1

ISSN 1849-7039 (CD-ROM)

10. DANI OSNOVNE KOLE SPLITSKO-

DALMATINSKE UPANIJE

Prema kvalitetnoj koli

Zbornik strunih radova

23., 24. i 25. travnja 2015. godine, Split

Zb. rad. (Dani osn. k. Split. dalm. upan., CD-ROM)

2

Dani osnovne kole Splitsko-dalmatinske upanije Prema kvalitetnoj koli 2000. 2015. Prvi dani, 23. - 24. studenoga 2000., Split Struno-znanstveni skup Hrvatski pedagoko-knjievni zbor Ogranak, Split Osnovna kola Bol, Split Drugi dani, 4. - 6. travnja 2002., Split Struno-znanstveni skup s meunarodnom suradnjom Hrvatski pedagoko-knjievni zbor Ogranak Split Visoka uiteljska kola Sveuilita u Splitu Osnovne kole Splitsko-dalmatinske upanije Osnovna kola Bol, Split Trei dani, 11. 13. prosinca 2003., Split Hrvatski pedagoko-knjievni zbor- Ogranak Split Visoka uiteljska kola Sveuilita u Splitu Osnovne kole Splitsko-dalmatinske upanije etvrti dani, 7.- 9. travnja 2005., Split Struno-znanstveni skup s meunarodnom suradnjom Hrvatski-pedagoko knjievni zbor Ogranak Split Visoka uiteljska kola Sveuilita u Splitu Osnovne kole Splitsko-dalmatinske upanije Peti dani, 16.-18. studenoga 2006., Split Znanstveno-struni skup s meunarodnom suradnjom Hrvatski-pedagoko knjievni zbor Ogranak Split Filozofski fakultet Sveuilita u Splitu Osnovne kole Splitsko-dalmatinske upanije

3

Hrvatski pedagoko-knjievni zbor Ogranak Split Filozofski fakultet Sveuilite u Splitu

Odsjek za Uiteljski studij Osnovna kola Mejai

Agencija za odgoj obrazovanje Podrunica Split

Organizacijski odbor 10. dani osnovne kole splitsko-dalmatinske upanije

Prema kvalitetnoj koli

Suzana Toma, Irena Miurac, Marijo Krni, Lada Male, Gabrijela Bai, Hicela

Ivon

Nakladnik

Hrvatski pedagoko-knjievni zbor Ogranak Split

Filozofski fakultet Sveuilite u Splitu

Odsjek za Uiteljski studij

Urednice Zbornika Hicela Ivon

Suzana Toma

Lektorica Ivana agalj, prof.

Tisak Grafike usluge, uli

Naklada 20 primjeraka knjige

200 CD-ROM

4

UVODNA RIJE

Ovogodinje, jubilarne, Desete dane osnovne kole Splitsko-dalmatinske upanije s meunarodnom suradnjom Prema kvalitetnoj koli organiziraju nanovo Hrvatski pedagoko-knjievnog zbor Ogranak Split i Filozofski fakultet - Odsjek za uiteljski studij, ovog puta u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje Podrunica Split, Osnovom kolom Mejai u Splitu, koja je i domain Skupa te Hrvatskom akademskom i istraivakom mreom CARNet u Zagrebu. Novina je ovogodinjih Desetih dana to e u vrijeme njihova trajanja obiljeiti i 2. Studentski dan, s temom Suvremene tehnologije u obrazovanju STO 2015, kojeg organiziraju Hrvatska akademska i istraivaka mrea CARNet u suradnji s Filozofskim fakultetom u Splitu. Taj dio programa na Danima namijenjen je ponajprije studentima uiteljskih fakulteta i fakulteta s nastavnikim smjerovima, ali i ostalim studentima, uiteljima, strunim suradnicima, savjetnicima te znanstveno-nastavnim djelatnicima koji se interesiraju za mogunosti primijene informacijsko komunikacijske tehnologije u obrazovanju. Ovogodinji trodnevni program Desetih dana ostvarit e se kroz razliite oblike rada: znanstveni skup s meunarodnom suradnjom, koja e se odrati prvi dan na Filozofskom fakultetu u Splitu, deset radionica, koje e voditi pojedinano, u paru ili timski ukupno 14 voditelja, te sedam sekcija na kojima e se multimedijalno predstaviti vie od dvadesetak tema i odgojno-obrazovnih projekata iz kolske prakse u Osnovnoj koli Mejai u Splitu. Tragovi strunog dijela Skupa nalaze se u radovima ovog Zbornika, a radovi izloeni na znanstvenom skupu, bit e tiskani u posebnom broju asopisa kolski vjesnik. Ponosni zbog velikog broja odaziva djelatnika iz osnovnih kola, kao i znanstvenika s fakulteta, ne samo iz nae upanije nego i diljem Hrvatske i inozemstva ove godine, svjedoi nam o interesu pedagokih djelatnika za ovakvim oblikom strunog usavravanja, to e zasigurno, uz sve napore, motivirati Organizatore za budue Dane. Zahvaljujemo svima koji sudjeluju u ostvarenju programa ovogodinjih Desetih dana i svima koji su pomogli u njihovoj organizaciji struno, ljudski, novano. Time su nam pomogli u ostvarenju nae trajne tenje od poetka da na ovoj struno-znanstvenoj manifestaciji pridonesemo najvioj kvaliteti u Osnovnoj koli.

Organizacijski odbor 10. Dani

5

OD PRVIH DO DESETIH DANA OSNOVNE KOLE SPLITSKO-

DALMATINSKE UPANIJE PREMA KVALITETNOJ KOLI kronologija dogaanja od 2000. do 2015. godine

Ovogodinji, jubilarni, Deseti dani osnovne kole Prema kvalitetnoj koli povod su da se osvrnemo na poetak organizacije, kroniku dogaanja i postignua struno-znanstvenih skupova na Danima, a koja se zrcale u prateim zbornicima radova i knjigama, od Prvih do dananjih, jubilarnih Dana.

Inicijativa za organizaciju struno-znanstvenog skupa Dani osnovne kole Splitsko-dalmatinske upanije Prema kvalitetnoj koli potekla je prije petnaest godina od nekoliko lanova tadanjeg Upravnog odbora Hrvatskog pedagoko-knjievnog zbora Ogranka Split, dr. sc. Ivana Maria, prof. Pavla Mijia i mr. sc. Hicele Ivon. Dani su zamiljeni kao prigoda da uitelji, predmetni nastavnici i struni suradnici iz kole te nastavnici s tadanje Visoke uiteljske kole Sveuilita u Splitu predstave svoja struna iskustva i razmijene ih kako bi se dobile nove ideje za rad s uenicima. Uz poticaj Ministarstva prosvjete i porta RH, koje je sa zadovoljstvom prihvatilo pokroviteljstvo tadanjih Dana, Hrvatski pedagoko-knjievni zbor (u daljnjem tekstu: HPKZ) Ogranak Split, Visoka uiteljska kola Sveuilita u Splitu te Osnovna kola Bol u Splitu organizirali su Prve dane osnovne kole Prema kvalitetnoj koli 23. i 24. studenoga 2000. u prostorima Osnovne kole Bol u Splitu koja je bila domainom Skupa.

Brojni sudionici tadanjih Dana tonije 257-ero uitelja, strunih suradnika, ravnatelja, studenata i nastavnika Visoke uiteljske kole u Splitu, u plenarnom dijelu Skupa imali su priliku promiljati o temama koje su jo i danas vrlo aktualne, a kao to su: Inovacijskom kolom prema kvalitetnoj koli (mr. sc. eljko Pivac); Komunikacijske kompetencije uitelja (dr. sc. Zora Itkovi); Metodika u sustavu kvalitetne kole (mr. sc. Lucija Puljak), Nastavnika profesija i kvalitetna kola (dr. sc. ime Pili). Posebno motivirajuem ozraju na tadanjim Danima pridonijelo je predstavljanje odgojno-obrazovnih projekata upotrebom postera. Predstavljeno je 57 kolskih/nastavnih projekata, a vie od polovice njih ostvareno je u timskoj suradnji. Takoer, predstavljeni su i uspjeni diplomski radovi tadanjih studenata, buduih uitelja. Pratei Zbornik radova s tih Dana, u izdanju HPKZ Ogranak Split, u opsegu od 124 stranice, a koji su uredili mr. sc. Hicela Ivon, dr. sc. Ivan Mari i prof. Pavao Miji, sadri, pored etiriju priloga izloenih kao plenarna predavanja na Skupu te priloga s temama koje su se obradile na radionicama, i ukupno 47 priloga, razvrstanih u pet cjelina prema tematici: Naa praksa za kolu budunosti (5 priloga i 6 autora); Nastava i izvannastavne aktivnosti (21 prilog, 42 autora); Nastava priroda ekologija (6 priloga, 6 autora); kola i nastava prema potrebama uenika i nastavnika (11 priloga, 17 autora); Iskustva primjene programa Za damire i nemire u okviru projekta Miroljubivo rjeavanje sukoba (4 priloga, 5 autora). U prilogu pod naslovom Zakljuna rasprava i zavretak manifestacije (okrugli stol), koji potpisuje dr. sc. Ivan Mari, kritiki se osvre na dogaanja na Danima te iznose zakljuci s okruglog stola, od kojih emo izdvojiti posljednje navedeni: Manifestacija Dani osnovne kole treba postati tradicija, jednogodinji prikaz novih ostvarenja koji e potaknuti kvalitetne promjene iznutra jedini nain uspjene reforme. Struno-znanstveni skup s meunarodnom suradnjom na Drugim danima osnovne kole, pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i porta RH, Splitsko-dalmatinske upanije i Grada Splita, koji su ostali do danas stalni pokrovitelji, ponovo su organizirali Hrvatski pedagoko knjievni zbor (HPKZ) Ogranak Split, Visoka uiteljska kola Sveuilita u Splitu te osnovne kole Splitsko-dalmatinske upanije, i to od 4. do 6. travnja 2002. u Splitu. Na tim Danima, iji je domain opet bila Osnovna kola Bol u Splitu, predstavljeni su razliiti

6

odgojno-obrazovni projekti (29), koje je ostvarilo ukupno 38-ero autora uitelja, predmetnih nastavnika, strunih suradnika i sveuilinih nastavnika, pojedinano ili u suradnji. Program tih Dana obogatile su radionice (12), koje su vodili hrvatski i inozemni strunjaci (14 voditelja). Pratei Zbornik radova s tih Dana, u izdanju HPKZ-a Ogranka Split, u opsegu od 273 stranice, ija je glavna i odgovorna urednica Hicela Ivon, sadri 49 radova, iji autori (ukupno 64) ire obrazlau tematiku koju su izloili na Danima. Struno-znanstveni skup na Treim danima osnovne kole, ponovo ostvaren u meunarodnoj suradnji od 11. do 13. prosinca 2003. u Splitu, opet su organizirali HPKZ Ogranak Split, Visoka uiteljska kola Sveuilita u Splitu te osnovne kole Splitsko-dalmatinske upanije. U cilju to kvalitetnije organizacije tih Dana osnovano je i Povjerenstvo koje su inili 22 lana. Promiljanja o kvaliteti kole i mogunostima njezina unaprjeenja iznesena su kroz radioniki oblik rada sa sudionicima (10 radionica). Radionice su vodili, pojedinano ili u suradnji, nai i inozemni strunjaci (ukupno 15 voditelja). Najvei dio vremena na Skupu bio je posveen predstavljanju projekata iz odgojno-obrazovne prakse (ukupno 62) te irih, hrvatskih i inozemnih, struno-znanstvenih projekata i programa (9 hrvatskih i 1 inozemni). Takoer, u tenji da prosvjetni djelatnici iz kole i izvan nje predstave i svoje struno i umjetniko stvaralatvo, od ovih Dana uveli smo predstavljanje strunih, znanstvenih, knjievnih i drugih umjetnikih ostvarenja. Na ovim Danima predstavljena su tri struna djela: T. Kovaevi (2003): Izborni program informatike za 8. razred; Gers, Isakovi, Gleizer: Povijest matematike za kolu; A. Ivanek (2003): Kreativni razrednik; zatim tri knjige za djecu knjievnice D. Kalili: Slova, Zaarano ljeto i Teta mata te zbirka poezije arobno zrcalo N. Jurage Kovaev iz O Trilj.

Raznovrsna tematika prateeg Zbornika radova u opsegu od 411 stranica, pored predgovora glavne i odgovorne urednice Hicele Ivon, podijeljena je u nekoliko poglavlja sa sljedeim naslovima: O uitelju i koli s razliitih motrita (17 lanaka), Uenik i uitelj u procesu uenja (7 lanaka); kola i roditelji (6 lanaka); Odgojna problematika (9 lanaka) te Istraivanja, razliiti projekti programi (10 lanaka).

