Zbornik radova ZA PRESS · Stjepan Bubalo iz Hardomilja, ljubuški kadija Muharem aga Sadiković i drugi.5 Na- kon osnutka zbirke, tadašnji franjevački redodržavnik, fra Luka Begić,

ZBORNIK RADOVA

ZNANSTVENI SIMPOZIJ KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA OPĆINE LJUBUŠKI

HUMAC, 21. I 22. OŽUJKA 2014.

OPĆINA LJUBUŠKIFRANJEVAČKI SAMOSTAN SV. ANTE HUMAC

Z B O R N I K R A D O V AK U L T U R N O P O V I J E S N A

B A Š T I N A O P Ć I N E L J U B U Š K I

Naslov djela: Kulturno povijesna baština Općine Ljubuški

Podnaslov: Zbornik radova

Uredništvo: Tomislav Fabijanić, Miroslav Glavičić, Mirko Rašić

Korektor: Mirko Rašić

Broj izdanja: I.

Naziv i sjedište nakladnika: Općina Ljubuški, Trg dr. Franje Tuđmana broj 1

88320 Ljubuški.

Sunakladnik: Franjevački samostan sv. Ante na Humcu

Trg sv. Ante 1, 88320 Ljubuški

Grafička obrada: Connect, Mostar

Godina izdavanja i godina tiskanja: 2017.

Naziv i sjedište tiskare: Grafotisak, Grude.

Naklada: 500

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 904(497.6-21 Ljubuški)(063)(082) ZNANSTVENI simpozij "Kulturno povijesna baština Općine Ljubuški" (2014 ; Humac) Zbornik radova / Znanstveni simpozij "Kulturno povijesna baština Općine Ljubuš-ki", Humac, 21. i 22. ožujka, 2014. - Ljubuški : Općina Ljubuški ; Humac : Franjevački samostan sv. Ante, 2017. - 216 str. : ilustr. ; 24 cm Bibliografija i bilješke uz tekst. ISBN 978-9958-1963-2-4 (Općina Ljubuški) ISBN 978-9958-9782-1-0 (Franjevački samostan Humac) COBISS.BH-ID 24699910

L J U B U Š K I 2 0 1 7 .

Z B O R N I K R A D O V AK U L T U R N O P O V I J E S N A B A Š T I N A O P Ć I N E L J U B U Š K I

6

K U L T U R N O P O V I J E S N A B A Š T I N A O P Ć I N E L J U B U Š K I

Tino TomasISTRAŽIVANJE KAMENE GOMILE U DRINOVCIMA (GRUDE) – NOVI PRILOG POZNAVANJU CETINSKE KULTURE ..................................................................... 9

Željko MiletićRIMSKI AUKSILIJARNI LOGOR NA HUMCU KOD LJUBUŠKOG ................................................................................ 25

Miroslav Glavičić, Željka PandžaVETERANI PAGI SCUNASTICI ................................................................................ 49

Domagoj TončinićSPOMENICI XI. LEGIJE U LJUBUŠKOM ............................................................... 79

Nikola Cesarik OSVRT NA BORAVAK XX. LEGIJE U ILIRIKU ...................................................... 103

Mirjana SanaderTERRA HYLLIRICA: NOVA RAZMIŠLJANJA O STAROM PROBLEMU ............................................................................................ 119

Ivo Dragićević, Mato IlkićPREGLED NUMIZMATIČKE ZBIRKE FRANJEVAČKOG SAMOSTANA NA HUMCU KOD LJUBUŠKOG ................. 133

Jakov VučićO OPTJECAJU NOVCA NA NARONITANSKOM PROSTORU TIJEKOM KASNE ANTIKE ................................................................. 153

KAZALO

7


Mirko Rašić, Dario VujevićREVIZIJSKA ISTRAŽIVANJA “ORATORIJA” NA ŠIPKOVOJ GLAVICI U DOCIMA KOD VITINE ................................................... 167

Ljiljana RajkovićFRANJEVAČKI SAMOSTANA NA HUMCU – SINERGIJA MUZEJA I GALERIJE S POSEBNIM OSVRTOM NA STALNI GALERIJSKI POSTAV S TEMOM MAJKE .............................................................. 189

Valerija SoldoZBIRKA I ZNANJE: KOLEKCIONARSTVO U FRANJEVAČKOM SAMOSTANU SV. ANTE NA HUMCU ............................ 199

IVO DRAGIĆEVIĆ

[email protected]

MATO ILKIĆ

Sveučilište u ZadruOdjel za arheologiju

Obala kralja Petra Krešimira IV., br.2HR-23000 [email protected]

133


IVO DRAGIĆEVIĆ, MATO ILKIĆ

Ivo Dragićević, Mato Ilkić

Pregled numizmatičke zbirke Franjevačkog muzeja

na Humcu kod Ljubuškog

Izvorni znanstveni rad

U arheološkoj zbirci Franjevačkog samostana sv. Ante na Humcu nalazi se i raznovrsni fundus numizmatičke građe. Franjevačka zbirka na Humcu osnovana je 1884. godine. Zahvaljujući sakupljačkim aktivnostima, donacijama i otkupima, numizmatički fun-dus se kontinuirano povećavao u sklopu raznovrsne arheološke građe. Slijedom dugog niza godina, postav zbirke se u nekoliko navrata mijenjao. Današnji stalni postav, na-lazi se u podrumskim prostorijama samostana, gdje je među arheološkim eksponatima izloženo nekoliko primjeraka rimskog i srednjovjekovnog novca. Veći dio numizmatičke građe nije objavljen, niti je poznat široj znanstvenoj i kulturnoj javnosti, stoga se u ovom radu donosi kategorizirani pregled numizmatičkog fundusa zbirke. Zbirka sadrži grčki, grčko-ilirski, rimski, bizantski, srednjovjekovni i novovjekovni novac.

