana njihovaboravka. Na kraju programa, napredovanje korisnika i njihovo zadovoljstvo procjenjivano jeodgovarajućim upitnikom i funkcionalno-motoričkim testovima.

Razvojnim istraživanjima različitih oblika i učinkovitosti MPAO-a, nepobitno jeutvrđeno njihovo pozitivno djelovanje na stabilizaciju i poboljšanje određenih funkcionalnihkarakteristika (jakost pokreta, sniženje frekvencije srca pri submaksimalnim opterećenjima),kao i zadovoljstvo samim sudjelovanjem u programu te brigom radne organizacije za dobrobitsvojih zaposlenika. Registriran je također smanjen broj posjeta liječniku u mjesecima nakonboravka na MPAO-u, kao i povećanje radne sposobnosti mjereno radnom produktivnošću(Heimer S. 1979). Ova opažanja, dakako, nisu bila samo neposredni rezultat programa, već

45

najvjerojatnije i posljedica djelovanja na stavove i odnos prema radu i radnom kolektivu(Relac M., Heimer S. i M. Gredelj 1977; Heimer S. i M. Tonković-Lojović 1994; Tonković-Lojović i sur. 1987).

Rekreacijski programi opravdali su zanimanje i provođenje MPAO-a i za sameturističke centre i toplice. Takvim proširenjem ponude, kojima je prethodila dodatna edukacijaliječnika, opremanje „dijagnostičkog centra odgovarajućim uređajima, privremenim ilistalnim zapošljavanjem programera i voditelja aktivnosti“, osiguralo im je produženje sezoneizvan glavnih termina punjenja (Bartoluci M. i sur. 1984).

POTREBA SPECIFIČNE EDUKACIJE LIJEČNIKA I KINEZIOLOGAVeći dio studija medicine i svakodnevna praksa većine liječnika usmjerena je na

izučavanje i liječenje bolesti, a tek se periferno susreću s područjem zaštite i unapređenjazdravlja te prevencijom bolesti. To se posebno odnosi na suvremene kronične nezaraznebolesti koje danas u većini zemalja predstavljaju osnovu javno-zdravstvene i zdravstveno-ekonomske problematike. Dokazano je da u njihovoj etiologiji značajnu ulogu ima stilponašanja ljudi, odnosno njihov način života, prehrana, pušenje, alkohol, mjesto življenja,zanimanje i način rada, dohodak i sl. Redovita tjelesna aktivnost ili s druge strane tzv.sedentarni način života također su oblici ljudskog ponašanja, za koje je utvrđeno da značajnoutječu na njihovo zdravlje, kvalitetu i trajanje života.

Dok su kineziolozi zaposleni u društvima i savezima sportske rekreacije donekleeducirani o učincima tjelesne aktivnosti na zdravlje – iako je njihovo obrazovanje pretežnoipak usmjereno na učinke sportskih/natjecateljskih aktivnosti – liječnici se u svomprofesionalnom obrazovanju s ovim područjem praktički vrlo malo susreću. Ta je činjenicaporazna ako se u obzir uzme mjesto i zadaća liječnika u društvu i njihova moguća uloga upromicanju zdravstvene tjelesne aktivnosti.

Pozivajući se na pozitivne primjere iz nekih europskih zemalja i iz svijeta, ukazujemona potrebu uvođenja edukacije liječnika kao nezaobilaznih stručnih suradnika u promicanjuZUTA-e u Hrvatskoj. Provođenje edukacije liječnika u Republici Hrvatskoj trebalo bi imatina umu preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koje se odnose na mjesto i uloguzdravstva i zdravstvenih kadrova u promicanju zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti i, uzosnovni zadatak edukacije liječnika, djelovati i na njihovu realizaciju. U preporukama SZO-anavodi se sljedeće:

• Zdravstveni bi sektor na svim razinama trebao pozivati i motivirati različite sektore izainteresirane strane na suradnju u promicanju tjelesne aktivnosti.

• Edukacija zdravstvenog osoblja mora dati prioritet prevenciji, liječenju bolesti izdravstvenih problema povezanih s načinom života, uključujući korištenje zdravstvenetjelesne aktivnosti kao „lijek” ili liječenje različitih bolesti te je prepisivati za poboljšanjezdravlja.

• Trebalo bi napraviti Priručnik o tjelesnoj aktivnosti za zdravstveno osoblje u cilju dapokaže kako koristiti tjelesnu aktivnost u prevenciji bolesti i liječenju različitih stanja.

• Liječnike bi trebalo motivirati, uključujući i financijski, da nude savjet i pisane„recepte” za tjelesnu aktivnost.

• Lokalne bi zajednice trebale surađivati sa zdravstvenom službom da se olakša širenjeinformacija i pružanje prilika pojedincima kojima su liječnici preporučili da kao prevencijukoriste tjelesnu aktivnost.

• U cilju pružanja primjera, zdravstveni bi sektor trebao stvoriti okolnosti koje potičutjelesnu aktivnost u svim zdravstvenim institucijama.

Budući da zasad takve sustavne edukacije nema, za uspješno provođenje zdravstvene ikineziološke ponude predlažemo održavanje seminara za liječnike primarne zdravstvenezaštite, prvenstveno za liječnike obiteljske medicine, a za potrebe u turizmu i za liječnike u

46

turističkim centrima. Identična znanja potrebna su i kineziolozima-programerima vježbanja.Uz teme iz područja zdravstvene kineziologije koje obuhvaćaju aspekte javnog zdravstva,epidemiologije, fiziologije sporta i vježbanja, zakone i pravne dokumente za zdravstvo i sport,posebno treba naglasiti odvojene operativne upute za liječnike i za kineziologe koji bi umeđusobnoj suradnji trebali provoditi preglede, testiranja, upućivanje i provođenje aktivnosti.(NHS 2001; BHF 2007; Exercise is Medicine).

Obrazovne institucije, prvenstveno zdravstvene i kineziološke, u suradnji s turističkomindustrijom, trebale bi organizirati takve tečajeve ili zajednički stručni (poslijediplomski)studij Zdravstvene kineziologije za zdravstvene i kineziološke kadrove.

MOGUĆNOSTI SUVREMENE PONUDE TURIZMA U PODRUČJU ZDRAVSTVENE KINEZIOLOGIJE

Društveno-ekonomske promjene i Domovinski rat doveli su do privremene stagnacije inazadovanja turizma u našoj zemlji. No, sada je opet vrijeme da se počne razmišljati oživotnom i zdravstvenom standardu stanovništva, unapređenju i opće turističke i zdravstveno-turističke ponude.

U području zdravstvene kineziologije općenito, pa tako i u turizmu, postoje dva entiteta,dvije komplementarne struke, zdravstvena i kineziološka. S obzirom na to, moguće su i dvijezasebne ili zajedničke ponude: zasebna zdravstvena i zasebna kineziološka usluga, ili pakzajednička usluga.

Zasebna ponuda zdravstvene usluge odnosi se na utvrđivanje zdravstvenog ifunkcionalnog stanja potrebnih za primjereno savjetovanje. To obuhvaća liječnički pregled itestiranje. Liječnički pregled uključuje:

1. Upitnik o povijesti bolesti 2. Upitnik o tjelesnoj aktivnosti 3. Utvrđivanje aktualnog stanja srčano-žilnog i lokomotornog sustava. Sukladno nalazima moguće je upućivanje na dodatne pretrage. Za razliku od

uobičajenih liječničkih pregleda, ovdje se provodi mjerenje i testiranje dodatnih karakteristikaznačajnih za daljnje postupke. Utvrđuju se antropometrijske mjere i indeksi i testirajupotrebne funkcionalne i motoričke sposobnosti. Temeljem dobivenih podataka stručni timdonosi zaključak o aktualnom statusu i svrstavanju osobe u određenu intenzitetsku grupu.Liječnik piše tzv. zeleni recept uputnicu s preporukama za sportsko-rekreacijske, fizio-profilaktičke i dijetalne mjere, koje bi mogle imati pozitivan učinak na unapređenje razinezdravlja i kvalitete života. (Lawlor D. A. and B. Hanratty 2001; Jonas S. and E. M. Phillips2009). Turist takav recept može koristiti nakon povratka kući za razgovor sa svojim osobnimliječnikom i naći primjereni visokokvalitetni fitnes centar s njemu odgovarajućim programomvježbanja.

OBRAZAC ZA PROPISIVANJE I UPUĆIVANJE NA VJEŽBANJE„ZELENI RECEPT“

IME PACIJENTA:____________________________________ DOB: ______ DATUM:

__________

IME LIJEČNIKA:_______________________________________ POTPIS: ___________________

Preporučene tjelesne aktivnosti Voditelj programa

Tip Aerobni Jakosni Ime: _________________________________

47

aktivnosti_________________________________

Tel.: _________________________________

Adresa:

_________________________________

_________________________________

_________________________________

Datum ponovnog pregleda _____________

Dana tjedno

Minuta dnevnoUkupno minuta tjednoSMJERNICE ZA TJELESNUAKTIVNOSTOdrasli 18 – 64 g. bez zdravstvenih teškoća:minimum 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno (npr. 30 min/dan, 5 puta tjedno) i aktivnosti jačanja mišića tijekomdva ili više dana tjedno.

Da bi se optimizirala sigurnost provođenja aktivnosti, a rizik sveo na minimum, uokviru liječničkog pregleda potrebno je prepoznati pacijente kod kojih bi tjelesna aktivnostmogla imati povećan rizik od neželjenih posljedica (prvenstveno kardiovaskularnihincidenata) (ACSM 2010). Ukratko, na temelju podataka o eventualno postavljenoj dijagnozi,prisutnim znakovima i simptomima ili pak čimbenicima rizika različitih srčano-žilnih, plućnihi metaboličkih bolesti vrši se stratifikacija rizika za uključivanje u programtjelovježbe/bavljenje tjelesnom aktivnošću. Na temelju prisutnosti/odsutnosti navedenihbolesti/znakova i simptoma/čimbenika rizika, pacijenti se svrstavaju u kategoriju niskoga,srednjega ili visokoga rizika. Na temelju stratifikacije određuje se treba li pacijent prijezapočinjanja s programom vježbanja ili prije promjene karakteristika postojećeg programavježbanja obaviti detaljan pregled, eventualne dodatne pretrage i test opterećenja; je liprigodom provođenja testa opterećenja potreban liječnički nadzor te je li potreban liječničkinadzor tijekom provođenja aktivnosti (Rakovac M. 2011).

U okviru zajedničke ponude zdravstva i fitnesa, zdravstvena će služba u turizmuprimijeniti svoje uobičajene postupke za procjenu razine zdravlja i fitnesa kao i mogućihrizika povezanih s nekim oblicima ili intenzitetom aktivnosti. Turista će se, uz recept kojisadrži preporuke koje se odnose na karakteristike zdravstveno umjerene tjelesne aktivnosti,uputiti u lokalni fitnes centar koji je obično dio turističkog poduzeća.

Prema uputama, program može sadržavati aktivnosti usmjerene na: 1. Unapređenje fitnesa i/ili 2. Pridonijeti tretmanu, prevenciji pojave ili daljnjeg razvoja određenoga kroničnog

stanja ili bolesti. Ove se dvije programske grupe mogu označiti kao „Specifični fitnes program” za

unapređenje fitnesa i „Specijalni zdravstveni program” za primarnu ili sekundarnu prevencijubolesti.

U izabranome turističkom ili rekreacijskom centru gosti obično borave 10 do 14 dana.Stoga bi program fitnes centra trebao biti više edukacijski u pogledu praktičnih vježbi ipredavanja s određenim temama s područja vježbanja i zdravlja, kako bi korisnike podučiozašto i kako da provodi aktivnosti nakon povratka kući. (Heimer S. i M. Rakovac 2007).

Zasebna ponuda centra za rekreaciju i fitnes, izvan suradnje sa zdravstvenom službom,može ponuditi uobičajene dvoranske i vanjske aktivnosti jer uvijek ima turista zainteresiranihza provođenje svojih rutinskih aktivnosti.

48

Turistički centri i lječilišta materijalno i kadrovski opremljeni za područje rekreacijskemedicine mogu i drugim gostima, pa i mještanima pružati usluge sportsko-rekreacijskogsavjetovališta. Utvrđivanje aktualnog zdravstvenog stanja i razine funkcionalnih sposobnosti,uz analizu odgovarajućeg upitnika o uobičajenu načinu života i rada, kao i o tjelesnojaktivnosti i preferencijama rekreacijskih sadržaja, omogućit će liječniku pružanje savjeta ozdravstveno korisnim aktivnostima, eventualnoj korekciji navika i načina prehrane (Heimer S.1996; Heimer S. i M. Relac 1996).

Opremljeniji centri mogu nuditi i sportsko-medicinske usluge, opće i posebnepreventivne preglede domicilnih sportaša i ekipa na pripremama, sportsko-medicinskatestiranja i specijalističke preglede kod sportskog kardiologa, ortopeda, fizijatra, nutricionistai sl., kao i provoditi ciljanu fizikalnu i kineziološku rehabilitaciju sportskih ozljeda.

49

OBRAZAC PROGRAMA VJEŽBANJA

Voditelj programa:................................................................................................................

Kvalifikacija: ................................................................................................................

Adresa: ................................................................................................................

Telefon / mobitel: ....................................................... e-mail: .........................................

Program vježbanja

Ime i prezime:................................................................................................................

AEROBNI TRENING

•  …............ × tjedno, u trajanju od …......... min.

•  frekvencija srca tijekom treninga: …......... min–1.

•  ocjena opterećenja prema Borgu:

•  zagrijavanje: 5 min – hlađenje: 5 min

Preporučena aktivnost:

sporo hodanje brzo hodanje nordijsko hodanje

trčanje plivanje vožnja bicikla ostalo

Trening na ergometru:

…............ W …............ min zagrijavanje

…............ W …............ min treninga

TRENING JAKOSTI

…............ % 1RM …............ ponavljanja …............ setova

…............ mišićne grupe

Istezanje/ravnoteža/koordinacija…............ tjedno u trajanju od …............ min.

Sportovi s loptom …............ tjedno u trajanju od …............ min.

50

Ostalo (golf, ples…) …............ tjedno u trajanju od …............ min.

Datum: …............…............ Potpis voditelja programa …............…............…............

U slučaju otežanog disanja, nepravilnog rada srca, bolova u prsima ili omaglice, obvezno prekinite aktivnost i savjetujte se s Vašim liječnikom.

ZDRAVSTVENI ODGOJ KAO INTEGRALNI DIO PROGRAMA ZUTA-eVećini stanovništva nedostaje svijest o zdravom načinu života, kao i o tome koliko

pojedinac sam može utjecati na svoje zdravlje. Same informacije iz područja zdravstvenogodgoja teško da će dovesti do osjetnih promjena u ponašanju u populaciji, ali treba uzeti uobzir da svaka promjena počinje upravo informacijom, nakon čega se može planirati programinterventnih mjera (Heimer S. i M. Rakovac 2007).

Ljudi su premalo informirani i educirani o vlastitoj odgovornosti i mogućim koracima uzaštiti i unapređenju zdravlja. Premalo znaju koliko mnogo sami mogu djelovati na svojezdravlje, a zdravstvena služba, barem u području kinezioloških preventivnih mjera, premapojedincu nastupa, u pravilu, tek s pojavom bolesti.

Boravak organiziranih rekreacijskih skupina u turističkim centrima u sklopu programaZUTA-e i wellness programa idealna je prilika za informiranje ljudi o zdravom načinu života izdravstvenim rizicima koje je moguće umanjiti prihvaćanjem zdravih navika. Pojedine temesu od općeg interesa, a neke su ciljane prema sastavu rekreacijskih grupa. Navodimo nekolikonajčešćih naslova:

TEME OD OPĆEG INTERESATEME ZA CILJANE

SKUPINEKretanje kao faktor zdravlja Stres i zaštita od stresa

TA i mentalno zdravlje TA i osteoporoza

Tjelesna aktivnost u prevenciji KBS TA i trudnoća

Temelji zdrave prehrane TA i arterijska hipertenzija

TA i kvaliteta života seniora TA i dijabetes

ZAKLJUČAKUtvrđeno je da je tjelesna neaktivnost jedan od najraširenijih zdravstvenih faktora

rizika. Stoga je danas borba protiv nje jedna od najvažnijih javno-zdravstvenih i društvenihmisija. Dokumenti Svjetske zdravstvene organizacije (WHO 2017) i Platforma EU-a za akcijuo prehrani i tjelesnoj aktivnosti navodi: „Potrebno je jačanje kapaciteta svih zemalja, posebnoonih u razvoju, za rano upozoravanje, smanjenje rizika i upravljanje nacionalnim i globalnimzdravstvenim rizicima.” (EC 2005).

Za uspješnost u toj borbi potrebno je ispuniti nekoliko preduvjeta. Potrebni su politička,društvena i financijska podrška, zakonske norme, organizacija, interdisciplinarni imeđusektorski pristup, educirano i uvježbano osoblje te objekti i oprema. (Puska P. 2007).

Neki turistički centri i lječilišta u Hrvatskoj imaju bogato povijesno iskustvo uzdravstvenoj i sportsko-rekreacijskoj ponudi. Osim produženja punjenja svojih smještajnihkapaciteta izvan same sezone i s tim povezanih ekonomskih učinaka, ponuda ZUTA-e u

51

turističkim centrima i lječilištima za suvremenog čovjeka predstavlja i određeni kulturni icivilizacijski standard.

Zbog svoje specifičnosti u odnosu na konkurentske turističke zemlje i potencijalnogekonomskog učinka, ponuda ZUTA-e u turizmu mora biti dio šire zdravstvene i ekonomskepolitike!

IZVORI LITERATURE1. American College of Sports Medicine. ACSM’s Guidelines for Exercise Testing

and Prescription. 8th ed. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins. 2010.2. Bartoluci M, Bosanac G, Dujmović D, Heimer S, Jašić, Z, Lojović-Tonković M,

Mraković M, Pintar Ž, Relac M, Rubeša D, Sabioncello N, Štuka K. i E. Žuškin (1984):Valorizacija medicinski programiranih aktivnih odmora u funkciji unapređenja zdravlja ihumanizacije života i rada. Kineziologija 1984;16.

3. BHF National centre. Exercise referral toolkit – guidance for referring healthcareprofessionals. 2007.

4. Dishman R, Heath G. and I-Min Lee. Physical Activity Epidemiology, HumanKinetics. 2nd edition. 2013.

5. Dumith SC, Hallal PC, Reis RS, Kohl HW. Worldwide prevalence of physicalinactivity and its association with human development index in 76 countries. Prev Med2011;53:24-8.

6. European Commission DG SANCO. EU Platform for Action on Diet, PhysicalActivity and Health. 2005. Web page: www.eufic.org/.../eu-platform-for-action-on-diet-physical-activit...

7. Exercise is Medicine. Health Care Providers’ Action Guide; www. Exercise is Medicine.org

8. Exercise is Medicine. Health and Fitness Professionals’ Action Guide. Exercise is Medicine.org

9. Heimer S. Eurofit za odrasle. Procjena zdravstvenog fitnesa. // Hrvatski športsko-medicinski vjesnik. 1996;11(2-3)77-80.

10. Heimer S. i M. Relac. Značaj sportske rekreacije i sporta tijekom i nakonrehabilitacije osoba s invalidnošću. Sport za sve, 1996;14(6):8-12.

11. Heimer S. Pokazatelji sposobnosti organskih sistema u funkciji preventivnogsportsko-medicinskog djelovanja. Doktorska disertacija. Zagreb: Medicinski fakultet. 1979.

12. Heimer S. i M. Tonković-Lojović. Suradnja liječnika u sportskoj rekreacijizaposlenih. Zbornik radova XVII. kongres EFCS, Rovinj 15.-19.06.1994.1994:34.

13. Heimer S. i M. Rakovac. Zdravstveno-preventivni rekreacijski programi uturizmu // Turizam i sport – ; razvojni aspekti / Tourism and sport – ; aspects of development /Bartoluci M, Čavlek N, ur. - Zagreb: Školska knjiga. 2007:187-195

14. Heimer S. Zdravstvena kineziologija. Zagreb: Medicinska naklada. (u pripremi).2017.

15. Jonas S. and M. Phillips. ACSM´s Exercise is Medicine. Wolters Kluwer;Lippincott, Williams & Wilkins. Philadelphia. 2009.

16. Lawlor DA, Hanratty B. The effect of physical activity advice given in routineprimary care consultations: a systematic review. J Public Health Med, 2001;23(3):219-26.

17. NHS. Exercise Referral Systems: A National Quality Assurance Framework. 2001.18. Puska P. Physical activity and state policy. Seminar papers. Helsinki: Finnish

Institute of Public Health. 2007.19. Rakovac M. Utvrđivanje zdravstvenog stanja i rizika za uključivanje u tjelesno

vježbanje. U: Heimer S, ur. Zbornik radova „Tjelesna aktivnost i zdravlje - Uloga tjelesne

52

aktivnosti u prevenciji i liječenju prekomjerne tjelesne težine i pretilosti“. Zagreb:Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. str. 2011:68-75.

20. Relac M, Štuka K, Sabioncello N, Pintar Ž, Sviben B, Heimer S. i M. Gredelj.Utjecaj različito programiranih aktivnih odmora na psihosomatski status radnika ŽeljezareSisak (10-dnevni odmor u planinskim uvjetima zimi i primorskim uvjetima ljeti). Elaborat.Institut za kineziologiju FFK Zagreb. 1973.

21. Relac M, Heimer S. i M. Gredelj. Analiza funkcionalnih sposobnosti i njihovapovezanost s radnom sposobnošću kao osnova za planiranje sportsko-rekreacijskih i drugihpreventivno zdravstvenih mjera. Elaborat Fakulteta za fizičku kulturu, Zagreb. 1977.

22. Tonković-Lojović M, Heimer S. i E. Žuškin (1987). Medicinski kriteriji i postupcipri izboru radnika za medicinski programirane aktivne odmore. VII Kongres medicine radaJugoslavije, Budva 1987. Revija rada 1986./87.

23. World Health Organization (WHO). Global Recommendations on Physical Activityfor Health. Geneva: WHO. 2010.

24. WHO. NCDs extensively addressed. The 140th Session of the Executive Board ofthe World Health Organization. 2017. Web page: https://ncdalliance.org/.../ncds-addressed-extensively-by-the-140t.

53

aktivnosti u prevenciji i liječenju prekomjerne tjelesne težine i pretilosti“. Zagreb:Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. str. 2011:68-75.

20. Relac M, Štuka K, Sabioncello N, Pintar Ž, Sviben B, Heimer S. i M. Gredelj.Utjecaj različito programiranih aktivnih odmora na psihosomatski status radnika ŽeljezareSisak (10-dnevni odmor u planinskim uvjetima zimi i primorskim uvjetima ljeti). Elaborat.Institut za kineziologiju FFK Zagreb. 1973.

21. Relac M, Heimer S. i M. Gredelj. Analiza funkcionalnih sposobnosti i njihovapovezanost s radnom sposobnošću kao osnova za planiranje sportsko-rekreacijskih i drugihpreventivno zdravstvenih mjera. Elaborat Fakulteta za fizičku kulturu, Zagreb. 1977.

22. Tonković-Lojović M, Heimer S. i E. Žuškin (1987). Medicinski kriteriji i postupcipri izboru radnika za medicinski programirane aktivne odmore. VII Kongres medicine radaJugoslavije, Budva 1987. Revija rada 1986./87.

23. World Health Organization (WHO). Global Recommendations on Physical Activityfor Health. Geneva: WHO. 2010.

24. WHO. NCDs extensively addressed. The 140th Session of the Executive Board ofthe World Health Organization. 2017. Web page: https://ncdalliance.org/.../ncds-addressed-extensively-by-the-140t.

53

BALNEOLOGIJA I ZDRAVSTVENI TURIZAMBALNEOLOGY AND HEALTH TOURISM

Prof. dr. sc. Ankica Senta MarićDipl. ing. geol. Čepelak RadovanŠkola narodnog zdravlja Andrija ŠtamparLaboratorij za ispitivanje voda i balneoklimatologija

SAŽETAKTermomineralne vode, kao resurs koji se primjenjuje u balneologiji, u Hrvatskoj su

nedovoljno iskorištene s obzirom na rezerve i potencijale koje se mogu koristiti u preventivi,liječenju, rehabilitaciji, rekreaciji i zdravstvenom turizmu. Balneologija i lječilišna medicina uHrvatskoj imaju bogatu tradiciju. Suvremeni turizam prepoznaje vrijednosti prirodnihljekovitih činitelja i ističe ih u ponudi zdravstvenog turizma u svrhu očuvanja i unapređenjazdravlja i kakvoće života. Zdravstveni turizam predstavlja organizirani boravak gostiju umjestu s prirodnim ljekovitim činiteljima gdje se pod liječničkim nadzorom pružaju usluge odbalneoterapije do aktivnog odmora. Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu od svog je osnutka 1963. godine do današnjih dana, kadadjeluje u okviru Katedre za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada i sporta Škole narodnogzdravlja „Andrija Štampar“ bio jedini zavod svoje vrste i glavni nosač razvoja balneologije uHrvatskoj.

Ključne riječi: termomineralne vode, balneologija, balneološka analiza, zdravstveniturizam

SUMMARYThermomineral water as a resource used in balneology is insufficiently utilized in

Croatia with regard to the reserves and potentials that can be used in prevention, treatment,rehabilitation, recreation and health tourism. Balneology and medical medicine in Croatiahave a rich tradition. Contemporary tourism recognizes the values of natural remedies andemphasizes them in offering health tourism for the purpose of preserving and improving thehealth and quality of life. Health tourism represents an organized stay of guests in a place withnatural remedies where under medical supervision they provide services from balneotherapyto active vacations. Department of Physical Medicine and Rehabilitation at the Faculty ofMedicine of the University of Zagreb since its inception in 1963 to the present day it has beenworking within the Department of Health Ecology and Medicine of Work and Sports Schoolof Public Health „Andrija Štampar“ was the only institution of its kind and the main carrier ofdevelopment balneology in Croatia.

Key words: thermomineral water, balneology, balneological analysis, health turism,

UVODVeć je odavno uočen blagotvorni učinak prirodnih ljekovitih činitelja na ljudski

organizam, a posebno mjesto zauzimaju termomineralne vode i peloidi. Prirodne mineralnevode i uopće prirodni ljekoviti činitelji djeluju na više sustava ili na cijeli organizam. Najvećipotencijal liječenja prirodne mineralne vode imaju neposredno nakon izviranja iz podzemlja iako se koriste na izvoru dovoljno dugo u kontinuitetu. Zato se na važnim izvorištima već ustaro doba grade kupališta, pa tako i u Hrvatskoj. Učinak se postiže na više načina: pijenjem,kupanjem ili inhalacijom, a primjena ljekovitih voda kao pomoćnog sredstva u liječenjurazličitih oboljenja ima dugu povijest. Da bi se takove spoznaje, pomalo mitske, kultne i

54

religijske, znanstveno objasnile odnosno dokazalo djelovanje vode i peloida, razvija sebalneologija i balneoterapija. Balneologija je nauka koja se bavi proučavanjem terapijskogdjelovanja termalnih, mineralnih i termomineralnih voda na ljudski organizam. Zdravstveniučinci pripisuju se prisutnim nestabilnim kemijskim spojevima koji se razgrađuju u prisutnostikisika iz zraka, plinovi prisutni u vodi hlape, a temperatura vode, kao važan čimbenik uterapiji mijenja se odnosno smanjuje transportom i stajanjem. Ovakvo polivalentno fiziološkodjelovanje prirodnih ljekovitih činitelja iz vode objašnjava se njihovim složenim kemijskimsastavom. Balneoterapija je skup postupaka kojima se voda i peloidi koristi u liječenju.Balneologija je u Hrvatskoj prisutna više od 300 godina i datira od 1709. godine kad je JohanLeopold Payer proveo prvu kvalitativnu analizu vode Varaždinskih toplica i tada započinjestručno i znanstveno istraživanje termomineralnih voda Hrvatske. Pod pojmom mineralnevode smatra se voda koja ima više od 1 g suhog ostatka na litru vode. Danas se u RHprimjenjuje balneološka klasifikacija voda prema temperaturi, suhom ostatku, dominantnimionima, plinovima i biološki aktivnim tvarima (mikroelementima).

HRVATSKI TERMOMINERALNI POTENCIJALI Prema literaturnim podacima u RH postoji mnogo otkrivenih i neistraženih izvorišta

termomineralnih voda. Popisan je 131 izvor, a od toga registrirano 107 (utvrđeno da postojiizvor), a od tih registriranih 93 ima balneološku ili sanitarnu analizu. Impozantan je broj od 50termalnih izvora, 7 mineranih kiselica i 36 hladnih izvora. Danas se koristi nažalost samo 12termomineralnih voda, a poražavajući je podatak da se koristilo još 12, ali su se prestalekoristiti iz različitih razloga (tablica 1). Zbog geografske raznolikosti reljefa i drugog prirodnimineralni izvori u Hrvatskoj nisu ravnomjerno raspoređeni. Kontinentalni dio raspolaže smnogo više termomineralnih izvora, a obalni i otočki dio Hrvatske ima više nalazišta peloida.Najmanje izvorišta ima u zapadnoj i južnoj Hrvatskoj gdje imamo samo dva hipotermalnaizvora. U prošlosti su najpoznatiji bili izvori koji su sami izvirali na površinu dok se danas upotrazi za naftom pronalaze brojna ležišta termomineralnih voda koje nadmašuju stare izvorepo temperaturi (neke preko 100 0C) i po mineralizaciji (Bizovac 25 g/l). Najčešći dominantniioni u hrvatskim izvorištima termomineralnih voda jesu hidrogenkarbonati s kationimakalcijem, magnezijem i natrijem, a dubinske vode karakterizirane su natrijevim kloridom.Također se može uočiti da u kontinentalnoj Hrvatskoj većina slanih voda potječu iz dubokihbušotina (novijeg datuma kod bušenja nafte) i ta je sol ostatak Panonskog mora, a u južnomdijelu Hrvatske utjecaj je mora zbog krškog terena (tablica 2 i 3). Najpoznatija inajpopularnija su sumporna termalna izvorišta.