Struno-znanstveni skup na etvrtim danima osnovne kole Prema kvalitetnoj koli, opet je ostvaren s meunarodnom suradnjom (strunjaci i znanstvenici iz Slovenije, Francuske i Grke) od 7. do 9. travnja 2005. u Splitu. I tada su organizatori bili HPKZ Ogranak Split, Visoka uiteljska kola Sveuilita u Splitu te osnovne kole Splitsko-dalmatinske upanije. U uvodnoj rijei pri otvaranju Skupa opet je istaknut cilj njegova organiziranja: dati prilike svima na Danima da predstave vlastita iskustva u odgojno-obrazovnoj praksi, da zajedno promiljamo o tome kako se koristiti uiteljevim i uenikovim potencijalima, da potiemo aktivnu suradnju s roditeljima, a sve u tenji stvarne konceptualne preobrazbe odnosa prema uenju, znanju i njegovu oblikovanju. Na Danima se, naime, eli potaknuti sve na razmiljanja sa stajalita suvremenih znanja i koncepcija o procesu uenja i u tom kontekstu valoriziranja vlastite prakse i pedagokog i didaktikog okruja. Predstavljanjem konkretne prakse u koli i nastavi na ovim Danima (pored brojnih izlaganja, predstavljena su 44 odgojno-obrazovna projekta te obraeno 15 tema na radionicama) potvruju se spomenute uvodne rijei da na Danima zagovaramo struno usavravanje na razini kole, koje polazi od konkretnih potreba, problema, pitanja koje postavljaju uitelji, uenici i roditelji.

Kao i na prethodnom, i na ovom skupu predstavljena su struna djela i knjievna ostvarenja prosvjetnih djelatnika: E. i R. Happ (2004): Skoi zvuk, Metodiki prirunik i zbirka glazbeno-pokretnih igara; Z. agalj (2004): areni svijet knjige sa pjesmama, priama i igrokazima za djecu; N. Jeri (2004, 2000): Kartuline, Mala Rugalica; S. Kusanovi (2004): Najdraima; Lj. Kabi (2001, 2003): Konti, Iskre ljubavi, Stvarnost i snovi, Sati, Svjetlosti sjene.

7

Pratei, bogati, Zbornik radova u opsegu od 344 stranice ureuje sedam hrvatskih i etiri inozemna strunjaka s urednicom Hicelom Ivon. Te godine Zbornik je bogatiji i za jo jednog suizdavaa, Odjel za metodiku nastave hrvatskog jezika, govornoga i pismenog izraavanja, knjievnosti i medijske kulture Hrvatskog filolokog drutva. U predgovoru Zbornika glavna urednica pie o ciljevima manifestacije Dana, odnosno struno-znanstvenih skupova na Danima, pod naslovom Prema interaktivnom i refleksivnom strunom usavravanju pedagokih djelatnika u osnovnoj koli. U Zborniku slijede brojni radovi razvrstani prema tematici i podijeljeni u dvije velike cjeline: kola, odgoj, obrazovanje (35 radova) i Nastava, didaktiko-metodiki pristupi i inovacije (40 radova). Struno-znanstveni skup na Petim danima Prema kvalitetnoj koli, opet se organizira s meunarodnom suradnjom u Splitu, i to od 16. do 18. listopada 2006. Na tom, izuzetno posjeenom Skupu sudionici su imali mogunosti sudjelovati na devet plenarnih predavanja koje su drali eminentni hrvatski i inozemni strunjaci, devet radionica koje su vodili djelatnici iz kole, nastavnici s fakulteta i drugi pedagoki strunjaci, zatim sudjelovati na predstavljanju odgojno-obrazovne prakse u koli odnosno projekata i iskustva iz kolske prakse (21 projekt), na Okruglom stolu s temom Uitelj u promjenama suvremene kole te likovnoj izlobi Mediteranska batina u oima djece uenika od 5. do 8. razreda iz Osnovne kole Petar Berislavi u Trogiru. Tragovi ovih Dana, bogatih po dogaanjima, zrcale se u 53-ima lancima u Zborniku radova od 464 stranice, iji su nakladnici isti kao i Zbornika radova s prethodnih, etvrtih dana. Struno-znanstveni skup s meunarodnom suradnjom na estim danima Prema kvalitetnoj koli, odran 24. i 25. travnja 2008. u Splitu, organizirala je, pored HPKZ Ogranak Split i Filozofskog fakulteta Sveuilita u Splitu kao stalnih organizatora, i Osnovna kola Marjan u Splitu, koja je bila i jedan od domaina Skupa. Uspjenosti i raznovrsnosti programa tadanjih Dana pridonijeli su sljedei sadraji: etiri uvodna, plenarna predavanja eminentnih strunjaka s temama poglavito vezanima uz problematiku vrjednovanja i ocjenjivanja (P. Bezi: Vrednovanje ishoda obrazovanja u funkciji razvoja kvalitete uenja i pouavanja; B. arni: Ocjena ocjenjivanja; V. Vlahovi-teti: Praenje i vrednovanje: to nam je cilj? te M. Fouassier: Promjene u izobrazbi nastavnika u Francuskoj); 6 radionica koje je vodilo 10 voditelja; etiri sekcije na kojima je izloeno 28 tema iz razliitih podruja odgoja i obrazovanja (53-oje izlagaa uitelja, strunih suradnika i sveuilinih nastavnika) te predstavljanje triju struno-znanstvenih knjiga (I. Dumbovi: Pedagozi znaajni za teoriju i praksu odgoja; H. Ivon, D. Kuevi, D. Pivac, T. Juki: Batina umjetniki poticaj za likovno izraavanje djece; J. Nemeth-Jaji: Udbenici hrvatskog jezika u razrednoj nastavi). U prateem Zborniku radova od 452 stranice, koji je uredila Hicela Ivon, lanci su znanstveno kategorizirani kao: izvorno znanstveni (6), prethodno priopenje (8), pregledni lanak (9) te struni lanak (19). Znanstveno-struni skup na Sedmim danima osnovne kole Splitsko-dalmatinske upanije, koji su se odrali u Splitu 28. i 29. sijenja 2010., posebno se ostvario kroz struni, a posebno kroz znanstveni dio s temom Umjetniki odgoj i obrazovanje. Na strunom dijelu Skupa predstavljena su vrijedna iskustva iz razliitih odgojno-obrazovnih podruja strunjaka iz kole i drugih odgojno-obrazovnih ustanova te aktualni odgojno-obrazovni projekti u koli. Na znanstvenom dijelu Skupa izloeno je devet predavanja vezanih uz tematiku umjetnikog odgoja i obrazovanja u koli. Tragovi jednog i drugog dijela Skupa nalaze se u prilozima dviju knjiga: Zborniku strunih radova od 111 stranica, odnosno 18 priloga koje piu jedan ili vie autora, te u znanstvenoj knjizi pod naslovom Umjetniki odgoj i obrazovanje u kolskom kurikulu, odnosno devet radova izloenih kroz predavanja na Skupu, u opsegu od 169 stranica. U predgovoru ovoj potonjoj knjizi, koji pie . Kaurloto Martini, via savjetnica za strune suradnike iz Agencije za odgoj i obrazovanje Podrunica Split, istie se vrijednost promiljanja

8

umjetnikog odgoja i obrazovanja u koli: Umjetnost ima vanu ulogu u razvoju razumijevanja fizike, emocionalne, intelektualne, estetske, drutvene, moralne i duhovne dimenzije ljudskog iskustva Nacionalni okvirni kurikulum za opi odgoj i obrazovanje u Republici Hrvatskoj kao jedno od sedam temeljnih odgojno-obrazovnih podruja navodi upravo i umjetniko podruje (Kaurloto Martini, str. 5). Struni skup na Osmim danima osnovne kole Splitsko-dalmatinske upanije Prema kvalitetnoj koli, odrao se od 26. do 27. sijenja 2012. u Katel Lukiu, a organizirali su ga, pored dotadanjih, stalnih organizatora i Osnovna kola kneza Mislava u Katel Lukiu, koja je bila i domain Skupa. Zapoet predavanjem o kompetentnom uitelju 21. stoljea, koje je odrala prof. Sanja Brajkovi iz Puko otvorenog uilita Korak po korak u Zagrebu, Skupu se vremenski najvie fokusirao na predstavljanje odgojno-obrazovnih projekata uitelja i predmetnih nastavnika iz osnovnih kola Splitsko-dalmatinske upanije. U inspirativnom prostoru Muzeja Grada Katela, predstavljen je ukupno 21 odgojno-obrazovni projekt, poglavito u suradnji vie uitelja ili predmetnih nastavnika, ali i uenika (Osnovna kola oca Petra Perice u Makarskoj). Na Skupu je odrana radionica, ostvarena u dva dijela, za strune suradnike pedagoge osnovnih kola Splitsko-dalmatinske upanije, pod naslovom Uspjeno mentoriranje uitelja, a koju je vodila spomenuta prof. Sanja Brajkovi. Tadanji je skup posebno zapamen zbog predstavljanja vie objavljenih knjiga, broura, udbenika te literarnih djela djelatnika iz osnovnih kola i Filozofskog fakulteta u Splitu (V. Najev, S. Quien (2010): Metodiki pristupi u obradi lektire; M. Vukas (2011): Suuraki baul, kolska publikacija O kneza Mislava u K. Suurcu; D. i M. ari (2011): Vatrogasac arko, slikovnica; Znanstvena monografija u urednitvu H. Ivon, L. Krolo, B. Mende (2011): Pedagogija Marije Montessori poticaj za razvoj pedagokog pluralizma; T. Najev (2010): Sidrita, knjiga poezije) te predstavljanja pedagokog projekta prof. M. Klaia iz Muzeja Grada Katela, Katel Luki: Slikovnicom dodirni prolost, koji je predstavljen u uvodnom dijelu otvaranja kulturne manifestacije No muzeja u spomenutom muzeju. Pratei Zbornik radova s Osmih dana u opsegu je od 208 stranica, a u njemu se, pored uvodne rijei i predgovora S. Brajkovi Kompetentni uitelji 21. stoljea, nalazi ukupno 26 lanaka u kojima autori detaljnije opisuju odgojno-obrazovne projekte koje ostvaruju u koli, a koje su multimedijalno predstavili na Skupu.

Struno-znanstveni skup s meunarodnom suradnjom na Devetim danima osnovne kole odran od 6. do 8. studenoga 2013. godine, organizirao se u Splitu i Makarskoj te, kao i Skup Sedmih dana, u dva dijela: kao Znanstveni skup s meunarodnom suradnjom u organizaciji Filozofskog fakulteta u Splitu Odsjeka za uiteljski studij i HPKZ Ogranka Split, te kao Struni skup u organizaciji HPKZ Ogranak Split i Osnovne kole oca Petra Perice u Makarskoj, koja je bila i domain Skupa.

Na strunom skupu u Makarskoj multimedijski je predstavljeno 29 odgojno-obrazovnih projekata koji su se ostvarili u koli te pet radionica koje su vodili djelatnici iz kole i nastavnici s Filozofskog fakulteta Sveuilita u Splitu. S obaju dijelova Skupa, znanstvenog i strunog, sudionici su mogli poluiti osnovnu zamisao Skupa, koju navodimo i u uvodnoj rijei Zbornika radova sa strunog dijela Skupa: Na unapreenju obrazovanja najvie od svega moe se uiniti unapreujui djelotvornost rada uitelja (P. Wright, S. Horn i W. Sanders, 1997). U tom procesu unaprjeenja djelotvornosti rada uitelja vanu ulogu ima Sveuilite, i to ne samo u procesu pripreme buduih uitelja i nastavnika tijekom inicijalnog obrazovanja, nego i u procesu njihova kontinuiranog, cjeloivotnog usavravanja. U Zborniku radova, ije su urednice Hicela Ivon i Suzana Toma, 56 autora, samostalno ili u koautorstvu, kroz 30 priloga opisuje svoje iskustvo pouavanja u koli, odnosno pedagoke pristupe i naine ostvarenja odgojno-obrazovnih projekata s uenicima, koje su predstavili na Skupu.

9

Radovi sa znanstvenog dijela Skupa organiziranog s meunarodnom suradnjom, s temom Sveuilite u profesionalnom usavravanju uitelja u osnovnoj koli, tiskani su u posebnom Zborniku radova od 255 stranica i na CD nosau, koji e se predstaviti na ovogodinjim, Desetim danima.