Ključne riječi: Humac, Ljubuški, numizmatika, Apolonija, Dirahij, grčko-ilirski novac, Rimska Republika, Rimsko Carstvo, Bizant, Dubrovačka Republika, Venecija, Osmanlijski novac, Bosanski novac

Kratka povijest numizmatičke zbirke Franjevačkog samostana na Humcu

Arheološka zbirka Franjevačkog samostana Sv. Ante na Humcu osnovana je 1884. godine, zaslugom fra Anđela Nuića (1850.-1916.). Od samog osnutka, u Spomeniku otpočinje vođenje upisnika za predmete dospjele u zbirku. Dana

25. ožujka 1884. fra Anđeo Nuić napisao je predgovor i statut u Spomeniku zbirke, gdje ističe važnost očuvanja i zaštite kulturne baštine.1 U razdoblju od 1884. do 1928. u Spomeniku zbirke evidentirana su 234 upisa s podatcima darovatelja predmeta i prilozima dobročinitelja. U upisniku zbirke, nailazimo na podatak o najstarijoj sa-čuvanoj donaciji, gdje fra Anđeo Nuić, fra Jerko Ljubić i fra Ante Karačić daruju više komada različitog novca.2

1 NIKIĆ 1985, 8-9; BASLER 1985, 20. Više o biografiji fra A. Nuića vidjeti: JOLIĆ 2011, 288-289.2 Spomenik zbirke, upis br. 2. i 3., zabilježeno dana 28.3.1884.

134



Na početku, Franjevačkoj zbirci na Humcu dodijeljena je jedna prostorija u kojoj se nalazila zbirka svakoraznih stvari među kojima su bili izloženi arheološki, priro-doslovni, etnološki i numizmatički eksponati.3 Zahvaljujući sakupljačkim aktivnosti-ma hercegovačkih franjevaca, arheološki i numizmatički fundus se kontinuirano po-većavao. Tijekom 1884. zabilježene su prve donacije državnih službenika i građana, koji su prepoznali vrijednost zbirke i darovali raznovrsne slučajne nalaze nađene na hercegovačkom prostoru. Prvu donaciju dao je Dragutin Stephansky, tadašnji učitelj iz Ljubuškog, koji je poklonio dvije srebrene i 12 brončanih kovanica.4 Među prvim darovateljima zabilježeni su Mate Nižić iz Crvenog Grma, Ivan Vištica iz Vitaljine, Stjepan Bubalo iz Hardomilja, ljubuški kadija Muharem aga Sadiković i drugi.5 Na-kon osnutka zbirke, tadašnji franjevački redodržavnik, fra Luka Begić, zapovijedio je svim redovnicima da predaju sve starine koje posjeduju u Muzej na Humcu. Tom pri-godom zbirka se obogatila sa 52 srebrene i 80 bronačnih kovanica, kao i sa raznovr-snom arheološkom građom.6 Početkom 1888. za javnost je otvoren Zemaljski muzej u Sarajevu, čija znanstvenoistraživačka djelatnost započinje od samog osnutka. Od samog početka istraživačkih aktivnosti na hercegovačkom području, pioniri bosan-skohercegovačke arheologije Franjo Fiala (1861.-1898.), Ćiro Truhelka (1865.-1942.) i Carl Patsch (1865.-1945.) ostvaruju uspješnu suradnju s franjevcima na Humcu. U Spomeniku franjevačke zbirke na Humcu zabilježena je razmjena numizmatič-ke građe sa Zemaljskim muzejom u Sarajevu, gdje je iz fundusa na Humcu poslan 21 primjerak, a zauzvrat primljeno 33 primjerka kovanica.7 Prve primjerke novca iz numizmatičke zbirke na Humcu, objavljuje C. Patsch, radi se o dvije srebrene drah-me Apolonije i pet drahmi Dirahija.8 Velik priljev raznovrsne arheološke građe, evi-dentan je sve do 1905., kada dolazi do vidnog smanjenja novih upisa u Spomenik. Ra-zlog tome, je osnivanje Arheološke i numizmatičke zbirke Franjevačke gimnazije na Širokom Brijegu. Zahvaljujući izvještajima Franjevačke klasične gimnazije s pravom javnosti u Širokom Brijegu, imamo dostupne opće podatke o fundusu arheološke i numizmatičke zbirke. Tijekom školske godine 1939./40. zbirku je vodio fra Vojislav Mikulić (1898.-1977.), a fundus gimnazijske zbirke posjedovao je 436 arheoloških predmeta i 2249 numizmatičkih primjeraka.9

Nepovoljne prilike tijekom Drugoga svjetskog rata, dovele su do zatvaranja zbirke na Humcu, kada je iz fundusa otuđeno više reprezentativnih arheoloških i numizma-tičkih eksponata. U veljači 1945. teško su devastirani Franjevački samostan i klasič-na gimnazija na Širokom Brijegu, a u drugom naletu početkom 1947. komunističke

3 NIKIĆ 1985, 11-12.4 Spomenik zbirke, upis br. 12, dana 19.4.1884.5 NIKIĆ 1985, 9.6 Spomenik zbirke, upis br. 17, dana 11.5.1884.; NIKIĆ 1985, 12.7 Spomenik zbirke, upis br. 158, dana 23.4.1901.8 PATSCH 1902, 65-67. kat. br. 6, 7 i 19.9 Franjevačka klasična gimnazija s pravom javnosti na Širokom Brijegu, Izvještaj za šk. godinu 1939./40., Hrvatska tiskara F. P., Mostar, 1940, 32.