Tablica 1. Toplice kojih više nemaTermalne vode Hladne vode morale

se dogrijavatiDavno nestale Rekreacija

Jodno lječilište SisakSplitske topliceSutinske TopliceŠmidhenove toplice (Sveta Helena)

MokošicaĐakovačka BreznicaDudarove kupke

Bok kod SiskaVinkovačko Novo Selo Kapela kod Bjelovara

Šemničke toplice Zelina

55

Tablica 2. Popis hrvatskih izvora mineralnih voda po regijama i s dominantnim ionima

Tablica 3. Popis termomineralnih voda središnje Hrvatske – Zagreb i okolicaMineralne hipotermeBlatoKBNZ-1AKBNZ-1BMladost Mla-1Stupnik Stu-1Dubravka Du-1

1917,32081,22075,91713,92376,5

Na-HCO3 -Cl F 3,79Na-HCO3-Cl- SO4 F 3,32Na-HCO3-Cl- SO4 F 4,8Na-HCO3-Cl F 2,85Na-HCO3-Cl F 5,8

68,080,068,056,439,0

Hipoterme

Sveta Nedjelja N-1Šalata Zagreb Ša-1

787,43775,67

Na-HCO3

Ca-Na-HCO3-Cl H2S 6,99

59,048,0

Izoterme

Podsused PDS-2 591,75 Mg-Ca-HCO3 30,0Hipoterme

Svetojanske topliceŠmidhenovo kupališteZelina TP-3 (više izvora)

486,5878,7649,3

Ca-Mg-HCO3

Ca-Na-Mg-HCO3 SO4 Ca- Ca-HCO3

25,828,726,2

56

Hladne mineralne

GrmošćicaGlavnica Donja

3148,41043,6

Mg-Ca-SO4

Na-HCO3

11,715,3

Hladne vode

Čučerje (više izvora) 693,7 Ca-Mg-HCO3 H2S 0,7-6,9 mg/l Rn 11-133 Bq/l

12,0

ZDRAVSTVENI TURIZAM U HRVATSKOJZdravstvenim turizmom u RH bave se lječilišta, toplice i specijalne bolnice temeljene

na ljekovitim svojstvima geotermalne vode. Prema definiciji zdravstveni turizam je jedan odnajstarijih i najjačih motiva putovanja u okviru kojih se stručno i kontrolirano koriste prirodniljekoviti činitelji i postupci fizikalne terapije u cilju očuvanja zdravlja te poboljšanja vrsnoćeživota. Lječilišni turizam podrazumijeva liječenje i oporavak bolesnika koji također stručno ikontrolirano iskorištavaju klimatske, morske i toplične destinacije. Hrvatska ima bogatutradiciju zdravstvenog turizma zbog mnogobrojnih prirodnih ljekovitih činitelja kojipredstavljaju veliki kapital i potencijal za daljnji razvoj zdravstvenog turizma i njegovihoblika – medicinski, lječilišni i wellness turizam. U zdravstvenom turizmu u turističkimdestinacijama koje su zbog svojih prirodnih pogodnosti (ljekovita blata, izvorištatermomineralnih voda) orijentirane na razvoj zdravstvenog turizma nisu ni približnoiskorišteni na stvarni potencijal. Duga tradicija, smještajni kapaciteti uz nužna bi ulaganjamogli podignuti ponudu zdravstvenog turizma na povoljniju konkurentsku poziciju, i to krozcijelu godinu. Hrvatska, za razliku od susjednih zemalja, ima stoljetnu tradiciju zdravstvenogturizma i primjenu balneoterapije u zdravstvene svrhe, ali ima malu dobit. Razlozi su brojni:nezainteresiranost, orijentiranost prema HZZO-u, manjkavost definiranja proizvoda,nedostatka potpore lokalne zajednice itd.

ZAŠTO SE NEDOVOLJNO KORISTE HRVATSKI PRIRODNI LJEKOVITI POTENCIJALI ?

Većina hrvatskih toplica prije stotinjak godina statusno su bila toplička lječilišna mjesta,a znamo prema zapisima i arheološkim iskopinama da neka vuku korijene iz rimskog doba, pai ranije. Toplice su se, što je i logično, razvijale oko prirodnih lječilišta temeljenih nalokalnome prirodnom ljekovitom činitelju – termomineralnoj vodi i peloidu, a zbog pozitivnihučinaka na zdravlje postaju poznata i izvan lokalnih okvira te su s vremenom mjesta postajalai turistička, stvarajući tako zdravstveno turističke destinacije. Prirodna lječilišta danas sudrastično transformirana ili uništena i poprimaju karakteristike masovnog turizma, a svemanje lječilišnog odredišta. Evidentno je da se društvo, tehnologija, znanost itd. snažno i brzorazvija poslije Drugoga svjetskog rata i imaju znatne pozitivne utjecaje na čovjeka, ali semože isto tako uočiti da su od tada „toplice“ ugrožene od farmaceutske industrije, užurbanživota, pomanjkanja vremena i novca. Tempo i način života, pomanjkanje vremena i htijenjepostići sve što prije u životu, kad u trenutku potrebe za terapijom čovjek ni onda nemavremena boraviti u toplicama mjesec do dva, a ni zdravstveno osiguranje nije u mogućnosti tofinancijski pokriti – sve to neizbježno dovodi do propadanja ili prenamjene postojećih termi.Lijekovi i kreme trenutno ublažavaju simptome, ali ne mogu zamijeniti pozitivne i dugoročne

57

učinke prirodnih ljekovitih činitelja. Također ni osobna ekonomska situacija pojedinaca ne ideu prilog duljem boravku u toplicama.

Promjene koje su nastale vezano za korištenje „toplica“ javile su se u razvijenimzemljama, ali su vrlo rano našle mjesto i kod nas. Wellnes kao najrašireniji u našim krajevimasluži kao dopuna djelatnosti i nalazi se u skoro svim toplicama ili zasebno. Za wellness jekarakteristično da ne koristi optimalno lokalne prirodne činitelje, a izostavlja njihovo stručnoi kontrolirano korištenje. Osim toga, fizikalna terapija danas je dostupna i izvan toplica, ubolnicama, u rukama privatnika po poliklinikama ili stanovima, gdje se nude brzi ishodiliječenja. Ako znamo da su već u ponudi i dnevne toplice (day spa), kao i putujuće toplice(travelling spa), putnički brodovi i oni prekooceanski, klasična prirodna lječilišta čini se danemaju veliku šansu. Hrvatsko zagorje kao zdravstveno-turistička destinacija jest destinacijavišeg reda. Ima ogromni potencijal, ali ipak je sve u stagnaciji ili propadanju (npr. Sutinsketoplice, Šmidhen. Stubičke…). Termalne vode s jakim balneološkim svojstvima koje sekoriste u balneoterapiji, odnosno liječenju i rehabilitaciji, mogu se koristiti i u zdravstvenomturizmu kao i rekreaciji, ali s pravilnom i kontroliranom primjenom.

BALNEOLOGIJA U HRVATSKOJProšlo je 300 godina otkako je učinjena prva balneološka analiza u Hrvatskoj. U tome

dugom vremenskom slijedu zbilo se mnogo toga što je odlučivalo ili davalo profil hrvatskojbalneologiji. S osnutkom Balneološko-klimatološkog instituta Ministarstva zdravlja 1963. svebalneološke potrebe preuzima novoosnovana institucija. Balneologija je u novim okvirimadoživjela ogroman razvoj i procvat, ali s druge strane nerazumijevanje za tu djelatnost doveloje gotovo do propasti ove struke i institucije. S preseljenjem preostalih ostataka nekadašnjegBalneološko-klimatološkog instituta 2008. godine u Školu narodnog zdravlja „AndrijaŠtampar“ balneologija je sačuvana odnosno spašena od propasti. Danas su definirani zadacibalneologije gdje se planiraju nastaviti ispitivanja termomineralne vode i peloida, te izdavanjemišljenja za mogućnost njihova korištenja u zdravstvene svrhe. Nužno je ostvariti suradnju stoplicama kod određivanja indikacija u primjeni istih te pružati stručne savjete u primjeniprirodnih ljekovitih činitelja lječilišnim ustanovama. S obzirom na to da neke toplice nisunapravile analize više desetaka godina, trebalo bi provoditi redovite analize termomineralnihvoda lječilišta svakih pet godina. Pokazalo se da mnogi liječnici i osoblje ne poznajubalneološke karakteristike svojih voda i preporučuje se edukaciju djelatnika balneološkestruke. Namjerava se nastaviti s prikupljanjem i čuvanjem arhivskog materijala iz područjabalneologije.

Obnavljanje balneološke službe sigurno bi pridonijelo razvoju postojećih lječilišta kaoi mogućem razvoju novih. Kako nam je cilj postati zemlja cjelogodišnjeg turizma, upravo jeprilika zdravstveni turizam odnosno korištenje prirodnih ljekovitih činitelja. Laboratorij zaispitivanje voda i balneoklimatologiju Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ usljedećem razdoblju planira provesti uzorkovanje i analizu dostupnih izvora termomineralnihvoda te tako napraviti katastar izvora.

ZAKLJUČAKUnatoč velikomu, mogli bismo reći i zavidnom broju izvorišta i kvalitete voda i peloida

u odnosu na neke druge zemlje, u Hrvatskoj ni izdaleka taj broj nije iskorišten, a od nekadkorištenih destinacija dosta ih je napušteno. Budućnost prirodnih lječilišta zasad je uHrvatskoj neizvjesna. Neka stagniraju, neka propadaju, a neka se sve više okreću modernijimkomercijalnijim tipovima djelovanja gdje je posjećenost masovnija, te se nude i novi sadržajiu okviru zdravstvenog turizma, wellnessa, rekreacije, sporta, odmora. Osim medicinskihprednosti, i druge nemedicinske institucije prepoznaju vrijednosti ljekovitih činitelja, a svizajedno trebali bi pridonijeti popularizaciji i turističkoj ponudi. Sve je više publikacija,

58

skupova, kao i stručnih medicinskih rasprava o djelovanju prirodnih ljekovitih činitelja naorganizam koje daju nadu da će se pomaknuti s margine u suvremenoj medicini.

Zdravstveni turizam i balneologija su u uskoj vezi jer se zdravstvene usluge turistimapružaju pod liječničkim nadzorom od balneoterapije do aktivnog odmora, a primjenjuju umjestima s prirodnim ljekovitim činiteljima.

Balneologija je danas smještena na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Zagrebu u Školinarodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Katedre za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada isporta pod nazivom Laboratorij za ispitivanje voda i balneoklimatologija. Jedino se tu mogudobiti balneološke analize i mišljenja.

IZVORI LITERATURE1. Senta Marić A, Čepelak R, Andabaka D, Janda R. Uloga minerala iz vode u

poboljšanju zdravlja. U: Gmajnički J, ur. Promijenimo način života-tjelesna aktivnost,prehrana, priroda i njihovi učinci na zdravlje. Klanjec 2017:78-85.

2. Ivanišević G. Zdravstveni turizam i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske.Zagreb: AMZH. 2003:1-72.

3. Čepelak R, Senta Marić A. Andabaka D. Termomineralne vode središnje Hrvatske-Zagreb i okolica. V. Balneološki skup "Dr. Ivan Šreter" Lipik. 2015:103139.

4. Bikić D, Vitner Marković S, Vrbanac A. Značaj zdravstvenog turizma u razvojukontinentalnog turizma Republike Hrvatske. 2. Međunarodna konferencija u menadžmentu uturizmu I sportu. U: Nevenka Breslauer, ur. Čakovec: Međimursko veleučilište u Čakovcu.2012:38-50.

5. Čepelak R, Senta Marić A. Andabaka D. Nestali Šmidhen (Sv.Helena). U:Gmajnički J, ur. Promišljamo zdravlje zajedno-prevencija ili/i liječenje. Klanjec. 2015:39-55.

6. Čepelak R, Senta Marić A, Andabaka D. Balneološke analize izrađene na ŠNZ„Andrija Štampar“ Zagreb. 2012:83-103.

7. Senta Marić A, Andabaka D. Minerali u termomineralnoj vodi i njihov učinak nazdravlje. U: Ivanišević G, ur. Hrvatska-zdravstveni i lječilišni turizam. Veli Lošinj. 2015:47-54.

8. Kunst I, Tomljenović R. Uloga zdravstvenog turizma u podizanju konkurenostiruralnih područja RH. Zagreb: Institut za turizam. 2011.

9. Ministarstvo turizma RH. Nacionalni program - akcijski plan za razvojzdravstvenog turizma. 2014.

10. Ivanišević G, ur. Hrvatska. Prevencijom do zdravlja i vitalnosti. Zagreb: Hrvatskiliječnički zbor. 2016:1-167.

59

LIJEČNICI – GOSPODARSKI I NACIONALNI INTERES REPUBLIKE HRVATSKEDOCTORS – ECONOMIC AND NATIONAL INTERESS OF CROATIA

Ivan Vukoja, Ada Barić Grgurević, Ivana ŠmitHrvatska udruga bolničkih liječnika

SAŽETAKSvrha rada: Posljednjih godina svjedočimo sve lošijem položaju liječnika u Republici

Hrvatskoj. U sustavu u kojemu ne postoje vremensko kadrovski normativi, tijekom 2015.godine odrađeno je 3,5 milijuna prekovremenih sati, a rijetke su ustanove u kojima se poštujeZakon o radu. Iako podatci o manjku liječnika nisu uniformni (između 2000 i 4500), njihov jemanjak izrazit, a po ulasku u EU, zdravstveni je sustav napustilo više od 500 liječnika.Analizirajući dobnu strukturu liječnika, predviđa se umirovljenje 15 % specijalista u sljedećečetiri godine. Navedeni egzodus liječnika opustošit će prvenstveno manje razvijene sredinečime bi oko polovine hrvatskih građana moglo ostati uskraćeno za adekvatnu zdravstvenuuslugu.

Metodologija: Podatci su se prikupljali anketnim i terenskim istraživanja mišljenja istavova članova Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) te podatcima Ministarstvazdravlja Republike Hrvatske i analizom javno objavljenih podataka u tiskovinama.

Rezultati istraživanja: HUBOL predlaže mjere za poboljšanje statusnog i materijalnogpoložaja liječnika koje se mogu podijeliti u kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere.

U kratkoročne mjere ubraja se donošenje zakona o plaćama zdravstvenih djelatnika pouzoru na Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika kojim će se definiratiradna prava i obveze zdravstvenih djelatnika te vremensko kadrovski normativi. Na taj senačin stvara čvršći pravni okvir čime se isključuje vremenski ponavljajuće sindikalnopregovaranje i potencijalni problemi oko strukovnoga kolektivnog ugovora. Zatimpredlažemo bolju pravnu zaštitu liječnika i donošenje paketa osiguranja kao zaštitu od osobneodgovornosti kao i beneficirani radni staž, odnosno ulazak prekovremenih sati u radni imirovinski staž. Također predlažemo i subvencionirane kamatne stope do 2 % te korekcijufiskalnih nameta, posebno u područjima s niskim indeksom razvijenosti, i osigurati besplatnokorištenje stana u vlasništvu države, lokalne samouprave i/ili agencije za liječnike naspecijalističkom ili subspecijalističkom usavršavanju. Nadalje, potrebno je redefinirati uvjete ikriterije za članove upravnih vijeća i ravnatelje zdravstvenih ustanova izmjenom Zakona ozdravstvenoj zaštiti kao i ukidanje svih takozvanih robovlasničkih ugovora.

U srednjoročne se mjere ubraja informatizacija zdravstvenog sustava i stvaranjejedinstvenog informacijskog zdravstvenog sustava uz održavanje omjera zdravstvenog inezdravstvenog osoblja u zdravstvenim ustanovama 3 : 1. Osim toga, predlažemo i besplatnokorištenje stambene jedinice u vlasništvu države, lokalne samouprave i/ili ureda/agencije zaliječnike u područjima s niskim indeksom razvijenosti, ruralnim, planinskim i otočnimprostorima uz mogućnost prelaska u trajno vlasništvo stana nakon deset godina neprekidnogkorištenja kao i dodatne stimulacijske mjere putem državnih uredbi kako bi gradovi i županijemogli postupati i dodatno stimulirati dolazak liječnika u svoje sredine.

U dugoročne mjere ubraja se planiranje, kontinuirano ulaganje u opremu za rad idonošenje zakonskih okvira i osnivanja fonda za plaćanje i omogućavanje stručnogusavršavanja uz reviziju specijalističkih programa, kao i osnivanje jedinstvenog integriranogregistra zdravstvenih djelatnika uz povećanje upisnih kvota na medicinske fakultete koje morapratiti održiva financijska politika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

60

Doprinos: Nacionalni konsenzus oko održivosti javnoga zdravstvenog sustava nužan jeradi ustavnih odredaba da se svakom građaninu jamči pravo na zdravstvenu zaštitu, a usredištu sustava jesu zdravstveni djelatnici, posebno liječnici za koje je potrebno provestimjere za poboljšanje statusnog i materijalnog položaja i proglasiti ih strukom od posebnoganacionalnog interesa.

Ključne riječi: HUBOL, održiv javni zdravstveni sustav, nedostatak liječnika

SUMMARYPurpose: We have witnessed the deteriorating position of doctors in Croatia. In a

healthcare system in which there are no time and work regulations and valorization, duringthe year 2015, 3.5 million overtime hours were done. There are few healthcare institutionsthat respect the Croatian Labor Law. There is a great shortage of doctors (between 2.000 and4.500). After the Croatian admittance to the European Union, more than 500 doctors havegone working abroad and hence are no longer present in the health care system. Fifteenpercent of specialists are going to be retired in next four years. The massive exodus of doctorsshall endanger primarily less developed regions what would withhold half of the Croatiancitizens from healthcare service.

Methodology: The data were collected by questionnaires and field surveys of opinionsand attitudes of members of the Croatian Association of Hospital Doctors (HUBOL) and dataof the Ministry of Health of the Republic of Croatia and analysis of published data in thepress.

Findings: Croatian association of hospital doctors (HUBOL) proposes the adoption ofshort, medium and long-term measures aimed at motivating doctors to stay in Croatia.

The short-term measures include the adoption of laws on health care professionals anddoctors in accordance with the Law on salaries of judges and other judicial officers, whichwill define the rights and obligations of healthcare professionals. In addition, better legalprotection of doctors and the provision of insurance packages serve as a protection frompersonal liability as well as the benefit retirement. We also propose subsidized interest rateswhen buying real estate of up to 2% and correction of fiscal allocations, especially in areaswith low indexed development and ensuring free use of state, local government or agencyowned apartments for resident physicians or subspecialization training. Furthermore, it isnecessary to redefine the terms and conditions for members of the board of directors andhealth care managers by amending the Health Care Law and the abolition of all so-calledslavery contracts for residents, which are still in use for now.

Mid-term measures are the computerization of the healthcare system and the creation ofa unique information health system while maintaining the ratio of healthcare and non-healthcare personnel in health care institutions in ratio of 3:1. In addition, we suggest the freeuse of housing units owned by the state, local government and offices or agencies in areaswith low development index, rural, mountain and island areas, with the possibility to switch topermanent ownership of the apartment after 10 years of continuous use. As well additionalstimulation measures through state decrees so that towns and counties can act and furtherstimulate physician arrival in their areas.

Long-term measures include planning, continuous investing in equipment and adoptinglegal frameworks, setting up a payment fund and facilitating professional training, with therevision of specialist programs, as well as setting up a single integrated healthcare registrywith increasing enrollment quotas for medical faculties.

Contribution: The national consensus on the sustainability of the public healthcaresystem is necessary for constitutional provisions to guarantee every citizen the right to healthcare, and at the center of the system are healthcare professionals, in particular doctors.

61

Measures to improve the status and financial status and proclaim them with the profession ofa special national interest are need to be performed.Croatia.

Keywords: HUBOL, a sustainable public health system, lack of physicians

UVODPosljednjih nekoliko godina svjedočimo sve lošijem položaju liječnika u Republici

Hrvatskoj, što je posebno izraženo u bolničkom sustavu. Problemi posebno bivaju izraženiisključivanjem liječnika iz sindikalnog pregovaranja i donošenjem Temeljnoga kolektivnogugovora koji definira radna prava i obveze liječnika, u čijem stvaranju i donošenju liječnicinisu sudjelovali. Apsurdna situacija kulminirala je 18. rujna 2013. godine štrajkom bolničkihliječnika koji je prekinut radnom obvezom Vlade Republike Hrvatske 14. studenog 2013.godine, koja je kasnijom odlukom Ustavnog suda proglašena protuustavnom. Javnizdravstveni sustav Republike Hrvatske nalazio se u dubokoj krizi jer se naslijeđenisocijalistički obrazac poimanja zdravlja i zdravstvene zaštite održao do danas. Obrazacponašanja zdravstvene administracije vodio se 70 godina starom maksimom BogdaneOreščanin „U današnjoj državi ne mogu liječnici imati privilegije i preuzimati na sebedužnosti i prava koja pripadaju samo narodnoj vlasti“ (Vučak 2015). Osim što je u potpunostipreuzela staru strukovnu paradigmu, država je preuzela staru stalešku paradigmu „Ekonomskiinteresi pojedinca zaštićivati i pomagati moraju se racionalno i pravedno raspodjeljivati na svečlanove društva, u prvom redu na sve one koji rade. Liječnici svoju zaštitu trebaju naći uokviru sindikata“ (Vučak 2015). Nakon što je hrvatsko zdravstvo preživjelo brojneneučinkovite reforme i sanacije uz nedostatak jasne vizije i nedovoljno uvažavanje struke tepodilazilo kratkoročnim, populističkim i političkim interesima preživjelo je isključivosamoprijegoru i odricanju zdravstvenih djelatnika (HUBOL 2013). 2012. godine VladaRepublike Hrvatske umanjila je zdravstveni doprinos za dva postotna boda, a cijenu usluga uzdravstvu drastično smanjila čime je na godišnjoj razini zdravstvu uskratila više od trimilijarde kuna. Vlada je u travnju 2013. godine proglasila bankrot hrvatskoga bolničkogzdravstvenog sustava i pokrenula najveću sanaciju te se obvezala podmiriti ukupan dug, odpreko pet milijardi kuna, te spriječiti stvaranje novog duga. Nažalost, sanacijski procesodvijao se u drugom smjeru, anulirana su dugovanja Hrvatskog zavoda za zdravstvenoosiguranje prema bolničkim ustanovama, a nakon sanacije, bolnicama su vraćeni višestrukoveći iznosi dugovanja nego prije ulaska u sanaciju, a koji se procjenjuju između 3,5 i 6,5milijardi kuna. Godine 2017. objavljeni su podatci prema kojima je ukupan dug zdravstvenogsustava premašio 8 milijardi kuna, a dugovanja pojedinih bolnica veledrogerijama penju se naviše od 900 dana, zbog čega je država nanovo intervenirala financijskim injekcijama uzdravstveni sustav.

Zbog svega navedenog bolnički liječnici su se 31. prosinca 2013. godine organizirali iosnovali Hrvatsku udrugu bolničkih liječnika (dalje: HUBOL). Glavni ciljevi djelovanja jesuunapređenje zdravlja građana Republike Hrvatske i drugih korisnika zdravstvene zaštite uRepublici Hrvatskoj te zaštita profesionalnog dostojanstva i stručne neovisnosti liječnika, kaoi zaštita digniteta liječničke struke u cjelini. Zatim, poticanje stručnog i znanstvenogusavršavanja liječnika te unapređenje kvalitete, sadržaja i vrste zdravstvene usluge ubolničkim ustanovama uz promicanje najviših normi medicinske etike i deontologije, uzkrajnje poštovanje općih moralnih i humanih načela u stručnom radu liječnika. Također ijačanje liječničke solidarnosti i kolegijalnosti uz formalno-pravno osnaživanje pregovaračkepozicije liječnika u pregovorima s poslodavcem, kao i podizanje općega društvenog ugledaliječništva te poboljšanje ekonomskog položaja liječnika. Osim toga, i postizanje zdravogapartnerskog odnosa sa svima značajnim državnim institucijama koje skrbe o zdravstvenomsustavu, kvalitetna i sveobuhvatna suradnja s udrugama koji brinu o zaštiti prava pacijenata,naglašavanje važnosti prevencije bolesti i kulture zdravog življenja, promicanje zdravog

62

načina života kao temelja za očuvanje zdravlja i kvalitetan život svakog pojedinca te stvaranjeobjektivne slike u javnosti o društvenoj ulozi i značenju liječnika uz suradnju s drugimliječničkim, zdravstvenim i srodnim udrugama u domovini i inozemstvu.

Hrvatski podatci o točnom manjku liječnika su neadekvatni, ali se detaljnom analizom3,5 milijuna prekovremenih sati ostvarenih u bolničkom sustavu tijekom 2015. godineizračuna kako samo u bolničkom sustavu nedostaje 1,7 tisuća liječnika specijalista. U sustavuu kojemu se zbog brojnih parcijalnih interesa nisu stvorili vremensko kadrovski normativi ičinjenice da u Hrvatskoj praktički ne postoji zdravstvena ustanova u kojoj se poštuje Zakon oradu i Temeljni kolektivni ugovor u smislu poštovanja dnevnog, tjednog i mjesečnog fondaradnih sati, sve je teže represivnim mjerama zadržati liječnike. U srpnju 2014. godineHUBOL je obavijestio javnost kako je godinu dana nakon ulaska Hrvatske u Europsku unijuzdravstveni sustav napustio 91 liječnik prosječne životne dobi od 41 godinu. U srpnju 2017.godine Hrvatsku je, prema podatcima Hrvatske liječničke komore, napustilo više od oko 550liječnika, a još ih je više od 1300 prikupilo potrebnu dokumentaciju za odlazak iz RepublikeHrvatske. Prosječna životna dob liječnika koji su napustili Hrvatsku je 39 godina, što je 11godina manje od prosječne životne dobi hrvatskog liječnika specijalista (Večernji list, 2015).

Prema terenskim podatcima HUBOL-a sljedeće će četiri godine bolnički zdravstvenisustav dodatno napustiti 15 % specijalista, čime će sustav ostati bez 1140 specijalista. Osimtoga, sustav specijalističkog usavršavanja, u kojima je mogućnost odrađivanja specijalizacijau matičnim ustanovama sveden na minimum, isključivo služi opstojnosti hitnih službi ibolničkih odjela klinika ne dajući adekvatnu razinu edukacije specijalizantima. Kad se uzmu uobzir svi nedostatci, sa sigurnošću se može predvidjeti da će u sljedeće tri godine doći dozatvaranja malih provincijskih bolnica, a sljedećih sedam godina i pojedinih županijskihbolnica, čime će građani Republike Hrvatske u manje razvijenim područjima biti zakinuti zazakonom zajamčenu zdravstvenu zaštitu. U zdravstvenom sustavu ne postoji uređenavertikalna i horizontalna komunikacija između zdravstvenih ustanova Republike Hrvatske, ajavni sanitetski prijevoz ne bi mogao zadovoljiti povećane potrebe mobilnosti pacijenata štoće rezultirati prekidom kontinuiteta zdravstvene zaštite u nerazvijenim područjima.Nedostatak liječnika prvenstveno će osjetiti manje razvijene sredine čime bi oko polovinehrvatskih građana moglo ostati uskraćeno za adekvatnu zdravstvenu uslugu.

Zbog manjkavih javnih podataka podatci su se prikupljali anketnim i terenskimistraživanjem mišljenja i stavova članova HUBOL-a te podatcima Ministarstva zdravljaRepublike Hrvatske i analizom javno objavljenih podataka u tiskovinama.

REFORMSKE MJERENa osnovu prikupljenih informacija i recentnih podataka iz literature pokazana je visoka

razina nezadovoljstva liječnika zdravstvenim sustavom općenito, ali i pojedinim segmentimaspecijalističkog usavršavanja (Babacanli, 2016). HUBOL predlaže mjere za poboljšanjestatusnog i materijalnog položaja liječnik,a koje se mogu podijeliti na kratkoročne,srednjoročne i dugoročne mjere.

Kratkoročne reformske mjereU kratkoročne mjere ubraja se donošenje zakona o zdravstvenim djelatnicima i

liječnicima po uzoru na Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika kojim će sedefinirati radna prava i obveze zdravstvenih djelatnika te vremensko kadrovski normativi. Nataj se način stvara čvršći pravni okvir čime se isključuje vremenski ponavljajuće sindikalnopregovaranje i problemi oko strukovnoga kolektivnog ugovora koji još uvijek nije donesen.Naime, zbog nereprezentativnosti Hrvatskoga liječničkog sindikata, pregovaranja oko novogagranskog ugovora uime liječnika, ponovno će voditi predstavnici drugih zdravstvenih inezdravstvenih profesija. Radi bolje pravne zaštite liječnika potrebno je donošenje paketa

63

načina života kao temelja za očuvanje zdravlja i kvalitetan život svakog pojedinca te stvaranjeobjektivne slike u javnosti o društvenoj ulozi i značenju liječnika uz suradnju s drugimliječničkim, zdravstvenim i srodnim udrugama u domovini i inozemstvu.

Hrvatski podatci o točnom manjku liječnika su neadekvatni, ali se detaljnom analizom3,5 milijuna prekovremenih sati ostvarenih u bolničkom sustavu tijekom 2015. godineizračuna kako samo u bolničkom sustavu nedostaje 1,7 tisuća liječnika specijalista. U sustavuu kojemu se zbog brojnih parcijalnih interesa nisu stvorili vremensko kadrovski normativi ičinjenice da u Hrvatskoj praktički ne postoji zdravstvena ustanova u kojoj se poštuje Zakon oradu i Temeljni kolektivni ugovor u smislu poštovanja dnevnog, tjednog i mjesečnog fondaradnih sati, sve je teže represivnim mjerama zadržati liječnike. U srpnju 2014. godineHUBOL je obavijestio javnost kako je godinu dana nakon ulaska Hrvatske u Europsku unijuzdravstveni sustav napustio 91 liječnik prosječne životne dobi od 41 godinu. U srpnju 2017.godine Hrvatsku je, prema podatcima Hrvatske liječničke komore, napustilo više od oko 550liječnika, a još ih je više od 1300 prikupilo potrebnu dokumentaciju za odlazak iz RepublikeHrvatske. Prosječna životna dob liječnika koji su napustili Hrvatsku je 39 godina, što je 11godina manje od prosječne životne dobi hrvatskog liječnika specijalista (Večernji list, 2015).

Prema terenskim podatcima HUBOL-a sljedeće će četiri godine bolnički zdravstvenisustav dodatno napustiti 15 % specijalista, čime će sustav ostati bez 1140 specijalista. Osimtoga, sustav specijalističkog usavršavanja, u kojima je mogućnost odrađivanja specijalizacijau matičnim ustanovama sveden na minimum, isključivo služi opstojnosti hitnih službi ibolničkih odjela klinika ne dajući adekvatnu razinu edukacije specijalizantima. Kad se uzmu uobzir svi nedostatci, sa sigurnošću se može predvidjeti da će u sljedeće tri godine doći dozatvaranja malih provincijskih bolnica, a sljedećih sedam godina i pojedinih županijskihbolnica, čime će građani Republike Hrvatske u manje razvijenim područjima biti zakinuti zazakonom zajamčenu zdravstvenu zaštitu. U zdravstvenom sustavu ne postoji uređenavertikalna i horizontalna komunikacija između zdravstvenih ustanova Republike Hrvatske, ajavni sanitetski prijevoz ne bi mogao zadovoljiti povećane potrebe mobilnosti pacijenata štoće rezultirati prekidom kontinuiteta zdravstvene zaštite u nerazvijenim područjima.Nedostatak liječnika prvenstveno će osjetiti manje razvijene sredine čime bi oko polovinehrvatskih građana moglo ostati uskraćeno za adekvatnu zdravstvenu uslugu.

Zbog manjkavih javnih podataka podatci su se prikupljali anketnim i terenskimistraživanjem mišljenja i stavova članova HUBOL-a te podatcima Ministarstva zdravljaRepublike Hrvatske i analizom javno objavljenih podataka u tiskovinama.

REFORMSKE MJERENa osnovu prikupljenih informacija i recentnih podataka iz literature pokazana je visoka

razina nezadovoljstva liječnika zdravstvenim sustavom općenito, ali i pojedinim segmentimaspecijalističkog usavršavanja (Babacanli, 2016). HUBOL predlaže mjere za poboljšanjestatusnog i materijalnog položaja liječnik,a koje se mogu podijeliti na kratkoročne,srednjoročne i dugoročne mjere.

