ZBORNIK RADOVA

IZ PSIHOLOGIJE

3.A razred šk. god. 2019/2020

Autorica naslovne slike: Paola Šajina 3.G

Zbornik uredila i prilagodila: Marija Crnković, dipl. psih. – prof.

ZBORNIK RADOVA IZ PSIHOLOGIJE 3.A RAZRED

STRANICA 1

KAKO ČAŠU UVIJEK VIDJETI POLU-

PUNOM?

SPOSOBNOST GLEDANJA NA SVIJET S POZITIVNOG

STAJALIŠTA

napisali ENI BOŠKOVIĆ & MORIS NIKOLIĆ, 3.A

Naučeni

optimizam je

ključ uspjeha

U životu je važno sve situacije koje se

događaju vidjeti na pozitivan način i

izvući nešto dobro iz njih. Optimizam

je put do vlastite sreće i zadovoljstva, a

kako bi ga stekli moramo biti sigurni u

sebe i vlastite odluke. Ukoliko je osoba

optimist, u svakoj životnoj situaciji –

makar ona bila najgora, ona pronalazi

nešto dobro tj. svjetlo na kraju tunela.

Realno, svi kroz život stječemo razna

životna iskustva, pozitivna i negativna.

Premda svi uživamo i priželjkujemo

one pozitivne, negativna su isto jako

važna. Teške situacije potiču nas da

tražimo nova rješenja, kreativnost,

istraživački duh, omogućavaju nam da

naučimo nove stvari o kojima prije

nismo razmišljali i dovode nas do

novih spoznaja o svijetu koji nas

okružuje, ljudima, ali i o nama samima.

Pojam optimizam odnosi se na

pozitivno shvaćanje i gledanje na

svijet, ali i sklonost ka očekivanju

najboljeg mogućeg ishoda. Nekim

osobama ovo može zvučati kao utopija,

srećom znanstvena istraživanja nam

pokazuju zanimljive mogućnosti.

Otkriveno je da postoji naučeni

optimizam, koji uključuje razvijanje

sposobnosti gledanja na svijet s

pozitivnog stajališta.

Seligmanov ABCDE MODEL

Fotografija preuzeta sa: https://theapachepowwow.net/2101/opinion/life-through-rose-colored-glasses/

Kako to funkcionira u stvarnosti?

Psiholog Martin Seligman, otac pozitivne

psihologije, objasnio je naučeni optimizam uz

"ABCDE" model (Adversity, Belief,

Consequence, Disputation, Energization). On

nam objašnjava kako naša uvjerenja uzrokuju

naše buduće emocionalne i ponašajne reakcije.

Ona su oblikovana kroz naša prošla iskustva i

učenje, često nismo svjesni ni njih ni utjecaja

na naše ponašanje pa često reagira na

„autopilotu“. Poteškoće na koje nailazimo

tijekom svakodnevice od nas zahtijevaju

reakcije i rješenja, a naša vjerovanja utječu na

to kako mi o njima razmišljamo. Kada se

odlučimo za određen odgovor (ponašanje,

misao ili emociju) to nas vodi dalje do

posljedica našeg odabira. Ključna stvar na

kojoj možemo raditi je voditi „raspravu“ s

našim vjerovanjima, kako bismo ih osporili ili

argumentirali jer to možemo potpuno

promijeniti način na koji promatramo

situaciju, a samim time kako se i osjećamo.

Poticaji koji mogu proizaći iz takve rasprave

sa samim sobom nam pomažu da

preusmjerimo naše misli u drugom smjeru i

doživimo situaciju na nov način. Cilj je

pobliže sagledati svoja vjerovanja prije no što

ih prihvatimo kao stvarnost. Pomaže nam da

zamijenimo svoje negativne misli i pristupimo

izazovima s većim optimizmom i drugačijim

pogledom na situaciju. Dan po dan bildajmo

naš optimizam!

Tko rano rani, tri sreće

grabi!

Istraživanja sugeriraju da učenje djece vještinama

naučenog optimizma u njihovom kasnom djetinjstvu ima

pozitivan utjecaj na njihove metakognitivne sposobnosti

razmišljanja o vlastitim mislima. Jednom kada je

optimizam naučen, potrebno ga je prakticirati u

svakodnevnici i ponavljati kako bi postao dio našeg

uobičajenog funkcioniranja. Puno istraživanja podržava

ideju da postoji pozitivna povezanost između optimizma i

općeg zdravlja. Stoga nam rad na ovoj vještini neće

donijeti samo subjektivni osjećaj dobrobiti nego i

poboljšanje zdravstvenog stanja i kvalitetniji način života.

Zanimljivost koje je

dobro znati!

Optimisti za neuspjeh krive vanjske okolnosti, a ne sebe.

Teške i loše trenutke vide kao privremene. Neuspjeh u

jednom području ne utječe na njihova uvjerenja o vlastitim

sposobnostima u drugim područjima. Na ovom linku

možete provjeriti vaš optimizam:

https://web.stanford.edu/class/msande271/onlinetools/Le

arnedOpt.html.

POTEŠKOĆE

VJEROVANJA

POSLJEDICE

RASPRAVA

POTICAJI

ZBORNIK RADOVA IZ PSIHOLOGIJE 3.A RAZRED

STRANICA 2

MOŽE LI SE SREĆA NAUČITI?

SREĆOM DO TJELESNOG ZDRAVLJA I ŽIVOTNE SVRHE

napisali NEALA RAMIĆ-KOVAČIĆ & KAJAN BRANIMIR BULIĆ, 3.A

U potrazi za srećom

Sreća je važan dio našeg života, a potraga za njom osnovno je ljudsko pravo. Zahvaljujući tehnologiji i

društvenim mrežama, ljudi se sve manje druže i održavaju kontakte u živo. Istraživači to dovode u vezu sa

smanjenim doživljajem osjećaja sreće, ali i s anksioznošću te drugim negativnim simptomima i stanjima,

koji narušavaju kvalitetu života. Kada se osjećamo tužno ili nemoćno, često mislimo da ne možemo ništa

učiniti po tom pitanju.