Opisanim dogaanjima na manifestaciji Dani osnovne kole Prema kvalitetnoj koli, vjerujemo, pridonijeli smo i uiteljima i djeci, i nastavnicima na fakultetu i njihovim studentima buduim uiteljima. Promiljajui o kolskoj praksi i pedagokoj teoriji kroz razliite oblike uenja na Danima, mogli smo osvjetavati pedagoke procese koji uenicima pomau u uenju, ali i suprotne, koji uzrokuju neuspjeh, to je, nadamo se, svakome pomoglo u svom uenju i profesionalnom razvoju. Svjesni nunosti stalnog zajednikog preispitivanja prioriteta obrazovanja, razvijanja prakse primjerene prirodnom nainu na koji uenici grade i usvajaju znanje, stvaranja kole prilagoene uenicima i uiteljima to zahtijeva puno skromnosti, ustrajnosti i vjere u potencijale svakog uenika i svih uenika u cjelini nadamo se jo mnogim buduim susretima na Danima. Hicela Ivon, Filozofski fakultet, Split

10

Ivana Vidovi

O Domovinske zahvalnosti, Knin

STAVOVI UENIKA I UITELJA O MOGUNOSTIMA POBOLJANJA

KVALITETE ODNOSA SUDIONIKA PROCESA U KOLI

Saetak: kola je ivi organizam temeljen na meusobnim interakcijama svih njezinih sudionika. Kako bismo ispitali stavove i vienje uenika o vrnjakim odnosima i sukobima te stav uitelja o kvaliteti interakcije s uenicima na nastavi i izvan nje, u kolskoj godini 2013./2014. i 2014./2015. proveden je upitnik za uenike etvrtih i estih razreda te za uitelje razredne i predmetne nastave. U istraivanju je sudjelovalo 288 uenika (81 uenik etvrtih razreda i 207 uenika estih razreda) i 36 uitelja (18 uitelja predmetne nastave i 18 uitelja razredne nastave). Upitnik je proveden u O Domovinske zahvalnosti u Kninu i napravljen je za potrebe ovog istraivanja. Ideja za istraivanje proizala je iz intervjua s uenicima i povratnih informacija i evaluacija radionica odranih na satovima razrednika, a koje su dio kolskog preventivnog programa. Dobiveni rezultati upuuju na uestalu izloenost uenika nekom od oblika nasilja (pogotovo verbalnog) te na oteane uvjete rada uitelja u samom procesu i na potekoe pri uspostavljanju kvalitetnih odnosa s uenicima. Na temelju njih pristupilo se promjeni razvojnog plana kole i primjeni kolskog preventivnog programa. Kljune rijei: kvaliteta nastave, meusobni odnosi, prevencija, stres, sukobi. UVOD

kola je mjesto gdje se stvaraju, razvijaju i prakticiraju meuljudski odnosi. Ona je temelj socijalnog razvoja u kojem je nuan partnerski odnos svih sudionika. Naa kola trenutno broji 839 uenika. Strategija razvoja kole jest razvijanje kvalitetne suradnje uitelja, uenika, roditelja i lokalne zajednice u cilju stvaranja poticajnog okruenja koje e razvijati potencijale svih, i uitelja i uenika te omoguavati da se uenik osjea prihvaeno, sigurno, zadovoljno, a ujedno e to biti okruenje u kojem e stjecati znanja, vjetine i sposobnosti potrebne za ivot. Pri izradi izvjea o samovrjednovanju kola, upravo su podruje odnos uenika prema drugim uenicima i koli te podruje odnos uenika i uitelja, uenici i uitelji procijenili ocjenom 3, a kolski tim za razvoj kvalitete postavio ih je kao prioritetna podruja unaprjeenja. Bitno obiljeje kvalitetne kole jesu osobine uitelja. Uitelj treba biti aktivan u koli i izvan nje, treba oslukivati uenike, pratiti njihove potrebe, ali i ostati svoj, biti zadovoljan, kreativan, spreman na suradnju i promjene. Svojim ponaanjem i postupcima uitelj je primjer djeci. Ako od njega dobiju primjer rjeavanja problema na miran, konstruktivan nain, objektivno i pravedno, tako e i oni postupati u slinim situacijama. Godine 2000. uitelji su sudjelovali u edukaciji Kvalitetna kola kola bez prisile. Edukacija je trajala do 2003. godine. Edukaciju je uspjeno zavrilo 30 uitelja i dobili su certifikat kvalitetne kole kole bez prisile. To su bili temelji za stvaranje kvalitetne i uspjene kole. Uitelji su u svoj rad, ponaanje, komunikaciju sve vie ukljuivali steena znanja i vjetine s edukacija i prenosili ih na druge uitelje. Ako uitelj radi kvalitetno, i uenici e tako raditi i trebamo se potruditi da vole ono to rade. Kako bismo to ostvarili, trebamo zadovoljiti etiri uvjeta za kvalitetan rad (Glasser, 1999: 79):

1. da vas poznaju i cijene kao osobu koja je stvorila ugodno radno ozraje,

11

2. da vjeruju kako je to to od njih traite korisno, 3. da su voljni dati sve od sebe, 4. da su voljni vrjednovati vlastiti rad i na temelju toga ga i poboljati.

Ove uvjete mogu ostvariti uitelji koji znaju svoje kvalitete i mane te na njima rade, a paralelno te kvalitete prenose i na uenike. Kao poticaj uitelji trebaju i okruenje koje e im biti potpora, a ono ukljuuje dobre meuljudske odnose, opremljenost kole, strunu podrku. I naravno, uenike motivirane za rad, spremne na suradnju i timski rad.

Kako bismo imali to vie uenika s tim odlikama, i oni trebaju biti zadovoljni, shvaati kolu kao mjesto gdje ue i zabavljaju se, gdje se prihvaaju razliitosti, bez prisile i uniformiranosti.

Temeljne karakteristike uspjenih kola (Stanii, 2014: 192): 1. jasna opeprihvaena orijentacija, 2. visoka oekivanja, 3. uinkovito voenje, 4. suradnja i komunikacija, 5. usklaenost sa standardima, 6. praenje uenja i pouavanja, 7. profesionalni razvoj, 8. poticajno okruenje za uenje, 9. ukljuenost obitelji i zajednice.

Iz vizije kole vidljivo je obuhvaanje svih ovih temeljnih karakteristika, a svojim razvojnim planom nastojimo biti prepoznatljivi i jaati pojedina podruja kako bismo unaprijedili svoju kvalitetu.

Prema Staniiu (Stanii, 2014: 198) poticajno okruenje za uenje obino podrazumijeva sljedee:

1. ambijent u kojem ozraje i kultura usmjeravaju ponaanje uenika u skladu s dogovorenim pravilima.

2. odnosi izmeu uenika i zaposlenih temelje se na potovanju i meusobnom razumijevanju.

3. uionice su ugodne, a aktivnosti svrhovite i privlane. 4. uenike se potie na preispitivanje sadraja uenja i na razmiljanje koliko je ono to

ue primjenjivo u svakodnevnom ivotu. 5. personalizacijom prostora za uenje postie se da uenici okruje uenja doivljavaju

kao svoje, a izmeu uenika kao i uenika i njihovih nastavnika, razvijaju se pozitivni odnosi doivljava se pripadnost.

6. u poticajnom okruju za uenje uenici se osjeaju cijenjeni i potovani. Uspjena kola mora pratiti potrebe svojih uenika, mijenjati se i razvijati. Ako uenici

osjete kako ih se uvaava, nastoji razumjeti, poduprijeti u njihovim idejama, i oni e se meusobno poeti tako ponaati, kao i prema uiteljima. Bez kvalitetnih odnosa ne moemo govoriti o uspjenoj koli i o promjenama.

12

METODOLOGIJA ISTRAIVANJA PROBLEM ISTRAIVANJA kola je odgojna i obrazovna ustanova, a za unaprjeivanje obrazovnih uspjeha uenika nuno je raditi i na njezinu odgojnom djelovanju. Upravo su sukobi meu uenicima i naruena njihova meusobna komunikacija kao i komunikacija i interakcija s uiteljima problem kojim se bavi ovo istraivanje. CILJ ISTRAIVANJA Glavni cilj istraivanja jest ispitati kako se uenici i uitelji osjeaju u koli, procijeniti razinu kvalitete meusobnih odnosa te utvrditi razlog loeg odnosa uenika meusobno i odnosa uenika prema uiteljima i uitelja prema njima. METODA Podatci su prikupljeni uz pomo anketnog upitnika tijekom kolske godine 2013./2014. i 2014./2015. u osnovnoj koli Domovinske zahvalnosti u Kninu. Postupak Ispitivanje uenika provedeno je na Satovima razrednika. Ispunjavanje upitnika trajalo je 20 minuta i bilo je anonimno. Ispitivanje uitelja provedeno je na sjednici Uiteljskog vijea, trajalo je 20 minuta i bilo je anonimno. Upitnik Upitnik obuhvaa pitanja vezana uz procjenu osjeaja sigurnosti u koli, kvalitetu odnosa s vrnjacima, kvalitetu odnosa s uiteljima i nain obraanja i povjeravanja drugima. Ispitanici U istraivanju je sudjelovalo 288 uenika (81 uenik etvrtih razreda i 207 uenika estih razreda) i 36 uitelja (18 uitelja predmetne nastave i 18 uitelja razredne nastave). Rezultati i rasprava

U upitniku koji su popunjavali uenici trailo se od njih da procijene kako se najee osjeaju u koli. 81% uenika etvrtih razreda odgovorilo je da se osjea dobro, 2% loe, a 12% uenika ni dobro ni loe. 67% uenika estih razreda odgovorilo je da se osjea dobro, 5,5% loe, a 21% uenika ni dobro ni loe.

23% uenika etvrtih razreda izjavilo je da se nesigurno osjea ispred kole, a 10% uenika estih razreda da se nesigurno osjea u kolskom hodniku.

Ovi nam podatci ukazuju na potrebu mijenjanja kolskog okruenja i omoguavanje i ostalim uenicima, pogotovo viih razreda, da prihvate kolu kao mjesto gdje e im biti dobro i ugodno. Mjesto gdje se nee osjeati izolirano i povrijeeno i gdje e znati da postoje osobe koje e im pomoi u rjeavanju problema, nedoumica i pokuati ih usmjeriti u ono to je najbolje za njih. Uenici niih razreda imaju veliko povjerenje u svoje uitelje koji su obino s njima etiri godine, dok uenici viih razreda ostaju bez te sigurnosti i ne znaju kome se mogu povjeriti. Zbog toga im svojim stavom i ponaanjem moramo pokazati kako i dalje postoji netko tko e ih sasluati i pokuati pomoi. Veliki broj uenika, njih 93% od ukupnog broja ispitanika, procjenjuje da postoji nasilje uenika nad uenicima, a 35% njih kae da postoji

13

nasilje uenika nad uiteljima. Nakon toga uenici su procjenjivali koji je oblik nasilja najei. 58% njih je reklo da je to fiziko nasilje; 38% verbalno i 4% socijalno nasilje. 4% uenika estih razreda kae da su svaki dan izloeni nekom od oblika vrijeanja, a 34% ponekad. 12% uenika etvrtih razreda kae da su svaki dan izloeni nekom od oblika vrijeanja, a 56% ponekad. Uenici najee primijete fiziko nasilje, a verbalno esto zanemare jer je postalo uobiajeni dio komunikacije. Upravo smo kroz radionice na Satovima razrednika nastojali osvijestiti uenike to je sve nasilje i koji su njegovi oblici. To je osnovni preduvjet prevencije nasilja i rjeavanje postojeeg nasilja. Takoer je jako bitno da uenici postanu osjetljivi na nasilje, da ga ne ignoriraju, ve da govore o njemu i pokuavaju ga sprijeiti. Za to je nuno jaati obrambene mehanizme uenika, kao to su samopouzdanje, vjetina komunikacije, povjerenje u okolinu u kojoj se nalazi. Na pitanje kome bi se obratili za pomo u sluaju nasilja, uenici etvrtih razreda odgovorili su: 63% roditeljima, 23% bratu ili sestri, 17% uiteljima, 8,6% prijatelju. Uenici estih razreda odgovorili su: 45% roditeljima, 20% uitelju, 18% prijatelju/-ici, 14% bratu/sestri. Veliki postotak uenika prvo e se za pomo obratiti roditeljima. Kako bi ta pomo ueniku bila to kvalitetnija, uitelji bi trebali na tematskim roditeljskim sastancima pruiti roditeljima informacije kako kvalitetno pomoi djetetu, uvaavajui sve strane u sukobu. Takoer, nastojimo upoznati uenike s ulogom uitelja, pedagoga i psihologa u koli. Mi nismo tu samo u cilju prenoenja sadraja ili postupanja u sluaju nepoeljnih situacija u koli. Nastojimo zadobiti povjerenje uenika i pokazati im da su im naa vrata uvijek otvorena ako imaju neku dilemu, problem ili samo ele s nekim popriati. Uenici su imali mogunost navesti koje bi osobine htjeli da uitelji imaju. Tako su naveli ono to ne vole kod uitelja: iznoenje svojih privatnih problema pred uenicima, davanje opaski i neopravdanih izostanaka, prianje na mobitel. ele uitelja kojeg zanima sport, pravednost pri dijeljenju ocjena i ocjene koje se ne daju na osnovi ocjena drugih predmeta. Uenici i od uitelja trae ono to uitelji oekuju od njih. ele strunog uitelja, koji ima svoje hobije i u primjerenim situacijama o tome pria s uenicima. Uitelj se treba, kao i oni, pridravati kunog reda kole, a umjesto opomena i kazni drugim nainima rjeavati neprimjerene situacije u korist svih strana. Takoer su usporedili ponaanje uenika prema drugim uenicima, tj. kakvo je sad i kakvo bi trebalo biti: ponaanje uenika prema drugim uenicima: svaanje na satu, psovanje jedni drugih, neki su nepristojni prema drugim uenicima. Uenik kakvog elimo u odnosu na ponaanje prema drugim uenicima: pristojan, rado pomae, dobar, paljiv prema drugima, zabavan, posuuje. Uenici su nam najbolji pokazatelj gdje smo i kuda trebamo ii. Oni znaju to ele, a to ne ele. Njihova su oekivanja realna, a mi smo tu kako bismo to realizirali. Na pitanje u upitniku za uitelje kako se najee osjeaju u koli 100% uitelja razredne nastave je odgovorilo je da se osjea dobro, 80% uitelja predmetne nastave takoer je odgovorilo da se osjea dobro, a 20% ni dobro ni loe. Ovi podatci ukazuju na dobro radno okruenje koje je preduvjet za kvalitetnu kolu, ali i ostavlja prostor za poboljanje i potrebu usavravanja timskog rada i meusobne suradnje.