Kratkoročne reformske mjereU kratkoročne mjere ubraja se donošenje zakona o zdravstvenim djelatnicima i

liječnicima po uzoru na Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika kojim će sedefinirati radna prava i obveze zdravstvenih djelatnika te vremensko kadrovski normativi. Nataj se način stvara čvršći pravni okvir čime se isključuje vremenski ponavljajuće sindikalnopregovaranje i problemi oko strukovnoga kolektivnog ugovora koji još uvijek nije donesen.Naime, zbog nereprezentativnosti Hrvatskoga liječničkog sindikata, pregovaranja oko novogagranskog ugovora uime liječnika, ponovno će voditi predstavnici drugih zdravstvenih inezdravstvenih profesija. Radi bolje pravne zaštite liječnika potrebno je donošenje paketa

63

osiguranja kao zaštite od osobne odgovornosti, ali i promjene kaznenog zakona radi boljezaštite zdravstvenog osoblja. To je posebno važno u sustavu koji opstaje zahvaljujućienormnom broju prekovremenih sati, u kojemu ne postoji adekvatan tretman sindromaizgaranja, mogućnost pogreške je velika, a zdravstveni djelatnici ne uživaju adekvatnu pravnuzaštitu od iste. Kao jednu od kratkoročnih mjera predlažemo uvođenje beneficiranoga radnogstaža, odnosno ulazak prekovremenih sati u radni i mirovinski staž. Trenutno je slučaj da sena prekovremene sate plaća adekvatan doprinos, ali oni ne ulaze u mirovinski i radni staž, a uovom trenutku ne postoji struka u Republici Hrvatskoj s tolikim brojem sustavno produciranihprekovremenih sati zbog čega prosječan bolnički liječnik za 12 mjeseci odradi 15 mjeseciradnih sati. Ujedno je potrebno napomenuti da se na te iste prekovremene sate po sadašnjemnačinu obračuna uopće ne obračunavaju dodaci na struku, što nas dovodi u situaciju da uprekovremenim satima ne radimo kao specijalisti ili subspecijalisti. S obzirom na mogućikolaps zdravstvenog sustava zbog odlaska mladih liječnika i specijalista potrebno je istestimulirati za kupovinu prve nekretnine povoljnom kamatnom stopom od do 2 % zakreditiranje liječnika za kupovinu prve nekretnine i reprogramiranje postojećih kreditnihobveza za prvu nekretninu. Zbog navedenih razloga u malim i slabije razvijenim sredinamapotrebno je korigirati fiskalne namete za liječnike, a u obzir dolazi oslobođenje od plaćanjadijela prireza/doprinosa za zdravstvo te besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje zazdravstvene djelatnike. Navedene mjere posebno su potrebne u područjima s niskim indeksomrazvijenosti te treba osigurati besplatno korištenje stana u vlasništvu države, lokalnesamouprave i/ili agencije za liječnike na specijalističkom ili subspecijalističkom usavršavanju.Nadalje, potrebno je redefinirati uvjete i kriterije za članove upravnih vijeća i ravnateljezdravstvenih ustanova izmjenom Zakona o zdravstvenoj zaštiti kao i ukidanje svih takozvanihrobovlasničkih ugovora. Zbog izrazita nezadovoljstva mladih liječnika sustavomspecijalističkog i užeg specijalističkog usavršavanja (Babacanli 2016) predlažemo i promjeneprovođenja specijalističkog i užeg specijalističkog usavršavanja na način da u matičnimustanovama liječnici mogu provesti minimalno polovinu predviđenog vremena trajanjaspecijalističkog usavršavanja u svim ustanovama i odjelima s dva subspecijalista za navedenusubspecijalizaciju ili dva specijalista za opće specijalizacije. Osim toga, potrebno je omogućitifinanciranje specijalizanata na način da im se plaća isplaćuje u ustanovi u kojoj rade iliuvođenjem nacionalnog fonda specijalizacije. Također je potrebno redefinirati sustav plaćanjatemeljen na limitima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kojima se na umjetan načinstvaraju dugovi i politički ovisni zdravstveni subjekti. Limiti ne smiju predstavljati političkuodluku već stvarnu potrebu izvršenja usluge, odnosno potrebe stanovništva, a za što jepotrebno definirati vremensko kadrovske normative i realnu cijenu zdravstvenih usluga.

Srednjoročne reformske mjereU srednjoročne mjere ubrajamo nužnu informatizaciju zdravstvenog sustava i stvaranje

jedinstvenog informacijskog zdravstvenog sustava u svrhu bolje preglednosti i operativnostite onemogućavanja višestrukog naručivanja što će generirati smanjenje lista čekanja, uzodržavanje omjera zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja u zdravstvenim ustanovama 3 : 1.Osim toga, HUBOL predlaže i besplatno korištenje stambene jedinice u vlasništvu države,lokalne samouprave i/ili ureda/agencije za liječnike u područjima s niskim indeksomrazvijenosti, ruralnim, planinskim i otočnim prostorima uz mogućnost prelaska u trajnovlasništvo stana nakon 10 godina neprekidna korištenja kao i dodatne stimulacijske mjereputem državnih uredaba kako bi gradovi i županije mogli postupati i dodatno stimuliratidolazak liječnika u svoje sredine.

64

Dugoročne reformske mjereU dugoročne mjere ubraja se planiranje kadrova u zdravstvu na nacionalnoj razini te

kontinuirano ulaganje u opremu za rad. Nužno je donošenje zakonskih okvira i osnivanjefonda za plaćanje i omogućavanje stručnog usavršavanja uz reviziju specijalističkih programa,uz definiranje i propisivanje potrebnih razina znanja i vještina koje je potrebno uskladiti srealnim mogućnostima mentora, specijalizanata i ovlaštenih ustanova. Uz navedeno trebapratiti donošenje zakonskih okvira i osnivanja nacionalnog fonda za specijalističkousavršavanje i omogućavanje stručnog usavršavanja te dostupnost relevantnoj evidence basedliteraturi.

Nadalje, potrebno je osnovati jedinstveni integrirani registar zdravstvenih djelatnika,temeljem kojega bi bilo moguće kvalitetno dugoročno planirati zdravstvenu kadrovskupolitiku, što treba biti provedeno na nacionalnoj razini. Uz pomoć registra mogle bi seprovoditi analize nedostatka liječnika po pojedinim ustanovama i područjima te bi utjecanjena njihovo zaposlenje moglo biti mnogo usmjerenije nego sada. Osim toga, povećanje upisnihkvota na medicinske fakultete mora pratiti jasna stimulacijska politika Ministarstva znanostiobrazovanja i športa, osiguranjem dovoljnog broja nastavnoga kadra, adekvatnih učionica igrupa primjerene veličine. U navedene se mjere može svrstati i odrađivanje stručnih iedukacijskih vježbi i u manjim sredinama prema mjestu stanovanja, uz uključivanje manjihžupanijskih bolnica u nastavne baze medicinskih fakulteta uz jasno definirane kriterije. Jednaod mjera kojom bi se pokazala želja za dugoročnijim planiranjem liječničkih kadrova jestprije svega ulaganje u nastavne kadrove i otvaranje novih radnih mjesta što bi omogućilo sjedne strane ostanak onih najboljih pri fakultetima, a s druge strane kvalitetnu mogućnostobrazovanja liječnika na dodiplomskoj, poslijediplomskoj razini te razini trajne medicinskeizobrazbe. Također, povećanjem ulaganja u infrastrukturu medicinskih fakulteta mogle bi seosigurati u budućnosti više upisne kvote, jer su one limitirane prvo nastavnim osobljem, adrugo, i samim tehničkim uvjetima za izvođenje nastave unutar prostora fakulteta.

ZAKLJUČAKOpstojnost javnoga zdravstvenog sustava mora biti prioritet svih političkih opcija.

Nacionalni konsenzus oko održivosti javnoga zdravstvenog sustava nužan je radi ustavnihodredaba da se svakom građaninu jamči pravo na zdravstvenu zaštitu, bez obzira na dob, spol,nacionalnu ili vjersku pripadnost te socioekonomsku i geografsku raspodijeljenost. Kamentemeljac održivosti javnoga zdravstvenog sustava jesu zdravstveni djelatnici, posebnoliječnici, na temelju čije požrtvovnosti, samoprijegora i filantropije zadnjih nekoliko godinajavni zdravstveni sustav i opstaje. Motiviranje liječnika na ostanak u Republici Hrvatskojisključivo kao metoda opstojnosti javnoga zdravstvenog sustava i pružanja ustavnih prava nazdravstvenu zaštitu građana mora rezultirati proglašavanjem liječnika strukom od posebnanacionalnog i gospodarskog interesa.

IZVORI LITERATURE 1. Vučak I. Ukinuće Liječničke komore 1946. godine i što je bilo poslije. Liječničkenovine 2015;CXXXVII(3):64-66.

Osnivačka deklaracija Hrvatske udruge bolničkih liječnika (2013).http://www.hubol.hr/. (Pristupljeno 10.6.2017.)

Liječniku specijalistu prosječno je 50 godina (2015). Večernji list /on line/.https://www.vecernji.hr/vijesti/lijecniku-specijalistu-prosjecno-je-50-godina-1007943(Pristupljeno 10.6.2017.) 2. Babacanli A. i dr. Zadovoljstvo mladih liječnika u Republici Hrvatskoj: Idemo li upravom smjeru. Liječ Vjesn 2016;CXXXVIII:179-188

65

KLASTER ZDRAVSTVENOG TURIZMA KVARNERA – MODEL SINERGIJEZDRAVSTVA, TURIZMA, ZNANOSTI I EDUKACIJE

KVARNER HEALTH TOURISM CLUSTER – SYNERGY MODEL OF HEALTH,TOURISM, SCIENCE AND EDUCATION

Doc. dr. sc. Vladimir Mozetič, dr. med.Predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera

SAŽETAKPrezentacijom će se prikazati model klasterskog udruživanja 29 institucija iz područja

javnog i privatnog zdravstva, turizma, znanosti i edukacije iz područja Kvarnera. Klastersustavno i aktivno djeluje na poticanju sinergijskih procesa, usmjerenih na unapređenjeasortimana i kvalitete ukupne zdravstveno-turističke ponude Kvarnera kao destinacijezdravlja, kroz zajednički plasman usluga na tržište zdravstvenog turizma, a radi podizanjastupnja korištenja kapaciteta i podizanja ukupnog blagostanja turističke destinacije Kvarnerkao cjeline. Istovremeno, a u sklopu Strategije razvoja zdravstvene industrije PGŽ 2014-2020,u djelovanje Klastera su uključene i sastavnice Sveučilišta u Rijeci s ciljem razvoja iprezentacije znanstveno-tehnologijsko-edukacijskih proizvoda kao objedinjene ponude regije.Konačni cilj jest međusobno povezivanje sličnih klastera na nacionalnoj razini s namjerombrendiranja Republike Hrvatske u područjima zdravstvenog turizma i zdravstvene industrije.

Ključne riječi: Klaster, zdravstveni turizam, zdravstvena industrija, promocija

SUMMARYThe presentation will show the model of cluster association of 29 institutions from the

fields of public and private health, tourism, science and education from the Kvarner region.Cluster is systematically and actively involved in the promotion of synergies, aimed atimproving the range and quality of the overall health and tourist offer of Kvarner as healthdestinations through the joint placement of services on the market for health tourism, in orderto increase the capacity utilization rate and increase the overall prosperity of the Kvarnertourist destination as a whole. At the same time, within the Strategy of Development of theHealth Industry 2014-2020, the Cluster's activities include the components of the Universityof Rijeka with the aim of developing and presenting scientific-technological-educationalproducts as a combined offer of the region. The ultimate goal is to link together similarclusters at the national level with the intention of raising the Republic of Croatia in the areasof health tourism and health industry.

Key words: Cluster, health tourism, health industry, promotion

Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera okuplja 28 članica iz područja medicine,turizma, znanosti i obrazovanja s osnovnim ciljem stvaranja prepoznatljivog i konkurentnogzdravstveno-turističkog proizvoda na regionalnoj i međunarodnoj razini. U članicamaKlastera zaposleno je preko 5500 zaposlenika, od toga preko 3000 zdravstvenih djelatnika.Klaster ima zadaću putem svojih članica pripremiti i ponuditi zdravstveno turističkeproizvode koji se temelje na stoljetnoj tradiciji regije u području zdravstvenog turizma tenjenim prirodnim resursima i specifičnostima. Svakako se koristi i brojnim iskustvima članicastvaranima tijekom godina primjene njihovih znanja u pojedinim područjima.

66

Slika 1. Popis članica Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera

Djelovanje također temeljimo na strateškim županijskim i nacionalnim dokumentima,poput „Strategije razvoja zdravstvene industrije PGŽ 2014-2020“ (1), „Strategije razvojaturizma PGŽ 2016-2020” (2), „Strategije razvoja turizma RH 2016-2020“ (3) i „Strategijepametne specijalizacije RH 2016-2020“ (4). Razlog osnivanja Klastera u studenome 2014. g.bila je spoznaja da u našoj regiji postoji kvalitetno opremljena i stručno ekipirana grupacijazdravstvenih, turističkih i znanstveno-edukacijskih subjekata, te da se nalazimo na odličnojlokaciji koja je vrlo dobro prometno povezana s ostatkom Europe. Također imamo dugutradiciju u pružanju usluga u segmentu zdravstvenog turizma, a možemo ponuditi širok rasponkomplementarnih usluga po konkurentnim cijenama. Konačni cilj jest pozicioniranjeKvarnera kao destinacije zdravlja kroz programe kvalitetna življenja. Članice su suglasne darazvojem usluga u području zdravstvenog turizma jačamo i kvalitetu ukupne zdravstvenezaštite stanovništva u regiji.

Iz navedenoga su proizišle misija Klastera: „Klaster sustavno i aktivno djeluje napoticanju sinergijskih procesa, usmjerenih na unapređenje procesa i kvalitete ukupnezdravstveno-turističke ponude Kvarnera kao destinacije zdravlja, kroz zajednički plasmanusluga na tržište zdravstvenog turizma, a radi podizanja stupnja korištenja kapaciteta ipodizanja ukupnog blagostanja turističke destinacije Kvarner kao cjeline“ te vizija Klastera:„Turistička destinacija Kvarner, pozicionirana među vodeće 'Destinacije zdravlja' na kartiEurope i šire, a prepoznatljiva po cjelogodišnjoj ponudi visoko kvalitetnih uslugazdravstvenog turizma, temeljenih na suvremenim trendovima, resursnoj osnovici i tradiciji“.

67

Slika 2. Povijest zdravstvenog turizma na Kvarneru (izvor: izvadak iz službeneprezentacije Klastera)

Organiziranje u Klaster omogućilo nam je kvalitetniji zajednički nastup na sajmovima ikonferencijama zdravstvenog turizma, međusobnu razmjenu znanja između članica, korištenjezajedničkih izvora financiranja za promociju i edukaciju, a time brži razvoj i prepoznatljivostdestinacije. Jednim dijelom omogućili smo i produžavanje turističke sezone, a otvorile su namse mogućnosti jednostavnije prijave na projekte EU-a.

Slika 3. Prikaz razloga udruživanja u Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera (izvor:izvadak iz službene prezentacije Klastera)

Pružanje cjelovite usluge organizacije dolaska, smještaja, zdravstvenih usluga, ali idodatnih gastronomskih, kulturnih i/ili rekreativnih sadržaja, pokazalo se dobrim smjerom.Istovremeno želimo ponuditi i edukacijske programe na razini diplomskog, poslijediplomskog

68

i cjeloživotnog obrazovanja, kao i korištenje istraživačkih resursa „visoke tehnologije“ našegSveučilišta.

Slika 4. Prikaz ciljeva Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera (izvor: izvadak izslužbene prezentacije Klastera)

Od osnivanja imamo podršku Primorsko-goranske županije, kao i jedinica lokalnesamouprave, naročito Opatije, Rijeke, Crikvenice i Malog Lošinja. Radimo i na zajedničkimprojektima, poput „Rijeka EPK 2020“, u kojem smo partner. Drago nam je da su iMinistarstva turizma i zdravstva, kao i Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska turističkazajednica prihvatile značaj zdravstvenog turizma kao važne gospodarske grane, te će razvojpratiti i usuglašena zakonska regulativa na čijoj smo izmjeni kao aktivni dionici sudjelovali uproteklu razdoblju. Kao Klaster aktivni smo sudionici u radnim skupinama ministarstava naizrazi akcijskog plana zdravstvenog turizma na nacionalnoj razini te Zajednici zdravstvenogturizma HGK-a.

Važno je da su i u ostalim dijelovima Hrvatske prihvatili model klasteriranja kao načinrazvoja i promocije usluga u zdravstvenom turizmu. Novoosnovani klasteri u Zagrebu,Krapinsko-zagorskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji te Osijeku pomoći će stvaranju mozaikaklastera s ciljem boljeg pozicioniranja cijele Hrvatske u ovome vrlo propulzivnom području,te našemu kvalitetnijem zajedničkom djelovanju.

Upravo međusobno plansko povezivanje pružatelja zdravstvenih usluga (medicinskih identalnih), pružatelja turističkih usluga (turističke agencije, hotelski koncerni), te znanstveno-edukacijskih ustanova (fakulteti kao sastavnice Sveučilišta) stvarajući tzv. „triple-helix“model, prepoznato je i međunarodno, te je Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera primio iprestižnu nagradu International Medical Travel Journala za „Klaster godine 2016“, ove godinebio finalist u istoj kategoriji (5), a 2017. godine bio je suorganizator IMTH Summita u Opatijina kojem je sudjelovalo preko 230 sudionika iz 34 zemlje svijeta koje se bave zdravstvenimturizmom. Klaster je zadnje tri godine suorganizator konferencije „Crikvenica InternationalHealth Tourism – CIHT“ (6), koja prerasta u značajan međunarodni skup, što je prilika kakoza promociju Kvarnera i Hrvatske tako i za brojne poslovne kontakte.

69

IZVORI LITERATURE

1. Strategija razvoja zdravstvene industrije PGŽ 2014-2020 – www.pgz.hr 2. Strategija razvoja turizma PGŽ 2016-2020 – www.pgz.hr 3. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske 2016-2020 – www.mint.hr 4. Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske 2016-2020 – www.hgk.hr 5. International Medical Travel Journal – www.imtj.com6. Crikvenica International Health Tourism Conference – www.ciht.com.hr

70

POTENCIJAL ZDRAVSTVENOG TURIZMA U KRAPINSKO-ZAGORSKOJŽUPANIJI

HEALTH TOURISM POTENTIAL IN KRAPINSKO-ZAGORSKA COUNTY

Željka Žnidarić, univ. spec. oec.Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice

Krešimir Škof, dipl. iur. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice mr. sc. Jasna Petek, prof. def Krapinsko-zagorska županija

SAŽETAKSvrha rada jest prezentirati postojeće resurse zdravstvenog turizma te istražiti potencijal

i mogućnosti budućeg razvoja te istražiti izazove s kojima se suočavaju dionici zdravstvenogturizma u Krapinsko-zagorskoj županiji.

U izradi rada koristit će se kvalitativna metodologija sa svrhom dubljeg uvida irazumijevanja problematike zdravstvenog turizma u Krapinsko-zagorskoj županiji. U okviruistraživanja koristit će se metode analize i sinteze, kompilacije i deskripcije.

U prvom dijelu rada opisat će se resursi kojima Krapinsko-zagorska županija raspolažeu kontekstu bavljenja zdravstvenim turizmom. Slijedi kratak pregled početka razvojazdravstvenog turizma u ovom kraju, a zatim će se opisati glavni dionici zdravstvenog turizmate prikazati dodatna ponuda koja je svojim sadržajem komplementarna uslugamazdravstvenog turizma i zajedno s glavnim dionicima čini zaokruženu ponudu i potpomažeostvarenju ukupnog dojma Krapinsko-zagorske županije kao bajke na dlanu te pozicioniranjekao vodeće destinacije zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj. U drugom dijeluistražuju se mogućnosti budućeg razvoja zdravstvenog turizma kroz analize razvojnihstrategija i prikaz potencijalnih investicijskih projekata u domeni zdravstvenog turizma. Utrećem dijelu istražuju se izazovi s kojima se glavni dionici zdravstvenog turizma suočavaju uostvarivanju daljnjeg razvoja i poboljšanju kvalitete (ali i kvantitete) usluga koje pružaju. Uzavršnom dijelu sažet će se zaključna razmatranja o potencijalu zdravstvenog turizmaKrapinsko-zagorske županije.

Rad donosi sustavan pregled zdravstvenog turizma Krapinsko-zagorske županije krozprikaz postojećih resursa i ponude zdravstvenog turizma i kroz identifikaciju mogućnosti iizazova daljnjeg razvoja. Čitatelju pruža dublji uvid i približava mu problematikufunkcioniranja i razvoja zdravstvenog turizma na području Krapinsko-zagorske županije.Također će pokušati pozicionirati zdravstvo i posebno zdravstveni turizam kao najjačuregionalnu djelatnost s najvećim potencijalom rasta u sljedećem razdoblju te dati smjernice zarealizaciju tog potencijala.

Ključne riječi: zdravstveni turizam, zdravlje na dlanu, Krapinsko-zagorska županija,bajka na dlanu

SUMMARYThe purpose is to present the existing health tourism resources, explore the potential of

future development and explore the challenges with whom the health tourism stakeholders inKrapina-Zagorje County are confronted.

The qualitative methodology will be used in this paper with the purpose of deeperinsight and understanding of health tourism in Krapina-Zagorje County. The research will usemethods of analysis and synthesis, compilation and description.

71

The first part of the paper will describe the resources that Krapina-Zagorje County hasin the context of health tourism. Follows a brief overview of the beginning of thedevelopment of health tourism in this area, and then the largest stakeholders of health tourism,public and private health institutions, will be described, with particular emphasis on specialhospitals as main carriers of health tourism. Additional services and facilities will also beshown. They offer contents complementary to health tourism services and together with themain stakeholders, offer a rounded product and help the overall impression of Krapina-Zagorje County as fairy tale and help positioning it as the leading destination of healthtourism in the Republic of Croatia. The second part explores the possibilities of future healthtourism development through analysis of development strategies and the presentation ofpotential investment projects in the field of health tourism. The third part explores thechallenges major healthcare stakeholders are faced with in the pursuit of further developmentand improvement of the quality (but also the quantity) of the services they provide. In the lastpart concluding observations will be made about the potential of health tourism of Krapina-Zagorje County.

This paper provides a systematic overview of the health tourism of the Krapina-ZagorjeCounty through the presentation of existing resources and offers of health tourism andthrough identifying opportunities and challenges for further development. It gives the reader adeeper insight and approaches the issues of functioning and development of health tourism inthe Krapina-Zagorje County area. It will also try to position healthcare and especially healthtourism as the strongest regional activity with the greatest growth potential in the forthcomingperiod and provide guidance for the realization of this potential.

Key words: health tourism, zagorjehealth, Krapina-Zagorje County, A Fairy tale athand

UVODOvaj rad predstavlja postojeće resurse zdravstvenog turizma te istražuje potencijal i

mogućnosti budućeg razvoja kao i izazove s kojima se suočavaju dionici zdravstvenogturizma u Krapinsko-zagorskoj županiji.

U izradi rada koristi se kvalitativna metodologija sa svrhom dubljeg uvida irazumijevanja problematike zdravstvenog turizma u Krapinsko-zagorskoj županiji. U okviruistraživanja koriste se metode analize i sinteze, kompilacije i deskripcije.

Prvo poglavlje opisuje resurse kojima Krapinsko-zagorska županija raspolaže ukontekstu bavljenja zdravstvenim turizmom. Slijedi kratak pregled početka razvojazdravstvenog turizma u ovom kraju, a zatim se opisuju najveći dionici zdravstvenog turizma,javne i privatne zdravstvene ustanove, s posebnim naglaskom na specijalne bolnice(Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Magdalena – klinika zakardiovaskularne bolesti, Akromion – specijalna bolnica za ortopediju i traumatologijulokomotornog sustava, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice,Sveta Katarina – specijalna bolnica za ortopediju, kirurgiju, internu medicinu, neurologiju,fizikalnu medicinu i rehabilitaciju) kao nositelje istog. Nadalje će se prikazati dodatna ponuda(ostale javne i privatne zdravstvene ustanove, kupališta, hoteli, muzeji, dvorci, gastronomskespecifičnosti kraja…) koja je svojim sadržajem komplementarna uslugama zdravstvenogturizma i zajedno s glavnim dionicima čini zaokruženu ponudu i potpomaže ostvarenjuukupnog dojma Krapinsko-zagorske županije kao bajke na dlanu te pozicioniranje kao vodećedestinacije zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj.

Drugo poglavlje istražuje mogućnosti budućeg razvoja zdravstvenog turizma krozanalize razvojnih strategija i prikaz potencijalnih investicijskih projekata u domenizdravstvenog turizma. Zdravstveni turizam sagledat će se, između ostalog, kroz Nacionalnustrategiju razvoja zdravstva 2012. – 2020., Strategiju razvoja turizma Republike Hrvatske do

72

2020. godine, Strategiju razvoja Krapinsko-zagorske županije do 2020. godine i Master planrazvoja turizma Krapinsko-zagorske županije od 2016. do 2025. godine.

Treće poglavlje istražuje izazove s kojima se glavni dionici zdravstvenog turizmasuočavaju u ostvarivanju daljnjeg razvoja i poboljšanju kvalitete (ali i kvantitete) usluga kojepružaju. Sagledat će se zakonska podloga bavljenja zdravstvenim turizmom, omotnicafondova EU-a, nedostatnost ulaganja/sredstava, problematika radne snage te akreditacijeusluga.

Završno se sumiraju razmatranja o potencijalu zdravstvenog turizma Krapinsko-zagorske županije.

RESURSI KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE U ZDRAVSTVENOMTURIZMU

„Zagorje je dom srdačnih i gostoljubivih domaćina u zelenom, očuvanom i bogatomambijentu srednje Europe gdje se kroz povijest, kulturu, umjetnost, gastronomiju, terme ibrigu o zdravlju nudi suvremeni, aktivni odmor u tradicionalnom okruženju.“

Krapinsko-zagorska županija nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske ipripada prostoru središnje Hrvatske. Zasebna je geografska cjelina koja se pruža od vrhovaMacelja i Ivančice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadna granica, ujedno idržavna s Republikom Slovenijom, jest rijeka Sutla, a istočna granica je vododjelnica porječjaKrapine i Lonje. Površinom je jedna od manjih županija (1229 km2), ali ima većedemografsko značenje jer je gustoćom stanovnika od 108,1 stan./km2 iznad republičkogprosjeka koji iznosi 75,8 stan./km2, te je, uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušćenaseljeno područje Republike Hrvatske. Veliko prometno značenje Županiji dajemeđunarodna trasa autoceste koja prolazi duž cijele županije i predstavlja sastavni diosjeverozapadnog ulaza/izlaza Republike Hrvatske prema Europi.

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodnenovine, br. 10/97 i 68/98) Krapinsko-zagorska županija obuhvaća 25 općina i 7 gradova.

Prema službenim statističkim podacima i popisu stanovništva 2011. godine, na područjuKrapinsko-zagorske županije živi 132 892 stanovnika, što iznosi 3,1 % ukupnog brojastanovnika Republike Hrvatske.

Na području Krapinsko-zagorske županije, u mikroklimatskim generalnimkarakteristikama, vlada kontinentalno-humidni tip klime koji karakteriziraju umjereno toplaljeta, dosta kišovita i hladne zime.

Turizam u Krapinsko-zagorskoj županijiZagorje se na tržištu pozicionira kao termalna regija nadohvat ruke u kojoj se svaki gost

osjeća kao kod kuće; gdje se kroz dinamična iskustva prožimaju bogata tradicija, priroda,legende i gastronomija: Zagorje je destinacija obiteljskog i aktivnog odmora, izleta, zdravlja ivitalnosti, opuštanja te kulturnih, sportskih i vodenih doživljaja. Sa svim svojim resursima,Zagorje je najveća kontinentalna rivijera u RH.

Turizam KZŽ-a čine gotovo dvije i pol tisuće zaposlenih i isto toliko kreveta zaturistički smještaj. Zagorski turizam kontinuirano raste. U 2016. godini ostvareno je 122 664dolazaka, što je porast od 31 % u odnosu na 2015. godinu, te 281 770 noćenja, što je porast od39 % u odnosu na 2015. godinu. Kao što brojke pokazuju, sve više turista dolazi u Zagorje i,što je još pozitivniji trend, sve se duže tu zadržavaju.

Zdravstveni turizam u Krapinsko-zagorskoj županijiKada govorimo o zdravstvenom turizmu u Krapinsko-zagorskoj županiji njegove

početke možemo smjestiti još u antičko doba kada su rimski vojnici koristili naša termalna

73

kupališta. Procvat se događa u 17. i 18. stoljeću potvrdom ljekovita djelovanja termalnihvoda. U to vrijeme Zagorje postaje jedno od kontinentalnih odredišta aristokracije. U 20.stoljeću pojavom masovnog turizma i propagiranjem koncepta „sunca i mora“ termalizamgubi na važnosti i aristokraciju polako zamjenjuju bolesnici i posjetitelji starije životne dobi.

Okosnica bavljenja zdravstvenim turizmom u Krapinsko-zagorskoj županiji jesu, nekadi danas, termalni izvori. Na području županije evidentirani su termalni izvori: KrapinskeToplice, Stubičke Toplice, Terme Jezerčica, Sutinske Toplice, Tuheljske Toplice i Šemničketoplice. Trenutačno se ponuda kupališnog te SPA i wellness turizma odvija u TuheljskimToplicama (Terme Tuhelj), u Donjoj Stubici (Terme Jezerčica) te Krapinskim Toplicama(Aquae Vivae, Toplice hotel, Villa Magdalena), dok su potencijali termalnih izvora uŠemničkim i Sutinskim Toplicama neiskorišteni. Osim u kupališne, SPA i wellness svrhe,izvori u Krapinskim i Stubičkim Toplicama također se koriste u medicinsko-rehabilitacijskesvrhe u specijalnim bolnicama.

Danas je, kako na razini države i šire, tako i na razini naše županije, prepoznatpotencijal zdravstvenog turizma. Županijski Master plan turizma prepoznao je Zdravlje, SPA iwellness kao jedan od ključnih turističkih proizvoda. U kontekstu zdravstvenog turizma uKrapinsko-zagorskoj županiji djeluju specijalne bolnice, ostale javne zdravstvene ustanove,privatne zdravstvene ustanove, kupališta, wellness hoteli. Kvalitetni prirodni činitelji i dugatradicija upotpunjuje se modernom medicinom.

Kapaciteti zdravstvenog turizma, pored turističkih kapaciteta, obuhvaćaju 400-akkreveta u specijaliziranim bolnicama i 2400 zaposlenih u zdravstvu. Glavne nositeljezdravstvenog turizma možemo pozicionirati u Krapinske i Stubičke Toplice te Bračak, gdje senalaze naše najveće specijalne bolnice.

Nositelji zdravstvenog turizma u krapinsko-zagorskoj županijiNositelji zdravstvenog/medicinskog turizma u Krapinsko-zagorskoj županiji su pet

specijalnih bolnica.U Krapinskim Toplicama to su Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju

Krapinske Toplice, Klinika Magdalena i Specijalna bolnica Akromion, u StubičkimToplicama Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice i u BračakuSpecijalna Bolnica Sv. Katarina. Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju uKrapinskim i Stubičkim Toplicama javne su zdravstvene ustanove kojima je osnivačKrapinsko-zagorska županija, dok su ostale navedene bolnice u privatnom vlasništvu.