Ukoliko se tako trenutno osjećate – znajte – upravo sada činite prvi korak prema sreći! Čitanjem i učenjem

o ovoj temi mi širimo svoje vidike, razmišljamo „izvan kutije“ te učimo vidjeti mogućnosti koje vode do

unutrašnje sreće.

Formula sreće

Osjećaj sreće je predivno iskustvo, emocionalno i kognitivno, stoga ne čudi da u svom životu želimo

doživjeti i sami „stvoriti“ više takvih i trenutaka. Sreća se može smatrati i svrhom života – to je „obavezna“

riječ kada nekome nešto čestitamo, ohrabrujemo ga i potičemo na uspjeh, zar ne?

Međutim, postoji li formula sreće, tajni recept koji može razriješiti sve probleme?

Nažalost, još nije otkriven, ukoliko ikada bude, ali to ne znači da ne postoje načini kako pronaći svoju

sreću. Sreća nije konstantno stanje, mi smo ti koji možemo naučiti preusmjeravati tijek misli, a misli su te

koje reguliraju naše poimanje sreće. Dakle, sreća je potpuno subjektivna i to je sasvim u redu.

To samo znači da na njoj možemo raditi! Ona uključuje sve što vam donosi radost i olakšava um od onoga

što ga opterećuje!

Znanost nam

kuca na vrata

Znanstvena istraživanja nam otkrivaju mnoštvo dobrobiti za

fizičko zdravlje čovjeka koji se osjeća

sretnim. Neki najzanimljiviji rezultati

vezuju se uz jači imunološki sustav,

bolju otpornost na stres, manji

rizik od kardiovaskularnih bolesti, brže

vrijeme oporavka nakon bolesti ili

operacije.

Postoji čak i istraživanje koje sugerira

da nam sreća može pomoći da živimo

duže!

Kako naučiti biti

sretan?

Obzirom da se sreća može naučiti,

postoji nada za sretan i kontemplativan

život, ali sve počinje u nama i od nas

samih.

Osobe koje čekaju velike životne

događaje i promjene koje će im

„okrenuti“ život na bolje i primijeniti

sve, vjerojatno to ili neće dočekati ili

kada se dogodi neće doživjeti takav

„wow“ efekt kojeg su priželjkivali, što

će samo produbiti prijašnji osjećaj

nezadovoljstva i manjka sreće.

Važno je imati na umu da sreća jest

svugdje oko nas, već sada u ovom

trenutku, u malim stvarima i sitnicama,

svakodnevnim događajima i trenucima.

Osvrnite se, na toliko toga trenutno

možete biti zahvalni i imate toliko toga

radi čega možete biti sretni. Onaj tko

može pronaći sreća u onome što ima

može biti istinski sretan.

Ispunimo život onime što nas veseli i

živimo najbolje i najzdravije što

možemo!

Na ovom linku možete provjeriti

osobnu razinu sreće:

https://www.pursuit-of-

happiness.org/science-of-

happiness/happiness-quiz/.

.

.

Fotografija preuzeta sa: https://behavioralscientist.org/intro-to-happiness-yale-professor-laurie-santos-brings-popular-course-

to-podcast/

ZBORNIK RADOVA IZ PSIHOLOGIJE 3.A RAZRED

STRANICA 3

„SMIJ SE I SVIJET ĆE SE SMIJATI S TOBOM“?

POVEZANOST S DRUGIMA NA OBOSTRANO ZADOVOLJSTVO

napisale ANA JAN & IVONA BRKLJAČA, 3.A

Promjena u trenu

Kada doživljavamo nešto smiješno, više dijelova našeg

mozga radi zajedno velikom brziom od 0,4 sekunde kako

bismo na doživljeno reagirali smijehom. Smijeh nam u

trenutku može pomoći zaboraviti brige, unatoč tome što

trpimo probleme, a nakon smijeha će nam sve biti lakše.

Istraživanja su pokazala da je dovoljno samo 10 minuta

smijeha da bismo osjetili pozitivne posljedice za naše

fizičko i psihičko zdravlje. Tako brza i automatska

reakcija, a donosi nam obilje dobrobiti. Naizgled obična

ljudska pojava, a ima moć da mijenja način života,

razmišljanja i gledanja na svijet.

S pozitivnim stavom i osmijehom možemo doživjeti i iskusiti puno pozitivnih stvari i

događaja u životu. Kada shvatimo da osmijeh i nije tako teško izmamiti te da mala

promjena može utjecati na njegovo pojavljivanje, znamo da nam je rješenje nadohvat

ruke. Svijet je ogledalo vašeg stanja uma, ako se osjećate dobro i sretno druge ćete isto

gledati takvima, dok s druge strane, ako svijet gledamo kroz “tamne naočale“ takvi će

biti i naši doživljaji. Uostalom, naša neverbalna komunikacija odašilje snažne poruke

svima oko nas. Bez puno riječi, naše tijelo samo odašilje i prima poruke – umreženi smo

i povezani s drugima.

Ukoliko biste voljeli isprobati neke vježbe, ideje možete pronaći ovdje:

https://www.psychologytoday.com/intl/blog/what-matters-most/201610/5-new-humor-

exercises-boost-your-happiness.

Fotografija preuzeta sa: https://www.augustahealth.com/health-focused/the-science-of-laughter

Smijeh je lijek!

Sigurno ste čuli da „osmijeh liječi sve rane“, no je li to

doista tako? Mnoga istraživanja su potvrdila da se ljudi

sa svakim doživljenim osmijehom osjećaju bolje, a taj

osjećaj sreće im daje dodatni poticaj za sudjelovanje u

aktivnostima i vježbanju od kojih se posljedično opet

osjećaju dobro i sretno. Isto tako, osmijeh poboljšava

fleksibilnost, izdržljivost i snagu, podiže

samopouzdanje.