135



vlasti su počinile kulturocid uništenjem samostanske knjižnice, cjelokupne izvorne dokumentacije, kao i kulturnog blaga svih gimnazijskih zbirki.10 Zahvaljujući prvom voditelju širokobriješke arheološke zbirke, fra Šimi Ančiću (1876.-1957.) dio numiz-matičkih nalaza ostao je sačuvan u njegovoj ostavštini, koja se danas čuva u zbirci na Humcu. Slučaj kulturocida nad širokobriješkom zbirkom zataškan je u poslijeratnom razdoblju, a u stručnoj literaturi postoji samo jedan diskretan navod.11 U razdoblju između dva svjetska rata, dolazi do evidentnog smanjenja sakupljačkih aktivnosti i priljeva nalaza u fundus zbirke na Humcu.12 Ponovni priljev numizmatičke građe za-počinje od 1969. kada don Aleksandar Boras (1922.-2017.) poklanja više arheoloških predmeta i 416 komada raznovrsnog novca.13 Iste godine započinje izrada projekta novog postava zbirke. Novi postav, drugi po redu, za javnost je otvoren 1973. godine. Veliku stručnu pomoć pri organizaciji stalnog postava pružili su arheolozi Zemalj-skog muzeja, Veljko Paškvalin (1926.-2008.), Borivoj Čović (1927.-1995.), Pavao An-đelić (1920.-1985.), numizmatičar Gojko Kraljević (1927.-1986.) i povjesničar umjet-nosti Anđelko Zelenika, stručni suradnik Zavoda za zaštitu spomenika iz Mostara.14 Dužnost kustosa obnašao je fra Bonicije Rupčić (1910.-1984.), koji je iznimno zaslu-žan u izvođenju složenih organizacijskih procedura oko realizacije drugog postava.15 Za potrebe prapovijesne, antičke i srednjovjekovne zbirke dodijeljene su tri samo-stanske prostorije.16 Početkom 1975. numizmatička zbirka obogatila se raznovrsnim novcem iz ostavštine fra Š. Ančića.17 U razdoblju realizacije drugog postava, dolazi do uspješne suradnje kustosa fra B. Rupčića sa stručnjacima Zemaljskog muzeja u Sarajevu, kao i s tadašnjim Republičkim zavodom za zaštitu spomenika. Dugogodiš-nja uspješna suradnja rezultirala je sustavnim arheološkim istraživanjima antičkog lokaliteta Gračine, koja je u razdoblju od 1976. do 1980. vodio Ivo Bojanovski (1915.-1993.).18 Tijekom višegodišnjih arheoloških iskapanja, nađena je mnogobrojna ar-heološka građa, među kojom i 63 primjerka rimskog carskog novca.19 Rimski carski novci s Gračina predstavljaju prvu skupinu numizmatičkih nalaza u zbirci, koji potje-ču iz arheološkog konteksta. Zbog građevinskih radova na obnovi samostana zbirka se zatvara 1979. godine. Povodom stote obljetnice Muzeja na Humcu, samostanska uprava angažirala je Đuru Baslera da organizira treći postav, a za potrebe izložbenog

10 MARIĆ 2010, 17-25.11 ZELENIKA 1959, 182.12 BASLER 1985, 21.13 Don A. Boras, tadašnji župnik u Šipovači, darovao je 22.11.1969. zbirci Franjevačkog samostana na Humcu, svoju privatnu zbirku starina i numizmatike. Predmete je primio fra B. Rupčić.14 NIKIĆ 1985, 13-14.15 Više podataka o biografiji fra B. Rupčića vidjeti: JOLIĆ 2011, 341.16 BASLER 1985, 26-29.17 Dana 27.1.1975., provincijal hercegovačke provincije fra Rufin Šilić predao je kustosu fra B. Rup-čiću, ostavštinu fra Š. Ančića, koja se sastoji od 602 primjerka antičkog, srednjovjekovnog i novovje-kovnog novca.18 BOJANOVSKI 1985, 65.19 KRALJEVIĆ 1985, 134.

136



prostora dodijeljene su četiri dvorane.20 Treći postav svečano je otvoren 18. listopada 1984., a tom prigodom je u Ljubuškom održan dvodnevni simpozij Kulturno blago u posjedu vjerskih zajednica na području Hercegovine.21 Fra B. Rupčić preminuo je početkom 1984. godine, tako da nije uspio doživjeti otvaranje trećeg postava i sudje-lovanje na jubilarnom simpoziju. Godinu dana poslije publiciran je zbornik radova 100 godina muzeja na Humcu (1884-1984). Tom prigodom Đ. Basler (1917.-1990.) postavio je novi postav numizmatičke zbirke po kronološkome redu.22 U prvoj sku-pini bio je izložen predrimski novac, među kojima deset drahmi Apolonije i Dirahija, potom novac Isse, Pharosa, Atene i Makedonije. Novac Rimske Republike bio je za-stupljen s 50 denara iz II. i I. st. pr. Kr.23 Skupina rimskog carskog novca bila je izlo-žena kronološki u raznim nominalama od julijsko-klaudijske dinastije do Teodozija I.24 Potom je kronološki slijedila skupina ranobizantskog, srednjovjekovnog i novo-vjekovnog novca.25 Ratne neprilike 1992. uzrokovale su ponovno zatvaranje zbirke. Današnji postav, četvrti po redu, javnosti je predstavljen 9. lipnja 2002. godine.26 U obnovljenome prostoru samostanskoga podruma izložena je prapovijesna, antička i srednjovjekovna arheološka zbirka, koju su postavili profesori Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru i Mostaru. U sadašnjem postavu izložena je manja neobjavljena skupina rimskog i srednjovjekovnog novca. Povodom otvorenja četvrtog postava, fra Vinko Dragićević (1917.-2017.), ljubitelj i kolekcionar starina, darovao je svoju arhe-ološku i numizmatičku zbirku, u kojoj je više primjeraka rimskog i srednjovjekovnog novca prikupljenog na širem području Ljubuškog i Brotnja. Numizmatička zbirka Franjevačkog samostana na Humcu nije sustavno obrađena i objavljena, stoga je veći dio njenog sadržaja nepoznat znanstvenoj i kulturnoj javnosti. Dosad su u stručnoj literaturi objavljena četiri rada koja su se bavila fundusom numizmatičke zbirke na Humcu. Prvi je već spomenuti rad C. Patscha o novcu Apolonije i Dirahija.27 U po-vodu stote obljetnice Muzeja na Humcu, G. Kraljević, tadašnji numizmatičar Zemalj-skog muzeja u Sarajevu, donio je opći pregled numizmatičkog postava s osvrtom na najreprezentativnije eksponate novca.28 Nina Čuljak i Jure Šućur objavili su skupinu novca hrvatsko-ugarskih kraljeva,29 a skupinu novca Apolonije i Dirahija, objavio je I. Dragićević.30 U navedenim radovima objavljeno je ukupno 39 primjeraka novca, što predstavlja oko 2% od ukupnog numizmatičkog fundusa zbirke. U ovom radu do-