Ono to je bilo zanimljivo jest i procjena uitelja o tome koliko je njihov posao stresan (tablica 1).

Tablica 1 Procjena razine stresa u poslu uitelja

1 2 3 4 5

RN / 1 5 4 8

PN / 2 4 4 8

Ukupno / 3/8% 9/25% 8/23% 16/44%

. 44% uitelja ocijenilo je kako je njihov posao jako stresan (ocjena 5), a njih 8% da je

posao malo stresan (ocjena 2). Nakon toga su naveli to su za njih najei izvor stresa:

14

pouavanje nemotivirane djece, odravanje discipline, vremenski pritisak i zatrpanost administrativnim poslom, suoavanje s promjenama, izloenost stalnoj procjeni od strane drugih osoba, odnos s kolegama, samopotovanje i status, administracija i upravljanje i loi radni uvjeti.

Ovakav stav uitelja takoer pokazuje da je najvei problem ako su u uionici uenici koji nisu motivirani za rad, a vezano uz to javlja se i problem nediscipline u razredima. Ove su dvije stavke svim uiteljima na najviem mjestu kao izvori stresa. Bitno je da to moemo promijeniti i moemo utjecati na motivaciju uenika, a tako emo smanjiti ili potpuno ukloniti potekoe s disciplinom uenika. Nakon ovih stavki uitelji su naveli kao izvore stresa administraciju, promjene u sustavu, odnosno ono to je neizbjeno u opisu posla svakog uitelja. Stalnim edukacijama uitelja i pravovremenim uvoenjem u promjene i postavljanjem realnih oekivanja od uitelja i tu moemo smanjiti razinu stresa i pomoi da se na vrijeme pripremaju i organiziraju. Ovdje su jako bitni meuljudski odnosi, meusobno potivanje i spremnost za pomo jednih drugima. Na taj e se nain i ovaj dio posla odraivati s lakoom i kvalitetno. ZAKLJUAK

Rad u koli je dinamian, izazovan, zahtijeva stalno preispitivanje svoje prakse i mijenjanje iste. Upravo na tom putu vane nam smjernice daje samovrjednovanje, oslukivanje potreba drugih i mijenjanje u skladu s tim, a opet vodei rauna o usklaenosti s okvirnim kolskim planom i programom. Ako elimo biti zadovoljni i uspjeni struni suradnici i uitelji, onda emo svaki dan gledati kao novi izazov. Poticaj nam trebaju biti uenici koji su motivirani za rad, koji rado sudjeluju u kolskim projektima, imaju nove ideje, rade timski i spremni su pomoi jedni drugima. To je zahtjevan i teak posao, ali ako ga dobro obavljamo, bit emo zadovoljni i mi i uenici. Zbog toga se jo jednom stavlja naglasak na vanost poticajnog okruenja i za uitelje i za uenike. Ako krenemo od temelja, stvorit emo preduvjete za razvoj uspjene i kvalitetne kole. LITERATURA

1. Glasser, W. (1999): Nastavnik u kvalitetnoj koli. Zagreb: Educa 2. Glasser, W. (1994): Kvalitetna kola. Zagreb: Educa 3. Stanii,S.(2014): Pedagog i uspjena kola novi pogledi, kolski prirunik 2014./2015.

Znamen: Zagreb

15

Sani Kunac

O Blatine krape, Split

RAZUMIJEVANJE RAZLIITOSTI GLUHE OSOBE I ZNAKOVNI JEZIK

Saetak: U radu su ispitivani stavovi uenika petih razreda osnovne kole o gluhim i gluhonijemim osobama. U tu svrhu prikazani su temeljni pravilnici i zakonske odredbe Republike Hrvatske o kolovanju djece s potekoama, s posebnim osvrtom na gluhe i gluhonijeme uenike, mogunostima njihove inkluzije u redovni odgojno-obrazovni sustav te nune pretpostavke za ostvarenje inkluzije. Radom se eljelo utvrditi stavove uenika petih razreda o gluhim i gluhonijemim osobama. Dobiveni rezultati upuuju na to da uenici imaju preteno pozitivne stavove prema gluhim i gluhonijemim osobama, smatraju da su jednako vrijedni i imaju ista prava kao i svi, prihvatili bi gluhog uenika/-cu u svom razredu te smatraju korisnim uenje znakovnog jezika. Ovakvi rezultati dobar su pokazatelj za ostvarenje odgojno-obrazovne inkluzije gluhih uenika. Kljune rijei: gluhi i gluhonijemi uenici, individualizirani pristup, inkluzija. UVOD

Hrvatska odgojno-obrazovna politika sve je vie usmjerena na jednakost odgojno-obrazovnih mogunosti i na ukljuenost svih uenika u odgojno-obrazovni sustav pa tako i uenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Gledajui postavke nekih od temeljnih dokumenata koji se odnose na odgojno-obrazovni sustav poput Nacionalnog okvirnog kurikuluma (2011), Dravnog pedagokog standarda (2008) te Pravilnika o osnovnokolskom i srednjokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju (2015), primjetno je da se tei jednakim odgojno-obrazovnim mogunostima za sve uenike, bez obzira na razlike izmeu njih te se potie osvjetavanje i prihvaanje tih razlika i individualizirani pristup uenicima. U Dravnom pedagokom standardu (2008) odreen je broj uenika u razrednim odjeljenjima s obzirom na broj uenika s potekoama u razredu, istie se potreba individualizacije te, ako je potrebno, izrade posebnog nastavnog programa za uenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Nacionalni okvirni kurikulum (2011) kao temeljna naela odgoja i obrazovanja, izmeu ostalih, navodi: visoku kvalitetu odgoja i obrazovanja za sve, jednakost obrazovnih mogunosti za sve, obveznost opeg obrazovanja, ukljuenost svih uenika u odgojno-obrazovni sustav, potivanje ljudskih prava i prava djece, kompetentnost i profesionalnu etiku te demokratinost obrazovanja. Sva navedena naela u skladu su s pretpostavkama inkluzije uenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u redovni odgojno-obrazovni sustav. U Pravilniku o osnovnokolskom i srednjokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju (2015) istie se da se odgoj i obrazovanje uenika temelji na naelima prihvaanja njihovih razliitosti u osobitostima razvoja, osiguravanja uvjeta i potpore za ostvarivanje potpunog razvoja potencijala svakog pojedinog uenika te izjednaavanja mogunosti za postizanje najveega mogueg stupnja obrazovanja. Navodi se i da je na temelju utvrenih potreba uenika, potrebno napraviti pedagoko-didaktiku prilagodbu koja je potrebna ueniku, a koja podrazumijeva: prilagoenu informatiku opremu, specifina didaktika sredstva i pomagala, udbenike prilagoene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama uenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustiku opremu,

16

prilagoene oblike komuniciranja i dr. Osim dokumenata donesenih na dravnoj razini i nekih meunarodnih dokumenata, kojih je Republika Hrvatska supotpisnica, poput Deklaracije o pravima ovjeka i Deklaracije o pravima osoba s posebnim potrebama te Konvencije o pravima djeteta i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, zagovaraju razvoj inkluzivnog odgoja i obrazovanja unutar odgojno-obrazovne prakse (Kudek Miroevi, 2007). Nekada su se sva djeca s potekoama obrazovala u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama, u Hrvatskoj je to tako bilo sve do posljednjih 30-40 godina (Vican, Karamati Bri, 2013) kada se poinje teiti tome da se djeca, ako nemaju veih potekoa, koluju u redovnim kolama. Zrili i Brzoja (2013) smatraju da je potrebno ukljuiti djecu s potekoama u razvoju u redovne kole jer dre da kolovanje u posebnim ustanovama, osim negativnih posljedica na uenike s potekoama koji imaju sposobnosti za obrazovanje u sustavu redovnoga kolstva, ima negativne posljedice i na osobe bez potekoa koje ne naue prepoznati i uvaavati razliitosti te prepoznati vrijednost osoba razliitih od njih. Razliite su definicije inkluzije, no veina se autora slae da je to proces koji se provodi kontinuirano (Vican, Karamati Bri, 2013; Karamati Bri, 2012, 2013) i koji naglaava prirodnost razliitosti izmeu ljudi u sposobnostima i potrebama (Zrili, Brzoja, 2013; Vican, 2013), a na osobe s potekoama ne gleda se kroz njihova ogranienja i potekoe, nego kroz njihove sposobnosti, interese, potrebe i prava (Zrili, Brzoja, 2013; Vican, Karamati Bri, 2013; Karamati Bri, 2012, 2013). SPECIFINOSTI INKLUZIJE GLUHIH I GLUHONIJEMIH UENIKA U REDOVNI ODGOJNO-OBRAZOVNI SUSTAV Jedna od specifinih potekoa navedena u orijentacijskoj listi potekoa u Pravilniku o osnovnokolskom i srednjokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju (2015) jest oteenje sluha. Oteenje sluha kompleksan je problem kod kojega se uslijed nefunkcionalnosti ili smanjene funkcionalnosti osjetila sluha pojavljuju tekoe u govorno-jezinom razvoju i razvoju miljenja s jedne strane, a s druge se strane posljedice oteenja odraavaju na itav niz psiholokih funkcija i socijalnih manifestacija djeteta (Imiragi, 2012: 95). Ista autorica (2012) navodi da je kod gluhih i gluhonijemih osoba dominantna vizualna percepcija, a socijalni razvoj otean je zbog komunikacijskih prepreka, stoga zakljuuje da, ukljuujui djecu oteenog sluha u redovnu kolu, trebali bismo prvo postaviti pitanje kako e se dijete osjeati u razredu u kojem se sva ostala djeca izraavaju govorom, gdje im je meusobna komunikacija oteana te moe doi do odbijanja socijalne interakcije, bilo sa strane ujuih uenika, bilo sa strane gluhog djeteta, zbog osvjetavanja velikih razlika meu njima. Ukoliko ne postoji meusobna interakcija gluhe i/ili gluhonijeme djece s ujuim vrnjacima, utoliko boravak u redovnoj koli postaje upitan jer nepripremljena kola moe predstavljati traumu za dijete i izazvati snane neugodne emocije (Imiragi, 2012). Zbog toga je u sustavu redovnog obrazovanja, ako elimo ostvariti inkluziju djece s posebnim potrebama, neophodno ostvariti neke preduvjete. Pretpostavke inkluzije za uenike oteena sluha jesu: razvoj svijesti kod uenika o prihvaanju i uvaavanju razliitosti (Karamati Bri, 2012), upoznavanje uenika s kulturom gluhih i znakovnim jezikom (Antia i sur., 2002), obuka nastavnika u znakovnom jeziku1, suradnja defektologa/surdoaudiologa s nastavnikom, kontinuirana rehabilitacija sluanja i govora za uenike oteena sluha (Imiragi, 2012; Antia i sur., 2002), jednak pristup informacijama i maksimalno koritenje vizualnim kapacitetima ukljuivanjem prevoditelja na znakovni jezik ili titliranjem izlaganja (Bosnar, Bradari-Joni,

1 Znakovni jezik jest komunikacijski sustav kojim se slue gluhe i gluhoslijepe osobe pri komunikaciji u Hrvatskoj je to hrvatski znakovni jezik (Tarczay, 2006).