Obzirom da osjećaj sreće i pozitive dovodi do većeg

sudjelovanja u zdravim aktivnostima, uključujući

vježbanje, zdravu prehranu, druženje i dobre navike

spavanja, pokazalo se i da pozitivno utječe na

produljenje životnog vijeka te nas štiti od kroničnih

bolesti.

Ugoda i povezanost

Zanimljivo je da su istraživanja pokazala da su ljudima pristupačniji nasmijani i

sretni pojedinci, a takve osobe se u većini kultura procjenjuju i kao inteligentnijima,

što pozitivno utječe na sklapanje novih prijateljstva i upoznavanje novih osoba.

Osmjehivanje mijenja našu percepciju i pogled na tu drugu osobu, pomaže nam da

ljude želimo upoznati, pristupiti im i pomoći im, čak i strancima koje prvi put vidimo.

Kada izmjenjujemo osmjehe, razvija se povjerenje i ugoda, počinjemo se osjećati

sigurnije. Automatski imamo osjećaj da s tom osobom da dijelimo nešto zajedničko,

iskustvo, interese i mišljenje. Takva povezanost je na obostrano zadovoljstvo.

Osim mentalnog zdravlja, smijeh je također važna stavka u procesu privlačenja ljudi.

Žene se više smiju u prisutstvu muškaraca koji im se sviđaju, a što se više žena smije

to je muškarčev interes veći. Smijehom razgovoru dajemo značenje i ohrabrujemo

partnera da se razgovor nastavi.

ZBORNIK RADOVA IZ PSIHOLOGIJE 3.A RAZRED

STRANICA 4

MOŽE LI NOVAC KUPITI SREĆU?

MATERIJALNO VS. NEMATERIJALNO

napisali ANJA HRELJA & DAMIR CLAUS MUSLIJA, 3.A

Realna važnost

novca

Pitanja povezanosti sreće i novca duboko

je utemeljeno u društvo današnjice. Puno

ljudi misli da će svi problemi

jednostavno nestati ako je stanje na

računu prikladno. Međutim možemo li

biti sigurni da će nam se kvaliteta života

poboljšati s odgovarajućim financijskim

sredstvima? Povezanost novca i sreće

ovisi o mnogo elemenata i stoga je ovo

jako važno pitanje. Puno ljudi bi za

dovoljnu svotu novca učinili gotovo bilo

što, nevažno koliko nemoralno ili

pokvareno, ne razmišljajući hoće li ih

zapravo usrećiti. Prije no što za novac

žrtvujemo sve, vrijedi promisliti je li to

vrijedno žrtve.

Znanstvena

istraživanja

Postoji mnogo faktora koji se ispituju u

istraživanjima. Znanstvenici se slažu da

velik utjecaj ima društvo, postoji li

ekonomska kriza ili uspon, koja je

financijska situacija okolnoga društva,

itd. Naravno važnu ulogu može imati i

pitanje na koji način se novac stekao i

koliko se truda uložilo u postizanje

imućnosti.

Neki istraživanja nam pokazuju da je

dobro postaviti određene financijske

ciljeve jer ukoliko su realni njihovo

postizanje nam može biti veliko

zadovoljstvo. Međutim, unatoč svim

dosadašnjim istraživanjima, znanost ne

može sa sigurnošću utvrditi može li se

sreće postići novcem.

Fotografija preuzeta sa: https://money.usnews.com/careers/articles/2016-03-16/why-your-ceo-makes-300-times-your-salary-

and-how-that-impacts-you.

Materijalna sreća

U moderno doba, možda više nego ikad prije, čovjek trči za bogatstvom.Taj se problem sve više širi te

sreću mnogih čine materijalne stvari. Mnogi mladi nisu sigurni što je sreća i kako do nje doći, poruke

kojima nas društvo obasipa su takve da nije uvijek lako odabrati ispravan put.

Npr. stariji ljudi su iskusniji i svijesni da njihove bolesti, izgubljene osobe i trenutke u životu novac ne

može vratiti ili izliječiti te da sreća leži u malim svakodnevnim sitnicama i nematerijalnim stvarima.

Naravno da je važno u životu truditi se i osigurati ugodan život na odgovarajućem poslu kojim ćemo

moći prehraniti obitelj. Svaki čovjek bit će sretniji ako u budućnosti bude mogao brinuti o potrebama

svojih potomaka, npr. platiti fakultet djetetu i sl. S druge strane, u životu su bitne i one stvari koje se ne

mogu kupiti novcem, od zdravlja, obitelji do prijatelja. Kupovina i gomilanje materijalnih stvari može

nas usrećiti na kratko, učiniti da se osjećamo bolje, podići nam raspoloženje ili samopouzdanje, no neće

nas uistinu učiniti zadovoljnima vlastitim životom. Osoba s najluksuznijim stvarima može biti i najtužnija

u isto vrijeme, a novac tada nipošto nije mjerilo sreće.

Fotografija preuzeta sa: https://my.happify.com/hd/money-and-your-happiness/

ZBORNIK RADOVA IZ PSIHOLOGIJE 3.A RAZRED

STRANICA 5

KOJI JE SMISAO ŽIVOTA?

ŽIVJETI U SADAŠNJOSTI I MIRU SA SOBOM

napisali TOMAS MIKAŠINOVIĆ KOMŠO, LIAM OBIĆ & IVAN RADEŠIĆ, 3.A

Odgovor je u tebi

Koji je smisao života je jedna od najčešćih

pitanja na koje ljudi traže odgovor. Svako teži

pronaći svoj smisao života.