20 BASLER 1985, 17.21 ZELENIKA 1985, 31.22 KRALJEVIĆ 1985, 134.23 KRALJEVIĆ 1985, 134-135.24 KRALJEVIĆ 1985, 136.25 KRALJEVIĆ 1985, 136-137.26 Nakon smrti fra B. Rupčića skrb o franjevačkoj zbirci vodili su tadašnji samostanski gvardijani, a od otvorenja četvrtog postava, dužnost kustosa obnašao je fra Milan Jukić.27 PATSCH 1902, 61-130.28 KRALJEVIĆ 1985, 133-140.29 ČULJAK, ŠUĆUR 2010, 29-40.30 DRAGIĆEVIĆ 2014, 96-109.

137



nosimo opći kategorizirani pregled cjelokupnog fundusa numizmatičke zbirke Fra-njevačkog samostana na Humcu, čija će građa biti sukcesivno i tematski objavljivana u stručnoj literaturi.31 Numizmatička zbirka na Humcu posjeduje najmnogobrojniji numizmatički fundus na hercegovačkom području. Tematsko objavljivanje određe-nih skupina novca pridonijeti će boljem poznavanju optjecaja novca u Hercegovini od antičkog do novovjekovnog razdoblja.

Predcarski novac Skupinu predcarskog novca čini 95 primjeraka, koja se može podijeliti u dvije pod-

skupine. U prvu podskupinu spadaju primjerci grčkog i grčko-ilirskog novca, a u drugu novci Rimske Republike. Prva podskupina sadrži 28 primjeraka novca, među kojima su najzastupljenije srebrene drahme Apolonije i Dirahija. Na učestalost poje-dinačnih nalaza drahmi Apolonije i Dirahija na širem području Ljubuškoga i Narone, ukazivano je u više navrata u starijoj literaturi.32 C. Patsch je objavio sedam srebrenih drahmi iz vremena prvog postava, od kojih su četiri u zbirci na Humcu,33 a tri su raz-mijenjene u razmjeni numizmatičkih nalaza sa Zemaljskim muzejom 1901. godine.34 I. Dragićević je objavio sve drahme iz numizmatičke zbirke na Humcu, među kojima i dvije drahme Apolonije nađene na području Ljubuškoga i jednu sa Selimovića gra-dine na Duvanjskom polju,35 te jednu drahmu Dirahija iz Crvenica i dvije onodobne hibridne imitacije.36 Krajem 2013. godine zbirka se povećala s dvije drahme Apolo-nije, tako da u skupini predcarskoga novca imamo šest srebrenih drahmi Apolonije, četiri srebrene drahme Dirahija, četiri brončane kovanice i dva onodobna krivo-tvorena primjerka dirahijskog novca. Najstariji primjerak novca u zbirci je srebrena tetradrahma Atene (kat. br. 1), čije je nalazište nepoznato. U numizmatičkoj zbirci trećeg muzejskog postava bila su izložena i dva srebrena novca makedonskog kralja Filipa II.,37 koji su u ratnom razdoblju nestali iz zbirke. Među srebrenim drahmama nađenim na području Ljubuškog imamo dva raritetna primjerka (kat. br. 2 i 3), koji pripadaju starijim emisijama gradova Apolonije i Dirahija. Dosad je na širem po-dručju Ljubuškoga nađeno više od 30 srebrenih drahmi Apolonije i Dirahija, među nalazištima navedeni su Ljubuški, Vitina, Studenci, Humac, Gračine, Crveni Grm i Hardomilje.38 Zahvaljujući sakupljačkim aktivnostima fra Š. Ančića zbirka posjeduje po primjerak novca Makedonije, Farosa (kat. br. 4), Frigije (kat. br. 5), Epira i dina-sta Baleja (kat. br. 6), koji su kao slučajni površinski nalazi nađeni bez navedenog

31 Posebno zahvaljujemo fra Milanu Jukiću, kustosu zbirke na Humcu, na susretljivosti, kao i na nese-bično odvojenom vremenu prilikom obrade numizmatičkih nalaza.32 PATSCH 1896, 416; PATSCH 1902, 64.33 PATSCH 1902, 65-67, kat. br. 8, 13, 14 i 18.34 PATSCH 1902, 65-67, kat. br. 6, 7 i 19.35 DRAGIĆEVIĆ 2014, 104, kat. br. 2, 3 i 4.36 DRAGIĆEVIĆ 2014, 105, kat. br. 8, 9 i 10.37 KRALJEVIĆ 1985, 135.38 DRAGIĆEVIĆ 2014, 100, T.2; 102, T.3.

138



mjesta nalazišta. Druga podskupina sadrži 67 primjeraka rimskog republikanskog novca, među kojima su najzastupljeniji srebreni denari s 63 primjerka. Potom slijede dva republikanska kvinara, odnosno srebreni novci vrijednosti pola denara, te jedan viktorijat. Najstariji republikanski novac u zbirci je anonimni brončani as nađen u Ti-haljini, koji je iskovan krajem III. st. pr. Kr. Među denarima najstariji primjerak može se datirati u 152. pr. Kr.,39 a nađen je na području Duvanjskog polja odakle potječe veći broj republikanskog novca u zbirci. U Spomeniku zbirke kao mjesta nalazišta republikanskog novca evidentirani su Klobuk, Hardomilje i Bovani u Drinovcima. U numizmatičkoj zbirci Zemaljskog muzeja u Sarajevu nalazi se više komada repu-blikanskog novca, koji su nađeni na području Ljubuškog, Vitine i Radišića.40 U ovoj skupini imamo i 23 denara iz I. st. pr. Kr., koji su nađeni kao pojedinačni nalazi na padinama delmatske gradine Lib (Borčani, Duvanjsko polje), a od kojih su najmlađi denari Julija Cezara (kat. br. 7) i M. Antonija.41