17

2008). Prevoditelj za znakovni jezik u redovnoj koli treba biti lan strunog tima, a njegova je uloga omoguavanje uspjene komunikacije i razmjene informacija izmeu gluhog uenika, nastavnika i drugih uenika za vrijeme nastave, svih kolskih i izvankolskih aktivnosti, kako bi gluhom ueniku sve kolske aktivnosti bile pristupane (Bosnar, Bradari-Joni, 2008). Bosnar i Bradari-Joni (2008) provele su istraivanje na uzorku od 449 prosvjetnih djelatnika s podruja Zagreba s ciljem utvrivanja stavova o ukljuivanju gluhih i gluhonijemih uenika u redovni odgojno-obrazovni sustav. Rezultati su pokazali da odgojno-obrazovni djelatnici imaju povoljne stavove prema djeci i mladima oteenog sluha, njihovu oteenju i sposobnostima, uincima integracije na njihov razvoj i socijalizaciju te prema znakovnom jeziku. O ukljuenju tumaa u nastavu imaju neodreen stav. Ipak, rezultati o informiranosti i osposobljenosti odgojno-obrazovnih djelatnika za rad s gluhom djecom nisu zadovoljavajui njih 65% smatra da tijekom strunog osposobljavanja nije steklo potrebna znanja za rad s gluhima. Ohrabruje podatak da bi 60% njih rado sudjelovalo na seminarima o radu s djecom oteenog sluha, a 40% odgojno-obrazovnih djelatnika bilo bi spremno pohaati jednogodinji teaj iz surdopedagogije. Zato bi bilo vano organizirati podrku i dodatne edukacije u tom podruju za zainteresirane i motivirane odgojno-obrazovne djelatnike. to se tie uenika, inkluzivan nain obrazovanja obogauje znanja i vjetine i ujuih uenika te pridonosi razvoju pozitivnih stavova prema gluhim osobama i razliitostima openito. Vea prepreka uspjenoj inkluziji u odnosu na ostale uenike moglo bi biti nepoznavanje znakovnoga jezika te samim time smanjena mogunost komunikacije izmeu uenika. No istraivanja pokazuju da uz gluhog uenika u razredu i ujui uenici iskazuju interes za znakovni jezik, uspjeno ovladavaju njime i u mogunosti su samostalno razgovarati s gluhim uenikom (Bosnar, Bradari-Joni, 2008; Kluwin i Gonsher, 1994; Luckner, 1999, prema Antia i sur., 2002).

Ukljuivanje gluhih uenika u redovan odgojno-obrazovni sustav ima i svoje prednosti i nedostatke, no razvojem pozitivnog stava odgojno-obrazovnih djelatnika i ostalih uenika u koli pretpostavke za inkluziju gluhih uenika bile bi na korak do ispunjenja. PRIMJER IZ PRAKSE PEDAGOKA RADIONICA RAZUMIJEVANJE RAZLIITOSTI GLUHE OSOBE I ZNAKOVNI JEZIK

Svi uenici dolaze u kolu sa svojim posebnostima, sposobnostima i razliitostima, a u odnosu s drugima se razvijaju (Vican, 2013). Inkluzija tako ima dobrobiti za dijete s potekoama, ali i za svu ostalu djecu. Kako bi inkluzija gluhih uenika bila uspjena, vano je senzibiliziranje ostalih uenika, poticanje tolerancije i uoavanje razliitosti te upoznavanje s njima. U tu svrhu, u kolskoj godini 2014./2015. u O Blatine-krape odrana je radionica naziva Razumijevanje razliitosti gluhe osobe i znakovni jezik s uenicima petih razreda. Cilj je radionice osvijestiti razlike koje postoje meu ljudima, razviti potrebu za prihvaanjem i potivanjem gluhih i gluhonijemih osoba te nauiti pokazati neke rijei na hrvatskom znakovnom jeziku s ciljem razvijanja interesa za uenjem znakovnog jezika. Da bi se uenike uvelo u razmiljanje o mogunostima neverbalnog sporazumijevanja i motiviralo za sudjelovanje, radionica je zapoela igrom pantomime, prilikom koje su uenici uvidjeli kakav je to osjeaj komunicirati neverbalno. Nakon kratkog razgovora o mogunostima neverbalne komunikacije i o mogunosti razgovora samo rukama, za koji su neki uenici smatrali da je mogu, a neki da nije, preli smo na sljedeu aktivnost: sluei se samo rukama, uenici su osobi s kojom sjede trebali rei tko su lanovi njihove najue obitelji. Ova aktivnost ve je bila tea uenicima, no bili su matoviti i pronali naine za izraziti se: neki su se koristili modificiranom dvorunom abecedom (poznavali su neke znakove), neki su se pak sluili pokretima cijelog tijela kako bi prikazali lanove svoje ue obitelji, a neki su izrazima lica uz

18

pokrete ruku pokuali isto to prikazati. Nakon ove aktivnosti uenici su uvidjeli potekoe razgovora samo upotrebom ruku, ali i brzo su doli do zakljuka da je mogue razgovarati samo pokretima ruku to je nain na koji razgovaraju gluhe osobe, no nije nimalo lagan. Uenici su se zainteresirali za znakovni jezik, nauili su to je to znakovni jezik i da se u Hrvatskoj govori hrvatskim znakovnim jezikom koji je razliit od drugih znakovnih jezika, to nisu oekivali jer je veina uenika bila miljenja da je znakovni jezik univerzalan. Potom sam uenike nauila pokazati na hrvatskom znakovnom jeziku rijei: gluh, znakovni jezik, mama, tata, roditelji, brat, sestra, baka, djed, ja, ime i prezime. Uenici su sada s lakoom uspjeli pokazati lanove svoje ue obitelji znakovima, to im je na poetku radionice, prije upoznavanja sa znakovnim jezikom, predstavljalo tekou. Nakon toga smo uili dvorunu abecedu2, a nakon uspjenog usvajanja dvorune abecede uenici su se ispred ploe predstavljali na hrvatskom znakovnom jeziku. METODOLOGIJA

Cilj istraivanja bio je utvrditi stavove uenika petih razreda osnovne kole o gluhim i gluhonijemim osobama te smatraju li uenici korisnim uenje hrvatskog znakovnog jezika. U istraivanju se krenulo od pretpostavke da e uenici iskazati pozitivne stavove prema gluhim osobama i uenju znakovnoga jezika.

Istraivanje je provedeno u oujku 2015., a u njemu je sudjelovalo 48 uenika iz dvaju petih razreda O Blatine krape, 20 djeaka i 28 djevojica.

Za potrebe istraivanja izraen je upitnik koji je sadravao dva dijela. Prvi dio upitnika inile su tvrdnje o gluhim i gluhonijemim osobama te o znakovnom jeziku. Uenici su procjene izraavali na skali procjene od 5 stupnjeva, u kojoj je legenda bila: 1 uope se ne slaem, 2 ne slaem se, 3 niti se slaem niti se ne slaem, 4 slaem se i 5 u potpunosti se slaem. Drugi dio upitnika odnosio se na dojmove o radionici izraene na skali od 1 do 5, pri emu je 1 oznaavalo nimalo, a 5 iznimno. Rezultati su analizirani izraunom aritmetike sredine i frekvencijama. REZULTATI I RASPRAVA U tablici 1. prikazani su dojmovi uenika o provedenoj radionici.

2 U hrvatskom znakovnom jeziku postoje dvije abecede: dvoruna i jednoruna. Njima se uglavnom izriu osobna imena i prezimena, nazivi ustanova, nazivi manje poznatih mjesta, strune rijei ili rijei za koje ne postoje znakovi ili su manje poznati (Tarczay, 2007).

19

Tablica 1. Dojmovi uenika o radionici Razumijevanje razliitosti gluhe osobe i znakovni jezik izraeni aritmetikom sredinom.

N AS

korisno 48 4,60

ugodno 48 4,47

motivirano 48 4,45

oputeno 48 4,33

Uenici su ocjenom iznad 4,00 procijenili sve navedene tvrdnje, to ukazuje na to da

uenici imaju pozitivne dojmove vezane uz provedenu radionicu. Osim to su atmosferu (ugodno, motivirano, oputeno) procijenili visokim ocjenama, zanimljivo je i da su radionicu procijenili iznimno korisnom (AS = 4,60).

U tablici 2 prikazani su stavovi uenika o gluhim i gluhonijemim osobama te o znakovnom jeziku.

Tablica 2 Stavovi uenika o gluhim i gluhonijemim osobama te o znakovnom jeziku

izraeni aritmetikom sredinom

Rezultati pokazuju da uenici imaju preteno pozitivne stavove prema gluhim i

gluhonijemim osobama i znakovnom jeziku. Prosjenu ocjenu u potpunosti se slaem, tj. ocjenu iznad 4,5 imaju tvrdnje koje iskazuju potrebu prihvaanja gluhih i gluhonijemih osoba u zajednici, da su gluhe i gluhonijeme osobe jednako vrijedni lanovi drutva te da bi uenici potpuno prihvatili gluhog i nagluhog uenika/-cu u svom razredu. Istraivanje Kovaevia (2005, prema Dimoski i sur., 2013) koji je ispitivao stavove uenika osmih razreda o gluhim osobama, nasuprot tome, pokazuje da bi 14,5% uenika prihvatilo gluhog uenika u svom razredu dok 74,5% uenika ne bi. Na razlike u stavovima ispitivanih uenika moda je utjecao vremenski period od 10 godina, za vrijeme kojega je dolo do znatnih promjena u drutvu s obzirom na stavove o razliitostima, ali i odgojno-obrazovna politika koja je u tom vremenu vie pozornosti posvetila inkluziji, to je vidljivo i iz prouavanja ve navedenih dokumenata (NOK, 2011, Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja, 2008 i Pravilnik o osnovnokolskom i srednjokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u

Sadraj tvrdnji N Min. Max.

AS Sd

1. Gluhe i gluhonijeme osobe potrebno je ukljuiti u zajednicu i prihvatiti ih.

48 4,00 5,00 4,81 ,39444

2. Gluhe i gluhonijeme osobe jednako su vrijedni lanovi drutva.

48 3,00 5,00 4,77 ,51528

3. Potpuno bih prihvatio/-la gluhog/-u i nagluhog/-u uenika/-cu u svom razredu.

48 3,00 5,00 4,58 ,70961

4. Znakovni je jezik koristan, dobro je da ga poznaju i ujue osobe.

48 1,00 5,00 4,16 ,88326

5. Kada bih imao/-la mogunost pohaanja izbornog predmeta Znakovni jezik, tada bih upisao/-la taj izborni predmet.

48 1,00 5,00 3,8333 1,17298

6. Gluhi i gluhonijemi uenici trebaju pohaati nastavu u redovnim kolama.

48 1,00 5,00 3,8125 ,95997

20

razvoju, 2015). No razlog tome moe biti i pedagoka radionica u kojoj su uenici koji su ispitivani u ovome istraivanju prethodno sudjelovali i bolje se upoznali sa znaajkama gluhih osoba, njihove kulture i naina komuniciranja.

Zbog visoke standardne devijacije za tvrdnje 4., 5. i 6., rezultati su izraeni i u frekvencijama (tablica 3).

Tablica 3 Stavovi uenika o gluhim i gluhonijemim osobama izraeni u

frekvencijama

Sadraj tvrdnji Uope se ne slaem.

Ne slaem se.

Niti se slaem niti se ne slaem.

Slaem se.

U potpuno-sti se slaem.

1. Gluhe i gluhonijeme osobe potrebno je ukljuiti u zajednicu i prihvatiti ih.

0 0 0 9 39

2. Gluhe i gluhonijeme osobe jednako su vrijedni lanovi drutva.

0 0 2 7 39

3. Potpuno bih prihvatio/-la gluhog/-u i nagluhog/-u uenika/-cu u svom razredu.

0 0 6 8 34

4. Znakovni je jezik koristan, dobro je da ga poznaju i ujue osobe.

1 1 6 21 19

5. Kada bih imao/-la mogunost pohaanja izbornog predmeta Znakovni jezik, tada bih upisao/-la taj izborni predmet.

1 7 10 11 19

6. Gluhi i gluhonijemi uenici trebaju pohaati nastavu u redovnim kolama.

1 3 12 20 12

Veina uenika, njih 32 od 48, smatra da bi se gluhi i gluhonijemi uenici trebali obrazovati u redovnim kolama. Ipak, znatan je broj (12) onih uenika koji nisu sigurni bi li se gluhi uenici trebali obrazovati u redovnim kolama, dok etvero uenika smatra da se ne bi trebali obrazovati u redovnim kolama. Ovakav, u stavovima, podijeljen rezultat moda je posljedica nedovoljne informiranosti o nainima kolovanja gluhe i gluhonijeme djece, o mogunostima ukljuenja prevoditelja na znakovni jezik u nastavu ili titliranju predavanja, uslijed ega bi i gluhi uenici mogli ravnopravno sudjelovati u nastavi. Na taj zakljuak navodi i to to se 42-oje uenika sloilo s tvrdnjom da bi potpuno prihvatili gluhog uenika/-cu u svom razredu, to ipak ukazuje na pozitivan stav prema gluhim uenicima u sustavu redovnoga obrazovanja pa je razloge za podijeljenost miljenja u prethodnoj tvrdnji mogue traiti u nedovoljnom poznavanju naina na koje bi to kolovanje bilo ostvarivo. U istraivanju koje je proveo Kovaevi (2005, prema Dimoski i sur., 2013) rezultati su ponovno razliiti od rezultata ovoga istraivanja; 69,9% uenika smatra da bi se gluha djeca trebala obrazovati odvojeno od djece bez oteenja sluha, a 29,4% smatra da bi se trebala obrazovati u inkluzivnom okruenju. Nadalje, uenici su iskazali pozitivan stav prema poznavanju znakovnoga jezika i za ujue osobe, 40 uenika slae se s tvrdnjom o korisnosti znakovnoga jezika. Dimoski i sur. (2013) proveli su istraivanje s ciljem ispitivanja veze izmeu kontakta s osobama s oteenjem sluha u svakodnevnim situacijama i stavova djece i odraslih prema tim osobama. Uzorak je inilo