Znanost kaže da postoji veza između smisla i

sreće te da se smisao mora tražiti ili se ne bi

trebao niti propitivati. Istraživanja sugeriraju da

zadovoljavanje osnovnih potreba potiče sreću, ali

ne i smisao dok s druge strane istraživanje

osjećaja sebe kroz prošlost, sadašnjost i

budućnost potiče smisao, ali ne nužno i sreću.

Smisao nalazi naša savjest i sve ima smisao

makar nam se u početku činilo besmisleno.

Veliki korak je pogledati „unutar“ sebe i pronaći

ono što nas ispunjuje, inspirira i motivira. Dakle,

sve životne okolnosti i situacije od nas

zahtijevaju određene žrtve, odricanja i napor, a

smisao nam pomaže da jasno shvatimo koji

zahtjevi se kriju u kojoj situaciji i kako na njih

odgovoriti.

Fotografija preuzeta sa:

https://medium.com/@qamar.islam/what-is-the-why-or-

life-purpose-of-people-in-my-network-709f69bc9539.

Fotografija preuzeta sa: https://www.psychologytoday.com/us/blog/minding-the-body/201707/how-sense-purpose-in-

life-improves-your-health

Zašto tražiti smisao?

Poznati psiholog Peterson, ističe: „Smisao je

put, staza izobilna života, mjesto u kojemu

boravite onda kada ste vođeni ljubavlju, kada

govorite istinu i kada ničemu ne dajete prednost

pred time, pa tako ni onome što želite ili što

biste mogli poželjeti.“ U traženju odgovora na

to pitanje nemoguće je izbjeći i teške, tužne ili

zbunjujuće trenutke. Ako tvrdimo da je smisao

u ljubavi ili da je smisao u sreći, što je onda sa

svim onim osjećajima koji nisu ni ljubavni ni

veseli, a tu su? Kad odbijamo doživjeti život u

cjelini, u svoj toj šarolikosti svakodnevnih

radosti, tuga, ljutnji, strahova, nježnosti i

oduševljenja, počinjemo vjerovati da je moguće

naučiti biti stalno pozitivan i sretan. Živimo u

narsističkom društvu u kojem je „biti sretan“

pitanje prestiža i ta površna, naučena, lažna

sreća zapravo je vanjska fasada, nešto zgodno

za pokazivanje, a ne prava unutarnja istina. O

životu i svojoj ljudskoj prirodi možemo nešto

naučiti kako iz sreće i zadovoljstva, tako i iz

patnje, ljubomore ili bijesa. Savršena ili idealna

vizija sebe kao nekoga tko uvijek ima prave

odgovore, čini nas neosjetljivima. Kreiranje

životnog smisla se prije svega temelji na

iskrenosti prema sebi, jer najviše napredujemo

onda kada si priznamo „onako kako jest“

umjesto da stalno težimo „onome kako bi

trebalo biti“ jer je to izvor frustracije. Život se

uvijek događa u sadašnjosti i mir sa sobom

onakvima kakvi jesmo osnova je smislene

povezanosti naše unutarnje i vanjske stvarnosti.

Izgubljeni smisao

Koliko je teško vratiti izgubljeni smisao, najbolje

znaju oni koji su kroz taj proces prošli. Međutim,

nije nemoguće. Neka istraživanja su pokazala da je

prvi korak u vraćanju smisla upravo u zdravom

načinu života, druženju s prijateljima, boravku u

prirodi, pozitivnim društvenim odnosima,

volontiranju itd. Nekoliko je istraživanja povezalo

ove pokazatelje sa životnim smislom tj. dobrim

početkom u ponovnom pronalasku izgubljenog

smisla.

.Za one koji žele

raditi na sebi…

Na ovoj stranici možete pronaći niz pitanja koja će

vam ponoći da se preispitate i krenete u potragu za

svojim smislom života

https://www.psychologytoday.com/us/blog/fixing-

families/201908/what-is-your-life-purpose.

ZBORNIK RADOVA IZ PSIHOLOGIJE 3.A RAZRED

STRANICA 6

MOŽE LI OSOBA „PROCVJETATI“?

KAKO OPLEMENITI, USTABILITI I OSNAŽITI SEBE

napisala ELENA ORBANIĆ, 3.A

PERMA model

Ljudsko „cvjetanje“ ne dolazi na silu ili preko noći, to je proces u kojem čovjek uči o samome sebi i proces

koji oplemenjuje nečiji život, čini ga stabilnijim i snažnijim. Korisno je znati da i osobe s mentalnim

poremećajima mogu procvjetati, to nije ograničeno na određenu skupinu ljudi, koja je po bilo čemu posebna.

Ovo je dugotrajan proces, čije je postojanje otkriveno tek nedavno i sažeto u PERMA model prema kojem

se ono sastoji od šest domena: bliske društvene veze, psihičko i fizičko stanje, zadovoljstvo životom i

generalna sreća, svrha i značenje života te financijska sigurnost i stabilnost.

Dokazi

Kakve posljedice „cvjetanje“

zapravo ima. Dokazano je da

osoba koja se osjeća

„procvjetano“ više dolazi na

posao, ima veću otpornost na

životne probleme, manju

vjerojatnost oboljenja od neke

mentalne bolesti, ciljevi su joj

jasniji i ima veću sposobnost

povezati se na dubljoj razini s

nekom osobom.

Ono što je bitno napomenuti je

da ne postoji nikakva garancija

niti točna formula i redoslijed

za stvaranje vlastitog

„cvjetanja“. Neki faktori i koji

mogu pomoći približavanju

željenim rezultatima su velika

razina osviještenosti, društvena

potpora, ekstrovertiranost i

pozitivni događaji u životu.

Naravno, ne možemo na sve te

faktore utjecati.