Rimski carski novacU skupini rimskog carskog novca nalazi se 710 primjeraka, čime je ova kategorija

najbrojnija u numizmatičkoj zbirci na Humcu. U skupini su zastupljeni novci ra-znih nominala od julijsko-klaudijske dinastije sve do posljednjih careva Zapadnog Rimskog Carstva. Unatoč vrlo šturim podacima u Spomeniku zbirke, za dio nalaza ove skupine imamo navedena mjesta nalazišta. Najviše primjeraka rimskog carskog novca potječe iz područja Ljubuškog i to iz sljedećih naselja: Klobuk, Veljaci, Vitina, Proboj, Radišići, Humac, Hardomilje i Studenci. Od ostalih hercegovačkih mjesta više primjeraka rimskog carskog novca dospjelo je u zbirku iz Gorice kod Gruda, Posuškoga Graca, Mostara i Blatnice. U ovoj skupini novca imamo numizmatičke nalaze koji potječu sa arheoloških iskopavanja na lokalitetu Gračine. U prve dvije godine arheoloških istraživanja na lokalitetu Gračine, među raznovrsnom arheološ-kom građom nađeno je i 39 primjeraka carskog novca.42 Najzastupljeniji su brončani primjerci u raznim nominalama kovani tijekom I. i II. st. po. Kr., a najviše nađenog novca pripada carevima Augustu, Tiberiju i Klaudiju, potom slijede Neron, Trajan i Marko Aurelije. Među nađenim novcem je i srebreni Augustov denar iskovan u Rimu 13. godine pr. Kr. (kat. br. 8). Tijekom arheoloških istraživanja od 1977. do 1980. go-dine, na lokalitetu Gračine ukupno su nađena 63 primjerka rimskog carskog novca.43 U numizmatičkoj zbirci Zemaljskog muzeja u Sarajevu čuva se veći broj pojedinač-nih nalaza rimskog carskog novca, koji su nađeni na širem ljubuškom području. U mjestu Bijača, nedaleko od ceste Salona - Narona, nađena je ostava rimskog carskog

39 CRAWFORD 1974, T. XXXIII, 204/1.40 KRALJEVIĆ 1978, kat.br. 15-19 i kat.br. 22-26.41 U pripremi su dva rada koji tematiziraju cijelu skupinu republikanskoga novca numizmatičke zbirke na Humcu.42 KRALJEVIĆ 1979, 13-14.43 KRALJEVIĆ 1978, 134.

139



novca, koja se sastojala od 74 primjerka iskovana tijekom I. i II. st. po. Kr.44 Pojedi-načni nalazi carskog novca zabilježeni su u gotovo svim naseljima današnje općine Ljubuški, a po broju slučajnih nalaza prednjače mjesta sa antičkim arheološkim loka-litetima. U zbirci su također dobro zastupljeni raznovrsni novci od razdoblja domi-nata pa sve do kraja IV. st. po. Kr.

Karta 1. Rasprostranjenost nalazišta novca na području općine Ljubuški (priredio: I. Dragićević).

Novac iz srednjega i ranog novog vijekaU zbirci franjevačkog samostana sv. Ante na Humcu čuva se i mnoštvo numizma-

tičke građe iz srednjega te ranoga novog vijeka. U zbirci je 39 bizantskih kovanica. Šest je od zlata, jedna je od srebra, a ostale su od bakra. Prvi primjerci dospjeli su u zbirku 25. travnja 1884., kada je fra Augustin Zubac darovao dva zlatnika iskovana za vladavine Anastazija I. (491.-518.). Dva zlatnika toga bizantskoga cara, nađena u Knešpolju i Vašarovićima, darovao je i utemeljitelj zbirke, fra A. Nuić. Izdvajamo i izvrsno očuvani folis iskovan u Konstantinopolu za cara Justinijana I. (527.-565.) (kat br. 9). Prema podatcima iz Spomenika, raznovrsne bizantske kovanice otkrivene su, među inim, i u Klobuku te Gorici. S područja Ljubuškoga potječe i nekoliko slučajno nađenih ostava. Jedna je iz Grabovnika, gdje su četiri pastirice otkrile 19 ranobi-

44 KRALJEVIĆ 1970, 39.

140



zantskih zlatnika.45 Vremenski slijedi ostava iz Vitine. Sadržavala je 29 zlatnika, od kojih je spašeno 7 komada, većinom kovanica Romana III. Argira (1028.-1034.).46 Njegovi zlatnici se čuvaju i u zbirci franjevačkog samostana sv. Ante na Humcu (kat. br. 10). Novac iz razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka te osobito iz ranoga novoga vijeka vrlo je raznovrstan po podrijetlu. Osim većeg broja moneta hrvatsko-ugarskih vladara,47 u zbirci su i dva srebrnjaka srednjovjekovne Srbije. Zastupljeno je i desetak moneta kovanih u ime vladara srednjovjekovne Bosne. Izdvajamo denar bana Tvrtka (1353.-1377.) (kat. br. 11) i groš kralja Stjepana Tomaša (1443.-1461.) (kat. br. 12). U zbirci je i groš Hrvoja Vukčića Hrvatinića (1403.-1413.) (kat. br. 13). Slijede kovanice Dubrovačke Republike (kat. br. 14). Novac iz Venecije vrlo je brojan. Za pojedine primjerke poznata su i mjesta pronalaska. Primjerice, s nalazišta Bijača na ljubuš-kom području potječe groš iskovan za dužda Iacopa Tiepola (1229.-1249.) (kat. br. 15). Donosimo i dukat s imenom dužda Domenica Contarinija (1659.-1674.) (kat. br. 16). Ima ponešto moneta i iz drugih dijelova Italije. Primjerice, to su srebrnjak akvilejskog patrijarha Ottobona (1302.-1315.) (kat. br. 17) te firentinski zlatnik iz 1596. (kat. br. 18). Među inim, u zbirci su zastupljene i kovanice poljskih vladara iz razdoblja ranoga novog vijeka, poput trostrukoga groša kralja Stjepana (1575.-1586.) (kat. br. 19). Neke od poljskih moneta su nađene na području Širokog Brijega i župe Čerin u Brotnju.