21

100 djece od 10 godina i njihovi roditelji, njih 192-oje. Rezultati su pokazali da i djeca i roditelji koji ive blizu institucija za gluhe imaju pozitivniji stav prema gluhim osobama od one djece i roditelja koji ive daleko od institucija za gluhe, to ukazuje na vanost kontakta s osobama oteenog sluha. Moemo zakljuiti da, to su osobe upoznatije s gluhim osobama, njihovom kulturom i jezikom i to ostvaruju ei kontakt s njima, to e razviti i veu toleranciju i pozitivniji stav prema njima. Zanimljivi su rezultati za tvrdnju o pohaanju izbornoga predmeta Znakovni jezik kada bi uenici za to imali mogunosti. Stavovi su podijeljeni: 29 uenika pohaalo bi taj izborni predmet, 10 uenika jo nije sigurno, a 8 uenika ne bi pohaalo taj izborni predmet. Razlozi za ovakvu raspodjelu odgovora mogu biti razliiti, no jedan od njih moda je i inae spremnost uenika na dodatne obveze i ukljuivanje u izborne aktivnosti. ZAKLJUAK

Rezultati provedenog istraivanja ukazuju na to da ispitani uenici imaju pozitivan stav o gluhim i gluhonijemim osobama, njihovoj vrijednosti, potrebi prihvaanja u drutvu i ukljuivanja u redovni sustav odgoja i obrazovanja, prihvatili bi gluhog/-u uenika/-cu u svom razredu te znakovni jezik smatraju korisnim i za ujue osobe. Neto vie od 50% uenika, kada bi imalo mogunost, upisalo bi izborni predmet Znakovni jezik. Bilo bi dobro, u kolama u kojima bi to bilo izvedivo gdje je jedan ili vie uitelja, tj. nastavnika i/ili strunih suradnika osposobljeno za upotrebu znakovnoga jezika pokuati pokrenuti takav izborni predmet.

Mogui nedostatak ovoga istraivanja jest relativno malen uzorak uenika, kao i provoenje upitnika nakon odraene radionice Razumijevanje razliitosti gluhe osobe i znakovni jezik, to je moglo utjecati na pozitivnije stavove uenika o gluhim i gluhonijemim osobama. Zato bi u buduim istraivanjima ove problematike bilo dobro ispitati poetne stavove uenika o gluhim i gluhonijemim uenicima, potom organizirati ciklus radionica u kojima bi se upoznali s kulturom gluhih, mogunostima obrazovanja i znakovnim jezikom pa nakon toga ponoviti poetni upitnik i vidjeti jesu li radionice i, ako jesu, koliko i u kojem smjeru, utjecale na stavove uenika. Bilo bi dobro i korisno ispitati stavove uitelja, nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja o istoj problematici jer za stvaranje inkluzivne kole vano je da svi oni koji su ukljueni u rad s gluhim uenicima imaju pozitivan stav prema njima i elju za strunim usavravanjem. LITERATURA

1. Antia, S. D., Stinson, M. S., Gonter Gaustad, M. (2002): Developing Membership in the Education of Deaf and Hard-of-Hearing Students in Inclusive Settings, Journal of Deaf Studies and Deaf Education, 7(3), 214. 229.

2. Bosnar, B. i Bradari-Joni, S. (2008): Stavovi prema integraciji gluhe djece, znakovnom jeziku i ukljuivanju tumaa za znakovni jezik u redovne vrtie i kole, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja, 44(2), 11. 30.

3. Dimoski, S. i sur. (2013): Kontakt s osobama s oteenjem sluha kao veza izmeu stavova djece i odraslih prema takvim osobama, Hrvatski asopis za odgoj i obrazovanje, 15(3), 611. 626.

4. Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN, 63/08).

5. Imiragi, A. (2012): Humane pretpostavke inkluzivnog obrazovanja uenika oteenog sluha, ivot i kola, 27(58), 94. 103.

22

6. Karamati Bri (2012): Implementacija i provedba inkluzivnog odgoja i obrazovanja u sustavu redovnih kola, Magistra Iaderina. 7(7), 101. 108.

7. Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje (2011): Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH.

8. Karamati Bri, M. (2013): Pretpostavke inkluzije u koli, ivot i kola, 30(59), 67. 78.

9. Pravilnik o osnovnokolskom i srednjokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju (NN, 24/15).

10. Kudek Miroevi, J. (2007): Inclusive education in Croatia. Regional Preparatory Workshop on Inclusive Education Eastern and South Eastern Europe. UNESCO. Posjeeno 2. oujka 2015. na: http://www.ibe.unesco.org/fileadmin/user_upload/Inclusive_Education/Reports/sinaia_07/croatia_inclusion_07.pdf

11. Tarczay, S. i sur. (2006): Znak po znak 1. Udbenik za uenje hrvatskoga znakovnog jezika. Zagreb: Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba Dodir.

12. Vican, D. (2013): Inkluzivna kultura osnovnih kola u Hrvatskoj s gledita uenika, ivot i kola. 30(59), 17. 37.

13. Vican, D. i Karamati Bri, M. (2013): Obrazovna inkluzija u kontekstu svjetskih i nacionalnih obrazovnih politika s osvrtom na hrvatsku obrazovnu stvarnost, ivot i kola, 30(59), 48. 66.

14. Zrili, S. i Brzoja, K. (2013): Promjene u pristupima odgoju i obrazovanju uenika s tekoama, Magistra Iaderina, 8(1), 141. 153.

23

Goranka Knego

O Spinut, Split

RAD U PRODUENOM BORAVKU S OSVRTOM NA OMILJENE IGRE

UENIKA

Saetak: Rad u produenom boravku obogaen je svakodnevnom igrom djece. Ona ini da se dijete po isteku vremena provedenog u boravku osjea sretno i ispunjeno. U lanku se opisuju

najee igre djece koje ona samoinicijativno i kreativno odabiru tijekom slobodnog vremena,

a s ciljem sugestije i pomoi uiteljima u produenom boravku pri izboru materijala i

organizaciji .

Kljune rijei: produeni boravak, slobodno organizirano vrijeme.

UVOD

Rad u produenom boravku prati i dopunjava odgojno-obrazovni rad u redovnoj

nastavi, ali to ne znai da aktivnosti nakon nastave trebaju nalikovati na dopodnevne nastavne

aktivnosti. U skladu s opim ciljevima obrazovanja, popodnevni rad treba biti dobra artikulacija

slobodnog vremena i samostalnog uenja, dakle ispreplitanje igre, uenja i rada. U tom

rasporedu kljunu ulogu ima igra u svakodnevnom slobodno organiziranom vremenu, koja ini

da se dijete po isteku vremena provedenog u boravku osjea sretno i ispunjeno. Djetinjstvo

lieno igre lieno je i svog osnovnog atributa koji ga ini posebnim razdobljem ovjekovog

ivota, stoga je ne smijemo uskratiti ni kolskom djetetu.

MATERIJALNI UVJETI

Program rada produenog boravka u mojoj koli odvija se u istoj uionici u kojoj se

odvija nastavni proces. Stoga smo rasporedom klupa i organiziranjem kutia za igru (sl. 1)

nastojali prostor za boravak uiniti poticajnim za svakog uenika i vie nalik na dnevni boravak

u nekom veem stanu, nego na kolsku prostoriju. Uenici raspolau veim brojem strunjaica

koje smo obukli u prirodne, lako perive materijale, a slue za odmor i organizaciju prostora

(pregrade, kuice). Tijekom godina ormar za igrake obogaivan je novim, uzrastu

primjerenim sadrajima (sl. 2), a uenici takoer sudjeluju u nabavi svojim sugestijama.

Slijedom razrednih zaduenja, odreeni uenici skrbe o izdavanju i prihvatu igraaka. Od

ponuenih sredstava uenici se samostalno odluuju koja e uzeti u datom trenutku i vratiti

po isteku zanimanja za njih.

24

Slika 1 Kuti za igru Slika 2 Podna igra Twister

VRIJEME IGRE U DNEVNOM RASPOREDU I POETAK IGRE

Po zavretku nastavnog dijela i nakon smjene uiteljica, djeca su navikla da se

samostalno i spontano organiziraju i zapoinju igru. Pritom je najvanije da osiguramo sigurno

mjesto i pozitivno ozraje, ponudimo raznovrsne materijale prema njihovim eljama te

osiguramo dovoljno neprekinutog vremena za samoorganizaciju. Tijekom tog vremena djeca

u boravku vie ne trae od uitelja da im sugerira sadraje i materijale, ve to ine

samoinicijativno, imajui ve u vidu ime se i kako ele igrati. Samostalno biraju suigrae te se

dijele u grupice po tri do etiri lana koje su uglavnom stalne za vrijeme trajanja jedne

aktivnosti, a znaju opstajati i vie dana. Igra se odvija nesputano i otvoreno, u njoj slijede

zamiljenu koncepciju i tijek igre, tako da nije potrebno prekidati nepoeljnim intervencijama.

Igru doivljavaju kao neto ozbiljno jer u njoj istrauju, kombiniraju, isprobavaju i

prilagoavaju se drugima koristei se raznim strategijama. Uiteljeva uloga tada je

promatranje, poticanje, oivljavanje suradnje meu djecom, poticanje na ukljuivanje svih

uenika u zajednike aktivnosti i pomo pri rjeavanju sukoba. I on moe biti poeljan suigra

ako i sam tako doivljava igru te uvaava zamisli i ideje djeteta nenametljivo mu nudei nove

mogunosti.

OMILJENE IGRE UENIKA

Promatrajui igru u boravku, primijetila sam da prevladavaju sljedee igre (slijedom

uestalosti odabira):

1. igre uloga i situacijske igre: obitelj, kod frizera, kod lijenika (sl. 3), spontane dramske

improvizacije proitanih knjiga (sl. 4) ili gledanih filmova s elementima plesa nauenim

na izvannastavnim aktivnostima, oponaanje i pantomime ovog se igraju najee

djevojice, ali u njih ukljuuju pojedine djeake koji su iskazali interes ili imaju glumake

sposobnosti i kreativne ideje.

25

Slika 3 U lijenikoj ordinaciji Slika 4 Lutkarske improvizacije Trnoruica

2. manipulativne igre: igre plastelinom (sl. 5), glinom, play-doh, kairanje papira, igre

bojama, rezanje, lijepljenje, odijevanje lutkica od papira, tkanje filc-trakama,

proivanje, origami, bojanke, crtanje stripa pomou ablona, slaganje lego-kockica (sl.

6), slike od avlia u bojama na ploi, igre i rekompozicija prirodnina, slaganje 3D oblika

od plastinih likova, domino (ali slaganje i ruenje nizova), pletenje narukvica od

gumica, narukvice od perlica i traka u boji, slaganje tangrama i drvenih mozgalica,

Rubikova kocka ove igre vole svi podjednako, a voljeli bi da na tritu ima vie

(cijenom pristupanijih) edukativnih igraaka s tehnikim elementima graenja,

sastavljanja i manipuliranja, ak i elementima elektronike.

Slika 5 Rad uenice od ostataka plastelina:

Vjenanje Slika 6 Neboder u Legogradu (poticaj: Vlak u snijegu)

3. igre kartama od kojih su na ovom uzrastu posebno popularne brikula i treeta, Crni

Petar te razmjena i igranje sliicama iz aktualnih albuma koje djeca skupljaju.

4. pikado i stolni tenis u uionici: razredni pikado prilagoen je uenicima, radi sigurnosti

se na strjelicama nalazi iak-traka, a stolni tenis igramo tako da spojimo tri stola i

razapnemo mreicu.

5. igre istraivanja: jednostavniji pokusi, topljenje svijea, ledene boje, izrada domaeg

plastelina, igra detektivskim setom, sastavljanje strujnog kruga, modeli vjetrenjae i

vodenica ovim aktivnostima bave se uenici koje zanima tehnika, pri emu nam je

pomogao nastavnik tehnikog davi nam neke materijale. Tu je potreban malo vei

angaman uitelja radi sigurnosti i pomoi u rukovanju.

26

6. igre u glazbenom kutku: uenicima je omogueno sluanje glazbe na slualice, glazbene

improvizacije, plesni pokreti uz glazbu, uporaba ritmikih instrumenata te sviranje

sintisajzera.

7. posebno bih se osvrnula na raunalne igre. Raunalna pismenost danas je neizostavan

dio obrazovanja. Djeca od najranije dobi otkrivaju tajne raunala s takvom

koncentracijom i entuzijazmom koji zauuje mnoge profesionalce u odgoju i

obrazovanju. Vrijeme koje su u stanju provesti usredotoeno radei s raunalom

uvelike nadmauje granice trajanja djeje pozornosti o kojoj nam, za djecu odreene

dobi, govore strunjaci. U uionici imamo raunalo i mogunost uporabe internet veze

preko CARNET-a, no radi lake kontrole uenicima nije uvijek omoguen odlazak na

internet, ve su na raunalu instalirane pojedine igre za njihov uzrast. Najradije igraju

igrice Madagaskar i Harry Potter te demo za uenje engleskog jezika Kokov svijet.