Cvjetanje

Cvjetanje je pojam koji se koristi kada

jedna osoba doživi veliki fizički i/ili

psihički razvoj, a taj razvoj može biti

potaknut mnogim čimbenicima. Neki

ljudsko „cvjetanje“ smatraju većom

financijskom stabilnošću, manjom

tjelesnom težinom te općim boljitkom

te osobe u bilo kojem životnom

smislu. Otkriće „cvjetanja“ zapravo je

ključ poboljšanja života ljudi u

cijelome svijetu. Shvaćanje ovog

pojma može nam uvelike pomoći u

načinu na koji gledamo svijet, živimo,

volimo sebe i druge te povezujemo

svoj život sa tuđim.

Na ovom linku možete provjeriti

osobnu razinu cvjetanja:

https://crediblemind.com/assessments

/flourishing-or-languishing/page1.

.

.

Fotografija preuzeta sa: https://lpsonline.sas.upenn.edu/features/using-positive-psychology-improve-your-personal-and-

professional-well-being

Fotografija preuzeta sa: http://ourinfinitelyevolvinguniverse.blogspot.com/2018/01/positive-psychology-101.html.

ZBORNIK RADOVA IZ PSIHOLOGIJE 3.A RAZRED

STRANICA 7

KAKO MINDFULNESSOM DO

EMOCIONALNE INTELIGENCIJE?

USMJERENOM SVJESNOŠĆU DO EMOCIONALNE REGULACIJE

napisale NIKA SELAKOVIĆ I ADELA SILIĆ, 3.A

Zašto biti Mindfulness?

Mindfulness ili usredotočena svijest je sposobnost svakog

čovjeka da bude svjestan svega što se događa u sadašnjem

trenutku bez osuđivanja ili dubokog promišljanja o tome što

se događa. Kada živimo u trenutku, koristeći sva naša

osjetila i ne razmišljajući o prošlosti ili budućnosti, dajemo

si priliku reagirati svjesno, a ne automatski. Prepoznajemo

naše tjelesne reakcije, misli i emocije te ne dopuštamo da

reagiramo automatski, čime postajemo blaži prema sebi.

Postoje brojne vježbe u sklopu Mindfulnessa koje možemo prakticirati, a sve su

usmjerene na povezivanje našeg uma s onim što se događa unutar nas ili oko nas. One

nisu određene vremenom, mjestom ili rekvizitima, već samo prisutnošću u trenutku.

Redovitim prakticiranjem Mindfulness vježbi postižemo veću razinu samosvjesnosti,

koja nam olakšava regulaciju naših osjećaja i misli te direktno utječe na emocionalnu

inteligenciju. Promjene su vidljive u boljem razumijevanju vlastitih emocija,

prepoznavanju emocija drugih oko nas i u boljem rukovođenju u kontroli vlastitih

emocija.

Fotografija preuzeta sa: https://www.augustahealth.com/health-focused/the-science-of-laughter

Benefiti

Brojna istraživanja dokazuju da prakticiranje Mindfulness

tehnika uvelike pomaže održavanju koncentracije,

povećava samokontrolu i empatiju te smanjuje

anksioznost, stres, depresiju, iscrpljenost i iritabilnost.

Dolazi do poboljšanja pamćenja, pažnje, brzine reakcije,

raspoloženja, zadovoljstva životom i suosjećanja prema

sebi, redukcije boli, visokog krvnog tlaka itd.

Za bolje sutra!

Kontinuirana praksa usredotočene svjesnosti priprema nas

na staloženiji pristup nedaćama, istovremeno smanjujući

napetost, strahove i brige postupnim razdvajanjem misli,

senzacija i emocija, razvijajući učinkovitiji mehanizam

emocionalne samoregulacije. Živjeti pametno znači

živjeti u trenutku i ponovno se probuditi u sadašnjosti, a

ne baviti se prošlošću ili predviđanjem budućnosti.

TIJELO

MISLI

SVJESNOST

EMOCIJE

iz trenutka u trenutak

ZBORNIK RADOVA IZ PSIHOLOGIJE 3.A RAZRED

STRANICA 8

KAKO SE PREPUSTITI FLOW-U?

OPTIMALNIM ISKUSTVOM DO REDA U SVIJESTI

napisala ARIANA ORLIĆ, 3.A

Važnost dobrog flow-a!

Flow je jedno od osam

kognitivnih stanja koje

susrećemo tijekom

procesa učenja. Smatra se

da je ono najoptimalnije

stanje za učenje, jer kada

smo u flow stanju naše

vještine funkcioniranju na

najvišoj razini i

doživljavamo najvišu

razinu izazova, što je jako

poticajno. Razvoj

aktivnosti koje potiču

flow uključuje povećanje

potrebnih vještina i

izazova postavljeni od

strane aktivnosti. Iz ove

perspektive može se

vidjeti kako upravo flow

potiče osobni rast i

povećava složenost

ponašanja te ćemo s njim

najdalje doći u čemu god

da se želimo usavršiti.

Fotografija preuzeta sa: https://www.hannahsanford.com/blog/119658/how-youll-know-when-youre-truly-in-flow

Red u svijesti

Optimalno iskustvo postignuto stanjem flow-a je u rukama osobe koja kontrolira ono što joj se nalazi u svjesnosti ili drugačije rečeno, postoji „red u

svijesti“. Do toga dolazi kada je pažnja osobe usmjerena, osoba ima realne ciljeve i njene vještine su usklađene s njezinim mogućnostima djelovanja.

Istraživanja su pokazala da kod tinejdžera školske aktivnosti stvaraju najveći flow. On je najčešći tj. na najvišoj razini za vrijeme ispita ili individualnog

i grupnog rada. Naravno, flow se može javiti i kada učimo u odrasloj dobi.

Dostupan svakome!