Osim moneta iz različitih dijelova kršćanske Europe, zastupljene su i kovanice ne-kolicine islamskih država.48 Pojedini primjerci, nažalost bez sačuvanih podataka o mjestu pronalaska, pripadaju anatolskim Seldžucima (Seljuk of Rum). Iz završetka 12. stoljeća je bakrenjak (fals) iskovan za vladara Sulejmana s titulom šaha, princa Tokata (kat. br. 20). Stotinjak godina kasnije iskovan je srebrnjak (dirhem) vladara Masuda II. (1284.-1308.) (kat. br. 21).49 Potječe iz kovnice Luluah. U zbirci je oko 200 kovanica Turskoga carstva. Među najstarijima je akča prvog sultana Rumelije, Emira Sulejmana, bez oznake kovnice, ali s naznačenom godinom 806 AH (kat. br. 22). Izdvajamo i akču iskovanu u Novaru (Novo Brdo) za vladavine sultana Bajazida II. (1481.-1512.) (kat. br. 23), kada je Bosna već bila u osmanlijskim rukama.

45 PATSCH 1900, 547-550.46 PATSCH 1900, 570-571.47 ČULJAK, ŠUĆUR 2011, 29-40.

48 U identifikaciji islamskih kovanica golemu pomoć pružili su nam Slobodan Srećković i Amer Sulejmanagić, na čemu im najljepše zahvaljujemo, kao i Tomislavu Biliću na stručnoj literaturi za bizantski novac.49 Novac anatolskih Seldžuka rijetka je pojava na području istočne obale Jadrana i u njegovu zaleđu. No, u arheološkim istraživanjima u Dubrovniku nađena je, među inim, i kovanica Masuda II. O tomu vidjeti u: .ILKIĆ, TOPIĆ 2013, 1-16; ILKIĆ, TOPIĆ, PEKOVIĆ 2015, 3, kat. br. 22.

141



ZaključakU zbirci Franjevačkog samostana sv. Ante na Humcu čuva se bogata i raznovrsna

numizmatička građa iz razdoblja od približno V. st. prije Krista pa sve do novoga vije-ka. Dio nalaza potječe s niza lokaliteta na širem području ljubuške općine (Karta 1). Najstariji novac iz zbirke je srebrena tetradrahma grčkoga grada Atene (kat. br. 1), iskovana nakon 449. prije Krista. Slijede raritetni primjerci srebrenih drahmi grčkih gradova Apolonije (kat. br. 2) i Dirahija (kat. br. 3). Iz razdoblja prije uspostave Rimskoga carstva je, među inim, i novac Farosa (kat. br. 4), brončana kovanica fri-gijskoga grada Apameia (kat. br. 5) te barbarizirani tip novca ilirskog dinasta Baleja (kat. br. 6). Zbirka sadrži brojne primjerke novca Rimske Republike, među kojima izdvajamo srebreni denar Julija Cezara (44. pr. Kr.) (kat. br. 7). Nađen je na delmat-skoj gradini Lib. Najbrojnijoj skupini pripada novac Rimskog Carstva, od kojih je je-dan dio otkriven tijekom arheoloških istraživanja lokaliteta Gračine, kao što je denar cara Augusta (27. prije Kr. - 14. poslije Kr.) (kat. br. 8). Zastupljen je i bizantski no-vac, poput folisa Justinijana I. (527.-565.) (kat br. 9) i histamenona Romana III. Ar-gira (1028.-1034.) (kat. br. 10). Slijedi raznovrsna numizmatička građa iz razvijenog i kasnog srednjeg vijeka te ranoga novog vijeka. Od novca srednjovjekovne Bosne izd-vajamo denar bana Tvrtka (1353.-1377.) (kat. br. 11) i groš kralja Stjepana Tomaša (1443.-1461.) (kat. br. 12). Tu je i groš Hrvoja Vukčića Hrvatinića (1403.-1413.) (kat. br. 13). Osim novca Dubrovačke republike, poput mince (kat. br. 14), u zbirci je mnoštvo moneta Mletačke republike, kao što su groš dužda Iacopa Tiepola (1229.-1249.) (kat. br. 15) i dukat dužda Domenica Contarinija (1659.-1674.) (kat. br. 16). Čuva se i srebrnjak akvilejskog patrijarha Ottobono de‘ Razzi (1302.-1315.) (kat. br. 17) te firentinski zlatnik iz 1596. (kat. br. 18). Brojan je i novac poljskih vlada-ra iz ranoga novog vijeka, kojima pripada i trostruki groš kralja Stephana Báthorya (1575.-1586.) (kat. br. 19). Zastupljeno je ponešto i novca anatolskih Seldžuka. Tako završetku 12. stoljeća pripada bakrenjak iskovan za vladara Sulejmana s titulom šaha, princa Tokata (kat. br. 20). Slijedi srebrnjak vladara Masuda II. (1284.-1308.) (kat. br. 21). Novac turskih sultana je vrlo brojan, što se posve logično i može očekivati s obzirom na to da je Bosna bila dugo vremena u njihovim rukama. Primjerice, to su akča Emira Sulejmana, s naznačenom godinom 806 AH (kat. br. 22) te akča sultana Bajazida II. (1481.-1512.) (kat. br. 23). Ovdje ukratko prikazana numizmatička zbir-ka franjevačkog samostana sv. Ante na Humcu sadrži novac iz vremenskog razdoblja od skoro dva i pol tisućljeća. Svakako, ona je poticaj i za buduća istraživanja.

142



LITERATURA

BASLER 1985 – Đuro Basler, Nova postavka muzeja franjevačkog samostana Hu-mac, 100 godina muzeja na Humcu (1884-1984), Ljubuški, 17-30.