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice najveća je specijalnabolnica na području Županije. Zapošljava 750 djelatnika i raspolaže s 580 kreveta, od čega100-tinjak za zdravstveni turizam. Sama bolnica sagrađena je na izvorima termalne mineralnevode temperature 39 – 41 °C koju karakteriziraju kalcij, magnezij i hidrokarbonat. U sklopubolnice nalaze se četiri bazena od kojih je Jakobov bazen izgrađen na samom izvoru termalnevode i jedan je od rijetkih takvih primjera u svijetu. Specijalna bolnica Krapinske Toplice bavise liječenjem i rehabilitacijom kardioloških, neuroloških, reumatskih i ortopedskih bolesnikate rehabilitacijom djece. Raspolaže Odjelom za unutarnje bolesti, jedinicom intenzivnogliječenja i hitnom internističkom ambulatnom. Osim liječenjem i rehabilitacijom, bavi se ipreventivnim programima i dijagnostikom. Godišnje se ovdje liječi i rehabilitira oko 8500bolničkih i oko 80 000 ambulantnih pacijenata. 15 % prihoda Bolnica ostvaruje na tržištu.Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje proglasio ju je najboljom specijalnom bolnicom u2014. godini.

Klinika Magdalena zapošljava 220 djelatnika i raspolaže sa 100 kreveta, od čega 30 zazdravstveni turizam. Bavi se prevencijom, kompletnom neinvazivnom i invazivnomdijagnostikom te perkutanim i kirurškim liječenjem kardiovaskularnih bolesti. Godišnje se uKlinici Magdalena liječi oko 6000 bolničkih i jednako toliko ambulantnih pacijenata. Na

74

tržištu ostvaruje oko 7 % prihoda. Godine 2014. Klinika Magdalena završila je procesakreditacije od strane akreditacijske kuće Accreditation Canada International.

Specijalna bolnica Akromion ima 53 zaposlena i 17 kreveta. U bolnici Akromion izvodese rekonstruktivni zahvati u području koštano-zglobnog sustava, sportske ozljede,artroplastika zglobova i liječe se lomovi kostiju u probranim regijama. Godišnje odrade oko1000 operativnih zahvata i oko 6000 ambulantnih pacijenata. Ukupan prihod BolnicaAkromion ostvaruje na tržištu.

Sve tri bolnice djeluju u Krapinskim Toplicama na istoj adresi. Magdalena je bila prvaprivatna bolnica u Republici Hrvatskoj, koja je s radom započela 1997. godine. Od prvogdana usko surađuje sa Specijalnom bolnicom Krapinske Toplice i svojim radom ove dvijeustanove dokazuju kako je suživot javnog i privatnog itekako moguć i poželjan. Ponukanipozitivnom suradnjom, 2008. na istu adresu dolazi Specijalna bolnica Akromion. Možemoreći kako je u Krapinskim Toplicama zapravo formiran jedan mali neformalni klaster kojiomogućuje pacijentima da sve što treba, u okviru djelatnosti kojima se spomenute bolnicebave, obave na jednom mjestu. Isti model nastoji se posljednjih godina primijeniti u cijelojžupaniji i na taj način stvoriti destinaciju zdravlja i pružiti posjetiteljima „zdravlje na dlanu“.

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice druga je ustanova kojasvoje termomineralne vode koristi u pružanju usluga medicinske rehabilitacije i liječenja.Bolnica zapošljava 178 djelatnika i ima 267 kreveta, od čega 120 za zdravstveni turizam. Bavise liječenjem i rehabilitacijom neuroloških, reumatskih i ortopedskih bolesnika. Smještajnikapaciteti velikim su dijelom prilagođeni bavljenju zdravstvenim turizmom – sobe su uređenena razini 4* te je u dijelu prostora opremljen i wellness centar. Godišnje se u ovoj bolnicirehabilitira oko 3000 bolničkih i 23 000 ambulantnih pacijenata. Na tržištu ostvaruju 15 %prihoda. Specijalna bolnica Stubičke Toplice prva je hrvatska zdravstvena ustanova s TEMOSmeđunarodnim certifikatom izvrsnosti.

Specijalna bolnica Sv. Katarina ima 56 zaposlenih i 20 vanjskih suradnika te 21 krevet.Djeluje na istoj lokaciji kao Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana. Registrirana jeza obavljanje djelatnosti ortopedije, kirurgije, interne medicine, neurologije, fizikalnemedicine i rehabilitacije i radiologije. Godišnje obrađuju oko 30 000 pacijenata. Na tržištuostvaruju 92 % prihoda. Bolnica je dobitnica mnogih priznanja i nagrada, između ostalog, utravnju 2017. godine za najbolju međunarodnu specijalnu bolnicu. Također je nositeljicacertifikata The leading hospitals of the world.

Ostale zdravstvene ustanove Od ostalih zdravstvenih ustanova na području Županije djeluju: Opća bolnica Zabok i

bolnica hrvatskih veterana, Zavod za hitnu medicinu, Zavod za javno zdravstvo, Domzdravlja, Ljekarne Krapinsko-zagorske županije te privatne poliklinike i ordinacije – zakirurgiju, ginekologiju, internu medicinu, hemodijalizu, gastroenterologiju, neurologiju,dermatologiju, medicinsku kozmetologiju, dentalnu medicinu.

Kupališna, SPA i wellness ponuda Terme Tuhelj najveći su kupališni i wellness centar u kontinentalnoj Hrvatskoj,

smješten na samom izvoru termalne vode i ljekovitog blata. Hotel Well**** u svojoj ponudisadrži 264 sobe vrhunske kvalitete. Osim u udobnosti soba, gosti mogu uživati u brojnimwellness i spa uslugama najvećeg Svijeta sauna, SPAeVITA centra njege i ljepote te Vodenogplaneta. Gastronomski užitak gosti pronalaze u restoranima s ponudom tradicionalne iinternacionalne kuhinje kao i u neponovljivoj ponudi restorana Dvorac Mihanović.

Aquae Vivae novi je vodeni park u Krapinskim Toplicama, otvoren 2015. godine.Prostire se na preko 18 000 m2 zatvorena prostora, koji obuhvaća pet zatvorenih i jedan

75

tržištu ostvaruje oko 7 % prihoda. Godine 2014. Klinika Magdalena završila je procesakreditacije od strane akreditacijske kuće Accreditation Canada International.

Specijalna bolnica Akromion ima 53 zaposlena i 17 kreveta. U bolnici Akromion izvodese rekonstruktivni zahvati u području koštano-zglobnog sustava, sportske ozljede,artroplastika zglobova i liječe se lomovi kostiju u probranim regijama. Godišnje odrade oko1000 operativnih zahvata i oko 6000 ambulantnih pacijenata. Ukupan prihod BolnicaAkromion ostvaruje na tržištu.

Sve tri bolnice djeluju u Krapinskim Toplicama na istoj adresi. Magdalena je bila prvaprivatna bolnica u Republici Hrvatskoj, koja je s radom započela 1997. godine. Od prvogdana usko surađuje sa Specijalnom bolnicom Krapinske Toplice i svojim radom ove dvijeustanove dokazuju kako je suživot javnog i privatnog itekako moguć i poželjan. Ponukanipozitivnom suradnjom, 2008. na istu adresu dolazi Specijalna bolnica Akromion. Možemoreći kako je u Krapinskim Toplicama zapravo formiran jedan mali neformalni klaster kojiomogućuje pacijentima da sve što treba, u okviru djelatnosti kojima se spomenute bolnicebave, obave na jednom mjestu. Isti model nastoji se posljednjih godina primijeniti u cijelojžupaniji i na taj način stvoriti destinaciju zdravlja i pružiti posjetiteljima „zdravlje na dlanu“.

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice druga je ustanova kojasvoje termomineralne vode koristi u pružanju usluga medicinske rehabilitacije i liječenja.Bolnica zapošljava 178 djelatnika i ima 267 kreveta, od čega 120 za zdravstveni turizam. Bavise liječenjem i rehabilitacijom neuroloških, reumatskih i ortopedskih bolesnika. Smještajnikapaciteti velikim su dijelom prilagođeni bavljenju zdravstvenim turizmom – sobe su uređenena razini 4* te je u dijelu prostora opremljen i wellness centar. Godišnje se u ovoj bolnicirehabilitira oko 3000 bolničkih i 23 000 ambulantnih pacijenata. Na tržištu ostvaruju 15 %prihoda. Specijalna bolnica Stubičke Toplice prva je hrvatska zdravstvena ustanova s TEMOSmeđunarodnim certifikatom izvrsnosti.

Specijalna bolnica Sv. Katarina ima 56 zaposlenih i 20 vanjskih suradnika te 21 krevet.Djeluje na istoj lokaciji kao Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana. Registrirana jeza obavljanje djelatnosti ortopedije, kirurgije, interne medicine, neurologije, fizikalnemedicine i rehabilitacije i radiologije. Godišnje obrađuju oko 30 000 pacijenata. Na tržištuostvaruju 92 % prihoda. Bolnica je dobitnica mnogih priznanja i nagrada, između ostalog, utravnju 2017. godine za najbolju međunarodnu specijalnu bolnicu. Također je nositeljicacertifikata The leading hospitals of the world.

Ostale zdravstvene ustanove Od ostalih zdravstvenih ustanova na području Županije djeluju: Opća bolnica Zabok i

bolnica hrvatskih veterana, Zavod za hitnu medicinu, Zavod za javno zdravstvo, Domzdravlja, Ljekarne Krapinsko-zagorske županije te privatne poliklinike i ordinacije – zakirurgiju, ginekologiju, internu medicinu, hemodijalizu, gastroenterologiju, neurologiju,dermatologiju, medicinsku kozmetologiju, dentalnu medicinu.

Kupališna, SPA i wellness ponuda Terme Tuhelj najveći su kupališni i wellness centar u kontinentalnoj Hrvatskoj,

smješten na samom izvoru termalne vode i ljekovitog blata. Hotel Well**** u svojoj ponudisadrži 264 sobe vrhunske kvalitete. Osim u udobnosti soba, gosti mogu uživati u brojnimwellness i spa uslugama najvećeg Svijeta sauna, SPAeVITA centra njege i ljepote te Vodenogplaneta. Gastronomski užitak gosti pronalaze u restoranima s ponudom tradicionalne iinternacionalne kuhinje kao i u neponovljivoj ponudi restorana Dvorac Mihanović.

Aquae Vivae novi je vodeni park u Krapinskim Toplicama, otvoren 2015. godine.Prostire se na preko 18 000 m2 zatvorena prostora, koji obuhvaća pet zatvorenih i jedan

75

otvoreni bazen s mnogobrojnim vodenim atrakcijama, wellness centar sa saunama, restoran.Svi bazeni punjeni su prirodnom, izvorskom, ljekovitom, termomineralnom vodom.

Hotel Villa Magdalena u Krapinskim Toplicama predstavlja moderno i ekskluzivnoarhitektonsko zdanje, uklopljeno u pitomi brežuljak, s modernim i luksuzno opremljenimsmještajnim jedinicama. Hotel nudi 6 hotelskih apartmana i 18 dvokrevetnih soba, uzjedinstvenost na tržištu – jacuzzi s izvorskom termalnom vodom u dnevnom boravku,pansionski i à la carte restoran, wellness, vanjski bazen s hladnom vodom, malu fitnessprostoriju, veliki izbor masaža i beauty tretmana.

Toplice Hotel u Krapinskim Toplicama svojim gostima nudi 131 sobu i 2 apartmana,sobe s klimatizacijskim uređajima, unutarnji bazen s termalnom vodom, whirlpool, finskusaunu, fitness dvoranu, medicinske masaže i tretmane, pansionski restoran, à la carte restorani kavanu.

Hotel Terme Jezerčica u Donjoj Stubici nudi udoban smještaj u 47 soba, unutarnji ivanjski vodeni park s osam bazena, SPA zonu i suvremeno opremljen wellness centar. Usklopu hotela nalazi se i kongresni centar koji može ugostiti do 200 uzvanika.

Bluesun hotel Kaj u Mariji Bistrici nudi 65 moderno uređenih smještajnih jedinica,multimedijalni kongresni centar kapaciteta do 150 osoba te wellness & spa oazu i vrhunskigastro program.

Hotel Matija Gubec u Stubičkim Toplicama, sa smještajnim kapacitetom od 97 soba,gostima nudi unutarnji bazen, wellness, restoran u kojem se poslužuju lokalni specijaliteti ibesplatan WiFi u zajedničkim prostorijama.

Dodatna ponuda Pored specijaliziranih zdravstvenih ustanova, kupališta i hotela (Specijalna bolnica za

medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitacijuStubičke Toplice, Klinika Magdalena, Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologijuAkromion, Terme Tuhelj, Aquae Vivae, Terme Jezerčica…), za potpuni doživljaj Krapinsko-zagorske županije tu su:

- dvorci Veliki Tabor, Oršić, Mihanović, Bežanec, Đalski i mnogi drugi- Muzej krapinskih neandertalaca, Muzej Radboa, Muzej seljačkih buna, Staro selo

Kumrovec, Galerija Antuna Augustinčića, Muzej grada Pregrade, Muzej Ljudevita Gaja,Muzej oldtimera Presečki…

- brojni restorani (Vuglec breg, Grešna Gorica, Klet „Kozjak“, Bolfan Vinski vrh…)koji nude tradicionalna jela spremljena prema starim receptima (zagorska purica s mlincima,zagorski štrukli i sl.) i stare autohtone sorte vina

- filmski i glazbeni festivali (Tjedan kajkavske kulture, Tabor film festival…)- Marijansko svetište Marija Bistrica- izrada licitara i tradicionalnih drvenih igračaka – zaštita UNESCO-a- raznorazna događanja, legende i bajke (Seljačka buna, Štruklijada, Legenda o Čehu,

Lehu i Mehu i sestri Vilini, Crna Kraljica, Legenda o Veroniki Desinićkoj i mnoge druge)- prirodna baština: dio parka prirode Medvednica, značajni krajobrazi Zelenjak i

područje Sutinskih toplica, spomenici prirode Gupčeva lipa, Stara tisa kod Horvatovih stuba,Hrast kitnjak „Galženjak“, Hušnjakovo te mnogobrojni parkovi oko dvoraca kao spomeniciparkovne arhitekture

- smještajni kapaciteti (hoteli, hosteli, kuće za odmor, seoska domaćinstva, pansioni,privatni smještaj i kampovi)

- Park znanosti, Heli centar, poučne i pješačke staze, paint ball, planinarske kuće, Gradlabirinata, vožnja quad vozilima, konjičke staze, biciklističke rute, let balonom, paraglajderi imnoge druge aktivnosti za provođenje aktivna odmora.

76

Budući razvoj zdravstvenog turizma u Krapinsko-zagorskoj županijiZdravstveni turizam jedan je od najstarijih i vrlo specifičan oblik turizma. U njemu se

stručno i kontrolirano koriste prirodni ljekoviti preparati i fizikalne terapije, a sve to u ciljuočuvanja i poboljšanja zdravlja. U Hrvatskoj trenutni obujam zdravstvenog turizma uprihodima turizma iznosi svega 2%. Kad se govori o potencijalu zdravstvenog turizmaspominje se udio prihoda od 15 % i prihodi preko 1 milijarde EUR-a.

Potencijal zdravstvenog turizma prepoznat je i u nacionalnim razvojnim strategijama. U Strategiji razvoja turizma do 2020. godine govori se o proizvodu koji na globalnoj

razini raste po stopi između 15 % i 20 % godišnje. Zbog blizine velikih tržišta, prirodneljepote i povoljne klime, sigurnosti zemlje, duge tradicije, konkurentnih cijena i općenitodobre reputacije zdravstvenih usluga, Hrvatska ima komparativne prednosti za razvojzdravstvenog turizma. Proizvodi zdravstvenog turizma danas posebno relevantni za Hrvatskuuključuju: wellness turizam, lječilišni turizam i medicinski turizam.

Strategija razvoja zdravstva do 2020. godine prepoznaje razvoj zdravstvenog turizmakao primjer područja u kojem je međuresorska suradnja ne samo poželjna, nego i nužna, a unjemu bi trebala sudjelovati ministarstva nadležna za turizam, zdravstvo, gospodarstvo, tepoduzetništvo i obrt. Iz perspektive ministarstva nadležnog za zdravlje, zdravstveni kapacitetiu javnom sektoru trebali bi biti primarno usmjereni na zdravstvene potrebe stanovništva, tj. naosiguranike u sustavu obveznoga zdravstvenog osiguranja, a u zdravstveni turizam mogli bi seusmjeriti viškovi tih kapaciteta. Privatnim investitorima treba omogućiti i pojednostavitiulaganje u razvoj zdravstvenog turizma, kako u spomenutim viškovima zdravstvenihkapaciteta u javnom sektoru, tako i u gradnji novih kapaciteta, odnosno objekata.

Krapinsko-zagorska županija raspolaže resursima kojima u budućnosti može pridonijetiostvarenju željenog rasta prihoda. Snage zdravstvenog turizma ogledaju se u dugoj tradiciji,obilju kvalitetnih prirodnih činitelja, visokoj koncentraciji kvalitetnih zdravstveno-turističkihproizvoda na malom prostoru, stručnosti i profesionalnosti kadrova, konkurentnim cijenamate blizini emitivnih tržišta i dobroj cestovnoj povezanosti. Slijedom navedenog, a kako je većspomenuto, izrađeni Master plan turizma Krapinsko-zagorske županije od 2016. do 2025.godine prepoznaje Zdravlje, SPA i wellness kao jedan od ključnih turističkih proizvoda.

Zdravstveni turizam također može biti i poticaj razvoju ostalih grana gospodarstva,uključivanjem lokalne ponude. U Krapinskim Toplicama postoji primjer kako je koncentracijazdravstvenih ustanova i usluga pridonijela razvoju privatnih smještajnih kapaciteta. Kako bise osigurali sinergijski učinci koje zdravstveni turizam može ostvarivati te kako bi se ojačaopoložaj sudionika zdravstvenog turizma na domaćem i međunarodnom tržištu, osnovan je iKlaster zdravstvenog turizma „Zagorje – zdravlje na dlanu“. Klaster okuplja dvadesetakčlanica iz područja zdravstva, turizma i školstva.

Također, Županijska skupština Krapinsko-zagorske županije donijela je odluku odopuni Strategije razvoja Krapinsko-zagorske županije do 2020. g. u dijelu strateškihprojekata, a koja se, između ostalog, odnosi na uključivanje u Strategiju projekata DogradnjaSpecijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice i Izgradnja vanjskih bazenai hotelskog smještaja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice.

Izazovi razvoja zdravstvenog turizma u Krapinsko-zagorskoj županijiPrva nepovoljna okolnost za unapređenje zdravstvenog turizma pravno su neregulirani

propisi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o pružanju usluga u turizmu. Neusklađenostse pojavljuje i u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, koji u čl. 3 navodi da se samo lječilištamogu baviti pružanjem ugostiteljske usluge, a ne spominje specijalne bolnice. Nasuprot tomu,Zakon o ustanovama kaže da Ustanove mogu obavljati i druge djelatnosti koje služeobavljanju djelatnosti upisane u sudski registar ustanova ako se u manjem opsegu obavljaju uzupisanu djelatnost. Nadalje, Ministarstvo turizma donijelo je Pravilnik o razvrstavanju,

77

kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, iz kojeg suizostavljeni svi objekti koji pružaju usluge zdravstvenog turizma, npr. specijalne bolnice,lječilišta i wellness centri.

S obzirom na prethodno spomenuto prepoznavanje zdravstvenog turizma kao jednog odvodećih potencijala razvoja turizma i gospodarstva, može se očekivati da će se napokonstvoriti legislativni okvir koji će taj razvoj i rast omogućiti i potaknuti. Potrebno je uskladiti ipitanja poreznog opterećenja zdravstvenih usluga i ostalih usluga povezanih sa zdravstvenimturizmom, kao i pitanje poreza na dobit. Pružateljima usluga mora se omogućiti obavljanje idjelatnosti zdravstvene zaštite i zdravstvenog turizma jer su to međusobno komplementarnedjelatnosti.

Drugi veliki izazov jest činjenica da u pregovorima s EU-om nije ispregovaranamogućnost da se zdravstvene ustanove mogu javljati na natječaje za sredstva iz fondova EU-au području zdravstvenog turizma. Također, specijalnim bolnicama i lječilištima nijeomogućeno javljati se na natječaje za opremanje medicinskom opremom. Isto je nužnoomogućiti financijskom omotnicom za razdoblje 2020. – 2027.

Treći je veliki izazov, očekivano, nedostatak sredstava za ulaganja u objekte, opremu,znanje. Kao pokretače razvoja zdravstvenog turizma moramo, između ostalih, promatratispecijalne bolnice. Međutim, njih treba pretvoriti u moderne i komforne destinacije s novimprogramima i sadržajima zdravstvenog turizma, potaknuti duži rad okolnih hotela, privatnogsmještaja i kupališta, koji bi se oslanjali na medicinsku skrb u bolnicama.

Sve se više pojavljuje i problematika nedostatka radnika pojedinih profesija, za što je,između ostalog, nužno osigurati liberalniji pristup zapošljavanju i vrednovanju rada u javnimustanovama koje se bave zdravstvenim turizmom.

Sljedeći problem jest certificiranje kvalitete što iziskuje velika financijska sredstva.Činjenica je da su danas, nažalost, certifikati više izuzeci nego pravilo, što predstavljaznačajnu prepreku u poslovanju s inozemnim osiguravajućim kućama.

Priznanja zdravstvenom turizmu Krapinsko-zagorske županijeUnatoč svim izazovima, Krapinsko-zagorska županija ostvaruje zapažene rezultate u

području zdravstvenog turizma. Na Danima hrvatskog turizma i dodjelama nagrade Turistički cvijet – kvaliteta za

Hrvatsku postignuti su sljedeći rezultati: 2015. godine:- u kategoriji Najuspješnija destinacija turizma zdravlja – Krapinske Toplice 3. mjesto- u kategoriji Hoteli s wellness ponudom – Bluesun hotel Kaj 2. mjesto- u kategoriji Rekreacija i zabava – Terme Tuhelj 2. mjesto- u kategoriji SPA/Lječilište godine – Terme Tuhelj 1. mjesto 2016. godine:- u kategoriji Najuspješnija destinacija turizma zdravlja – Krapinske Toplice 3. mjesto- u kategoriji Rekreacija i zabava – Aquae Vivae 1. mjesto- u kategoriji SPA/Lječilište godine – Specijalna bolnica Stubičke Toplice 3. mjesto 2017. godine:- u kategoriji Wellness hoteli – Terme Tuhelj 2. mjesto i Villa Magdalena 3. mjesto- u kategoriji Održivi turizam – Aquae Vivae 2. mjesto 2018. godine:- u kategoriji Najuspješnija destinacija turizma zdravlja – Krapinske Toplice 1. mjesto- u kategoriji Rekreacija i zabava – Terme Tuhelj – Vodeni planet 1. mjesto- u kategoriji SPA/Lječilište godine – Specijalna bolnica Stubičke Toplice 3. mjesto- u kategoriji Najbolji wellness hotel – Hotel Well 3. mjesto

78

Također, destinacija Zagorje – bajka na dlanu osvojila je u kategoriji Najuspješnijadestinacija kontinentalnog turizma 2017. godine 2. mjesto, a 2018. godine 1. mjesto. Ukategoriji Turističke destinacije godine osvojeno je 2018. godine 2. mjesto, odnosno,destinacija Zagorje – bajka na dlanu jest finalist u kategoriji Top destinacija Hrvatske.

ZAKLJUČAKZdravstveni turizam Krapinsko-zagorske županije nudi kvalitetnu ponudu i raznolike

usluge, pruža velike mogućnosti napretka pred kojima su također i veliki izazovi. Izazove jemoguće riješiti jedino uz kvalitetnu međuresornu suradnju koja će omogućiti ostvarivanjepunog potencijala zdravstvenog turizma.

IZVORI LITERATURE1. Master plan razvoja turizma Krapinsko-zagorske županije.

http://www.kzz.hr/sadrzaj/novosti/master-plan/Master-plan-razvoja-turizma-KZZ.pdf2. Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije do 2020. godine.

http://www.kzz.hr/sadrzaj/dokumenti/strategija-razvoja-2020/KZZ_Strategija_Razvoja_do_2020_godine.pdf

3. http://www.kzz.hr/sjednice-skupstine-2017/odrzana-9-sjednica-zupanijske-skupstine

4. Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. str. 337-341. https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Programi,%20projekti%20i%20strategije/Nacionalna%20strategija%20zdravstva%20-%20za%20web.pdf

5. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_55_1119.html

6. Majsec M, Čunović S, Ivanjek S. Krapinske Toplice - od prirodnog lječilišta dosuvremene bolnice za reumatske bolesti i rehabilitaciju. Reumatizam 1987:34(1-6):1-4.

7. Kralj Ž, Žnidarić Ž, Jačmenica N. Zdravstveni turizam u destinaciji KrapinskeToplice. Plavi fokus 2017;(3):32.-36.

8. Nacionalov dossier o najvećim projektima u zdravstvenom turizmu: Zdravstveniturizam treba postati hrvatski prioritet. Nacional veljače 2015(877).

9. www.kzz.hr10. www.sbkt.hr11. www.sbst.hr12. www.visitzagorje.hr13. www.zagorjehealth.hr14. www.hgk.hr15. www.mint.hr

79

VIZIJA RAZVOJA ZDRAVSTVENOG TURIZMA SREDNJEG PELJEŠCAVISION OF DEVELOPMENT OF HEALTH TOURISM IN MIDDLE

PELJEŠAC PENINSULA

Prof. dr. sc. Fedor Šantek, dr. med.Medicinski fakultet Sveučilišta u ZagrebuKlinički bolnički centar ZagrebKlinika za onkologiju

SAŽETAKU radu je prikazana vizija razvoja zdravstvenog turizma srednjega dijela poluotoka

Pelješca. Ključne riječi: Hrvatska, Pelješac, zdravstveni turizam SUMMARYThe vision of health tourism development in the middle Pelješac peninsula is presented.Key words: Croatia, Pelješac peninsula, health tourism

Prirodne i društvene predpostavke razvitkaPoluotok Pelješac rijetki je netaknuti dragulj Mediterana čiji prirodni i potencijalni

gospodarski resursi do danas nisu još primjereno vrednovani i iskorišteni za potencijalezdravstvenog turizma i s time u svezi boljitka za danas malobrojnu lokalnu društvenuzajednicu. Poluotok se pruža usporedno sa smjerom pružanja obale, a od svog spoja s kopnomu Malome Stonu pa do krajnjeg rta Lovište dug je 77 kilometara. Spoj s kopnom čini Stonskaprevlaka, na najužem dijelu širine svega 1,45 kilometara.

Građa Pelješca jest brdovita s dosta krških polja, pretežno vapnenačka. Najviši vrhPelješca jest brdo Sveti Ilija iznad Orebića (961 m) kojeg još nazivaju i Zmijsko brdo iliMonte vipera.

Pelješac je podijeljen na četiri općine: Ston, Janjina, Trpanj i Orebić (1).

Općina Janjina u središnjem dijelu poluotoka Pelješca poseban je izvanprosječni entitetjer se proteže između tzv. „dvaju mora“ – „Maloga mora“, tj. područja Malostonskoga zaljevana sjeveru, te „Velikoga mora“, područja prema Korčuli, Mljetu i Lastovu, koje je vjerojatnonajatraktivniji dio našega hrvatskog Jadrana.

80

Slika 1. Dvije različite obale u području srednjeg Pelješca: „Malo more“ lijevo, prostoru kanalu prema dolini rijeke Neretve, te „Veliko more“ desno, otvoreno prema otocimaMljetu, Korčuli i Italiji. Podaci općina Janjina (2) i vlastiti materijal (snimio Fedor Šantek).

Kao prostor bivše slavne Dubrovačke Republike, Pelješac je tijekom zadnjega stoljećabio prostor teškoga življenja, iseljavanja na sve kontinente, ekstenzivne poljoprivrede iskromnoga života. Nekadašnja velika imanja, koja su proizvodila vino i maslinovo ulje, teškose održavaju do današnjih dana, a preostali stanovnici bave se brojnim poslovima, uključujućii turizam.

Uza sve to Pelješac svojom ljepotom, klimom i okolišem ostaje prostorom potencijalnogiznimno vrijednog turizma visoke razine, s perspektivom skore odlične prometne povezanosti.Na ovoj osnovici smatramo opravdanim predložiti uspostavu specijalne zone zdravstvenogturizma na području katastarske općine „Popova Luka“, Općine Janjina, u središnjemu dijelupoluotoka Pelješca,

Popova Luka – prostor mira, netaknute prirode i hrvatske autohtonemediteranske kulture

Janjina je danas naselje u središtu poluotoka, a u mjestu se nalazi više lokaliteta sostatcima iz ilirskog i rimskog doba. Gospodarsku osnovu kraja čine vinogradarstvo,poljodjelstvo i maslinarstvo, pa je Janjina odredište prvenstveno namijenjeno gostima kojižele upoznati autentičan način života i lokalne običaje (2). Janjina je u 1930-im godinama bilaobrtničko središte Pelješca. Bilo je tu kovača, postolara, stolara, devet trgovina, dvijemesnice, dvije gostionice, klubovi, glazba, škole… Svi su se vrlo uredno odijevali. Bilo jenepisano pravilo nositi bijelu košulju i odijelo za muškarce, a djevojke su uglavnom pratilemodu i odijevale su se kao i one u velikim gradovima. Tradicionalno se u Janjini održavala„Noć u Malom Parizu” (Pariška noć) tijekom Zimskih praznika, tijekom niza godina. Napozornicu dvorane bi se za potrebe te posebne noći postavila drvena maketa Eiffelova tornja.Naziv Mali Pariz zadržao se i do dana današnjeg (2).

Katastarska općina „Popova Luka“ kao jedna od dijelova današnje Općine Janjina imadugu povijest i sama po sebi jedinstveno je prirodno podučje. Danas sa svega nekolikodesetaka stanovnika, s populacijom starije životne dobi, ne pruža perspektivu razvitkamalobrojnim preostalim mladim obiteljima. Populacijski, međutim, postoji značajnadijaspora, pa je i predlagač ovoga projekta prof. Šantek iz Zagreba zapravo „pelješkihkorijena“, po svojoj majci Olgi Ćordašić Šantek, rođenoj upravo u Popovoj Luci 1928.godine. Mjesto Popova Luka prikazano je na slici 2.

81

Slika 2. Mjesto Popova Luka, općina Janjina, vlastiti materijal (snimio Ivor Šantek).

Zona Popove Luke kao posebna zona općine Janjina s priobalnim područjem „Velikogamora“, u perspektivi nije pogodna za podučje masovnog ili „industrijskog“ turizma. Ona jesvojim specifičnim klimatskim karakteristikama idealna upravo kao lječilište, resort, u kojemse elemeti klime, mora, sunca, soli i prirodne aromaterapije upotpunjuju s dugim stazama zašetnje nevjerojatnom i raznolikom prirodom.

Na temelju ovih pretpostavki, slobodni smo predložiti „Projekt razvoja talassoterapije“upravo u ovome području. Talassotherapia dolazi od grčke riječi thálassa = more. Sadržaji zaliječenje počivaju na blagodatima učinka morske vode, koja je dominantan elemenat napredloženoj poziciji. Slika 3. prikazuje priobalni prostor k.o. Popova Luka, Općine Janjina, naprostoru „Velikoga mora“ prema otoku Mljetu, Korčuli i otvorenome moru Jadrana u smjeruItalije.