Prilikom igranja on-line igrica uitelj obvezno mora biti nazoan jer uvijek postoji

opasnost od neprimjerenih promotivnih poruka i odlaska na neeljene stranice, a

potrebno je izvriti preventivni pregled ovakvih sadraja. Djeca u koli rijetko imaju

mogunost samostalno raditi na raunalu i u poetku je bilo prisutno jo barem jedno

dijete uz promatranje i davanje sugestija za rad. To se pokazalo kao loe rjeenje jer su

te intervencije znale biti preglasne i nametljive te smo se odluili na igranje udvoje po

unaprijed odreenom popisu, uz ograniavanje vremena provedenog na raunalu, a

djecu koja igraju zaklonili smo paravanom. Igranje na raunalu nije svakodnevno u

ponudi, ve samo kad je vrijeme loe i primorani smo ostati u uionici, a slui i kao

sredstvo nagrade.

OSVRT NA UENIKE IGRE

Primijetila sam da uenici sve manje slobodnog vremena posveuju itanju, osim kada

im stigne novi broj asopisa i kad se slue igrama rijeima, a treba ih poticati i na igranje igara

sa zadanim sloenijim pravilima. Sve se manje rabe puzzle, dijelom i zbog nedostatka prostora,

a nekad popularna igra Monopol vie im je zanimljiva zbog uporabe figurica iz igre nego zbog

trgovanja posjedima. Rijetko poseu za matematikim igrama, loto-igrama, igrama tipa

ovjee ne ljuti se na ploama, ma kako se trudila da budu suvremene i zanimljive. itanje

uope doivljavaju kao naporno i dosadno. Protiv toga se borim privlanim estetskim

ureenjem kutia za itanje i nabavkom novih zanimljivih knjiga (sl. 7) i posebnim nagradicama

za uenike koji svoje slobodno vrijeme provode itajui, makar i u vremenski kraim

intervalima.

27

Slika 7 italaki kuti

Kada djeca moraju prekinuti igru, omoguujem im prijelazno razdoblje tako da ih

dogovorenim znakom upozorim da na raspolaganju imaju jo 15 minuta pa jo 5 minuta, nakon

ega moraju zavriti s igranjem i zajedniki pospremiti rekvizite.

Na kraju igre uenicima treba omoguiti da iznesu svoje utiske i prijedloge. Moe se

porazgovarati o nekim konfliktnim situacijama uoenim tijekom igre kao povod za razgovor o

odreenoj problematici.

NEELJENE POJAVE

Uenici produenog boravka esto su ve zasieni boravkom u koli, a i igre im znaju

vrlo brzo dosaditi. Primjeuje se da su stoga nervozniji te u igri znaju ee upotrijebiti

neprimjeren ton i vikati na suigrae. Takoer su skloniji nepaljivo rukovati igrakama, tako da

doe do oteenja ili se pojedini dijelovi izgube pa igra postaje neupotrebljiva. Stoga ih treba

redovito podsjeati na to kako pravilno upotrebljavati materijale za igru, poticati na

pridravanje razrednih pravila te ograniiti koliinu materijala u opticaju. Pojedini uenici

eljeli bi se osamiti na nain da igraju igrice na mobitelu, to nije prihvatljivo. Ako im dosade

igre koje imamo u koli, donose igre od kue, to moe biti nespretno jer, ako se otete, dijete

mora roditelju objanjavati to se dogodilo. Pritom igre zadravaju ispod klupe te se s njima

znaju igrati i za vrijeme nastave, to nije poeljno. Sve su to problemi s kojima se sreemo, to

vie to su uenici stariji i dulje vrijeme u produenom boravku. To ini rad u produenom

boravku velikim izazovom za uitelja jer treba svakodnevno brinuti o promicanju meusobnog

potivanja, odgovornosti, brinosti i marljivosti.

ZAKLJUAK

Imajui na umu temeljne zakone struke, krajnji je cilj produenog boravka da uenik

kvalitetno, svrsishodno, kreativno i ugodno provede svoje vrijeme u koli, pri emu kljunu

ulogu ima igra tijekom slobodnog organiziranog vremena. Suradniko ponaanje koje se

razvija u igri jedan je od temelja kvalitetne drutvene zajednice. Nadalje, smirenost uitelja,

prepoznavanje osjeaja, pomo u izraavanju i ovladavanju socijalnim vjetinama ini temelj

dobrog odnosa kako uitelja i uenika, tako i uenika meusobno. Stoga su i odgovarajue

socijalne kompetencije uitelja vane za uspjeh ovakve zajednice i bitne za djetetov osjeaj

sigurnosti, prihvaenosti i pripadnosti. Eto ideje za osuvremenjavanje postojeih uiteljskih

28

studijskih programa i osmiljavanje strunih usavravanja uitelja u produenom boravku, jer

su, na alost, u tom segmentu deficitarni.

29

Anita Mimica

Marina Fistani

O Josip Pupai, Omi

SURADNJA KOLE S LOKALNOM ZAJEDNICOM NA

MEUNARODNOM HUMANITARNOM PROJEKTU ZAJEDNO

MOEMO PROMIJENITI SVIJET

Saetak: U listopadu 2013. godine O Josip Pupai sudjelovala je u meunarodnom humanitarnom projektu ABC Charity kojem je krajnji cilj prikupljanje novca u humanitarne svrhe. Pokretai su akcije Kanaanka A. Cooper i veanin F. Cederholm koji pod sloganom Zajedno moemo promijeniti svijet putuju svijetom i fotografiraju djecu u formacijama slova abecede. Snimke nastale na raznim svjetskim lokacijama nudit e se na prodaju velikim i poznatim kompanijama koja ta slova imaju u svojem imenu, a one e donirati novac u humanitarne svrhe. Uenici nae kole predstavljali su Republiku Hrvatsku i formirali su slovo F, koje je snimljeno na omikoj Fortici, 23. listopada 2013. godine. U formiranju slova sudjelovalo je 280 uenika. Meu njima je sudjelovala i uenica koja ima velikih potekoa u kretanju te je uz pomo volontera uspjeno svladala uspon. Projekt su podrali i u njemu aktivno sudjelovali: PD Imber Omi, DVD Omi, DVD Gata, HGSS, HVIDRA Omi, Grad Omi, uenici glazbene kole, razne gradske tvrtke, volonteri (sportai, fotografi, snimatelji, novinari, bivi uenici nae kole i lokalno stanovnitvo). Projekt je ve proveden u: Junoafrikoj Republici (slovo A), Namibiji (slovo B), vedskoj (slovo C), Njemakoj (slovo D), Dominikanskoj Republici (slovo E).

Kljune rijei: meunarodni humanitarni projekt, volonteri.

UVOD

Slika 1 Formacija slova F

U listopadu 2013. godine naa kola je dobila priliku sudjelovati u meunarodnom humanitarnom projektu Zajedno moemo promijeniti svijet. Cilj je projekta prikupiti 10 milijuna dolara koji bi se proslijedili u humanitarne svrhe za potrebe djece. Ideja je da se snimaju djeca diljem svijeta u formacijama slova abecede. Snimke slova

30

zatim idu na prodaju velikim svjetskim kompanijama koje e same odluiti kome e donirati novac, zakladama ili organizacijama koje se brinu o djeci. Projekt provodi neprofitabilna organizacija ABC Charity koju vode Kanaanka Ashley Cooper i veanin Filip Cederholm. Dvojac se, traei neobine i posebne lokacije za snimanje slova u Hrvatskoj, odluio za Omi, i to za tvravu Forticu. Privukla ih je atraktivnost, ljepota i povijesno znaenje lokacije. Na je zadatak bio formirati slovo F (slika 1). Zbog specifinosti lokacije uz kolu se u ovaj projekt prikljuila i itava lokalna zajednica. Aktivnosti koje su prethodile samom danu snimanja bile su zahtjevne i u njih je uloeno mnogo truda. U suradnji s gradonaelnikom ravnateljica je dogovorila datum snimanja. AKTIVNOSTI U KOLI

Za snimanje svakog slova potrebno je 500 uenika, a mi smo taj broj trebali prepoloviti zbog specifinosti lokacije. Trebali smo odabrati razrede koji e sudjelovati u snimanju, to nije bilo lako jer su sva djeca eljela sudjelovati u projektu. Odluili smo da e sudjelovati uenici od 5. do 8. razreda smjene B te 3. b te 4. d od niih razreda. Roditelji su potpisali pisane izjave kojima doputaju da im djeca sudjeluju u projektu. Svaki razrednik svom je razredu objasnio o emu se u projektu radi i pripremio ih za sigurno sudjelovanje u planinarenju i snimanju. AKTIVNOSTI LOKALNE ZAJEDNICE

U projekt su se ukljuili: DVD Omi, DVD Gata, DVD Kuie, HGSS, Planinarsko drutvo Imber, HVIDR-a Omi i mjetani sela Borak. Njihova je zadaa bila da prije samog uspona provjere i osiguraju staze, a na sam su dan snimanja bili i pratitelji djece uz njihove uitelje. Pratitelji djece prilikom penjanja bili su i sportai naeg grada te studenti TZK. Posebno smo ponosni jer smo tog dana, a mi smo ga nazvali F Day, ispunili elju djevojice, uenice nae kole koja ima potekoe u hodanju, da uz pomo volontera sportaa i studenata doe do samog vrha planine na kojoj se nalazi Fortica. Tom je prilikom naa hrabra uenica postala i poasni lan PD Imber. U projekt su se ukljuile i nae lokalne tvrtke koje su donirale: sendvie, sokove, majice, balone. REALIZACIJA PROJEKTA

Dana 23. listopada u 8 sati sastali smo se ispred kole i poeli oblikovati kolonu. Kolonu je predvodio pripadnik HGSS-a i uitelj TZK koji su diktirali tempo samog penjanja. Svaki je razred uz uitelje na poetku i kraju svog razreda dobio i nekoliko pratitelja koji su brinuli o sigurnosti uenika. U koloni su sudjelovali i uenici s posebnim potrebama o kojima smo dodatno vodili brigu. Brigu o sigurnosti svih nas vodili su i pripadnici MUP-a RH PP Omi te djelatnici Hitne medicinske pomoi.

31

Slika 2 Uspon na tvravu

Nakon uspona koji je trajao oko sat vremena uenici su sretno stigli (slika 2). Uslijedio je odmor i zakuska. Nakon toga upriliili smo i mali prigodni program koji se prvi put u povijesti odrao na toj lokaciji. U programu su sudjelovali uenici nae kolske klape Bepo i uenici OG iz Omia koji su glazbala za jedinstven nastup na samom vrhu planine morali donijeti sa sobom. U tome su im pomogli njihovi pratitelji. Sam gradonaelnik, koji nam se obratio tom prigodom, bio je oduevljen i ponosan na samu organizaciju i trud koji su djeca uloila. Snimanje je proteklo u veseloj i oputenoj atmosferi. Uenici su svojim tijelima formirali slovo F, u rukama su drali crvene balone. Tijekom fotografiranja svirala je naa himna na ije su prve taktove u zrak poletjeli baloni iz djejih ruku (slika 3). Fotograf se morao popeti na platformu visoku 5 metara koja je postavljena samo za tu prigodu.

Slika 3 Trenutak putanja balona Slika 4 Zabava Nakon obavljenog fotografiranja svi smo se malo zabavili uz svirku DJ-a koji je i sam

nedavno izaao iz naih klupa (slika 4).

Kao to smo morali biti oprezni prilikom uspona, jo oprezniji smo bili kod silaska. Na koncu smo sretno stigli na mjesto polaska i time je na zadatak bio ispunjen. REZULTATI

Uenici su kroz ovaj projekt dotakli i neke dimenzije graanskog odgoja: drutvenu, ekoloku, gospodarsku i ljudsko-pravnu dimenziju. Shvatili su kako je pomaganje drugima poeljan oblik ponaanja. Nakon ovog projekta mnogi nai uenici i njihovi roditelji postali su aktivniji u zdravijem i korisnijem nainu provoenja slobodnog vremena. Projekt se i dalje

32

provodi pa prave rezultate tek treba saekati, a mi smo svoj dio posla obavili. Uz samo snimanje smisao svega bila je suradnja i zajednitvo kole i lokalne zajednice, kojom smo pokazali da uz dogovor i suradnju moemo napraviti velika djela na obostranu korist i zadovoljstvo.