Proširenje postojećih vještina ili pokušaj savladavanja nečega

naprednijeg od naših trenutnih sposobnosti također može potaknuti

stanje flow-a. Kada želimo postići flow potrebno je posvetiti svu svoju

koncentraciju tom određenome zadatku! Multitasking i druge aktivnosti

ometat će stanje flow-a. Stoga, kada želite postići flow odredite vrijeme

i prostor koji će vam omogućiti rad na projektu bez ometanja ili

prekidanja. Isključite telefon, televiziju ili druge uređaje i prepustite se.

Moć vlastitog djelovanja

Postizanje stanja flow-a uvelike utječe na rezultate našeg rada, ali i općenito

na naše mentalno stanje i postizanju zadovoljstva i sreće u životu. Također

je jako povezan s unutarnjom motivacijom i užitkom, a ne samo uspjehom

u radu. Naravno, potrebno je puno vježbe i strpljenja, no plodovi rada neće

nas razočarati. Svakako je osnažujuće saznanje da sreća leži unutar područja

vlastitog djelovanja!

ZBORNIK RADOVA IZ PSIHOLOGIJE 3.A RAZRED

STRANICA 9

KAKO PROĆI MARSHMALLOW TEST?

SAMOKONTROLA KAO PREDUVJET USPJEHA

Napisala LANA CRNOGORČIĆ, 3.A

Trebamo li odgađati

zadovoljstvo?

Današnji svijet sve više otežava učenje djece da kontroliraju svoje

impulse. Ipak, i odrasli su navikli na trenutno zadovoljstvo i ne vole

iščekivanje. Kako se trgovine hvale „Nema linija, nema čekanja“! Svijet

je postao užurban, a cijeni se upravo brzina i dostupnost.

Međutim, kontrola impulsa ključna je za djetetov uspjeh, a o tome se

gotovo uopće ne govori (i razmišlja). Prolazeći kroz život, ne možemo

sve što poželimo dobiti odmah – neke stvari zahtijevaju predan rad i trud,

ponekada i godinama da bismo osjetili zadovoljstvo uspjeha.

Fotografija preuzeta sa: https://danielmiessler.com/blog/modern-science-on-self-

control-and-4-things-you-can-do-immediately-to-improve-it/

Kakav/-va će biti kada odraste? Vjerujem da bi svatko od nas ponekad volio saznati kakvim će postati kada

odraste, hoće li biti uspješan ili ne. Takve misli ima i svaki roditelj za svoje

dijete. Zar ne bi bilo genijalno kada bi jednim testom mogli odgovoriti na

to pitanje? Gotovo i možemo!

Marshmallow test izvodi se tako da se djeca smještaju u sobu i daje im se

jedan Marshmallow. Eksperimentator objašnjava djetetu da ako pričeka 15

minuta, dobit će ukupno dva Marshmallowa za jelo. Ako ne bude čekalo,

dobit će samo taj jedan. Brojna istraživanja na ovu temu pokazala su

slijedeće: djeca koja su bila u stanju odgoditi zadovoljstvo pokazala su

poboljšanu sposobnost suočavanja sa stresom i rješavanjem ljutnje, imala

su bolje socijalne vještine i akademske rezultate. Veći postotak djece, koji

su mogli odgoditi zadovoljstvo, imali su majke s veći stupnjem

obrazovanja.

Dakle, premda je Marshmallow test osmišljen kao način procjene

sposobnosti djece da odgađaju zadovoljstvo i da se odupiru iskušenju,

pomoću njegovih rezultata možemo predvidjeti i budući uspjeh

promatranog djeteta.

Je li sve u slastici?

Čovjek je kompleksno biće na koje utječu mnogi faktori, stoga niti ovaj

test ne treba gledati kao neko isključno predviđanje naše budućnosti.

Svakako nas može potaknuti da uistinu razmislimo koliko na nas zapravo

utječe okolina, status naših bližnjih, kvaliteta obrazovanja itd. Iako se svi

rađamo kao jedinstvene jedinke koje već u ranoj dobi pokazuju svoje

jedinstvene karakteristike, nemoguće je izbjeći utjecaj okoline koja

neprestano djeluje na naše ponašanje, osjećaje pa čak i razmišljanje.

Nekima okolina može pružiti sve što im treba, a nekima podosta otežati

put prema životu koji žele živjeti.

Ono što svakako možemo činiti je raditi na vlastitoj samokontroli i učiti

vještine samokontrole i našu djecu.

Fotografija preuzeta sa: https://blog.myarmyhealth.org/post/The-

Marshmallow-Test-of-Life-A-Lesson-in-Willpower-and-Self-Control.

ZBORNIK RADOVA IZ PSIHOLOGIJE 3.A RAZRED

STRANICA 10

ZAŠTO PROKRASTINATORI

PROKRASTINIRAJU?

OSOBNOM VIZIJOM DO NOVIH NAVIKA

napisale MARIJA DIATO & NINA PERUŠKO, 3.A

„Sutra ću…“

Svatko od nas barem se jednom tijekom života zatekao kako odgađa napraviti određeni zadatak, neki i više

puta, dok je nekima prokrastinacija dio svakidašnjeg života. Iako znamo da nam najčešće donosi negativne

posljedice, svejedno ju vrlo teško uspijemo zaobići. Na sreću, postoje mnogi načini iskorjenjivanja ili

barem smanjivanja učestalosti prokrastinacije. U početku se ti načini mogu učiniti teškim i besmislenim,

ali zapravo još nismo svjesni koliko rezultati mogu biti vrijedni i presudni za naš svakidašnji život – od

sitnica, pa do veće produktivnosti i samopouzdanja, a time i boljih odnosa s drugima i sa samim sobom.

No, kako bismo se “izliječili” od te naoko neizbježne sklonosti, ključno je prvo saznati zašto uopće

prokrastiniramo.

Lijenost ili tu

ima nešto više?

Mnogi uzroke prokrastinacije povezuju

s lijenošću, uz što se često ide i osjećaj

krivnje. Međutim, uzroci su zapravo

kompleksniji i sežu mnogo dublje.