Slika 3. Priobalni prostor k.o. Popova Luka, Općine Janjina, na prostoru „Velikogamora“ prema otoku Mljetu, Korčuli i otvorenome moru Jadrana u smjeru Italije, vlastitimaterijal. (snimio Ivor Šantek).

Projekt „Thalassotherapia Popova Luka Resort, Pelješac“Priobalno područje k.o. Popova Luka, na granici prema turistički razvijenijoj Žuljani,

prostor je strmijih obronaka s uzvisinama između 250 do 300 m nadmorske visine, s kojih sepruža jedinstven pogled na Južni Jadran. Preko puta se nalazi otok Mljet, točnije njegov diokoji je Nacionalni park, te južni dio otoka Korčule. Za vedrijih dana pogled obuhvaća i otokLastovo, a pruža se preko pučine Jadrana prema 300 km udaljenoj Italiji (2,3).

Klima na ovome području nevjerojatno je sunčana, puna aromatičnih mirisa borova imediteranske vegetacije, ružmarina i lovora. Boravak na ovome zraku ljekoviti je sadržajresorta, dok se u podnožju strmih obronaka nalazi djevičanska morska obala. Nema ljudskihnaselja, more je bistro i ljekovito, pa se ovdje sve do nedavno kupala i sredozemnamedvjedica.

82

Sa druge strane brda nalazi se Popova Luka, danas malo i ruševno dalmatinsko selo, anekada selo bogatih kuća s velikim posjedima u Janjinskome polju. U starije doba pješački ikonjski putevi povezivali su Popovu Luku s Janjinom s jedne i Žuljanom s druge strane, te sudanas jedinstveni potencijal za šetnju, sportsko hodanje, jahanje, vožnju biciklom.

Ono što nedostaje da bi se oživjela cijela Popova Luka upravo bi mogao biti objektvrhunskoga zdravstvenog turizma, za koji smatramo da je idealno mjesto područje naVelikome Moru u smjeru Mljeta. Opisani lokalitet idealno je mjesto za turističko lječilištekoje ne bi zadiralo u sustav zaštite okoliša niti bi narušavalo ukupan ekološki sustav.

Objekt potreban za provođenje ciljanih turističko-zdravstvenih sadržaja ne zahtijevavelike građevinske radove. Može se sagraditi kaskadno na obroncima, sve više od 100 m odmora, uz postojanje gotove ceste i prilaznoga požarnog puta, električne struje. Sve smještajnejedinice bile bi opremljene hidromasažnim bazenima i prostorima za ostale oblikemarinoterapije, aromaterapije, terapije morskom soli, aeroterapije itd.

Objekt/objekti smještanih kapaciteta za višednevne boravke ciljanih terapijskihgrupa Objekt se planira sagraditi na kaskadama, uz zone projektirane specijalne mediteranske

hortikulture, kao podloga za istovremenu prirodnu aromaterapiju. S obzirom na strm prostor,planira se izgradnja specijalnoga dizala, male žičare, od površine mora do vrha parcela.Smještajne jedinice bile bi opremljene hidromasažnim uređajima sa zagrijavanjem morskevode solarnim panelima i ostalim sadržajima talasoterapije (marinoterapije) kako je navedeno.

Turističko-zdravstveni sadržaji kupelji u toploj morskoj vodi (crpke za vodu izravno iz mora, filteri za

pročišćavanje kod povratka), solarno zagrijavanje kupelji u prirodnoj morskoj vodi u navedenome području, jedinstvene čistoće i

ekološke očuvanosti kinezioterapija – terapija kretanjem; balneoterapija – dovoz ljekovita blata s Pelješca iz neposredne blizine „slana soba“ na bazi stonske soli iz nedaleke solane u Stonu prostori aromaterapije – terapija aromatiziranim zrakom i uljima iz vlastite

produkcije iz Popove Luke ekološko-psihološko osvještavanje klijenata, terapija stresa, odvikavanje od

ovisnosti pušenja, alkohola, droga i prevencija malignih bolesti.

Ostali sadržaji Resorta Popova LukaKako je objašnjeno u opisu prirodnog ustroja okoliša, cijelo područje Popove Luke

idealno je za kružne staze obilaska u raznim režimima: pješačenje, biciklizam, jahanje.Ovakva koncepcija omogućila bi otvaranje i ugostiteljskih objekata domaće prehrane uPopovoj Luci, koja danas nema više nikakvih sadržaja, te pomogla razvitku turizma u Janjini ina Dračama. Očekuje se privući klijente visoke platežne moći, sportaše, poslovne ljude,obitelji iz cijeloga svijeta, posebice u suradnji s turističkom ponudom obližnjega Dubrovnika.

Konačni cilj projekta bit će razviti vrhunski hrvatski zdravstveni turizam i time boljitakza cijeli sada pasivni kraj s otvaranjem dobro plaćenih radnih mjesta za lokalno stanovništvo.Ostvarenje navedenih ciljeva uvrstilo bi Općinu Janjina na kartu najkvalitetnije hrvatsketurističke ponude, obogaćenu traženim sadržajima zdravstvenog turizma koji u našoj zemljijoš uvijek nedostaju te bi obogatilo i turističku ponudu obližnjega grada Dubrovnika.

83

ZAKLJUČAKS obzirom na nenastanjeno i posve neiskorišteno područje smatramo da se ovakvim

ekološkim konceptom ne bi se narušila već unaprijedila ukupna ekostruktura krajolika.Zahvaljujući navedenomu planu, u resortu „Thalassotherapia Popova Luka“ u Općini Janjinabili bi trajno prisutni vodeći hrvatski zdravstveni stručnjaci. Osobni cilj predlagača: nastavaksveučilišne onkološke karijere na Klinici u kasnijim godinama rada u području prevencijemalignih bolesti, na ovakvome impozantnome mjestu visokih prirodnih predispozicija, sambicijom postizanja visoke svjetske razine.

IZVORI LITERATURE Kunst I, Tomljenović R. Plan razvoja turizma Pelješca. 2011. Publicirani podaci Općine Janjina. https://www.janjina.hr/ Publicirani podaci o mjestu Žuljana, općina Ston. https://hr.wikipedia.org/wiki/

%C5%BDuljana

84

ZDRAVSTVENI TURIZAM I ODRŽIVI EKONOMSKI RAZVOJHEALTH TOURISM AND SUSTAINABLE DEVELOPMENT

Doc. dr. sc. Marija Valčić, prof. visoke školeAspira University College, Split

Ivan Šimunić, mag. spec.Zadarska županija, Zadar

SAŽETAKEkonomska održivost zasniva se na zdravom i ekonomski učinkovitu razvoju koji

podrazumijeva optimalno upravljanje resursima na način da se njima mogu koristiti i budućegeneracije. Ekonomska održivost u selektivnom obliku turizma, zdravstvenom turizmu,kompatibilna je s ekološkim i sociokulturnim načelima održivosti. Ekonomska održivostvrednuje prirodni kapital, ali i razvijeni društveni kapital, sredinu koja je educirana,intelektualno i stručno osposobljena, te vrijednosti uključujemo u gospodarski sustav (unjegovoj zaštiti moraju sudjelovati svi gospodarski subjekti). Ekonomska održivostzdravstvenog turizma valorizira sociokulturnu održivost što znači da traži odgovoran odnossvih subjekata u aktivnoj zaštiti sociokulturnih vrijednosti. Ekonomska održivost turizmanalaže odgovoran odnos svih subjekata, kako na strani turističke ponude i zdravstvenihsubjekata tako i na strani turističke, tj. zdravstvene potražnje. Ekonomsku održivost morajudugoročno graditi svi sudionici na određenu prostoru te poticati očuvanje i rast kvaliteteživota u sadašnjosti i budućnosti. Potrebno je izgraditi analitički okvir i adekvatne empirijskemjere. Empirijska izlaganja u ovom radu fokusiraju se na te ključne aspekte, a pogotovo navolatilnost zarade od turizma, utjecaj zaštite okoliša na preferencije turista te identifikacijudruštvene održivosti u političkim strategijama razvoja turizma.

Ključne riječi: modeliranje razvoja zdravstvenog turizma, analitički okvir, adekvatneempirijske mjere

SUMMARYEconomic sustainability is based on sound and economically efficient development,

which implies optimal resource management in a way that future generations can use them.Economic viability in the selective form of tourism, health tourism is compatible with theecological and sociocultural sustainability principles. Economic sustainability is valued bynatural capital, but also by developed social capital, an environment that is educated,intellectual and professionally qualified, and values are included in the economic system (alleconomic entities must participate in its protection). Economic sustainability of health tourismvalorizes socio-cultural sustainability, which means looking for a responsible relationshipbetween all subjects in active protection of socio-cultural values. Economic sustainability oftourism calls for the responsible relationship of all subjects, both on the side of touristofferings and health subjects, as well as on the side of tourism ie health demand. Economicsustainability needs to build all participants in a given space in the long run and encourage thepreservation and growth of quality of life in the present and the future. It is necessary to buildan analytical framework and adequate empirical measures. Empirical presentations in thispaper focus on these key aspects, especially on the volatility of tourism earnings, the impactof environmental protection on tourist preferences and the identification of socialsustainability in political tourism development strategies.

Key words: Modeling the development of health tourism, an analytical framework,measurement and analysis of tourism economic contributions

85

UVODSvjetska zdravstvena organizacija WHO već dugi niz godina želi osigurati važnim i

potrebnim integrirani koncept dobrobiti za ljudsko zdravlje u svoju globalnu zdravstvenupolitiku. Drugo, cjelokupno obrazovanje ljudi povećalo je svijest o osobnom zdravlju.Turistički pružatelji usluga, posebice luksuzni hoteli, brzo su se obogatili i stvorili paletuwellness usluga kao što su spa i zdravstveni tretmani, radno-zdravstvena terapija, tretmaniljepote, sportski sadržaji, duhovne aktivnosti, masaže i rehabilitacijski programi itd. Kao i sviostali sektori svjetskoga gospodarstva, turizam prolazi svoja krizna razdoblja koja su kaoposljedica nastala zbog globalnih gospodarskih previranja. Svjetska ekonomska situacija od2007./2008. izvršila je dodatni pritisak na psihofizičko stanje čovjekova zdravlja. Ljudi se sveviše raduju novim načinima opuštanja, punjenju baterija. Neki su moduli turizma, globalno,zbog gospodarske krize usporili, ali sam sektor turizma učinio je iznimno dobro tijekomposljednje dvije, tri godine, a to je novi smjer, općenito nazvan wellness. Unutar turizma,wellness je razmjerno novi trend koji je zabilježio impresivnu stopu rasta. Širom svijeta sveviše ljudi putuje do odredišta koja pružaju wellness sadržaje. Uspjeh wellness koncepta možese pripisati gore navedenim čimbenicima.

KONCEPT ZDRAVSTVENOG, MEDICINSKOG I WELLNESS TURIZMAOd priznanja i povećanja popularnosti medicinskog turizma do danas, nijedna

jedinstvena definicija nije univerzalno prihvaćena. Međutim, bilo je nekoliko pokušajadefinirati medicinski turizam. Kada potrošači izaberu putovanje izvan domicilne zemlje gdjeće primiti neki oblik liječenja, što može obuhvatiti cijeli raspon medija (najčešće uključujestomatološku njegu, estetsku kirurgiju, izborni kirurški zahvat i liječenje plodnosti). Terminimedicinski turizam i zdravstveni turizam jesu sinonimi, iako su često zamjenjuju ili pogrešnoupotrebljavaju.

Autor Costa (2006) razlikuje oba pojma i definira zdravstveni turizam kao službu kojase odnosi na zdravlje i uključuje ponekad i putovanje. Kao kolektivni pojam zdravstveniturizam pokriva usluge, koje se klasificiraju u osam kategorija: medicinski turizam,stomatološki turizam, spa turizam, wellness turizam, sportski turizam, gastronomski turizam,plavi turizam, boravišni turizam. Estetska kirurgija stavlja se izvan domene zdravlja te se neuključuje.

Posljednjih godina uvidjeli smo i veliki razvoj u wellness industriji, uključujući rastbroja lječilišta i wellness hotela širom svijeta. Čini se da engleske riječi poput downshifting,mindfulness, wellbeing i wellness danas uvelike ispunjavaju medije, istodobno naglašavajućikako ljudi nastoje pronaći nove načine kako biti zdrav i ujedno biti osoba puna života.Blagostanje postaje megatrend. Prema Lindqvist i Rehn (2013: 10-14) razvoj trendova možese podijeliti na mikro, makro, mega i giga trendove. Mikrotrendovi su, naprimjer, sitnice kaošto je odjeća koju nosimo, čak i ono što jedemo, i što radimo. Makrotrendovi su ili agregiranimikrotrendovi ili nam jednostavno pomažu da u onim stvarima koje već vidimo i osjećamouklanjaju nadolazeće promjene koje utječu na društvo. To znači da smo svi svjesni kakoutječu i uvelike mijenjaju i naš svakodnevni život i društvo u cjelini. Megatrendovipodrazumijevaju veliko restrukturiranje; oni su veći obrazac širokih trendova koji preoblikujui preobražavaju naše živote. Mikrotrendovi zagovaraju lokalno za razliku od globalnog,uočavajući pritom da ni jedna zajednica ljudi, ni ljudi pojedinačno nikad nisu sofisticiranoznali mnogo o izborima koje donose u svakodnevnu životu.

Turizam je jedan je od najvećih svjetskih gospodarskih sektora (WTO, 2018). Turizamstvara nove poslove, pokreće izvoz i generira prosperitet diljem svijeta. U godišnjoj analizi globalnoga gospodarskog utjecaja5 pokazalo se da je udio sektora

5 TRAVEL & TOURISM, WORLD ECONOMIC IMPACT 2018

86

turizma u BDP-u 10,4 % . Optimalno bi bilo da je udio turizma u BDP-u maksimalnih 5 %globalni BDP i 313 milijuna radnih mjesta, odnosno 9,9 % ukupne zaposlenosti 2017. godine.

Rekordnu prošlogodišnju turističku sezonu u 2017. godini potvrđuje i rast prihoda odturizma, kao i još veći udio u BDP-u nego 2016. godine.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), tijekom 2017.6 godine, prihodi uturizmu od stranih gostiju iznosili su 9 milijardi i 493 milijuna eura, što u odnosu na 2016.godinu (8 milijardi i 635 milijuna eura), predstavlja rast od 10 %, odnosno 858 milijuna eura.Također, udio prihoda od putovanja – turizma u ukupnom BDP-u u 2017. godine iznosio je19,6 % što predstavlja rast od 0,7 postotnih poena u odnosu na 2016. godinu.

MAKROEKONOMSKI MODELI I EMPIRIJSKE METODEStilizirana činjenica koja u posljednje vrijeme privlači pozornost mnogih u polju

primijenjenih istraživanja jest dojam da se male ekonomije orijentirane na turizam razvijajubrže od velikih industrijaliziranih zemalja specijaliziranih za „konvencionalnu“ robu širokepotrošnje (Valčić i dr. 2005). To postavlja zanimljiva teorijska pitanja o tome može li u malimotvorenim ekonomijama, specijaliziranima za turizam i temeljenima na ekološkim resursima,ekonomski rast dugoročno biti održiv te pod kojim uvjetima.

Perspektiva koja je ponuđena vrlo je široka i pruža općenit dinamički okvir prikladan zaanalizu uloge eksternalija u modelima ekonomskog rasta s turističkom specijalizacijom kojase temelji na ekološkim resursima. Preciznije, tekst proučava svojstva stabilnog stanjaekonomije te svojstva tranzicijske dinamike, uzimajući u obzir tehnologije smanjenjaonečišćenja usmjerene na ograničavanje negativnih ekoloških posljedica turizma. Unutar togokvira, mala otvorena ekonomija specijalizirana za turističke aktivnosti temeljene naekološkim resursima maksimizira dugoročno blagostanje svojih stanovnika birajući ne samorazinu potrošnje, već i broj turista koje može primiti, te udio prihoda koji će se uložiti usmanjenje onečišćenja.

Nastojalo se pokazati kako turizam utječe na blagostanje na dva suprotna načina. Sjedne strane, posjetitelji povećavaju turističke prihode i mogućnosti potrošnje. S druge strane,broj turista koji crpe prirodne resurse negativno utječe na blagostanje, kako izravno (prirodniresursi ulaze u funkciju korisnosti za stanovništvo), tako i neizravno, putem mijenjanjaturističke potražnje (turisti također pridaju pozitivnu vrijednost kvaliteti okoliša).

Proučavaju se dva tipa tehnologije smanjenja onečišćenja: prvi razmatra porast stoperegenerativnoga kapaciteta okoliša, a drugi redukciju u obliku minimalnog utjecaja turista naokoliš. Dok oba tipa omogućuju veći broj turista, više turističke prihode i veću potrošnju(unatoč prisutnosti ekoloških poreza), samo prvi oblik smanjenja onečišćenja osigurava višukvalitetu okoliša. Porez potreban za financiranje mjera prevencije onečišćenja dokazanopozitivno korelira s učinkovitošću tehnologije smanjenja onečišćenja, dok negativno korelirasa stupnjem averzije turista prema natrpanosti. Posljedično, one zemlje koje privlače turisteizrazito nesklone natrpanosti mogu osigurati ravnotežu većeg blagostanja i niže ekološkeporeze za stanovništvo.

Čini se najvažnijim to da se rast ne može dugoročno održati endogenim faktorima, osimako se u prvom planu ne nađe neka egzogena značajka poput dinamike uvjeta trgovanja.Takav egzogeni faktor u drugom poglavlju pretvara se u endogeni, pružajući analizu vezeizmeđu turističke specijalizacije i ekonomskog rasta unutar okvira dvaju zemalja. U skladu stime, potrebno je usredotočiti se na efekte relativne potražnje, koji objašnjavaju razvoj uvjetatrgovanja kao rezultat dinamičkih porasta i opadanja razlike u rastu između potrošačkihizdataka tih dvaju zemalja. Kretanja relativnih cijena stoga su usko vezana uz individualnemeđuvremenske izbore ušteda. Efekti relativne potražnje prisutni su neovisno o konvergencijiili divergenciji trgujućih ekonomija tijekom duljega razdoblja.

6 Godišnje izvješće HNB-a u 2018. godini

87

U ovom modelu, razvoj turizma može biti održiv ako alternativne faze visokog i niskogturističkog pritiska dopuštaju regeneraciju ekosustava. Nastojalo se pokazati da je padkvalitete rezultat ravnoteže u modelu gdje se turističkim atrakcijama upravlja monopolistički,a cijena je kontrolna varijabla. Tako se stvaraju uvjeti za Vladine intervencije u obliku porezana prihod od turizma. Autori pokazuju da takav porez dugoročno omogućuje očuvanje okolišai profitabilnosti turizma s različitim učincima, ovisno o preferencijama turista. Ako su turistidovoljno osjetljivi na kvalitetu okoliša, implementacija korektivnog poreza čak može dovestido većega privatnog profita nego u slučaju kad nema korektivnih mjera.

Željelo se pokazati da, uz prilično realne pretpostavke, indirektne i povratne posljedicemogu biti toliko jake da turistički boom negativno utječe na prihode i boljitak. Uz negativneekološke i društveno-kulturne posljedice tradicionalno prepoznate u literaturi, turizam bimogao biti i izvor ekonomskih troškova u takvim zemljama. Zahvaljujući fokusu na uporabuzemlje, autori ističu da bi se ad hoc turističke politike koje potiču turizam koji intenzivnoiskorištava zemlju mogle pokazati jednako neodrživima (iz ekonomske, a ne samo ekološkeperspektive) jer one vuku važan i oskudan input u ostatak ekonomije.

TURIZAM, RAST I SMANJENJE ONEČIŠĆENJA U novijim empirijskim studijama, poput (Brau i dr. 2005), dokumentirano je da tijekom

posljednjih godina male turističke ekonomije rastu znatno brže od ostalih te je njihova razinadohotka iznad prosjeka za male ekonomije. Štoviše, tijekom posljednjih 20 godina turističkeekonomije postižu uspješniji rast od prosjeka članica OECD-a. Nekoliko radova (Lanza iPigliaru 1994, 2000; Hazari i Sgrò 1995; Smeral 2003; Nowak et al. 2007, između ostalih)pokušalo je ponuditi objašnjenje takvih stiliziranih činjenica. Takvi radovi često rezultirajuzaključkom da se uspješan rast može smatrati dugoročnim fenomenom ravnoteže jednom kadse turističkim zemljama dopusti uvoz rasta iz inozemstva s pomoću kontinuiranih dobitaka uuvjetima trgovanja. Nijedan od ovih radova ne uzima u obzir ulogu blagodati okoliša iprirodnih resursa u procesu razvoja turizma kad se radi o uspješnom rastu određenih zemaljačiji se turistički sektor temelji na prirodnim resursima. S druge strane, mnogi autori (Davies iCahill 2000; Tisdell 2001, između ostalih) ističu da prirodni resursi i proces razvoja turizmameđusobno djeluju na barem dva različita načina: resursi pozitivno utječu na stav turistaprema destinaciji, ali priljev turista u isto vrijeme negativno utječe na resurse.

Nakon što smo uzeli u obzir prirodne resurse, javlja se nekoliko zanimljivih pitanja:može li se dugoročno održati rast male otvorene ekonomije specijalizirane za turizamtemeljen na prirodnim resursima? Kakva se dinamička interakcija javlja između razvojaturizma, blagostanja stanovništva i prirodnih resursa? Pod kojim bi uvjetima mala zemlja,poput Hrvatske, specijalizirana za turizam mogla odlučiti uložiti u industriju smanjenjaonečišćenja? Kakvi bi bili učinci takva ulaganja? Kakva nam je održivost? Jesmo li svjesniugroženih Plitvičkih jezera, jedinstvenoga svjetskog prirodnog čuda, Daruvarskih toplica,Svetog Martina i sl.?

Glavni je, stoga, cilj izraditi jednostavan analitički okvir koji bi omogućio ispravnuanalizu takvih pitanja. Razvijamo dinamički model opće ravnoteže gdje je glavni zadatakmale otvorene ekonomije specijalizirane za turizam temeljen na prirodnim resursima odlučitio broju turista koje će primiti, razini potrošnje te iznosu prihoda koji će se posvetiti naporimasmanjenja onečišćenja kako bi se maksimiziralo dugoročno blagostanje stanovništva, za kojese pretpostavlja da ovisi o razini potrošnje i kvaliteti okoliša. Unutar tog izbora potrebno jeuzeti u obzir dva dinamička sukoba učinaka. Prvo, broj turista utječe na blagostanje na dvanačina: s jedne strane, posjetitelji povećavaju prihod od turizma i mogućnosti potrošnje; sdruge strane, budući da turisti negativno utječu na prirodne resurse, oni također negativnoutječu na blagostanje, i to izravno (ekološki resursi ulaze u funkciju korisnosti stanovnika) ineizravno (pretpostavlja se da turisti pozitivno vrednuju kvalitetu okoliša, dok negativno

88

vrednuju natrpanost). Drugo, financiranje javnih izdataka za smanjenje onečišćenja moglo bidovesti do poremećaja u odlukama o potrošnji, ali bi također moglo jamčiti višu razinublagostanja.

Analiziramo dinamička svojstva modela s javnim izdacima za smanjenje onečišćenja ibez njih. Fokusiramo se na dva različita tipa tehnologije smanjenja onečišćenja: prviomogućuje povećanje stope regeneracije okoliša, dok drugi smanjuje negativan utjecaj turistana okoliš. Bez obzira na to o kojoj se verziji modela radilo, jedinstveno stabilno stanje nalazise u točki sedla te nam karakteristike tranzicijske dinamike omogućuju da neke stiliziranečinjenice interpretiramo kao privremene i tranzicijske, poput uspješnog rasta malih otvorenihturističkih ekonomija i porasta priljeva turista diljem svijeta (WTO 2006). U stabilnom stanju,oba tipa smanjenja onečišćenja dopuštaju veći broj turista i veću zaradu od turizma. Unatočpotrebi da se smanjenje onečišćenja financira oporezivanjem, oba tipa tehnologije dopuštajuveću potrošnju u stabilnom stanju, ali samo tehnologija koja djeluje na stopu regeneracijeomogućuje višu razinu kvalitete okoliša u ravnoteži. U oba slučaja, stopa ekoloških porezaraste s produktivnošću tehnologije smanjenja onečišćenja, a smanjuje se sa stupnjem averzijeturista prema gužvama. Stoga zemlja orijentirana na turiste izrazito nesklone masovnomturizmu može uvesti niži porez. Za oba slučaja vrijedi sljedeće: kad je produktivnost industrijesmanjena zagađenja dovoljno niska i/ili stupanj averzije prema natrpanosti dovoljno visok,zemlja nema poticaja za investiranje u industriju smanjenja zagađenja te je vrijednostpripadajućeg poreza jednaka nuli.

Primarno se istraživanjem želi referirati na dvije grane u literaturi. Prva, koja seeksplicitno bavi problemima turističke ekonomike iz dinamičke perspektive, uključuje većspomenute radove kao što su (Lanza i Pigliaru 1994; 2000), (Hazari i Sgrò 1995), (Smeral2003), (Nowak i dr. 2007). Ovo poglavlje istražuje ekološke posljedice njihovih glavnihrezultata te nudi alternativno (i ne-ravnotežno) objašnjenje takva pozitivnog djelovanja.Unutar te grane također uključujemo radove: (Gomez Gomez i dr. 2004), (Giannoni iMaupertuis 2005), (Lozano i dr. 2005), (Rey-Maquieura i dr. 2005), (Cerina 2006; 2007).Eksplicitno se baveći problemima okoliša, ova skupina radova ima ciljeve slične našima,premda postoje ključne razlike u strategijama modeliranja i razini poduzetih istraživanja.Nadalje, nijedan od ovih radova ne omogućuje eksplicitno istraživanje tranzicijske dinamike,tako da su nužne numeričke simulacije. Konačno, nijedan od radova ne bavi se pitanjemsmanjenja onečišćenja.

Druga grana na koju se ovo poglavlje referira jest opsežna literatura posvećena okolišu irastu (Tahvonen i Kuuluvainen 1991); (Gradus i Smulders 1993); (Smulders i Gradus 1996);(Stokey 1998).

Ovaj se pristup razlikuje od navedene skupine radova po tome što, kako predlažePapatheodoru (2003), eksplicitno uzima u obzir posebnosti turističkog sektora. Konkretnije,okvir ovog rada fokusira se na međuodnos broja turista i održivosti okoliša, a koji se opetreferira i na cjelokupnu prirodnu baštinu, te ističe distinktivnu osobinu turističke industrijegdje višak potražnje za turističkim uslugama koje pruža određeno, dano odredište možedovesti do osiromašenja kvalitete te destinacije i, konačno, do pogoršanja ekonomskihperformansi.

Predstavlja se, osim toga, opći analitički okvir, proučava društveni optimum u modelubez smanjenja onečišćenja, analizira i uspoređuje posljedice uvođenja dvaju različitih tipovatehnologija smanjenja onečišćenja.

89

Analitički okvir: Preferencije turista i međunarodno turističko tržišteS obzirom na postojeću literaturu (Crouch i Louvière 2001); (Brau i Cao 2005),

zadovoljstvo stranog turista proizlazi iz nekoliko izvora poput: kvalitete i kvantitete usluga koje nude privatni turistički operateri (smještaj,

restorani, zabavni sadržaji) kvalitete i kvantitete javnih dobara koja pružaju lokalne vlasti (javni prijevoz,

informacije, sigurnost) kvalitete i kvantitete prirodnih (blagodati, krajolici, plaže, planine, parkovi, klima),

kulturnih (tradicionalni običaji i događanja, tipična hrana, povijesne građevine, muzeji) idruštvenih (ponašanje ljudi, opća atmosfera, fascinantni stavovi) resursa

stupanj dostupnosti i mogućnost uživanja u javnim dobrima te kulturnim i prirodnimblagodatima, koji visoko korelira s ukupnim brojem turista, te broj turista negativno utječe nanjega.

Budući da se nastojimo primarno baviti međusobnim utjecajima između broja turista izaliha prirodnih, društvenih i kulturnih resursa, ograničit ćemo pozornost na posljednja dvafaktora. U skladu s tim, uzimamo da u bilo kojem vremenu t na zadovoljstvo turista negativnoutječe ukupan broj turista Nt i pozitivno utječe trenutačna zaliha prirodnih, društvenih ikulturnih resursa koje objedinjujemo u općenitom indeksu kvalitete okoliša označenom sEt.1.

Pri formaliziranju preferencija turista slijedimo pristup koji koriste (Gomez Gomez i dr.2000), koji se oslanja na teoriju hedonističkih cijena (Rosen 1974). Voljnost plaćanjaturističkih usluga tada je dana sa

.

gdje je pE > 0, pN < 0, dok je yt = y0egt parametar čija konstantna stopa rasta g≥0odražava pritisak prema gore na relativnu cijenu turizma za bilo koju opaženu kvalitetuturističkih usluga, ovisno o međudjelovanju između rasta stranih prihoda i luksuzne prirodeturističkog dobra (Crouch 1995. i Smeral 2003) ili njegove slabe elastičnosti supstitucije sdrugim vrstama dobara (Lanza i Pigliaru 1999; 2000; Lanza i dr. 2003). Hrvatskogospodarstvo nudi turističke usluge na međunarodnome turističkom tržištu na kojem sudjelujevelik broj malih turističkih gospodarstava. Važno je naglasiti da, iako međunarodnakonkurencija fiksira cijene za danu kvalitetu usluga, zemlja može odrediti višu cijenu uslučaju da se njezine usluge smatraju kvalitetnijima (npr. karakterizira ih veća zalihaprirodnih, kulturnih i društvenih resursa) od usluga drugih zemalja. Drugim riječima,međunarodno tržište sastoji se od kontinuuma turističkih tržišta koja se razlikuju po svojojkvaliteti i (ravnotežnoj) cijeni svojih turističkih usluga. Na svakom od njih dobavljačiprihvaćaju cijene, ali mogu se pomaknuti na ljestvici kvalitete zahvaljujući promjenama ukvaliteti okoliša.

TURISTIČKA ZARADA I PONAŠANJE STANOVNIKAPretpostavljamo da svaki turist, u bilo kojem vremenu t, kupuje jednu jedinicu

turističkih usluga, tako da se output u vremenu t mjeri brojem zabilježenih turista Nt. Stranagospodarstva vezana uz ponudu sačinjena je od velikog broja identičnih kućanstava-poduzetnika koji normaliziramo na 1. Pretpostavljamo da je međunarodna potražnja zaturizmom beskonačna za cjenovnu razinu koja odgovara voljnosti turista da plate (eng.willingness to pay – WTP) te iznosi nula za bilo koju drugu cjenovnu razinu. Tako se tržištecijelo vrijeme oslobađa i iznos razmjene Nt potpuno je uvjetovan ponudom. Radijednostavnosti pretpostavljamo da Hrvatska pruža turističke usluge bez troškova rada ikapitala. Drugim riječima, pretpostavljamo da turiste zadovoljava naprosto uživanje u

90

prirodnim, društvenim i kulturnim resursima kojima je zemlja prirodno obdarena. Kao što ćese vidjeti u sljedećem dijelu teksta, jedini trošak povezan s turistima, onaj koji sprečava dabroj turista bude beskonačan, jest ekološki trošak.