BELLINGER 1966 – Alfred R. Bellinger, Catalogue of the Byzantine coins in the Dumbarton Oaks Collection and in the Whittemore Collection. Vol 1: Anastasius I to Maurice 491-602. Washington DC

BMC -British Museum Catalogue of Greek Coins, XXV, Catalogue of the greek coins of Phrygia, Barclay V. Head, London.

BOJANOVSKI 1985 – Ivo Bojanovski, Epigrafski i topografski nalazi sa područja antičke Bigeste (Pagus Scunsticus), 100 godina muzeja na Humcu (1884-1984), Lju-buški, 65-94.

BROOME 1985 – Michael Broome, A Handbook of Islamic Coins, London.CEKA 1972 – Hasan Ceka, Questions de numismatique Illyrienne, Tirana.CNI = Corpus Nummorum Italicorum, VI-VIII, XII, Roma.CRAWFORD 1974 – Michael H. Crawford, Roman Republican Coinage I & II,

Cambridge.ČULJAK, ŠUĆUR 2010 – Nina Čuljak, Jure Šućur, Novac hrvatsko-ugarskih kra-

ljeva iz zbirke Muzeja samostana sv. Ante na Humcu (Hercegovina), Zbornik radova 6. međunarodnoga numizmatičkog kongresa u Hrvatskoj, Rijeka, 29-40.

DIMNIK, DOBRINIĆ 2008 – Martin Dimnik, Julijan Dobrinić, Medieval Slavic Coinages in the Balkans. Numismatic History and Catalogue, London.

DOLENEC 1993 - Irislav Dolenec, Hrvatska numizmatika, Zagreb.DRAGIĆEVIĆ 2014 – Ivo Dragićević, Grčko-ilirski novac Apolonije i Dirahija iz

zbirke Franjevačkoga muzeja na Humcu kod Ljubuškoga, Cleuna Časopis Franjevač-koga muzeja i galerije Gorica – Livno, Livno, 96-109.

GÖRICKE-LUKIĆ 2004 – Hermine Göricke-Lukić, Grčki, grčko-kolonijalni i keltski novac iz Muzeja Slavonije Osijek, Osijek.

GRIERSON 1973 – Philip Grierson, Catalogue of the Byzantine coins in the Dum-barton Oaks Collection and in the Whittemore Collection. Vol. 3: Leo III to Nicep-horus III 717-1081. Part 2: Basil I to Nicephorus III (867-1081). Washington DC.

HADŽIMEHMEDOVIĆ 2012. - Amir Hadžimehmedović, Novac srednjovjekovne Bosne, Sarajevo.

IGER 2008. – Tadeusz Iger, Katalog trojaków polskich, Warszawa.ILKIĆ, TOPIĆ 2013 – Mato Ilkić, Nikolina Topić, Dubrovački nalazi seldžučkog,

ilkhanidskog i mamelučkog novca, Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske aka-

143



demije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, 51/1, Dubrovnik, 1-16. ILKIĆ, TOPIĆ, PEKOVIĆ 2015. – Mato Ilkić, Nikolina Topić, Željko Peković,

Numizmatički nalazi s arheoloških istraživanja u povijesnom dijelu Dubrovnika, Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Du-brovniku, 53/1, Dubrovnik, 2015., 1-30.

JOLIĆ 2011 – Robert Jolić, Leksikon hercegovačkih franjevaca, Mostar.KRALJEVIĆ 1970 – Gojko Kraljević, Skupni nalaz rimskih sestercija u Bijači kod

Ljubuškog, Glasnik Zemaljskog muzeja XXV, Sarajevo, 39-43.KRALJEVIĆ 1978 – Gojko Kraljević, Antički novci sa područja Ljubuškog, Gla-

snik Zemaljskog muzeja XXXIII, Sarajevo, 133-136.KRALJEVIĆ 1979 – Gojko Kraljević, Numizmatički nalazi na Gračinama 1977. i

1978. g., Arheološko istraživanje antičke arhitekture sa ostacima objekata vojnog lo-gora i naselja i njegova razvoja od I – V vijeka nove ere na lokalitetu Gračine kod Lju-buškoga II, Zavod za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 13-17.

KRALJEVIĆ 1985 – Gojko Kraljević, Numizmatička zbirka na Humcu, 100 godi-na muzeja na Humcu (1884-1984), Ljubuški, 133-140.

MARIĆ 2010 – Ante Marić, Kulturocid na Širokom Brijegu (1945.-1947.), Stopa-ma pobijenih, Glasilo Vicepostulature postupka mučeništva “Fra Leo Petrović i 65 subraće“ godina III, br. 2(5), Humac, 17-25.

MARIĆ 1973 – Zdravko Marić, Novčići trećeg i drugog stoljeća stare ere sa Gra-dine u Ošanićima kod Stoca, Glasnik Zemaljskog Muzeja XXVII-XXVIII, Sarajevo, 237-256.

NIKIĆ 1985 – Andrija Nikić, Muzej Franjvačkoga samostana Humac (1884-1984), 100 godina Muzeja na Humcu, Ljubuški, 7-15.

PATSCH 1896 – Carl Patsch, Novci iz Apollonije i Dyrrhachija, Glasnik Zemalj-skog muzeja VIII, Sarajevo, 415-422.

PATSCH 1900 - Carl Patsch, Nahogjaji novaca, Glasnik Zemaljskog muzeja XII, Sarajevo, 543-573.

PATSCH 1902 – Carl Patsch, Archäologisch-epigraphische Untersuchungen zur Geschichte der römischen Provinz Dalmatien V. Theil, Wissenschaftliche Mitteilun-gen aus Bosnien und der Hercegovina, Wien, str. 61-130.

RIC – The Roman Imperial Coinage, Volume I, London.RENGJEO 1959 – Ivan Rengjeo, Corpus der mittelalterlichen Münzen von Kroa-

tien, Slavonien, Dalmatien und Bosnien, Graz.SNG COP. – Syllogue Nummorum Graecorum, Danish National Museum, Copenhagen.SREĆKOVIĆ 1999 – Slobodan Srećković, Akches Vol. One, (Osman Gazi - Murad

II, 699-848 AH), Beograd.