Kako bismo u životu obavljali sve

pravodobno, prvenstveno se oslanjamo

na samokontrolu, a motivaciju nam

obično održava potencijalna nagrada za

trud. Međutim, postoje razni

demotivirajući faktori koji nam

povećavaju vjerojatnost

prokrastinacije, a uključuju primjerice

anksioznost, strah od neuspjeha,

perfekcionizam, neodlučnost i

odbojnost prema zadacima. Nadalje,

postoje i ometajući faktori kao npr.

apstraktni ciljevi, nagrade „jednom“ u

budućnosti, kao i nepovezanost između

“sadašnjeg” i “budućeg ja”. U

situacijama kada demotivirajući i

ometajući čimbenici nadmašuju našu

samokontrolu i motivaciju

prokrastiniramo na neodređeno vrijeme

ili do nekog trenutka kada odlučimo

krenuti u akciju.

Jesam jedini/-a?

Ne brinite, niste. Prokrastinacija je

široko rasprostranjena pojava. Prema

istraživanjima, otprilike 20 % odrasle

populacije i oko 50% studentske

populacije sebe doživljava kao teške i

kronične prokrastinatore, što znači da u

svakodnevnom životu imaju značajne

poteškoće kao rezultat takvog

odgađanja. Otprilike 80 do 95%

studenata kaže da se susreću s

prokrastinacijom u određenoj mjeri.

Zanimljivo je da se prokrastinacija

pojavljuje u raznim oblicima pa tako

čak postoje i određeni tipovi

prokrastinatora koji variraju od osobe

do osobe.

Na ovom linku možete provjeriti

vlastitu sklonost prokrastinaciji:

https://psychcentral.com/quizzes/procr

astination-test/

Dobro je znati!

U današnje se vrijeme možemo susresti s mnogo prokrastinatora, a možda smo i sami jedan

od njih. Stoga je vrlo korisno naučiti što je to prokrastinacija i ono najbitnije – kako ju

nadvladati. Osobna vizija jedan je od glavnih alata, pomaže nam razumjeti naše vještine i

prioritete te nam također pomaže da usredotočimo svoj trud na produktivne aktivnosti i

odredimo prioritete kako bismo izbjegli multitasking. Shvativši što nas motivira, moći

ćemo održati svoju disciplinu i iskoristiti maksimum svakog dana. Također, vježbanje

novih navika jedan je od osnovnih elemenata osobnog razvoja. Kada nešto usvojimo kao

naviku, treba nam manje mentalne energije da bi ju prakticirali.

Svi težimo užitku, zabavi i relaksaciji, često i nekontrolirano. Koliko god se u takvim

trenutcima može činiti teško pokrenuti se i odraditi određeni zadatak, trebamo dati sve od

sebe da se pokrenemo jer nema boljeg od osjećaja postignuća i pozitivnih dugoročnih

rezultata.

Fotografija preuzeta sa: https://www.timeshighereducation.com/cn/student/advice/how-stop-procrastinating-procrastination-

psychologist

ZBORNIK RADOVA IZ PSIHOLOGIJE 3.A RAZRED

STRANICA 11

MOŽE LI OBIČAN ČOVJEK POSTATI

„ČUDOVIŠTE“?

SOCIJALNI UTJECAJI OD KOJIH JE TEŠKO „POBJEĆI“

napisali TOYA LANGEDIJK & VIKTOR KOVAČ, 3.A

Utjecaj negativnih iskustava

Kroz cijelu svjetsku povijest postojali su ljudi za koje bi danas rekli da

su čudovišta. Takvu „titulu“ dobili su zbog njihovih zlodjela nad

ljudima ili cjelokupnim čovječanstvom poput Hitlera ili Staljina.

Promatrajući život njih dvojice od rođenja mogli bi uočiti jednu veliku

zajedničku stvar, a to je okolina u kojoj su odrastali. Oboje su odrasli u

vrijeme velikih tenzija u svijetu kada su se stvarale nove ideologije koje

su imale veliki utjecaj na društvo i razmišljanje društva. Tu bi mogli

zaključiti da je na njih dvoje značajno utjecala socijalna okolina.

Svaki događaj u našem životu ima nekakav utjecaj na nas, pozitivan ili

negativan, a neki su posebno važni.

Sve što doživimo nam ostaje u sjećanjima, što nas oblikuje i itekako je

važno u našem rastu i razvoju, bilo da smo djeca ili odrasli. Kod nekih

događaja kao što su npr. smrt bliske osobe ili zlostavljanje tijekom

djetinjstva, veća je vjerojatnost da će osoba razviti negativnije posljedice

tog događaja. Takvi traumatski događaji imaju značajan utjecaj na to hoće

li osoba biti „dobra“ ili „loša“ po smatranjima društva te hoće li razviti

nepoželjne crte ličnosti i karakteristike. Mnogi eksperti smatraju da je

trauma važan indikator hoće li osoba razviti delikventno ponašanje. Iz

raznih istraživanja pokazalo se da je dio zločinaca, koje bi mogli nazvati

„čudovištima“ čovječanstva, tijekom djetinjstva bilo zlostavljano ili ih

društvo nije prepoznalo na vrijeme i pružilo im podršku.

Borba protiv zla

„Zlo“ može biti u obliku upotrebljavanja velike moći nad drugima ili

pokoravanja vlastima tj. autoritetu, premda znamo da ono što od nas

traže nije u redu. Sve se to može promijeniti individualno, ukoliko

osoba odluči ne upotrebljavati moć ili ne pokoriti se. Poznati

istraživač u ovom području Zimbardo je rekao da se zlo sprječava

junaštvom te da junaštvo treba promicati kod djece. Društvo ima

utjecaj na čovjeka, ali nije društvo krivo za zlodjelo koje je čovjek

počinio. Ljudi imaju slobodnu volju i priliku za odlučivanje o svom

ponašanju.