Uz odsutnost troškova rada i kapitala, ukupni prihod od turizma odgovara ukupnomprofitu kućanstava-poduzeća i predstavljen je vrijednošću outputa ekonomije

.(1.2)

Konceptualno, ovo se ne razlikuje od „proizvodne funkcije“ turističkih usluga gdje Nt iEt ulaze kao faktori inputa.

Stranu potražnje predstavlja isti kontinuum „kućanstava-poduzeća“ koja živebeskonačno. Na njihovu korisnost u vremenu t pozitivno utječe ukupna razina potrošnje uvremenu t homogenog dobra stečenog iz inozemstva po jedinstvenoj cijeni Ct te zalihaprirodnih, kulturnih i društvenih resursa u vremenu t (Et). Njihova korisnost dana jebeskonačnom diskontiranom sumom logaritamske trenutne korisnosti

.(1.3)

Treba primijetiti da zaliha prirodnih, društvenih i kulturnih vrijednosti ima ne samo(neizravnu) ekonomsku vrijednost (pozitivnim utjecajem na volju turista da plate), već ivrijednost per se (ulaskom u funkciju korisnosti stanovnika).

RAZVOJ KVALITETE OKOLIŠAU modelu prikazujemo kvalitetu okoliša kao akumulativnu zalihu obnovljivih izvora.

Jednadžba kretanja zalihe kvalitete okoliša tada je dana s

(1.4)

gdje je izvedenica od s obzirom na vrijeme, je broj turista u vremenu t, a je

udio nacionalnog dohotka usmjeren na smanjenje zagađenja. Pretpostavljamo da je

tako da se prirodni kapacitet apsorpcije okoliša uvijek smanjuje kako trenutačna zalihaokoliša raste. Izuzev nekih radova (poput Van Marrewjik et al. 1993; Brock i Taylor 1993;Ramirez et al. 2006), u literaturi je često prihvaćeno stajalište prema kojemu postoji gornjagranica kvalitete okoliša. Motivacija za takvo stajalište (opsežno opisana u Smulders 2000)7usko je povezana s „fizičkom“ interpretacijom koju literatura načelno pridaje indeksukvalitete okoliša. Takva motivacija oslanja se na činjenicu da viša razina kvalitete okolišazahtijeva više ekousluga kako bi se ta razina mogla održati, dok je ponuda takvih uslugaograničena solarnom energijom zahvaljujući zakonu entropije. Upitno jest je li pretpostavka ogornjoj granici prikladna čak i kada se ona podrazumijeva u ovome našem, širem smislu (kojije prikladniji za pitanja vezana uz turizam). Svejedno, ostavit ćemo istraživanje ovogproblema za buduća istraživanja te se prikloniti standardnom pristupu i pretpostaviti dapostoji gornja granica Ē iznad koje kvaliteta okoliša ne može rasti.

7 Smulders, S.: „Economic Growth and Environmental Quality“, znanstveni rad na znanstvenom

skupu: Principles of Environmental Economics, objavljeno od: Henk Folmer, Landis Gabel, EdwardElgar, Tiburg 2000.

91

prirodnim, društvenim i kulturnim resursima kojima je zemlja prirodno obdarena. Kao što ćese vidjeti u sljedećem dijelu teksta, jedini trošak povezan s turistima, onaj koji sprečava dabroj turista bude beskonačan, jest ekološki trošak.

Uz odsutnost troškova rada i kapitala, ukupni prihod od turizma odgovara ukupnomprofitu kućanstava-poduzeća i predstavljen je vrijednošću outputa ekonomije

.(1.2)

Konceptualno, ovo se ne razlikuje od „proizvodne funkcije“ turističkih usluga gdje Nt iEt ulaze kao faktori inputa.

Stranu potražnje predstavlja isti kontinuum „kućanstava-poduzeća“ koja živebeskonačno. Na njihovu korisnost u vremenu t pozitivno utječe ukupna razina potrošnje uvremenu t homogenog dobra stečenog iz inozemstva po jedinstvenoj cijeni Ct te zalihaprirodnih, kulturnih i društvenih resursa u vremenu t (Et). Njihova korisnost dana jebeskonačnom diskontiranom sumom logaritamske trenutne korisnosti

.(1.3)

Treba primijetiti da zaliha prirodnih, društvenih i kulturnih vrijednosti ima ne samo(neizravnu) ekonomsku vrijednost (pozitivnim utjecajem na volju turista da plate), već ivrijednost per se (ulaskom u funkciju korisnosti stanovnika).

RAZVOJ KVALITETE OKOLIŠAU modelu prikazujemo kvalitetu okoliša kao akumulativnu zalihu obnovljivih izvora.

Jednadžba kretanja zalihe kvalitete okoliša tada je dana s

(1.4)

gdje je izvedenica od s obzirom na vrijeme, je broj turista u vremenu t, a je

udio nacionalnog dohotka usmjeren na smanjenje zagađenja. Pretpostavljamo da je

tako da se prirodni kapacitet apsorpcije okoliša uvijek smanjuje kako trenutačna zalihaokoliša raste. Izuzev nekih radova (poput Van Marrewjik et al. 1993; Brock i Taylor 1993;Ramirez et al. 2006), u literaturi je često prihvaćeno stajalište prema kojemu postoji gornjagranica kvalitete okoliša. Motivacija za takvo stajalište (opsežno opisana u Smulders 2000)7usko je povezana s „fizičkom“ interpretacijom koju literatura načelno pridaje indeksukvalitete okoliša. Takva motivacija oslanja se na činjenicu da viša razina kvalitete okolišazahtijeva više ekousluga kako bi se ta razina mogla održati, dok je ponuda takvih uslugaograničena solarnom energijom zahvaljujući zakonu entropije. Upitno jest je li pretpostavka ogornjoj granici prikladna čak i kada se ona podrazumijeva u ovome našem, širem smislu (kojije prikladniji za pitanja vezana uz turizam). Svejedno, ostavit ćemo istraživanje ovogproblema za buduća istraživanja te se prikloniti standardnom pristupu i pretpostaviti dapostoji gornja granica Ē iznad koje kvaliteta okoliša ne može rasti.

7 Smulders, S.: „Economic Growth and Environmental Quality“, znanstveni rad na znanstvenom

skupu: Principles of Environmental Economics, objavljeno od: Henk Folmer, Landis Gabel, EdwardElgar, Tiburg 2000.

91

Također pretpostavljamo da je . Kao što je već rečeno, u ovom modelu

apstrahiramo od fizičkoga kapitala, tako da su svi potencijalni negativni utjecaji turističkeindustrije opsežno raspravljeni u Davies i Cahill (2000.)4 utjelovljeni u varijabli N.

Što se tiče , pretpostavljamo da zemlja može poduzeti neke akcije s ciljem

pozitivnog utjecanja na razvoj kvalitete okoliša. Razumno, smanjenje onečišćenja je skupo,tako da bi zemlja koja prihvati takvu politiku trebala izvući resurse iz outputa ekonomije.

ZAKLJUČAKStoga možemo zaključiti da uspješan rast malih otvorenih ekonomija, poput Hrvatske,

specijaliziranih za turizam, postavlja zanimljiva pitanja u vezi uloge koju prirodni i kulturniresursi igraju u dugoročnom razvoju takvih zemalja te njihovoj održivosti i učinkovitostinjihovih procesa razvoja. Uradak predstavlja jednostavan analitički okvir unutar kojega jemoguće početi odgovarati na neka pitanja. Izgrađen je dinamički model opće ravnoteže gdjehrvatska mala otvorena ekonomija specijalizirana za turizam mora odlučiti o broju turista kojeće primiti, razini potrošnje i frakciji dohotka koju će posvetiti pokušajima smanjenjaonečišćenja kako bi maksimizirala dugoročno blagostanje svojih stanovnika, uzevši u obzirnekoliko dinamičkih sukoba efekata povezanih s tim izborom. Prvo smo analizirali dinamičkasvojstva modela u slučaju bez smanjenja zagađenja te je pronađeno da je jedinstveno stabilnostanje točka sedla. Analiza tranzicijske dinamike omogućuje nam da ponudimo alternativnu iizvan-ravnotežnu interpretaciju nekih stiliziranih činjenica koje se u literaturi običnoobjašnjavaju kao ravnotežni fenomeni. Kao posljedica ovako oblikovana modela doprinosi dase rast ne može dugoročno održati nekim endogenim faktorom, ali prisutnost egzogenog rastau tržišnim uvjetima omogućuje dugoročni rast potrošnje bez ugrožavanja održivosti okoliša.Nakon što je proučen učinak dvaju različitih tipova tehnologije smanjenja onečišćenja, gdjeprvi pruža povećanje stope regenerativnoga kapaciteta okoliša, a drugi smanjenje utjecajaturista na okoliš, utvrđena su dinamička svojstva rješenja te u oba slučaja kvalitativnadinamika sliči slučaju bez mjera smanjenja onečišćenja (jedinstvenost i stabilnost ravnoteže utočki sedla). U stabilnom stanju, oba tipa smanjenja omogućuju veći broj turista, veće prihodeod turizma i veću potrošnju (unatoč prisutnosti ekološkog poreza), ali samo prvi tipomogućuje višu kvalitetu okoliša. Ovo posljednje jest glavna razlika između navedenih dvajutipova tehnologije smanjenja onečišćenja. U skladu s time, zemlja koja teži povećanjukvalitete okoliša trebala bi usvojiti tehnologiju koja povećava stopu regenerativnogakapaciteta okoliša. Što se tiče stope ekološkog poreza, otkrili smo da se ona u oba slučajapovećava s produktivnošću tehnologije smanjenja zagađenja, a smanjuje sa stupnjem averzijeturista prema natrpanosti. Stoga zemlja koja je orijentirana na turiste nesklone natrpanostimože uvesti niži porez za domicilno stanovništvo. U oba slučaja, kad je produktivnostindustrije smanjenja zagađenja dovoljno niska i/ili stupanj averzije turista prema natrpanostidovoljno visok, zemlja nema poticaja za ulaganje u tehnologiju smanjenja zagađenja, tako daje ekološki porez nula.

Iako je predstavljeni model vrlo stiliziran, moramo vjerovati da potiče zanimljiveimplikacije za uvođenjem novih politika upravljanja i pruža informacije o ulozi okoliša urazvoju turističkog sektora. Te informacije mogle bi biti korisne donosiocima politika koji sedvoume između ulaganja svojih resursa u turizam ili u tehnološki intenzivnije sektore.

Ovaj dio rada napisan je s ciljem da se ponudi nekoliko korisnih analitičkih iempirijskih alata u korist ideje da se održivost ne svodi samo na regulaciju i kontrolunegativnih učinaka turizma, već podrazumijeva i planove i aktivnosti koje povećavaju koristi ismanjuju troškove turizma kako bi on sada i u budućnosti postao profitabilnijim.

92

Potencijal turističke specijalizacije naširoko je proučavan iz teorijske i empirijskeperspektive. No pozitivni utjecaj turizma ne može se uzeti zdravo za gotovo jer je, izdugoročne ekonomske perspektive, evidentan određen broj negativnih posljedica. Među dobropoznatim nedostacima nalaze se ovisnost o stranom kapitalu i volatilnoj potražnji (Sinclair1998), poremećaji tržišta rada (Nowak i dr. 2005), tzv. „nizozemska bolest“ (Nowak i Sahli1999; Nowak i dr. 2005). Povećana svijest o potencijalnim problemima nužan je prvi korak upoticanju održiva upravljanja prirodnim resursima i drugim turističkim atrakcijama koje se nemogu replicirati jer bi se tim korakom mogla povećati spremnost turista da plate, a time ituristička zarada, čime bi se osiguralo da krajnji ishod razvoja turizma bude pozitivan.

Jasno je da su rigorozan analitički okvir i adekvatne empirijske mjere ključni. Stoga seempirijska izlaganja u ovom radu fokusiraju na te ključne aspekte, a pogotovo na volatilnostzarade od turizma, utjecaj zaštite okoliša na preferencije turista te identifikaciju društveneodrživosti u političkim strategijama razvoja turizma.

Načela upravljanja prirodnom baštinom mogu poslužiti kao vodič za procese koji seodvijaju u pozadini ovog sektora. Oni također pružaju koristan kontrast raspravi o tome kakoturizam funkcionira. Izazov zdravstvenog turizma jest kako integrirati komercijalnu potrebuturizma sa značajno različitim društvenim ciljevima upravljanja prirodnom baštinom.

IZVORI LITERATURE1. Costa C. Tourism planning, development and the territory. Tourism Management

Dynamics – Trends, management and tools. Dimitrios B, Costa C, Eds. Oxford: Elsevier

Butterworth-Heinemann. 2006:236-243.2. Nowak JJ, Sahli M. Coastal Tourism and Dutch Disease in a Small Island

Economy. Tourism Economics 2005.3. Leiper N. The framework of tourism. Annals of Tourism Research 1979;6:390-407.4. Leiper, N. Tourist attraction systems. Annals of Tourism Research 1990;77(3):367-

384.5. Lew, A. A. A framework of tourist attraction research. Annals of Tourism Research

1987;14(4):553–575.6. Lew AA, Hall M, Williams A, eds. A Companion to Tourism. Oxford: Blackwell.

2004.7. Lockwood A, Medlik S. Tourism and Hospitality in the 21st Century. Oxford:

Butterworth-Heinemann. 2002.8. Löfgren O. On Holiday: A History of Vacationing. Berkeley: University of

California Press. 1999.9. Luković T. Analiza razvoja svjetskoga i hrvatskog kruisinga. Naše more 2008;5-

6(08):233/248.10. McDonald GF, Alsford S. Museum for the Global Village. The Canadian Museum

of Civilization. Hull: Canadian Museum of Civilization. 1989.11. Meler M. Neprofitni marketing. Osijek: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Osijeku.

2005.12. Middleton VTC. Marketing in Travel and Tourism. Oxford: Butterworth-

Heinemann. 1988.13. Mill RC, Morrison M. The tourism system. New Jersey: Prentice Hall. 1985.14. Miller J. Cultural Tourism Worthy of Note. Hotel and Motel Management.

1997;212. 7.15. Petrić Lidija. Turistička politika - ciljevi i instrumenti. Tourism policy - goals and

instruments. Turizam: međunarodni znanstveno-stručni časopis. 1998;46(3):16. Prideaux B, Kim S. Tourism, peace, politics and ideology: Impacts of the Mt.

Gumgang tour project in the Korean Peninsula. Tourism Management 2003;24(6):675-685.

93

17. Saussure F. de. Course in General Linguistics. New York: McGraw-Hill BookCompany. 1966.

18. Schweitzer C. Cultural Tourism: the Hot Ticket to Cool Meetings. AssociationManagement 1999;51(8):121-122.

19. Smith WT. Feasibility and Transversality Conditions for Models of PortfolioChoice with Non-expected Utility in Continuous Time. Economics Letters 1996; 53:123-131.

20. Smulders S. and Gradus R. Pollution Abatement and Long-term Growth. EuropeanJournal of Political Economy 1996;12:505-532.

21. Stokey N L. Are There Limits to Growth?. International Economic Review1998;39:1-31.

22. Turnovsky SJ. Macroeconomic Policies, Growth, and Welfare in a StochasticEconomy. International Economic Review 1993;34:953-981.

23. Turnovsky SJ. Optimal Tax Policy in a Stochastically Growing Economy. JapaneseEconomic Review 1995a;46:125-147.

24. Turnovsky SJ. Methods of Macroeconomic Dynamics. Cambridge: MA, MIT Press.1995b.

25. Turnovsky SJ. On the Role of Government in a Stochastically Growing. 1999.Economy. Journal of Economic Dynamics ond Control. 1999;104.275-298.

26. Urry J. The Tourist Gaze: Leisure and Travel in Contemporary Societies. London:Sage. 1990.

27. World Economic Forum. 15. Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2009.- 2019.Nacionalno vijeće za konkurentnost Svjetskog gospodarskog foruma.

28. World Travel and Tourism Council, World Tourism Organization and EarthCouncil. (1995) Agenda 21 for the Travel and Tourism Industry: Towards EnvironmentallySustainable Development. London: WTTC.

94

ZDRAVSTVENI TURIZAM KAO DIO HALAL TURIZMAHEALTH TOURISM AS A PART OF HALAL TOURISM

Aldin Dugonjić, dipl. san. ing.mr. sc. Edina MešićIslamska zajednica u Hrvatskoj, Centar za certificiranje halal kvaliteteTomašićeva 12/2, 10000 Zagreb

SAŽETAKHalal je riječ arapskog podrijetla koju prevodimo kao dozvoljeno, a definiramo kao

sustav dozvoljenosti u islamu, tj. stil življenja muslimana i muslimanke od rođenja do smrti.Iako je halal pojam koji je nastao prije više od 1439 godina kada je objavljena sveta knjigamuslimana Kurán, tek se u zadnjim desetljećima govori o razvoju halal tržišta. Halal tržišterazvija se vrlo dinamično, a sama vrijednost halal turističkog tržišta procijenjena je na 140milijardi američkih dolara prema podacima zadnjeg State of Global Islamic Economy Report(Thomson Reuters, State of Global Islamic Economy Report 2016/2017). Dva su glavnarazloga dinamičnog razvoja halal tržišta, a to su rastuća populacija korisnika halal proizvoda iusluga, u prvome redu muslimana jer im je to vjerska obveza, i njihova sve veća kupovnamoć. U svijetu danas zbog zdravstvene zaštite putuje oko 14 milijuna ljudi. Samo zemljeArapskog poluotoka troše 20 milijardi američkih dolara na putovanja u svrhu zdravstvenezaštite što je zasigurno jedan od glavnih razloga potrebe promocije i aktivnosti na halal tržištuna kojem je Republika Hrvatska još uvijek velika nepoznanica.

Cilj ovog rada jest objasniti glavna obilježja halal turizma i zdravstvenog turizma kaonjegove neizostavne komponente te dati pregled suvremenih trendova kao i ponuditi rješenjaza proširenje te bolje pozicioniranje Republike Hrvatske kao zdravstveno-turističkedestinacije na perspektivnome halal turističkom tržištu.

Metode korištene u radu jesu metoda deskripcije povijesno-vjerskih tekstova i metodakritične analize stručne i znanstvene literature te poređenje s praksom.

Ovim se radom prvi put pristupilo prikazu halal turizma u Republici Hrvatskoj krozprizmu zdravstvenog turizma, koji potvrđuje da je zdravstveni turizam njegova neizostavnakomponenta jer svaki vjernik koji putuje s ciljem očuvanja svoga zdravlja ili liječenja bolestivodi računa o svojoj molitvi i halal hrani. Također, ukazano je na potrebu planskog razvijanjazdravstvenog halal turizma kroz sinkronizirano djelovanje svih turističkih dionika u RepubliciHrvatskoj.

Ključne riječi: halal, turizam, zdravstvena zaštita, certifikat.

SUMMARYHalal is Arabic word which we can translate as permitted and we can defined it as a

system of permissibility in Islam, or lifestyle of Muslims from birth to death. Although theterm halal exists more than 1439 years, since the time Holy Qurán has been revealed, halalmarket development started in the last decades. The Halal market is developing verydynamically, and the value of the tourism market alone is estimated at $ 140 billion accordingto the latest State of the Global Islamic Economy Report(Thomson Reuters, State of GlobalIslamic Economy Report 2016/2017). There are two main reasons for the dynamicdevelopment of the halal market, first is the growing population of users of halal products andservices primarily Muslims because it is their religious obligation and second their growingpurchasing power. Today around 14 million people travel around the world because of healthcare. Only the Gulf countries spend $ 20 billion on travels for the purpose of health care,

95

which is certainly one of the main reasons for the need for promotion and activities on theHalal market where the Republic of Croatia is still a big unknown.

The purpose of this research paper is to explain main features of halal tourism andhealth tourism as its significant component, to give an overview of modern trends as well asoffer solutions for expansion and better positioning of the Republic of Croatia as health -tourism destination on the prospective halal tourism market. Secondary sources of data wereused in this paper. That includes description of historical-religious texts and critical analysisof professional and scientific literature and comparison with practice.

This paper for the first time approached the halal tourism in the Republic of Croatiathrough the prism of health tourism and had proven it as its significant component since everybeliever traveling with the goal of preserving his health or treating illness takes care of hisprayer and halal food. Moreover, the paper emphasizes the need for a planned development ofhealth tourism through the synchronized action of all tourism stakeholders in the Republic ofCroatia.

Key words: halal, tourism, health care, certificate

UVODZdravstveni turizam postao je u svijetu jedan od prepoznatljivijih oblika putovanja te se

očekuje da bi u budućnosti mogao postati i jednim od glavnih razloga za odlazak naputovanje. U svijetu danas radi zdravstvene zaštite putuje oko 14 milijuna ljudi. Samo zemljeArapskog poluotoka troše 20 milijardi američkih dolara na putovanja u svrhu zdravstvenezaštite, što je zasigurno jedan od glavnih razloga potrebe promocije i aktivnosti na halaltržištu na kojem je Republika Hrvatska još uvijek velika nepoznanica. Republika Hrvatskazemlja je s bogatim prirodnim bogatstvima i kvalitetnom lječilišnom tradicijom, no unatoč tojčinjenici i dalje nije dovoljno prepoznata kao zdravstveno-turistička europska destinacija.

Mnogi čimbenici na strani ponude i potražnje utječu na razvoj specifičnih oblikaturizma među koje spada i zdravstveni turizam koji obuhvaća tri kategorije: medicinski,lječilišni i welness.

Ovaj oblik turizma predstavlja kompleksan turistički proizvod koji na svjetskoj razinipokazuje iznadprosječne godišnje stope rasta i obuhvaća velik broj specijaliziranih sadržaja iusluga koji se nude na putovanjima motiviranima potrebom za unapređenjem zdravlja ipoboljšanjem kvalitete života. Zdravstveni turizam putem svojih mnogobrojnih podvrsta ikombinacija te različitih stupnjeva i osnova liječenja nije vezan uz glavnu turističku sezonu iliusko područje turističke destinacije (Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma, Ministarstvoturizma, Zagreb, 2014).

Stoga je od neizmjerne važnosti prepoznati motive koji upravljaju ponašanjem i zbogkojih se potrošač/korisnik ponaša na određeni način. Iznimno značenje religijske komponentekao sastavnog dijela kulture i tradicije potrošača/korisnika, sasvim logično ima svoj utjecaj uturizmu, kako na strani ponude tako i na strani potražnje.

Tema ovog rada jest prikazati zdravstveni halal turizam kao sastavni dio zdravstveno-turističke ponude Republike Hrvatske. Metode korištene u radu jesu metoda deskripcijepovijesno-vjerskih tekstova i metoda kritične analize stručne i znanstvene literature teusporedba s praksom.

HALALHalal je riječ arapskog podrijetla koju prevodimo kao dozvoljeno, a definiramo kao

sustav dozvoljenosti u islamu, tj. stil življenja muslimana i muslimanke od rođenja do smrti.„Riječ halal u islamu je smjerodavni i smjerokazni naputak, koji ne podrazumijeva samohranu, nego označava specifičan odnos u svim aktivnostima ljudskog života, te je ovaj stilživota jasno propisan šerijatom“ (Ljevaković, S.; Jašić, O. 2010). Pogrešno je poimanje i

96

vezivanje pojma halal isključivo za prehranu, on obuhvaća sve segmente vjernikova života.Suprotan pojmu halal jest pojam haram koji podrazumijeva isključivu zabranu, tj. sve ono štonije dozvoljeno konzumirati i koristiti.

Iako je halal pojam koji je nastao prije više od 1439 godina kada je objavljena svetaknjiga muslimana Kurán, tek se u zadnjim desetljećima govori o razvoju halal tržišta. Halaltržište čini populacija od 1,6 milijardi muslimana, ali i sve veći broj nemuslimana koji koristehalal proizvode smatrajući ih zdravim i sigurnim za uporabu.

S obzirom na svoje karakteristike:prisutan je u svim prehrambenim navikama i svim područjima svijeta

prihvatljiv za sve životne dobi

prihvatljiv je i za pripadnike drugih vjeroispovijesti

zdravstveno ispravni proizvodi te dodatne kontrole halal je prihvatljiv za sve.

Halal tržište jedno je od najpotentnijih i najbrže rastućih tržišta svijeta. Svjetsko halaltržište čija se vrijednost prema istraživanju Thompson Routersa, izuzevši segment islamskogbankarstva i financija, procjenjuje na 2 bilijuna USD, unatoč recesiji, u zadnjih nekolikogodina bilježi impozantan rast. Halal proizvodi i usluge sve su prisutniji u svijetu, a certifikathalal kvalitete ujedno predstavlja ulaznicu na najbrže rastuće tržište svijeta. Trenutnoproizvodnja halal hrane iznosi 20 % u cjelokupnome svjetskom prehrambenom sektoru, auzevši u obzir stopu rasta muslimanske populacije i jačanje kupovne moći do 2050. iznosit ćei do 70 % cjelokupne proizvodnje. Pored prehrambene industrije, paralelno rastu i halalturistička, farmaceutska, tekstilna industrija kao i mnoge druge.

HALAL TURIZAM U SVIJETUGlobalno halal tržište razvija se vrlo dinamično, a sama vrijednost halal turističkog

segmenta procijenjena je na 140 milijardi američkih dolara (State of Global Islamic EconomyReport 2016/2017). Također, prema istom istraživanju predviđa se da će halal turističkotržište do 2019. vrijediti 238 milijardi USD. Dva su glavna razloga dinamičnog razvoja halaltržišta, a to su rastuća populacija korisnika halal proizvoda i usluga, u prvome redumuslimana jer im je to vjerska obveza i njihova sve veća kupovna moć. U publikaciji„Budućnost muslimanske populacije globalno“ koju je objavio Pew istraživački centar, do2030. godine muslimani će činiti 26 % ukupne populacije (The Future of the MuslimPopulation Globally 2011).

U 2015. godini putovalo je 117 milijuna muslimana, a predviđa se da će do 2020.godine taj broj rasti na 168 milijuna s vrijednošću halal turističkog tržišta od 200 milijardiameričkih dolara, prikazano je u izvještaju Global Muslim Travel Index 2015, koji je izradioMastercard-Crescentrating (Mastercard-Crescentrating, Global Muslim Travel Index (GMTI)2015).

U današnjemu globalnom svijetu putovanja su postala sastavnim dijelom svakodnevnaživota, a time je i turistička djelatnost postala veoma važnim izvorom zarade za mnoge zemljesvijeta. Halal turizam novi je oblik turističke ponude koja je već prisutna u svijetu i obično sene razlikuje mnogo od klasičnog pojma turizma. Podrazumijeva da turistima muslimanimabudu zadovoljena dva osnovna uvjeta, kao što su omogućavanje uvjeta za obavljanje vjerskihobreda i omogućavanje halal hrane.

97

Slika 1. Halal certificirana soba

Izvor: Centar za certificiranje halal kvalitete

Slika 2. Usluga halal hrane

Izvor: Centar za certificiranje halal kvalitete

S obzirom na veoma brz rast muslimanske populacije, uzevši u obzir da je starosna dob50 % muslimanske populacije ispod 25 godina te da 53 % muslimanske populacije putuje sobitelji, halal turizam uskoro bi mogao postati jednim od najrezistentnijih oblika turizma.

Zdravstveni turizam u ovom kontekstu trebamo promatrati kao dio halal turizma jersvaki vjernik koji putuje s ciljem očuvanja svoga zdravlja ili liječenja bolesti vodi računa osvojoj molitvi i halal hrani. U dva temeljna izvora islama, Kur’anu8 i sunnetu9 posljednjegbožjeg poslanika Muhameda a.s., pronalazimo mnoštvo uputa i naredbi kada je u pitanjučovjekovo zdravlje i bolest. Zapravo sve ono što je halal možemo promatrati kao preventivno-

8 Kur’an – sveta knjiga muslimana

9 sunnet – praksa posljednjeg božjeg poslanika Muhameda a.s.

98

proaktivni sustav u cilju zaštite vjernikova zdravlja kroz halal hranu i prehranu, ramazanskipost itd. U slučaju bolesti strogo se naređuje liječenje.

Upravo zbog potrebe da se za potrebe unapređenja zdravlja otputuje izvan mjesta stalnaboravka, zdravstveni turizam postaje razvojnim modelom koji je, na prvi pogled, u stanjuproizvesti snažne pozitivne ekonomske, zdravstvene i društvene učinke. (Večernji list, srpanj2017). Prema istraživanju Frost&Sullivan, vrijednost zdravstvenog turizma na globalnojrazini procjenjuje se na 65 milijardi USD, trenutna mu je stopa rasta 20 % (Salaam Gateway2016). Zbog takvih potencijala, zdravstveni turizam u Hrvatskoj, ali i u brojnim drugimzemljama, postao je jednim od strateških razvojnih ciljeva turizma i zdravstva.

Mnogo je primjera u svijetu gdje turistički čimbenici nude razne vrste halalzdravstvenih i medicinskih usluga želeći čim više sudjelovati u prometu halal turizma. Bezobzira na to je li motiv putovanja bio u svrhu unapređenja kvalitete života, tj. preventivno-zdravstvenog tipa ili zbog određenog liječenja, razvoj zdravstveno-medicinskih pružateljahalal usluga sve više postaje odlučujućim faktorom pri izboru zdravstveno-turističkedestinacije. Halal zdravstvena usluga podrazumijeva dolje navedene uvjete (ne sveisključivo):

muško osoblje za muške pacijente, žensko za ženske

dostupnost halal lijekova (ako je moguće)

prostorije za obavljanje molitve, označen smjer kible 10(okretanja prigodomobavljanja molitve)

dostupnost halal hrane.

Pet najpopularnijih zdravstveno-turističkih destinacija uključuju Tajland, Mađarsku,Indiju, Singapur i Maleziju. Neke od njih specificirale su se za halal goste kao npr.:

MALEZIJAKPJ Healthcare Berhad, privatni zdravstveni centar koji nudi širok spektar medicinskih

tretmana i operacija (kardiologija, ortopedija, onkologija, estetske i rekonstruktivne), takođernudi i halal uslugu koja uključuje sobe za molitvu, poziv za molitvu, usluge sahrane u slučajupotrebe i halal hranu. Također, može se zatražiti specifično i pregled muškog ili ženskogliječnika (Salaam Gateway 2016).

AUSTRALIJAAustralijska Zlatna obala jedna je od najatraktivnijih turističkih destinacija zbog svoje

jedinstvene ponude Ramazanskih11 salona (Salaam Gateway 2016).TAJLANDTajlandski wellnessi i toplice ponudili su posebne usluge za turiste muslimane time

želeći privući što veći broj turista s Bliskog istoka. Bangkok Hospital osigurala jespecijalizirani prostor Arabic Medical Services u kojem pružaju usluge halal hrane, prostorijaza molitvu kao i osoblja koje govori arapski jezik. Thai Halal Tour turistička je agencija kojau svojoj ponudi nudi halal ture u koje je uključen liječnički pregled u jednoj od trijuspecijaliziranih bolnica te razgledavanje grada. U sklopu paketa uključeni su i halal obrocikao i mogućnost angažiranja vodiča na arapskom jeziku (Salaam Gateway 2016).

INDIJAIndijski Chennai, globalni medicinski centar, ponudio je halal uslugu zdravstvenog

turizma zbog sve većeg broja posjeta muslimanskih pacijenata. 75 % turista koji posjeteIndiju radi korištenja zdravstvene usluge iz muslimanskih su zemalja. Global Health City

10 kibla – jugoistok11 Ramazan – mjesec posta

99

Chennai prva je halal certificirana bolnica u Indiji koja nudi usluge halal hrane, prostorije zamolitvu, označen smjer kible, poziv za molitvu, zahtjev za muškim ili ženskim liječnikom,osoblje koje govori arapski jezik kao i TV kanale na arapskome (Salaam Gateway 2016).