33

Sandra Podrug

O Split 3, Split

ZAJEDNICA UITELJA KOJI UE U OSNOVNOJ KOLI SPLIT 3

Saetak: U lanku e biti opisana provedba projekta Zajednica uitelja koji ue, koja djeluje tri godine u Osnovnoj koli Split 3. Projekt je pokrenulo Puko otvoreno uilite Korak po korak kroz edukaciju na kojoj sam sudjelovala kao predstavnica svoje kole te postala voditeljicom Zajednice, iji je cilj rad na trajnom podizanju kvalitete odgoja i obrazovanja u kolama. Rad u Zajednici uitelja koji ue pokazao se kao uspjean razvoj suradnje meu uiteljima sa svrhom jaanja i razvijanja uiteljskih kompetencija u radu s uenicima. Naa zajednica trenutno broji osam lanova. Sastajemo se jednom mjeseno i zajedno radimo na poboljanju kvalitete pouavanja. Sastanci se odvijaju prema ustaljenoj strukturi uz potivanje dogovorenih normi ponaanja. Radimo na odabranoj temi, izraujemo vlastiti plan unaprjeenja rada i to provodimo u nastavi do sljedeeg susreta. Na poetku svakog sastanka slijedi izvjee lanova o provedenome. Projekt se pokazao uinkovit jer uitelji do sada nisu sudjelovali u ovakvim oblicima suradnje i meusobno podravali profesionalni razvoj u cilju osuvremenjivanja nastave i pouavanja usmjerenog na dijete. Kljuni pojmovi: kvaliteta pouavanja, profesionalni razvoj, suradnja meu uiteljima.

UVOD

KAKO JE ZAPOELO?

Zajednica uitelja koji ue jest pilot-projekt Pukog otvorenog uilita Korak po korak koji financira Open Society Institute iz New Yorka, a zapoeo je 2010. godine organizacijom besplatnih edukacija za voditelje strunih vijea uitelja razredne nastave.

Poetkom svibnja 2012. odrana je etverodnevna edukacija u Splitu za podruje Splitsko-dalmatinske i ibensko-kninske upanije na kojoj sam sudjelovala kao predstavnica Osnovne kole Split 3 i educirala se za voditeljicu Zajednice. Predstavljanje projekta provedeno je u obliku radionica koje su vodile psihologinja Sanja Brajkovi, programska direktorica Pukog otvorenog uilita Korak po korak, i Gabrijela okalj, uiteljica razredne nastave iz Osnovne kole Bogumila Tonija iz Sesveta, koja je do tada ve stekla iskustvo kao voditeljica zajednice u svojoj koli. Voditeljice radionica predstavile su nam to je Zajednica uitelja koji ue (skraeno ZUKU) i pouile nas na koji emo nain osnovati i voditi zajednice u svojim kolama. Upoznale su nas s ISSA-inom definicijom kvalitetne pedagoke prakse opisane u dokumentu Kompetentni uitelji 21. stoljea te nam ponudile materijale za rad (knjige Teorija u praksi i Koraci prema kvalitetnoj praksi, asopis Dijete, kola, obitelj, videosnimke i lanke koji prikazuju primjere kvalitetne prakse). Takoer, pruile su nam stalnu podrku kroz supervizijske susrete, koji su se odravali svaka dva mjeseca te uz pomo on-line komunikacije. AZOO je rad naih zajednica te godine uvrstila kao 15-satni modul strunog usavravanja.

34

TO JE ZAJEDNICA UITELJA KOJI UE?

Zajednica uitelja koji ue jest grupa uitelja koji se okupljaju jednom mjeseno te rade na poboljanju kvalitete pouavanja. lanovi se ukljuuju dobrovoljno, pored uitelja razredne nastave radu se mogu pridruiti i uitelji predmetne nastave, dakle uitelji koji su spremni prenositi svoja iskustva, uvoditi promjene u razred i o tome izvjeivati. Svrha je zajednice potaknuti i ojaati uitelje u njihovu radu s namjerom da postanu uspjeniji i struniji, a krajnji je cilj podizanje kvalitete odgoja i obrazovanja u radu s uenicima. Zajednica se razvija kroz tri elementa: suradnju (meusobnu podrku i razmjenu iskustava), viziju (lanovi zajednice imaju zajedniki cilj i znaju to ele postii u svom radu s uenicima) i refleksiju (promiljanje o tome gdje se trenutno nalaze u svojoj praksi i iznoenje novih iskustava nakon primjene aktivnosti planirane na sastanku zajednice). Radi lakeg sagledavanja zajednike vizije pouavanja koriste se dokumentom Kompetentni uitelji 21. stoljea, koji je podijeljen na sedam podruja: Interakcije, Obitelj i zajednica, Inkluzija, razliitosti i demokratske vrijednosti, Procjenjivanje i planiranje, Strategije pouavanja, Okruenje za uenje i Profesionalni razvoj ( Brajkovi, 2013: 21 28). Na poetku kolske godine odabire se podruje na kojem e se tijekom godine raditi. Svako podruje podijeljeno je na manje cjeline standarde, a oni su podijeljeni na indikatore, tj. pokazatelje kvalitete rada. Sastanci traju oko devedeset minuta, imaju svoj ustaljeni tijek rada i dogovorena pravila ponaanja koja svi lanovi trebaju potivati. Prvi dio sastanka (zagrijavanje) slui za jaanje povjerenja i emocionalne povezanosti lanova. Provodi se kroz razliite igre koje uitelji mogu primijeniti u nastavi. Zatim slijedi refleksija o provedenim aktivnostima, kada uitelji ukratko izlau o tome kako su svoj plan profesionalnog razvoja proveli u razrednom odjelu. U treem dijelu (razvoj zajednikog razumijevanja kvalitete) odabire se novi indikator, utvruje se koliko ga uitelji primjenjuju u svojoj praksi, a zatim se o njemu raspravlja nakon gledanja videosnimke ili prouavanja lanka. Slijedi etvrti dio (planiranje sljedeih koraka) u kojem svaki uitelj pie svoj plan unaprjeenja kvalitete pouavanja. U zavrnom dijelu (zakljuivanje sastanka) slijedi evaluacija sastanka i dogovor o iduem sastanku (Brajkovi, 2013: 45 62). Preporuka je da se sastanci odravaju u ugodnom okruenju, npr. u kolskoj knjinici ili u nekoj drugoj odgovarajuoj prostoriji, u oputenoj atmosferi (uz alicu kave ili aja). Optimalan je broj 8 do 10 uitelja jer se u takvim grupama ostvaruje najbolja suradnja i uinkovitost rada. Voditelj/voditeljica ima ulogu koordinatora, tj. osobe koja rasporeuje vrijeme i aktivnosti, poznaje strukturu sastanka te raspolae materijalima za rad. Ulogu koordinatora moe preuzeti netko od lanova Zajednice nakon nekoliko odranih susreta.

ZAJEDNICA UITELJA KOJI UE U O SPLIT 3

Zajednica uitelja koji ue djeluje u Osnovnoj koli Split 3 od 4. lipnja 2012. godine. Na poetku rada sam, u ulozi voditeljice, odrala uvodno predstavljanje za uitelje razredne nastave kako bi stekli uvid u rad zajednice, tj. koje su dobrobiti od osnivanja zajednice u naoj koli. Zatim je uslijedilo dobrovoljno ukljuivanje uitelja u rad zajednice. Kroz mjesec lipanj 2012. odrana su dva sastanka na kojima su uitelji sudjelovali u radionici konstruktivistikog sluanja i dogovorili norme ponaanja sa svrhom poveanja produktivnosti rada Zajednice tijekom sastanaka. Potom sam ih upoznala s dokumentom ,,Kompetentni uitelji 21. stoljea. lanovi su dobili zadatak prouiti dokument tijekom ljeta i odabrati podruje rada koje ele unaprijediti. Za rad u kolskoj godini 2012./13. odabrali smo podruje Strategije pouavanja. Podruje Strategije pouavanja uinilo nam se najzanimljivijim jer svojim sadrajem zadire i u

35

ostala podruja pedagoke prakse. U zajednicu je bilo ukljueno 8 uiteljica razredne nastave. Marljivo smo radile i tijekom godine odrale 10 sastanaka. Rezultate rada Zajednice prikazale smo na zavrnoj prezentaciji Razvoj zajednica uenja odgojno-obrazovnih djelatnika odranoj 12. lipnja 2013. u O Luac. Na je zadatak bio prikazati kako profesionalni razvoj uitelja utjee na rad u razredu i unaprjeuje kvalitetu nastavnog procesa. Zadatak smo odradile u suradnji sa Zajednicom iz O Brda Split s ijim sam se voditeljicama redovito sastajala razvijajui pritom meusobnu podrku u radu i voenju Zajednica. Nastavili smo s radom na istom podruju pedagoke prakse (Strategije pouavanja) i u k. g. 2013./14. Zajednici su se prikljuila tri nova lana, jedan uitelj razredne i dvije uiteljice predmetne nastave. Ove kolske godine brojimo osam lanova i radimo na unaprjeenju podruja Okruenje za uenje. Veselimo se svakom iduem susretu, razgovoru s kolegicama i kolegama, razmjeni iskustava i materijala, u svrhu unaprjeenja nastave i rada s uenicima. POSLJEDICE RADA ZAJEDNICE NA KVALITETU UENJA I POUAVANJA

Ulaskom u Zajednicu uitelja koji ue dogodile su se velike promjene u nama uiteljima.

Poeli smo drugaije planirati i vie promiljati o svom radu. Dijelei iskustva, doli smo do novih ideja ili se prisjetili nekih na koje smo, moda, zaboravili. Zajedno se profesionalno razvijamo, to izravno utjee na poboljanje nastave i rada s uenicima.

Radei na podruju Strategije pouavanja, trudili smo se odabrati strategije koje potiu uenike na veu ukljuenost u nastavni proces te razvijaju preduvjet za cjeloivotno uenje. Aktivnosti usmjerene samo na razvoj kognitivnih vjetina proirili smo aktivnostima koje obuhvaaju sva razvojna podruja uenika i u kojima mogu koristiti vjetine iz razliitih predmetnih podruja. Kao ogledni primjer rada navodim integrirani dan uenika 2. razreda Moj zaviaj u proljee koji je realiziran kroz terensku nastavu. Cilj je bio ponoviti i utvrditi sadraje iz Prirode i drutva (Primorski zaviaj u proljee, Vode u zaviaju, Zatita i uvanje okolia) uz to su korelirani i sadraji ostalih predmeta. Nastava je zapoela okupljanjem u koli i podjelom uenika u skupine. Svaka je skupina imala razliito ime (More, Cvijet, Zaviaj, Proljee, Okoli) i prema tome su dobili zadatak to e promatrati i biljeiti (slika 1 i 2). Zatim su otili na obiteljsko imanje u blizini kole na kojem su mogli vidjeti vonjak, vinograd, vrt, maslinik i potok. Nakon toga su na oblinjoj plai Trstenik, okupljeni u skupine, popunjavali listie sa zadatcima iz Prirode i drutva i predstavili svoje uratke. Uslijedio je sat Hrvatskoga jezika na kojem su uenici pisali i itali ostvarene oblike jezinoga izraavanja: pjesmu o proljeu, opis cvijeta, opis primorskoga krajolika, obavijest o akciji ienja plae te izveli igrokaz s likovima iz morskoga svijeta. Na satu Glazbene kulture smiljali su i skladali pjesme o moru, plesali te svirali pomou kamenia, a na satu Tjelesne i zdravstvene kulture igrali igre uz more (slika 3 i 4). Na kraju su ispunili listu samoprocjene rada i ponaanja uz svoj osvrt i komentare.

36

Slika 1 i Slika 2 Uenici promatraju i biljee

Slika 3 Prezentacija uenikih uradaka Slika 4 Pjevanje i sviranje pomou kamenia

Na satovima razrednika uili smo rjeavati sukobe igranjem uloga, izraivali grafikone i vodili rasprave ( slika 5 i 6).

Slika 5 Radionica Sukob i rjeenje Slika 6 - Izrada grafikona i rasprava o prednostima ivota na selu i u gradu

Uenike smo ukljuivali u aktivnosti kojima potiemo istraivanje i kreativnost, omoguavali im da tragaju za znanjem te da na razliite naine dolaze do informacija. Zajedniki su radili na projektima i izvodili pokuse.

37

Primjerice, uenici 2. razreda kroz projekt Kisele kie istraivali su putem interneta, napravili viednevni pokus i saznali kako kiselina djeluje na biljke (slika 7) te izradili i prezentirali plakate (slika 8) , a uenici 3. razreda izvodili su pokuse s vodom (slika 9).

Slika 7 i Slika 8 Izvoenje pokusa i plakata na temu Kisele kie Slika 9 Pokusi s vodom

Uenici prvog razreda kreativno su se izraavali kroz rad u skupinama te smiljali i prezentirali pjesme na temu ljubavi i Valentinova (slika 10 i 11).

Slika 10 i Slika 11 Smiljanje pjesmica na temu ljubavi i Valentinova

Uenici su radili na materijalima koji su ih poticali na rjeavanje problema, analiziranje, usporeivanje, povezivanje, pogaanje, predvianje, prosuivanje, zakljuivanje, obrazlaganje, zamiljanje i kreativno stvaralatvo (slika 12, 13, 14, 15).

38

Slika 12 i Slika 13 Zbrajanje uz pomo konkretnih materijala

Slika 14 i Slika 15 Prim