Postoji li predispozicija?

Zanimljivo je da osobi zapravo nije potrebna nikakva predispozicija da

postane “čudovište”. Istraživanja na običnim ljudima su pokazala da bilo tko

bilo kada može postati loša osoba, neovisno o traumatskim događajima ili

genetskoj predispoziciji. Vrlo je lako pretvoriti se u lošu osobu pa čak i u

„čudovište“ u vrlo kratkom roku. Negativni događaji u našem životu imaju

duži i sporiji utjecaj na našu ličnost, ali ako smo u određenim situacijama pod

utjecajem autoriteta, socijalne uloge koja nam je dodijeljena ili samo pod

velikim negativnim pritiskom društva u kojem se nalazimo, vrlo brzo

možemo odbaciti sve što smatramo moralnim i postati ono što nismo htjeli

biti.

Fotografija preuzeta sa: https://www.sciencenewsforstudents.org/article/what-part-us-knows-right-wrong

ZBORNIK RADOVA IZ PSIHOLOGIJE 3.A RAZRED

STRANICA 12

PRIVLAČE LI SE SUPROTNOSTI?

SLIČNOSTIMA I RAZLIČITOSTIMA DO USPJEŠNE VEZE

napisale LOLA JANKULOVSKI, MATILDA NIKIĆ & ROBERTA SRŠEN, 3.A

Live happily ever after…

Ovo je tema koja je zanimljiva svim ljudima na svijetu, socijalna smo

bića i svi imamo prirodnu potrebu pronaći partnera/icu. U nekom trenutku

života, svatko od nas pronaći će partnera, kratkoročnog ili dugoročnog.

Kada ulazimo u vezu, većina ljudi želi da veza bude uspješna tj. da se ne

završi. „Live happily ever after…“ nam se nameće kao socijalna norma

pa ne čudi kako potraga za ljubavlju obuhvaća velik dio čovjekova života.

Zamislite da nam netko može unaprijed ukazati na to trošimo li uzaludno

vrijeme na nekoga ili ne. Neovisno koliko godina imamo, kojeg smo

spola ili seksualne orijentacije, to znanje bi nas svakako moglo jako

zaintrigirati. Stoga ne čudi da su brojna istraživanja usmjerena upravo na

ovo područje.

Fotografija preuzeta sa: https://www.theatlantic.com/magazine/archive/2019/09/sex-

appeal/594709/

Kada želimo biti slični?

Jedno od istraživanja je dokazalo kako partneri koji su slični jedno

drugome na osobini ugodnosti te umjereno slični na emocionalnoj

stabilnosti su zadovoljniji svojim odnosima. Zanimljivo je da sličnost na

osobinama ekstraverzije, savjesnosti i otvorenosti ne predviđa

zadovoljstvo u vezama. Dakle, sličnost na raznim osobina ličnosti ne

znači nužno da će odnos biti zadovoljavajuć. Ono što se pokazalo za za

dobar brak najvažnije prijateljstvo, a prijateljstvo se gradi na istim ili

sličnim zanimanjima i interesima.

Što se tiče ostalih aspekata ljudskog funkcioniranja, istraživanja su

pokazala kako muškarci i žene teže partnerima koji su im slični po dobi,

kulturi, planovima, obrazovanju, inteligenciji... Dokazano je kako upravo

ta sličnost može predvidjeti trajanje i zadovoljstvo vezom – što su partneri

sličniji, kvaliteta odnosa će biti jača, a veza će imati veću vjerojatnost da

opstane. Oosbito snažan utjecaj ima vjerovanje partnera da su slični,

makar realno ni ne moraju biti, ali to je ono što će njihov odnos učvrstiti

Drugačiji ili nadopunjeni?

U ljudskoj prirodi je da volimo otkrivati i učiti o novim stvarima pa tako

nije nimalo začuđujuće da se želimo zbližiti s ljudima kakve još nismo

imali prilike susresti ili provesti određeno vrijeme s njima. Zapaženo je da

ljude obično privlači njihova suprotnost na ljestvici

ekstraverzije/introverzije i prosudbe/percipiranja. Zanima nas kakva je ta

osoba, toliko različita od nas i želimo ju upoznati. Od osoba suprotnih

nama možemo puno toga naučiti, one nas nadopunjavaju, „daju“ nam ono

što nam „nedostaje“. No je li to samo privremena satisfakcija?

Kada smo s nekim tko ne dijeli naše vrijednosti ili stavove imamo brojna

pitanja i komunikacijske prepreke koje moramo svladati. Postoji teorija da

je naša prirodna privlačnost prema našim suprotnostima podsvjesni način

na koji se prisiljavamo baviti slabijim aspektima vlastite prirode. Iako

ćemo provesti zabavne i vesele trenutke s osobom drugačijom od nas,

istraživanja pokazuju da takve veze traju puno kraće i manje su kvalitetne

od onih gdje je manje suprotnosti, a više zajedništva. Na početku veze

nam se čini da je ta osoba točno ono što smo tražili, no kako vrijeme

prolazi počinjemo shvaćati da su razlike prevelike i počinjemo uviđati

nedostatke našeg partnera/ice.

Neka istraživanja ukazuju na to da se osobine povezane sa društvenošću,

poput agresivnosti i asertivnosti, međusobno odlično nadopunjuju kod

različitih partnera. Postoje naznake da nije točno da se suprotnosti ne

privlače, nego se nadopunjuju. Ljudima su privlačni pojedinci s kojima

dijele bar neke sličnosti, ali vole i kada partner posjeduje osobine koje

sami nemaju. Moguće je da osobi koja je povučena ili sramežljiva

nerijetko paše društvenjii i pričljiviji partner ili ako ste paničari, partner ili

partnerica koji su smireni u stresnim situacijama.

Fotografija preuzeta sa: https://www.pinterest.com/pin/253116441528588257/.