HALAL TURIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJUzevši u obzir turizam kao jedan od najstabilnih segmenata hrvatskoga gospodarstva te

zbog sve veće zainteresiranosti gostiju za halal uslugama, Centar za certificiranje halalkvalitete početkom 2010. godine u suradnji s hotelima Baška d.d. s otoka Krka, koji su ujednoi prvi certificirani ugostiteljski objekt u Republici Hrvatskoj, pokrenuo je istraživanje u kojemse uz pomoć osoblja hotela ispitivalo postoji li mogućnost implementacije zahtjeva i mjeraHalal standarda HRN BAS 1049 u jednom hotelu prvi put u Republici Hrvatskoj i šire.Istraživanje je trajalo deset dana u vrijeme turističke sezone kada je bio prisutan najveći brojturista, a obuhvaćalo je područje pružanja usluge hrane i pića, usluge smještaja i wellnesssadržaja.

Rezulat je Pravilnik o kategorizaciji ugostiteljskih objekata, pružanja usluga u turizmu izdravstvenim ustanovama prema zahtjevima halal kvalitetete u kojem su propisani uvjeti izahtjevi prvotno za ugostiteljske objekte koji se žele kategorizirati, a poslije je zbog ukazanepotrebe pravilnik ažuriran te obuhvaća kategorizaciju turističkih agencija i zdravstveno-medicinskih ustanova.

Ugostiteljski objekti kategoriziraju se oznakama:HALAL PAKET OZNAKA AHALAL PAKET OZNAKA BHALAL PAKET OZNAKA C.

Pravilnikom su definirani uvjeti koje određena medicinska ili zdravstvena ustanova moraispuniti kako bi se kategorizirala kao Halal Friendly pružatelj usluge.

Članak 3.1 Pravilnika o kategorizaciji ugostiteljskih objekata, pružanja usluga u turizmui zdravstvenim ustanovama prema zahtjevima halal kvalitetete definira sljedeće uvjete:

PRUŽANJE USLUGA U ZDRAVSTVENOM TURIZMU Za dobivanje halal certifikata za pružanje usluga u zdravstvenom turizmu koji

podrazumijeva medicinski turizam, lječilišni turizam te welness sadržaje organizacije morajuzadovoljiti sljedeće zahtjeve:

a) posjedovati rješenje za pružanje usluge nadležnog ministarstva ili državnog tijela b) imati zaposleno ili ugovorno vezano osoblje (uključujući vanjske suradnike)

educirano o zahtjevima Halal norme HRN BAS 1049:2010 i ovom Pravilniku od straneCentra (za što se izdaje poseban certifikat)

c) organizacija usluge smještaja gostiju u ugostiteljskim objektima s halal certifikatomd) organizacija usluge hrane i pića u ugostiteljskim objektima s halal certifikatom ili

organizacija usluge hrane i pića u suradnji s tvrtkom koja pruža catering usluge i ima halalcertifikat na mjestima primjerenim za isto

e) odvojeni objekti za muškarce i žene f) ako se ne mogu osigurati odvojeni objekti, potrebno je osigurati različit raspored

korištenja usluga za muškarce i žene g) da se muško osoblje brine o muškim gostima, a žensko osoblje o ženskim gostima h) da su svi proizvodi koji se koriste halal certificirani i) kod organizacije boravka mora se voditi briga o točno propisanim vremenima

molitve (vaktija – raspored pet dnevnih molitvi), uzimanju/obavljanju abdesta (abdest –vjersko pranje) kao i o mjestima (Mesdžid – molitveni prostor) gdje se molitva može izvršiti

j) web‐sadržaji, promotivni i info materijali moraju biti odobreni od Centra i bitioznačeni znakom halal kvalitete.

100

PRUŽANJE USLUGA U ZDRAVSTVENIM ORGANIZACIJAMA I USTANOVAMA

Za dobivanje halal certifikata za pružanje usluga u zdravstvenim organizacijama iustanovama koji podrazumijeva medicinske preglede, liječenja, operativne zahvate,postoperativni oporavak, estetske i kozmetičke tretmane, rehabilitacije i druge zdravstvene iprofilaktičke tretmane, zdravstvene organizacije i ustanove moraju zadovoljiti sljedećezahtjeve:

a) posjedovati rješenje za obavljanje djelatnosti (zdravstveni pregledi, liječenja,operativni zahvati, postoperativni oporavak, estetski i kozmetički tretmani, rehabilitacije idrugi zdravstveni i profilaktički tretmani) i pružanju usluga nadležnog ministarstva ilidržavnog tijela, imati zaposleno ili ugovorno vezano osoblje (uključujući vanjske suradnike)educirano o zahtjevima Halal norme HRN BAS 1049:2010 i ovom Pravilniku od straneCentra (za što se izdaje poseban certifikat)

b) imati certificirano sukladno zahtjevima Halal norme HRN BAS 1049:2010 i ovogPravilnika od strane Centra uslugu smještaja gostiju (pacijenti i njihova pratnja) ako vrstazdravstvene usluge zahtijeva boravak duži od 24 sata u smještajnim kapacitetima (sobe zapacijente i njihove pratnje) zdravstvene organizacije ili ustanove. Ako Centar iz bilo kojegrazloga nije u mogućnosti certificirati smještaj zdravstvene organizacije ili ustanove, gosti(pacijenti i njihova pratnja) moraju o tome biti unaprijed obaviješteni.

c) imati certificirano sukladno zahtjevima Halal norme HRN BAS 1049:2010 i ovogPravilnika od strane Centra organizaciju usluge hrane i pića u okviru zdravstvene organizacijeili ustanove, ako je tijekom boravka u okviru zdravstvene organizacije ili ustanove takvopružanje usluga predviđeno. Ako Centar iz bilo kojeg razloga nije u mogućnosti certificiratipružanje usluge hrane i pića u okviru zdravstvene organizacije ili ustanove, gosti (pacijenti injihova pratnja) moraju o tome biti unaprijed obaviješteni, a zdravstvena organizacija iliustanova dužna je osigurati usluge hrane i pića u suradnji s ugostiteljskim objektima s halalcertifikatom ili s tvrtkom koja pruža catering usluge i ima halal certifikat.

d) kod pružanja svojih osnovnih usluga voditi računa o odvojenosti za muškarce i ženee) ako se ne može osigurati odvojenost za muškarce i žene, potrebno je osigurati

različit raspored korištenja usluga za muškarce i žene f) da se muško osoblje brine o muškim gostima, a žensko osoblje o ženskim gostima g) da su svi proizvodi koji se koriste halal certificirani h) kod organizacije boravka u okviru zdravstvene organizacije ili ustanove, mora se

voditi briga o točno propisanim vremenima molitve (vaktija – raspored pet dnevnih molitvi),uzimanju/obavljanju abdesta (abdest – vjersko pranje) kao i o mjestima (Mesdžid – molitveniprostor) gdje se molitva može izvršiti, kako bi gosti (pacijenti i njihova pratnja) istu mogliobavljati u skladu s vjerskim odredbama Islama

i) ako zdravstvena organizacija ili ustanova sudjeluje u organizaciji boravka gostiju(pacijenti i njihova pratnja) i izvan okvira zdravstvene organizacije ili ustanove, odnosno uoblikovanju ponude (paketa) koji obuhvaća organizaciju boravka gostiju (pacijenti i njihovapratnja) što može obuhvatiti dolazak i

j) prihvat gostiju odnosno ako zdravstvena organizacija ili ustanova sudjeluje uorganizaciji boravka gostiju (pacijenti i njihova pratnja) i izvan okvira zdravstveneorganizacije ili ustanove, odnosno u oblikovanju ponude (paketa) koji obuhvaća organizacijuboravka gostiju (pacijenti i njihova pratnja) što može obuhvatiti dolazak i prihvat gostijuodnosno odlazak i ispraćaj, transfere, usluge smještaja, usluge hrane i pića, prevoditelje,stručne suradnike, organizaciju logistike boravka, izlete, catering i dr., obvezna je zajednički sugovornim partnerom (turističkom agencijom) koji je certificiran za pružanje usluga uturizmu prema zahtjevima Halal norme HRN BAS 1049:2010 i ovog Pravilnika Centra

101

osigurati pružanje svih usluga (osim osnovnih usluga zdravstvene organizacije ili ustanove)koje je moguće pružiti prema zahtjevima Halal norme, sukladno njihovoj dostupnosti, a kojesu u skladu s zahtjevima Halal norme tijekom cjelokupnog organiziranog boravka gostiju(pacijenti i njihova pratnja).

k) web‐sadržaji, promotivni i info materijali moraju biti odobreni od Centra i bitioznačeni znakom halal kvalitete za onaj dio na koji se certificiranje od strane Centra odnosi.

l) osim odlazak i ispraćaj, transfere, usluge smještaja, usluge hrane i pića, prevodioce,stručne suradnike, organizaciju logistike boravka, izlete, catering i dr., obvezna je zajednički sugovornim partnerom (turističkom agencijom) koji je certificiran za pružanje usluga uturizmu prema zahtjevima Halal norme HRN BAS 1049:2010 i ovog Pravilnika Centraosigurati pružanje svih usluga (osim osnovnih usluga zdravstvene organizacije ili ustanove)koje je moguće pružiti prema zahtjevima Halal norme, sukladno njihovoj dostupnosti, a kojesu u skladu sa zahtjevima Halal norme tokom cjelokupnog organiziranog boravka gostiju(pacijenti i njihova pratnja)

m) web‐sadržaji, promotivni i info materijali moraju biti odobreni od strane Centra ibiti označeni znakom halal kvalitete za onaj dio na koji se certificiranje od strane Centraodnosi

n) jasno definirano prema pacijentima i/ili korisnicima usluga zdravstveneorganizacije i/ili ustanove ako se ne izdaje halal certifikat za pružanje zdravstvenih uslugasljedeće:

- da Halal certifikat nije ni u kakvu obliku povezan s vrstom, procedurama, kvalitetomodnosno samom medicinskom ili lječilišnom uslugom ili zdravstvenim tretmanom ilizahvatom, nego da je to obuhvaćeno dozvolama i procedurama koje su propisane pozitivnimzakonskim propisima Republike Hrvatske koji to područje definiraju

- da Halal certifikat obuhvaća samo onaj dio za koji se izdaje u okviru zdravstveneorganizacije ili ustanove i ne primjenjuje se na bilo kakva druga područja pružanja uslugavezano za Halal tijekom boravka turista, pacijenata, njihove pratnje izvan zdravstveneorganizacije ili ustanove.

Gore navedeno mora biti jasno definirano pacijentima i/ili korisnicima usluga, njihovojpratnji i/ili trećim osobama (javnosti). (Centar za certificiranje halal kvalitete, Pravilnik okategorizaciji ugostiteljskih objekata, pružanja usluga u turizmu i zdravstvenim ustanovamaprema zahtjevima halal kvalitetete, 2014).

Izradom ovog pravilnika, Centar za certificiranjem halal kvalitete stvorio jepretpostavku razvoja halal turizma u Hrvatskoj. Trenutno u Republici Hrvatskoj postoji 13hotela, 6 restorana, 1 catering i 5 turističkih agencija te 1 škola koji su nositelji halalcertifikata. Još uvijek nije certificirana ni jedna zdravstvena ustanova (službene straniceCentra za certificiranje halal kvalitete).

IZAZOVI U RAZVOJU HALAL ZDRAVSTVENOG TURIZMARast interesa i potražnje za zdravstveno-turističkim uslugama većim dijelom uzrokovan

je demografskim promjenama u svijetu. Dok se Europa suočava sa sve starijim udjelomstanovništva, s druge strane muslimanske zemlje bilježe visoku stopu rasta nataliteta. Ujednojavljaju se trendovi vezani za očuvanje zdravlja i ljepote, a nove generacije zdravstveno suobrazovanije te raspolažu financijskim sredstvima koje troše na beauty proizvode izdravstvene welness usluge. Većina svjetskih halal turističkih destinacija u lepezi svojihusluga promovira destinaciju kroz usluge smještaja i hrane, konkurentnom cijenomoperativnih zahvata kao i drugih medicinskih tretmana, no najveći izazov predstavljaproizvodnja halal certificiranih lijekova. Halal podrazumijeva da je proizvod zdravstvenoispravan, dozvoljen i siguran za konzumaciju. Halal certificirani lijekovi inovativni su i

102

diferencirani proizvodi koji posjeduju komparativnu prednost s obzirom na to da ih ne nudesvi, no istovremeno su nedovoljno prisutni na tržištu te time predstavljaju dodatni izazovproizvođačima. Suvremena proizvodnja halal certificiranih lijekova stručni je izazovfarmaceutima, tehnolozima, liječnicima kao i teolozima. Jedan od njih jest i definiranjejedinstvena standarda gdje su precizno pojašnjeni statusi halal i haram supstanci (dozvoljenihi nedozvoljenih) te halal procesi u proizvodnji lijekova.

Zabranjene supstance podrazumijevaju sve pomoćne supstance proizvedene odzabranjenih tvari, kao što su npr. kapsule svinjske želatine, inzulin koji je u sebi sadržavaosastojke svinjskog podrijetla tek odnedavno zamijenjen sintetičkim, razni antibiotici itd. Poredtoga, pomagala i tehnički materijal poput lubrikanta i proizvoda za čišćenje trebao bi biti odhalal sastojaka (Research Gate 2018).

Još uvijek se ne može certificirati u potpunosti operativni zahvat ili što takvo, jer se jošuvijek koriste tehnologije koje su, zapravo, u ovom slučaju zabranjene. Međutim, one sudozvoljene kada se radi o pitanju života i smrti ako alternative nema. To potvrđuje i citat izKur'ana:

„Zabranjuje vam se strv, i krv i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo, a neu Allahovo ime, i što je udavljeno i ubijeno; i što je strmoglavljeno, i rogom ubodeno, ili odzvijeri načeto-osim ako ste ga preklali-i što je na žrtvenicima žrtvovano, i zabranjuje vam segatanje strelicama. To je porok!... A onome ko bude primoran-kad hara glad, bez namjere daučini grijeh, Allah će oprostiti i samilostan biti.“ (Kur'an, poglavlje Trpeza, redak 3).

Vodeću ulogu u inovativnosti i certificiranju halal farmaceutskih i kozmetičkihproizvoda imaju Singapur i Malezija koja je osnovala i prvi institut u svijetu za proizvodnjuhalal cjepiva koja bi trebala biti puštena u prodaju u prvom kvartalu 2018. (Research Gate2018).

Globalna potrošnja farmaceutskih proizvoda od muslimanskih potrošača, premaistraživanju State of the Global Islamic Economy Report 2015./2016., u 2014. iznosila je 75milijardi USD što je 6,7% od globalne potrošnje, a prema procjenama do 2020. dosegnut ćeiznos od 2,6 milijardi USD (Dinar Standard, State of the Global Islamic Economy Report2015./2016.).

Tablica. Globalna potrošnja farmaceutskih proizvoda

Izvor: State of the Global Islamic Economy Report 2015/2016

I dok se promoviranjem zdravlja stvara zdravstveno obrazovana populacija koja vodibrigu o zdravlju i konzumaciji proizvoda koji čuvaju i unapređuju zdravlje, u isto vrijemenameću se izazovi u promjeni demografske slike društva, duži životni vijek te pojava novihtehnologija i tretmana što nameće svim djelatnicima u zdravstveno turističkim djelatnostimanadogradnju ponude kako bi se privukli gosti s novih tržišta. Veliki neiskorišteni potencijalkako u Republici Hrvatskoj, u kojoj je turistička djelatnost jedan od glavnih generatoraprofita, tako i drugdje, predstavlja upravo zdravstveno-turistički halal segment. No sve dok sehalal farmaceutska industrija razvija neizbježno je da će biti potrebno određeno vrijeme da serazviju pogodne alternative.

103

ZAŠTO ZDRAVSTVENI TURIZAM KAO DIO HALAL TURIZMA?

Halal turizam nije novi oblik turizma niti se od pojma klasičnog turizma razlikuje osimšto podrazumijeva da se gostu omoguće dva dodatna uvjeta, dostupnost halal hrane iprostorije za obavljanje molitve. Isti obuhvaća i vjerski i kulturni i zdravstveni turizam.Isključivi cilj jest privući goste da dođu na liječenje ili tretman, koji su u Hrvatskoj relativnojeftini, a usluga vrhunska, a da se uz to pruži u paketu i drugi sadržaj, odnosno posjetidestinacijama, kako na obali tako i na kontinentu. Gosti s halal tržišta za potrebe zdravstvenihusluga u većini slučajeva putuju s obitelji te se ovdje javlja novi čimbenik koji treba uzeti urazmatranje, tj. „osoba u pratnji“. Cilj je, maksimalno produžiti turističku sezonu jer za gostes halal tržišta idealna su putovanja u predsezoni i podsezoni, a za većinu njih klima uHrvatskoj je u tom smislu i u to doba idealna. Stoga je zdravstveni turizam neizostavnakomponentna brenda pod nazivom „Halal Friendly Croatia“, pod kojim se želi promoviratiRepublika Hrvatska u segmentima kako turizma tako i proizvodnje, a u kojemu jedan odciljeva privući i potencijalne investitore.

ZAKLJUČAKSve više novih turističkih destinacija u svijetu pokušava se brendirati kao Halal ili

Muslim Friendly, s tim razlogom sve je veći broj halal certificiranih pružatelja usluga, halalcertificiranih hotela, restorana i turističkih agencija. Prilagodba svjetskih turističkihdestinacija zahtjevima gostiju s halal tržišta ne čudi s obzirom na sve veću populaciju kojakonzumira halal proizvode i usluge te njihovu sve veću kupovnu moć. U radu smo prikazalisve značajniji razvoj halal turizma uz koji se usporedno razvija i zdravstveni turizam. Velikiizazovi u razvoju zdravstvenog turizma koji je prilagođen zahtjevima gostiju s halal tržištapredstavljaju lijekovi. Naime, iznimno je malo lijekova koji su u skladu sa zahtjevima imjerama halal standarda što predstavlja izazov za budućnost.

Temeljem svega iznesenog u poglavljima ovoga rada smatramo da kad su u pitanjugosti s halal tržišta zdravstveni turizam ne možemo promatrati kao zasebnu kategoriju negokao dio halal turizma, jer bez obzira na motiv putovanja, što je u ovom slučaju očuvanjezdravlja ili liječenje, gosti vode računa o svojoj molitvi i konzumaciji halal hrane. Prematome, kod promocije i nastupa na halal tržištu mora se voditi o računa o istome. Potencijali iperspektive halal tržišta svakim su danom sve veće i upravo turističko-zdravstvena industrijaRepublike Hrvatske s prilagođavanjem dijelova svojih usluga te snažnom promocijom naovom tržištu može iznimno profitirati i utjecati na produženje sezone.

IZVORI LITERATURE1. Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma. Zagreb: Ministarstvo turizma. 2014:3. 2. Centar za certificiranje halal kvalitete www.halal.hr [pristupljeno 26.1.2018.]3. Halal medicine has huge potential. 2018. /on line/. http://www.bq-

magazine.com/industries/healthcare/2017/01/halal-medicine-huge-potential[pristupljeno31.1.2018.]

4. Healthy growth of Muslim-friendly medical tourism. 2017. /on line/.https://www.salaamgateway.com/en/story/healthy_growth_of_muslimfriendly_medical_tourism_-salaam13072016052658/ [pristupljeno 20.1.2018.]

5. Jadrešić V. Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni - zbornik istraživanja.Zagreb: Školska knjiga. 2001:143.

6. Kur'an, poglavlje Trpeza, redak 3, str. 107.

104

7. Ljevaković S, Jašić O. Religioznost i kultura prehrane. Preporodov journal, mjesečnik KDBH „Preporod“ 2010;118:4-5.

8. Mastercard-Crescentrating. Global Muslim Travel Index (GMTI) 2015. 9. Thomson Reuters. State of Global Islamic Economy Report 2016/2017, listopad

2016. 10. Thompson Reuters and DinarStandard. State of the Global Islamic Economy

Report 2015/2016, listopad 2015. 11. The Pew Research Center. The Future of the Muslim Population Globally.

siječanj 2011. 12. Zdravstveni turizam jedan je od strateških razvojnih ciljeva turizma i

zdravstva (2017) /on line/. https://www.vecernji.hr/vijesti/zdravstveni-turizam-cilj-turizam-zdravstvo-1181386 [pristupljeno 26.1.2018.]

105

SUVREMENI DERMATOLOŠKI TRENDOVI I ZDRAVSTVENI TURIZAM UHRVATSKOJ – ZNAMO LI PREPOZNATI PRILIKE?

MODERN DERMATOLOGICAL TRENDS AND HEALTH TOURISM INCROATIA – CAN WE PERCEIVE THE OPPORTUNITIES?

mag. pharm., univ. mag. admin. sanit. Anita Galić Hrvatsko farmaceutsko društvoSekcija za kozmetologiju i dermatofarmaciju HFD-a

SAŽETAKSvrha rada: Hrvatska danas ima na raspolaganju mnoge prilike koje ju mogu učiniti

konkurentnom na području zdravstvenog turizma, osobito kod dermatoloških indikacija. Odhidroterapije i balneoterapije, pripravaka baziranih na prirodnim resursima (od naftalanskogulja do ljekovitih biljaka), sve do integriranja novih suvremenih postupaka korektivnedermatologije u jedinstvenome mediteranskom okruženju koje omogućava potpunupsihofizičku rehabilitaciju. Svrha ovog rada jest prikazati mogućnosti koje Hrvatska ima naraspolaganju da se pozicionira kao jedan od lidera na ovom području, te usporediti u kojojmjeri Hrvatska može ponuditi implementaciju konkurentnog sadržaja za privlačenje novihpacijenata.

Metodologija: Pregledom literature i istraživanjem zdravstvenih tehnologija (odproizvoda do usluga) koje su najaktualnije na području dermatologije i Dermatofarmacije,utvrdit ćemo trenutačno stanje i ponudu u hrvatskome zdravstvenom turizmu naspramglobalnog tržišta.

Rezultati istraživanja: Pored brojnih reumatskih tegoba, osnaživanja imunološkogsustava i pomoći kod niza drugih tegoba, posljednjih nekoliko desetljeća obilježeno je naglimrazvojem istraživanja i primjene vode (hidroterapija) u dermatologiji, pogotovo kada je riječ otermalnim i nekim vrstama mineralnih voda. U liječenju se takve „ljekovite“ mineralne vodekoriste peroralno ili topički (kupke, lokalni pripravci i sl.). Dakle, hidroterapija je terapeutskaprimjena vode u svrhu liječenja ili pomoći pri liječenju, a danas su njezin najpoznatiji inajsnažniji segment upravo termalne vode. Usporedbom globalnih lidera na ovom tržištu shrvatskim prirodnim resursima, utvrđeno je kako Hrvatska treba proaktivnije promicatiovakvu metodu liječenja u zdravstvenom turizmu. Ujedno je jedan od rastućih trendova udermatofarmaciji primjena biljnih ljekovitih sastojaka s protuupalnim (neven, lavanda,kamilica, zob), antioksidativnim (maslina, nar ili šipak), regenerativnim (smilje) terelaksirajućim, antidepresivnim i anksiolitičkim (limun, naranča – psihodermatologija)djelovanjem, a Hrvatska obiluje prirodnim resursima u tom kontekstu, no naravno da seuvijek uzima u obzir specifičnost i osjetljivost kože na određene sastojke.

Doprinos: Općim pregledom literature i tržišta možemo zaključiti sljedeće: uzevši uobzir specifičan položaj Hrvatske u regiji, te jedinstveno podneblje, postoji neizmjeranpotencijal da hrvatski zdravstveni stručnjaci, posebice naši dermatovenerolozi koji su iznimnocijenjeni u svijetu, ponude pacijentima u okviru zdravstvenog turizma, programe cjelovite iintegrirane skrbi te rehabilitacije, od konvencionalne medicinske dermatovenerologije dosuvremenih korektivnih usluga koje su visoko prihodovne u lancu međunarodnih vrijednosti.

Ključne riječi: dermatologija, dermatofarmacija, zdravstveni turizam, hidroterapija,balneoterapija, korektivna dermatologija, integrirana skrb, ljekovite biljke

106

SUMMARYPurpose: Today, Croatia has many opportunities for being competitive on global health

tourism map, especially for dermatological indications - from hydrotherapy andbalneotherapy, application of natural-based pharmaceutical compunding, (from naphthaleneoil to medicinal herbs), all the way to the integration of new modern corrective (asthetic /cosmetic) dermatology procedures in a unique Mediterranean environment that providescomplete psycho-rehabilitation for patients.

The purpose of this paper is to present the health tourism opportunities Croatia hasavailable to become one of the leaders in this field, and to compare how Croatia canimplement new (or modified) services to attract patients.

Methodology: By reviewing relevant literature and researching health technologies(from products to services) that are most relevant to dermatology and dermatology in healthtourism sector, we will determine the current situation in Croatia and suggest a new strategyto be competitive on the global market

Findings: In addition to numerous rheumatic problems, strengthening the immunesystem and helping other health issues, the recent decades have been characterized by therapid development of research and application of water (hydrotherapy) in dermatology,especially when it comes to thermal and some mineral water. In treatment, such „medicinal“mineral waters are used perorally or topically (baths, topical preparations, etc.). Hence,hydrotherapy is a therapeutic application of water in treating some dermatological conditionsand today is the strongest segment of thermal water.

By comparing global leaders in thermal water market with Croatian natural resources,Croatia should promote more proactively this type of treatment in health tourism. One of thegrowing trends in dermatopharmacy is the use of herbal medicinal products withantiinflammatory (marigold, lavender, chamomile, oat), antioxidant (olives, pomegranate),regenerative (everlasting) and relaxing, antidepressant and anxiolytic (lemon, orange-psychodermatology) effect. Croatia is abundant with all of these natural resources, but ofcourse one should always take into account the specificity and ensitivity of the skin to certainingredients.

Contribution: With a general overview of literature and thehealth tourism market(dermatologyand dermatopharmacy)we can conclude the following: given the specificposition of Croatia in the region and the unique climate, there is an enormous potential thatCroatian health professionals, especially our dermatologists who are extremely recognised asan to patients services within health tourism, i ntegrated care and rehabilitation, fromconventional medical dermatovenerology to contemporary corrective (aesthetic / cosmetic)services that bring high incomeand value in the international value chain.

IZVORI LITERATURE1. Vrkljan S et al. Business Performance of Health Tourism Service Providers in the

Republic of Croatia. Acta Clinica Croatica. 2016; 55:79-86.2. Park M et al. A Survey on the Awareness of Balneotherapy in DermatologicOutpatients and Dermatologists Korean J Dermatol . 2017; 55(2):104 -109.3. Matz H et al. Balneotherapy in dermatology. Dermatologic Therapy. 2003;

16(2):132140.4. Smith M et al. Health, tourism and hospitality: Spas, wellness and medical travel.

Routledge, Taylor and Francis Group. New York, 2014.5. Didaskalou E et al. The role of climatic and bioclimatic conditions in the

development of health tourism product. Anatolia - An International Journal of Tourism andHospitality Research; 2003; 14(2):107-126.

107

DIJETOTERAPIJA U ZDRAVSTVENOM TURIZMUDIETOTHERAPY IN HEALTH TOURISM

Dr. sc. Martina LinarićMarLin tehnologije d.o.o.Centar za nutricionizam i pravilnu prehranu

Thalassotherapia Opatija Klinika za liječenje, rehabilitaciju i prevenciju bolesti srca i krvnih žila

SAŽETAKSvake godine u Republici Hrvatskoj ponuda turističkih usluga raste te je na današnjem

turističkom području već poznat termin zdravstveni turizam, prepoznatljiv po pružanju uslugabrige za sveukupno zdravlje vlastita organizma. U većini slučajeva u RH takva ponudapodrazumjeva primarno usluge poput smještaja, wellness i spa, koje su danas na pojedinimmjestima dodatno obogaćenje ponudom iz medicinske dijagnostike te kuritivne medicine kaoi tretmanima iz estetske kirurgije, stomatologije, operacije srca i ortopedske kirurgije terehabilitacijskih postupaka nakon operativnih zahvata. Možemo slobodno ustvrditi da i daljena našem tržištu nedostaje turistička ponuda u vidu preventivne brige za zdravlje ljudskogorganizma.

S obzirom na današnji način života, preventivna briga za zdravlje organizma postajeimperativom u našoj svakodnevici, ali i sve traženija turistička ponuda, posebice kada je upitanju pravilna prehrana odnosno dijetoterapija. Više od 95 % poznatih oboljenja našegorganizma posljedica su neadekvatne prehrane. Tek mali postotak čine genetskepredispozicije koje se uvođenjem manjih promjena u načinu života i pristupu zdravlju uvelikemogu odgoditi. Česta izloženost stresu, neredovita te neadekvatna prehrana, najčešći su uzrocisve brojnijih alergija kao i intolerancija na hranu, sastojke u hrani, koja nas dovode doograničenja u prehrani o kojima kasnije itekako moramo voditi računa prigodom planiranjasvakodnevne prehrane. Ovakve suvremene bolesti, nažalost, napreduju velikom brzinom kojuponuda zdravstvenog turizma na našem području ne prati u dovoljnoj mjeri.

Svjesnost o važnosti pravilne prehrane poprimila je ozbiljne razmjere, koje mi kaoprepoznata turistička destinacija, mala zemlja s velikim potencijalima, poput geografskogpoložaja te brojnih mogućnosti koje on pruža, trebamo težiti specifičnim oblicima turizma,ponajviše zdravstvenom turizmu koji u svijetu postaje sve traženijom turističkom ponudom.

Ponuda zdravstvenog turizma pritom bi trebala težiti holističkom pristupu, odnosnotemeljiti se na preventivnoj brizi za zdravlje organizma, fizičkoj te mentalnoj razini gdje bidijetoterapija zasigurno zauzela vodeće mjesto.

Ključne riječi: dijetoterapija, pravilna prehrana, zdravstveni turizam, holistički pristup

SUMMARYEvery year in Croatia tourism services are growing and in today's tourist area the term

health tourism is largely known and it's based on services of concern for the health of humanorganism. In most cases health tourism offer includes primarily classical tourist services likeaccommodation, wellness and spa services. In some places such services may be enrichedwith offer from medical diagnostics and further curative medicine. The most common typesof procedures that patients pursue during medical tourism trips are elective cosmetic surgery,dentistry, cardiac surgery and orthopedic surgery as well as rehabilitation procedures aftersuch operations.

108

There is still a lack of tourist offer in our market as a preventative care for the health ofthe human body. Considering today's way of life, preventive care for the health of theorganism becomes imperative in our everyday life, but also all the more sought-after touristofferings, especially when it comes to proper nutrition or diet therapy. More than 95% of theknown diseases of our organism are the result of inadequate diet or insufficient concern forthe digestive system health. Only small percentages are genetic predispositions, which canalso be greatly delayed by introducing minor changes in lifestyle and transgression. Frequentexposure to stress, unhealthy and inadequate nutrition are the most common causes of ever-increasing food allergy or intolerance on some food ingredients, which lead us to limitationsin the diet that we will have to pay attention even during the annual holiday. Unfortunately,such modern illness are progressing at a high speed that the health tourism offer in our area isnot sufficiently monitored.

Awareness of the importance of proper nutrition has taken on serious proportions,which Croatia as a recognized tourist destination, small country with great potential, such asgeographic position and numerous opportunities it provides should strive on specific forms oftourism, most of all health tourism, which is becoming increasingly sought-after tourist offer.

Health tourism offer should be based on a holistic approach, preventive care of thebody's health at the physical and mental level, where diet therapy certainly takes the lead.

Key words: dietotheraphy, health tourism, holistic approach

UVODNutricionizam, pravilna prehrana i zdravstveni turizam Hrana i prehrana neizbježna su stavka svakodnevnog života. U svojoj primarnoj biti

vitalni su dio turističke ponude svih turističkih destinacija, predstavljajući pritom mješavinubiološkog, socio-kulturnog i turističkog aspekta.

Nutricionizam predstavlja multidisciplinarnu znanstvenu djelatnost koja u prvom redupodrazumijeva brigu za zdravlje vlastita organizma odnosno probavnog sustava čovjeka nanačin da se pravilnim planiranjem prehrane i konzumacijom iste, kako bi se primarnoorganizmu osigurao adekvatan unos makro i mikronutrijenata, s ciljem postizanja balansaodnosno odsutstva bolesti. Danas gotovo 95 % bolesti svoj uzrok vuče upravo iz probavnogsustava, dok preostali dio čine genetske predispozicije (koje također možemo odgoditipreventivnom i svjesnom brigom i odgovornim ponašanjam za vlastito zdravlje) te načinživota (neizvjesnost, stres, nemir, nezadovoljstvo).

Smisao uvođenja pravilne uravnotežene prehrane i dijetoterapije jest istu prilagoditinačinu života, dnevnim aktivnostima, stvarnim potrebama organizma s obzirom na dob, spol,genetske predispozicije te najvažnije zdravstvenom statusu organizma, kako bi postigli cilj, ato je vitalnost organizma. Hrana pruža mnogo više od biološke potrebe, ona je također ključnidio svih kultura, glavni element globalne nematerijalne baštine i sve više važna atrakcija zaturiste. Svako ljudsko biće ima biološku potrebu zadovoljiti svoju dnevnu potrebu za hranom,ali način na koji se to odvija ovisi ne samo od socio-kulturnih obilježja kuhinje igostoljubivosti turističke destinacije, već i od specifičnih načina pripreme obroka iposluživanja istih, kao i povezanost prehrane i zdravstvenog statusa čovjeka, što prehranu činiposebnim turističkim fenomenom.

Brz razvoj turizma u doba globalizacije ima naglašenu važnost ponude prehrane kojaitekako doprinosi raznolikosti i bogatstvu iskustva koje turisti traže. Veze između hrane iturizma također predstvalja vrlo važnu platformu za lokalni gospodarski razvoj, što može bitiojačano korištenjem upravo segmenta prehrane za razvoj destinacije i marketinški položaj natržištu (OECD, Food and the Tourism Experience: The OECD-Korea Workshop 2012).Pravilna prehrana u svakom obliku zdravstavenog turizma (wellness, sportski, medicinski,lječilišni) pomalo je zapostavljena, a sve je više klijenata koji upravo ili zbog brige za vlastito

109

zdravlje, životnim navikama, opredjeljenjima ili religijskim razlozima temelje svojaputovanja, godišnje odmore tražeći ujedno i ponudu njima adekvatne prehrane. Stoga je vrlojasno da u takvim destinacijama prehrana mora biti važan segment, planirana od stručne,ovlaštene osobe – nutricionista. Tada možemo reći da se razvija sve traženija turističkaponuda preventivna medicina gdje je upravo adekvatna prehrana u službi preventivnog tekurativnog zdravlja organizma.

Turizam vs. zdravstveni turizamGlobalni rast u protoku pacijenata i zdravstvenih djelatnika, kao i medicinske

tehnologije, kapitalna sredstva i regulatorni režimi preko državnih granica doveli su do novihobrazaca potrošnje i proizvodnje zdravstvenih usluga tijekom posljednjih nekoliko desetljeća.

Razvoj zdravstvenih usluga i ponude u vezi sa stvarnim potrebama, uključuje sve češćekretanje pacijenata preko granica u potrazi za medicinskim tretmanima i zdravstvenomponudom, fenomen koji danas zovemo zdravstveni turizam.

Zdravstveni turizam nastaje kada potrošači biraju putovanje preko međunarodnihgranica s namjerom da dobiju neki od specifičnih oblika liječenja ili tretmana.

Takvi tretmani obuhvaćaju čitav niz medicinskih usluga, ali najčešće uključuju dentalnunjegu, estetsku kirurgiju, elektivnu kirurgiju i liječenje plodnosti, rehabilitacijske programe, asve češće i liječenje pretilosti.

Zdravstveni turizam sve češće postaje preferiranim oblikom odmora koji pokriva širokspektar medicinskih usluga i kombinira slobodno vrijeme, zabavu i opuštanje zajedno swellness i spa ponudom usluga kao i kurativnom zdravstvenom skrbi. Zdravstveni turizamdanas možemo klasificirati kao medicinski turizam, sportsko-rekreativni, wellness turizam,putovanje radi korištenja zdravstvenih usluga.

Budući da se turizam danas u RH još uvijek kao pojam veže isključivo uz dokolicu,godišnji odmor, putovanje, u kojem se često ne nude specifični sadržaji, odnosnospecijalizirani, inudividualni programi, kojima bi se posjetitelj tijekom takve turističkeponude revitalizirao organizam u cijelosti. Možemo reći da je tu još uvijek riječ o tzv.masovnom turizmu koji se uvelike razlikuje od zdravstvenog turizma o kojemu se uposljednje vrijeme u Hrvatskoj mnogo govori i pokušava težiti.

Specifični oblici turizma, u koji spada i zdravstveni turizam, kao pojam se počinjejavljati tek 1970. g. kojem je osnovni cilj bio razvrstavanje turističkih vrsta nasuprotmasovnom turizmu. Jedan je od najstarijih specifičnih oblika turizma u okviru kojeg sestručno i kontrolirano koriste prirodni ljekoviti činitelji i postupci fizikalne terapije u ciljuočuvanja i unapređenja zdravlja te poboljšanja kvalitete života. Zdravstveni turizam ne temeljisvoju ponudu na dva do tri mjeseca godišnje, već upravo specifičnim sadržajima kojima je bitprivući posjetitelje tijekom cijele godine. Jer upravo gost će težiti da zbog osobnih odnosnozdravstvenih potreba posjeti određenu destinaciju ili mjesto koje nudi upravo ponudu koja muje tom trenutku potrebna. Kada i govorimo o specifičnim oblicima turizma, kao što i jezdravstveni turizam, tada se upravo klijent stavlja u centar oblikovanja ponude sukladnonjegovim potrebama.

S obzirom na konstantno opadajuću kvalitetu suvremena života uzrokovanu stresom izagađenjem, zdravstveni turizam poprima sve značajniju ulogu u revitalizaciji psihofizičkihsposobnosti čovjeka. U lječilištima se nudi uravnotežena pravilna prehrana, isključenost odbuke i zagađenja zraka, tjelovježba, društveni i duhovni programi.

Tematika današnje ponude zdravstvenog turizma treba težiti holističkom pristupuorganizmu i postizanju životnog balansa. Koncept wellness sadrži elemente načina života,tjelesnog boljitka, duševno i duhovno dobro te odnos prema sebi, drugima i okolišu. Nekolikopojmova, poput dobrobiti, sreće, kvalitete života, holističke prakse i duhovna uvjerenjaodnose se na pojam wellness (Smith, M. & Puczko, L. 2009).

110

Zdravstveni oblik turizma (well being) predstavlja jednu od podvrsta svima nampoznatog wellness turizma. Dobrobit odnosno engl. well being odnosi se na vezu sazajednicom ili prirodom, unutarnjim i vanjskim terapijama za boljitak općega zdravstvenogstanja organizma, beauty terapija, masaža, lječilišta, sauna, opuštanje, balansiranje energije,umjetnost, glazba i raznolikost pruženih tretmana odnosno organiziranih aktivnosti (Sheldon,P. & Bushell, R. 2009).

Prednosti zdravstvenog turizmaZdravstveni turizam donosi brojne pogodnosti posjetiteljima koji putuju zbog

specifičnosti ponude zdravstvenog dijela turizma. Prednosti zdravstvenog turizma mogu seširoko klasificirati sukladno prednostima koje uživaju njegovi korisnici:

• potencijalna ušteda kao trošak liječenja/posjeta u odabranoj destinaciji koja je mnogomanja nego u domovini

• kraće vrijeme čekanja na traženu uslugu• kvalitetni tretmani po znatno nižim cijenama• mogućnost upoznavanja nove kulture• dostupnost holističkih tretmana• visokokvalificirani i iskusni medicinski stručnjaci• pomlađivanje uma, tijela i duše s pomoću alternativnih terapija• mogućnost sudjelovanja u programima oslobađanja stresa• mogućnost uživanja u prirodnim ljepotama i opuštanju tijekom oporavka.Neke od prednosti zdravstvenog turizma destinacije pružatelja usluga:• povećanje mogućnosti zapošljavanja istodobnim širenjem ponude (u segmentu

turizma, hotelskih kuća, zrakoplovne industrije itd.)• rast prihoda osiguravateljskh kuća• povećane mogućnosti zapošljavanja u zdravstvenom sektoru• rast bruto domaćeg proizvoda• prekidanje odljeva mozgova, medicinski stručnjaci koji su planirali svoj odlazak u

razvijne zemlje imat će motiv ostanka u svojoj zemlji• uz povećanu infrastrukturu privatne bolnice, poliklinike, mogu pružati uslugestranim pacijentima• razvoj infrastrukturnih objekata.

Kada zdravstveni turizam i gdje?Zdravstveni turizam svoju ponudu veže uz mjesto i specifičnosti kojima se ono ističe

pred drugim mjestima. Odmor i obnavljanje organizma potrebno je uvijek kada osjetimo prvesignale koje nam oganizam šalje poput učestalih glavobolja, bolova u leđima, učestalihprehlada, probavnih smetnji i sl. odnosno upozorenja kojima nam tijelo signalizira „nisamdobro“. Učestalim ignoriranjem takvih simptoma riskiramo da se ona razviju u ozbiljnezdravstvene probleme, kojima više neće biti potreban zdravstveni turizam već bolničkoliječenje (kurativna medicina).

Preventina briga o zdravlju organizma pomalo je zapostavljena jer smo dostupnošćulijekova, liječnika, specijalista, odnosno kurativne medicine, dopustili da uvelike zakoračimou stanje bolesti zaboravljajući od davnina poznato načelo, „bolje spriječiti nego liječiti“.

Prevencijom odnosno usvajanjem zdravih navika i vodeći računa o sebi, kako namentalnoj tako i na fizičkoj razini, činimo dobro za vlastito zdravlje, preveniramo nastanakbolesti, ali i u slučaju njihove pojave olakšavamo izliječenje organizma.

Holističkim pritupom klijentu osiguravamo ponudu usluga za dobrobit na svimrazinama, zdravstvenoj, fizičkoj te mentalnoj. Klijent u tom slučaju predstavlja ravnopravnasudionika u procesu „obnavljanja“ i na taj način također snosi dio odgovornosti za rezultat

111

terapije. Čovjek je cjelina tijela, uma i duha te ponuda zdravstvenog turizma u pravom smislute riječi klijenta mora promatrati na taj način.

Prehrana kao neizostavan segment ponudeOno što je od velike važnosti jest ono bez čega ne možemo dugo živjeti, odnosno

potrebno nam gorivo, odnosno hrana. Hrana predstavlja dnevnu potrebu za energijom kojanam omogućava obavljanje svih dnevnih aktivnosti i rad našeg organizma.

Svaki višak takve energije, čiji unos sami kontroliramo, predstavlja nepotreban višakkoji za sobom vuče i nepotrebne posljedice. Kako bi osigurali dugovječnost i zdravlje vrlo jevažno koliko, kada i što jedemo.

Zašto toliko brinemo koje gorivo uliti u spremnik našeg automobila, a uopće ili tekponekad pazimo šta unosimo u vlastiti spremnik, odnosno naš probavni sustav. Kao što motorautomobila nije neuništiv, tako i naš organizam nije vječan.

Važnost pravilne prehrane spoznali su još stari Egipćani, odnosno na zapisimapronađenima na papirusu iz vremena 1500. g. pr. Kr. vidjelo se da su već tada znali propisatiprehranu za bolest i ozlijeđene te da su njihovi liječnici upotrebljavali različite namirnice uformi „lijekova“ koji će se kasnije uobičajeno propisivati i u brojnim europskim zemljama. Tuse ističe med kao sredstvo za sve infekcije, a kasnije su ga primjenjivali i kao sastavni diobrojnih „lijekova“ koje su uzimali oralno. Mi danas svjedočimo također širokoj uporabi iblagotvornosti meda.

Pravilna prehrana u svakom obliku zdravstavenog turizma (wellness, sportski,medicinski, lječilišni) pomalo je zapostavljena, a sve je više klijenata koji upravo ili zbogbrige za vlastito zdravlje, životnim navikama i aktivnostima, opredjeljenjima ili religijskimrazlozima traže i ponudu adekvatne prehrane, primjerice sportaši, vegani, vegetarijanci,alergije i intolerancije na hranu, religijska opredjeljenja (muslimani, halal, košer i sl.). Kodpružanja usluga u zdravstvenom turizmu valja obuhvatiti sve usuge koje služe za dobrobit izdravlje organizma u cijelosti, a kako bi tako kompleksna ponuda predstavljala jednuzaokruženu cjelinu, tek tada možemo govoriti o nizu usluga i ponudi specifičnoj zazdravstveni turizam gdje prehrana stoji uz rame ostalim medicinskim te wellness postupcima iuslugama, kao i dokolici te zabavi, a sve usluge pritom tiču se preventivne i kurativne brige zazdravlje organizma. Primjerice, kada govorimo o medicinskom ili lječilišnom obliku turizma,kao i sportskom turizmu, pravilna prehrana nužna je usluga koju valja adekvatno pripremiti,primarno zbog već prisutne narušene homeostaze organizma te s ciljem uspostavljanja iste, teujedno kao potporu kurativnom dijelu programa.

Neadekvatnom prehranom, neprilagođenom zdravstvenom statusu organizmanarušavamo zdravlje organizma i upravo potičemo potrebu za kurativnom medicinom imedicinskim pripravcima koji uvelike ostavljaju posljedice na zdravlje organizma, kojihmožda nismo svjesni u tome trenutku, ali ćemo zasigurno postati svjesni kroz određenovrijeme. Sjetimo se samo Hipokratovih riječi: „Neka vaša hrana bude vaš lijek, a vaš lijekvaša hrana.“

Rezultati tržišta i doprinos specifičnih oblika turizmaDanas wellness turizam u Hrvatskoj obuhvaća širok spektar turističkih motiva, usluga i

prednosti proizvoda. S obzirom na današnji načina života zapravo svakom pojedincu zbogpada kvalitete života prijeko je potreban bijeg u tzv. holističku oazu, gdje se čovjek prepuštaorganiziranim aktivnostima odnosno skrbi za vlastito zdravlje.

Današnja ponuda takvih mjesta, barem u Hrvatskoj (hotela, toplica, poliklinika…) čestose temelji samo na „površinskoj“ brizi za vlastito zdravlje, a ponovno se zapostavlja briga zaunutarnje zdravlje. Rezultat takva posjeta odabranoj destinaciji jest da se organizam ne obnovi

112

u potpunosti, već se samo „uljepša'“ onaj vanjski vidljivi dio, što naposljetku rezultiranezadovoljstvom konzumenta takvih usluga.

Međutim, pohvalno je da mnoga takva mjesta danas već imaju sportske sadržaje kaoneizostavan dio ponude u obliku grupnih vježbi, fitness centara, sportskih aktivnosti naotvorenome (planinarenje, biciklizam i sl.), no opet se javlja nedovoljna organiziranost ihomogenost takvih sadržaja, te je klijent prepušten sam sebi, planiranju aktivnosti i ostalihsadržaja, usklađivanju istih, odnosno takve ponude još uvijek nisu cjelovito zaokružene gdjeje možda jednina briga klijenta organizacija dolaska na takvo mjesto.

Sukladno definiciji Udruge za medicinski turizam, medicinski wellness predstavljaorganizirano provođenje zdravstveno preventivnih i kurativnih programa u svrhu prevencijebolesti te očuvanja i unapređenja zdravlja uz multidisciplinarni tim koji uključuje stručnoosoblje poput liječnika, fizioterapeuta, kineziologa, nutricionista, psihologa, životnih trenera,primjenjujući preventivnu, kurativnu te rehabilitacijsku medicinu u vidu konvencionalne tetradicionalne medicine, ne zanemarujući ni jedno ni drugo. Jasna definicija potrebne ponudepostoji, prostora za razvoj imamo, samo treba težiti radu i osiguravanju istog, odnosnokvaliteti kojoj pokušavamo težiti, ali nekako uvijek izostavimo najvitalnije dijelove ponudejer ih možda ne shvatimo važnim dijelom ponude odnosno potrebne usluge.

Tablica. Popularnost zdravstvenog turizma u Europi. (Švragulja L. 2016.)

Medicinski turizam Wellness turizamEstetska kirurgija 25 – 34 % Najpopularniji

tradicionalni programi:Stomatologija 30 – 50 % Tretmani tijela

Ortopedska kirurgija 7 % Sport i fitnessTretman pretilosti 7 % Sauna

IVF Tretmani 3 – 6 % Joga i meditacijaOftalmološka kirurgija 3 % Nutricionizam i detox

Popularni programi nove generacije: Holistički programi „Tijelo i um'“Programi učenja o zdravoj prehrani, osobnom rastu,kvaliteti života i sl.Fizički izazovi (cross fit, triatlon i sl.)

Prema procjenama, u svijetu je najpropulzivnija grana turizma, 15 % svih putovanjamotivirano je zdravstvenim razlozima – 203 milijuna putovanja Europljana godišnje. Na timse putovanjima godišnje potroši ukupno 115 milijardi eura, a očekuje se da će do 2017.zdravstveni turizam rasti po stopi od 7 % godišnje (World Conference on the MEasurement ofthe Economic Impact of Tourism 1999). Vodeća tržišta za zdravstveni turizam jesuNjemačka, Francuska i Austrija.

U Hrvatskoj trenutno 10 000 zaposlenih ostvari oko 300 milijuna eura prihoda odusluga u zdravstvenom turizmu bez uključene vrijednosti noćenja. Gruba je procjena damedicinski turizam u Hrvatskoj ima godišnji potencijal za prihod od milijardu eura, odnosnoda će udio zdravstvenog turizma u ukupnome turističkom prihodu u sljedećih sedam godinanarasti s 2 % na 15 % (Seabra, C. et al. 2014).

113

Što se tiče konkurentnosti, prema posljednjim rezultatima Travel & TourismCompetitiveness Reporta iz 2015. godine hrvatski je turizam prema međunarodnojkonkurentnosti zauzeo 33. mjesto pri čemu je evidentno zaostajanje za ostalim mediteranskimzemljama (Španjolska, Francuska, Italija, Portugal, Grčka). Prema geografskom položaju,Hrvatska je dio jedne od najrazvijenijih regija zdravstvenog turizma u Europi, međutim,evidentno je da još uvijek zaostaje za jakim konkurentima, susjednim zemljama, Slovenijom,Mađarskom i Austrijom.

Tržište danasSvaki turist teži doživjeti iskustvo više kada putuje u turističke svrhe, odnosno

individualiziran pristup željama i potrebama, kontakt s kulturama izabrane destinacije,krajolikom i mjestom, a da je taj kontakt temeljen na organiziranim aktivnostima koje djelujuna mentalni oporavak, primjerice od stresa (Smith, M. K. & Puczkó, L., The RoutledgeHandbook of Health Tourism 2016).

Sukladno znanstvenim istraživanjima i dobivenim rezultatima potvrđeno je da mnogi odnas putuju kako bi spoznali samog sebe kao individuu u svim segmentima života (8). Sobzirom na to da svjetske destinacije uvelike ulažu u razvoj specifičnih oblika turizma pa takoi zdravstvenog turizma, donosimo neke rezultate iz drugih istraživanja, kojima je potvrđenrapidan razvoj specifičnih oblika turizma, posebice holističkog pristupa u manjim ruralnimsredinama, jer se u svijetu sve više veže na well being programe, odnosno djelovanje na uzrokproblema, ne na posljedicu, odnosno već nastali problem. Istraživanja su pokazala da su takviposjetitelji zapravo parovi (40,9 %), srednje životne dobi (45-54 g.) i u daleko većem broju suupravo žene inicijatori takvih oblika turizma (90,7 %) (International Conference on TourismStatistics, Manila, Philippines 2017).

(World Conference on the MEasurement of the Economic Impact of Tourism 1999).Razvoj zdravstvenog turizma na području Republike Hrvatske zabilježen je krajem 19. ipočetkom 20. stoljeća u mjestima s ljekovitim čimbenicima (kupališna mjesta, mjesta sljekovitom vodom, klimatska lječilišta, mjesta bogata ljekovitim blatom).

Prema dosad publiciranim podacima u Hrvatskoj postoje 222 lokaliteta s povoljnimpotencijalnim uvjetima za razvoj zdravstvenog turizma, od kojih je tek 10 % u eksploataciji uokviru 18 organiziranih lječilišnih centara. Kao i druge mediteranske zemlje, tako je iHrvatsku zahvatio val wellness centara koji nude medicinske i druge tretmane za njegu ičuvanje zdravlja, u posljednjih petnaestak godina preko 90 hotela razvilo je integriranuwellness ponudu. U ukupnim smještajnim kapacitetima jedinice zdravstvenog turizmasudjeluju s tek neznatnih 0,5 % (Švragulja L. 2016.).

ZAKLJUČAKZdravstveni turizam kao specifičan oblik turizma trebao bi se razvijati i temeljiti na

ponudi i individualiziranim uslugama kojima se organizam promatra kao kompleksna cjelina iu to trebaju biti uključeni svi čimbenici, od zdravstvenih, tjelesnih, mentalnih do neizostavnepravilne prehrane. Tada govorimo o kompletno zaokruženoj ponudi i specifičnom oblikuturističke ponude temeljenoj na dobrobiti za zdravlje organizma i podređenosti usluga iponude klijentu te njegovim stvarnim potrebama s obzirom na stvarno stanje organizma.Ponuda treba sadržavati preventivni pristup, mentalnu relaksaciju, zabavne sadržaje, jerupravo kompleksnim obuhvaćanjem usluga vezanih za dobrobit organizma postižemo tolikopotrebnu homeostazu. Valja imati na umu da se čovjek koji i traži destinacije zdravstvenogturizma prvenstveno želi preventivno pobrinuti za zdravlje organizma na način da „pobjegne“od sadašnjeg načina života, ali ne na klasičan turistički način, u potrazi za morem, suncem ikulturnim znamenitostima, već je sve izraženija potražnja kompleksnih usluga odnosnoponude u kojoj je na klijentu samo da osigura dolazak na izabranu destinaciju. Nažalost, u

114

Republici Hrvatskoj, s obzirom na mnoge mogućnosti, turistička ponuda zdravstvenogturizma jako je slabo izražena, o čemu govori i prihod koji ostvaruje na godišnjoj razini, odtek 4 % prihoda s obzirom na ukupan prihod od turizma. Pritom još uvijek govorimo o ponuditemeljenoj na stomatološkim uslugama, kozmetičkim tretmanima, estetskoj kirurgiji,fizikalnoj terapiji, no mjesta koja nude well being programe tek su u začetku i ne sadržekompletan tretman organizma na temelju tjelesnog, mentalnog i duhovnog oporavkaorganizma.

Republika Hrvatska tek je u začetnoj fazi razvoja specifičnih oblika turizma, koji se tektrebaju razvijati kako domišljatom ponudom tako i individualiziranim programima.

IZVORI LITERATURE1. OECD. Food and the Tourism Experience: The OECD-Korea Workshop. Paris:

OECD Studies on Tourism. 2012.2. Smith M. & Puczko L. Health and Wellness Tourism. Oxford: Butterworth

Heinemann. 2009.3. Sheldon P. & Bushell R. Introduction to wellness and tourism. In: Bushell R. &

Sheldon PJ, eds. Wellness and tourism. Mind, Body, Spirit, Place (pp. 3-18). New York:Cogniznat Communication. 2009.

4. The World Economic Forum. Travel and Tourism Competitiveness Report 2015,http://reports.weforum.org/travel-and-tourismcompetitiveness-report-2015. 2016.[ pristupljeno 01.10.2018. ]

5. World Conference on the MEasurement of the Economic Impact of Tourism.http://www2.unwto.org/content/history-0. 1999. [ pristupljeno 02.10.2018. ]

6. Seabra C. et al. Holistic tourism: A new form of living and feealing tourism. RevistaTurismo&Desenvolvimento 2014.

7. Smith MK, & Puczkó L. The Routledge Handbook of Health Tourism. 2016.8. Measuring Sustainable Tourism: A Call for Action – Report of the 6th International

Conference on Tourism Statistics Manila, Philippines, 21 – 23 June 2017.9. Švragulja L. Budućnost zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj. Završni rad.

Sveučilište u Splitu: Ekonomski fakultet. 2016.10. Mintel. Health and Wellness Tourism in Europe. 2014.

115

PRIJEDLOG ZAKLJUČAKA

Akademija medicinskih znanosti HrvatskeOdbor za zdravstveni turizam i lječilišnu medicinu

V. d. predsjednika: primarius mr. sc. Goran Ivanišević

Na temelju prikazanih usmenih priopćenja, pozdravnih govora i radova, na 1. kongresu zdravstvenog turizma, održanom u Zagrebu 4. srpnja 2017., predlažemo sljedeće zaključke:

1. Nužna je bolja suradnja različitih institucija – HAZU, AMZH, HLZ, HGK, jedinicauprave i drugih koji se bave zdravstvenim turizmom.

2. Hrvatska prirodna lječilišta poseban su oblik zdravstvenog turizma,koji koristi prirodne ljekovite činitelje na njihovu nalazištu i/ili mjestu primjene.

3. Medicinski turizam jest poseban, uski segment zdravstveno-turističkeponude, koji je orijentiran na pružanje specijalističkih medicinskih usluga izahvata (stomatologije, oftalmologije, kirurgije i drugih).

4. Hrvatska raspolaže iznimno izdašnim resursima zdravlja, ugode iprivlačnosti. Stoga je strateški sasvim prihvatljivo i razborito da se koncepciju razvojaturističkog proizvoda dominantno usmjerava prema visokovrijednim uslugama za očuvanjezdravlja ljudi.

5. Da bi se unaprijedila turistička ponuda u preventivno-zdravstvenompogledu, nužno je razvijati sustav usluga utemeljen na cjelovitome programskomosmišljavanju turističkog boravka što će omogućiti punu afirmaciju zdravstvene funkcijehrvatskog turizma.

6. U hrvatskim prilikama, hotelske „kuće zdravlja“ („tvornice zdravlja“) jesu najprikadnijioblik organizacije koja je spremna kreirati, ponuditi i plasirati atraktivne turističke programeza poboljšanje i unapređenje tjelesnog i emocionalnog zdravlja.

7. S obzirom na činjenicu da je zdrav prirodni okoliš jedan odključnih uvjeta za razvijeni turizam, prijeko je potrebno konačno ustrojiti model uređenja izaštite turističko-rekreativnog prostora, posebice zbog toga što u nas svijest o potrebi zaštiteživotnoga turističkog prostora zaostaje za procesom okupacije i urbanizacije obalnihpodručja na kojima se nalaze najznačajniji i najvrjedniji turistički resursi Hrvatske.

8. Nužna je djelotvorna zaštita nalazišta prirodnih ljekovitih činitelja – klime, termalnihvoda, peloida, naftalana, kao i svih drugih elemenata koji čine resursnu osnovicuzdravstvenog turizma.

9. Preporuka je da Ministarstva turizma, zdravstva i druga zajedno sa znanstvenim i drugimustanovama sudjeluju u oblikovanju legislative zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj.

U Zagrebu 4. srpnja 2017. godinemr. sc. Goran Ivanišević, dr. med. v. r. mr. sc. Darko Vlahović, dipl. oec. v. r.

116

ZAKLJUČCI KONGRESA ZDRAVSTVENOG TURIZMA

1. Po uzoru na već etablirane klastere zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, važnim se smatra proširiti postojeća znanja i iskustva i na ostale hrvatske regije zainteresirane za razvoj zdravstvenog turizma, a u cilju diversifikacije ponude specijaliziranih turističkih proizvoda temeljenih na očuvanju i unaprjeđenju zdravlja.

2. Javni sektor ima odlučujuću ulogu u poticanju snažnijeg razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj prvenstveno zbog daljnjeg oblikovanja pravne regulative i optimizacije korištenja resursa javnog zdravstvenog sustava.

3. U oblikovanju pravne regulative u području zdravstvenog turizma, preporuča se revizija postojećih i donošenje novih zakona i podzakonskih akata koji će poticajno djelovati na ulaganja u zdravstvenu i turističku infrastrukturu, ali i jasno razlučiti uvjete za pružanje medicinskih i pripadajućih turističkih usluga u zdravstvenim odnosno turističkim objektima.

4. U nastojanjima da se komercijaliziraju slobodni kapaciteti javnog zdravstvenog sustava, važno je bezuvjetno zaštititi javni interes građana Republike Hrvatske u smislu prava na pravodobnu i cjelovitu zdravstvenu zaštitu.

5. Zdravstveni turizam je potrebno razvijati po principu integralnog sustava, što podrazumijeva razvoj svih njegovih segmenata: lječilišnog, termalnog, wellness i medicinskog turizma, a sve u cilju postizanja konkurentnosti na tržištu koja se temelji na medicinskoj vjerodostojnosti i dugogodišnjoj turističkoj tradiciji.

6. Za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj na raspolaganju su brojni i izuzetno vrijedni prirodni, ali i društveni činitelji razvoja koje je potrebno pažljivo implementirati u suvremeno oblikovane zdravstvene turističke proizvode.

7. U oblikovanje i promociju zdravstvene turističke ponude važno je podjednako uključiti i kurativne i preventivne zdravstvene programe.

8. Javni sektor bi trebao donijeti Program implementacije zdravstveno- preventivnih programau javnim poduzećima i ustanovama u cilju popularizacije zdravstvene preventive i sportske rekreacije kod svih zaposlenih u javnom sektoru.

9. Po uzoru na druge specifične oblike turizma prepoznate kao strateški važne razvojne ciljeve, poželjno je donijeti nacionalnu Strategiju razvoja zdravstvenog turizma u kojoj će podjednako biti zastupljena sva četiri segmenta zdravstvenog turizma.

10. U cilju postizanja održivosti javnog zdravstvenog sustava, posebnu pozornost treba pridatiboljoj kontroli troškova, optimalnom korištenju resursa i unaprjeđenju uvjeta rada medicinskog osoblja, osobito liječnika.

U Zagrebu, 4. srpnja 2017. godineprof. dr. sc. Oliver Kesar, potpredsjednik znanstvenog odbora Kongresa zdravstvenog turizma

117

ISBN 978-953-57411-6-9

Documents

ZBORNIK RADOVA 1. KONGRESA ZDRAVSTVENOG TURIZMA radova 1. Kongresa... · ZBORNIK RADOVA KONGRESA ZDRAVSTVENOG TURIZMA Zagreb, Hrvatska, 4. srpnja 2017. godine, Preporodna dvorana