144



SREĆKOVIĆ 2000 – Slobodan Srećković, Akches Vol. Two, (Mehmed II Fatih - Selim I Yavuz, 848-926 AH), Beograd.

ZELENIKA 1959 – Anđelko Zelenika, Nekoliko slučajnih pronalazaka arheološ-kih spomenika kulture u Hercegovini, Naše Starine br. VII, Sarajevo, 181-183.

ZELENIKA 1985 – Anđelko Zelenika, Kulturno blago u posjedu vjerskih zajedni-ca u Hercegovini, 100 godina muzeja na Humcu (1884-1984), Ljubuški, 31-48.

145



1

Atena, tetradrahma, nakon 449. pr. Kr., sre-bro, 23 mm, 15,48 g, 9h, SNG Copenhagen 31, nepoznato nalazište.

Av. Glava Atene pod kacigom udesno.

Rv. U utisnutom kvadratu maslinova grančica, mjesečev srp i lik sove, natpis ΑΘΕ.

Literatura: neobjavljeno.

2

Apolonija, drahma, 2. st. pr. Kr., srebro, 18 mm, 3,20 g, 7h, Ceka 70, nalazište Ljubuški.

Av. Krava doji tele, iznad ΚΛΕΩΝΥΜΟΣ.

Rv. pravilan ukrašen četverokut, ΑΡΙ-ΣΤΗ-ΝΟΣ - ΑΠΟΛ.

Literatura: Dragićević 2014, 104, br. 1.

3

Dirahij, drahma, 3./2. st. pr. Kr., srebro, 17 mm, 3,33 g, 6h, Ceka 241, nalazište Ljubuški.

Av. Krava doji tele, inad ΙΠ.

Rv. Pravilan ukrašen četverokut ΦΡΥ-ΝΙΩ-ΝΟΣ - ΔΥΡ.

Literatura: Dragićević 2014, 105, br. 5.

4

Faros, 3./2. st. pr. Kr., bronca, 18 mm, 7,16g, 6h, MSO 2108, nepoznato nalazište.

Av. Glava muškarca udesno.

Rv. Kantaros između slova Φ -Α.


5

Frigija, Apameia, 133.- 48. pr. Kr., bronca, 20 mm, 6,77 g, 11h, BMC 89, tip II, nepoznato nalazište.

Av. Glava Zeusa udesno.

Rv. Kultna statua Artemide Anaitis u hitonu. [Α]ΠΑΜΕΩ / ΜΗΤΡΟΔ[Ω] / [Δ]ΙΟΤΡΕΦ


146



6

Balej, 2. st. pr. Kr., bronca, 16 mm, 2,25 g, 1h, Marić 1979, 12, nepoznato nalazište.

Av. „Barbarizirani“ portret Baleja, ulijevo.

Rv. Shematizirani prikaz Artemideu hitonu koja korača ulijevo s bakljom u desnoj ruci.


7

Republika, Rim, denar J. Cezara, 44. pr. Kr., sre-bro, 19 mm, 3,40 g, 3h, Crawford 480/4, nala-zište Lib, Borčani.

Av. Portret Julija Cezara s lovorovim vijencom udesno, u pozadini polumjesec, natpis CAE-SAR IM/P M, točkasta kružnica.

Rv. Prikaz Venere u desnoj ruci drži Viktoriju, a lijevom rukom se oslanja na žezlo, L AEMILIVS BVCA, točkasta kružnica.


8

Rimsko Carstvo, Rim, denar August, 13. pr. Kr. srebro, 17,5 mm, 3,60 g, RIC 398, nalazište Gračine, Humac, Ljubuški.

Av. Augustov portret udesno, litus u pozadini, natpis AVGVSTVS.

Rv. Prikaz Augusta odjevenog u togu, u des-noj ruci drži simpulum, C MARIVS C F TRO III VIR.


9

Justinijan I. (527 .-565 .), Konstantinopolis , folis, bakar, 41 mm, 23,47 g, 6 h, Dumbarton Oaks 39d, 540.-541, nepoznato nalazište.

Av. D N IVSTINI-ANVS PP AVG. Poprsje okrenu-to frontalno, s kacigom, u oklopu i sa štitom. Lijevo u ruci križ na globusu. Desno u polju križ.

Rv. U središtu veliko slovo M. Lijevo A/N/N/O, desno X/II/II. Gore križ, dolje Δ. U odsječku CON.


147



10

Roman III. Argir (1028.-1034.), Konstanti-nopol, histamen, zlato, 24 mm, 4,36 g, 6h, Dumbarton Oaks 1d, 1028.-1034., nepoznato nalazište.

Av. ΘCЄbOHΘ’ – RωmANω. Lijevo stoji Ro-man III., desno je Bogorodica koja kruni cara. Gore-/M/Θ.

Rv.+IhSXISREX – REGNANTIhm. Krist sjedi okrenut frontalno.


11

Ban Tvrtko (1353.-1377.), denar, II. vrsta, sre-bro, 22 mm, 1,62 g, 7h, nepoznato nalazište, Rengjeo, 1959., 838-839; Hadžimehmedović, 2012., br. 123.

Av. TVERTCO – BANIBOSNE. Ban stoji frontal-no, drži mač i žezlo s križem.

Rv. Monogram I½-I½. U središtu frontalno stoji Krist.


12

Kralj Stjepan Tomaš (1443.-1461.), groš, V. vrsta, srebro, 23 mm, 1,65 g, 5h, nepozna-to nalazište. Rengjeo, 1959., 1106-1108 var., Hadžimehmedović, 2012., br. 744.

Av. DNS TOMAS RE–xXxBOSNE 7. Iznad grba je okrunjena kaciga, u polju O-T.

Rv. S GREGORI[VS NAZAZ]ENVS. Sv. Grgur Na-zijanski stoji frontalno. Desno u polju D.


13

Hrvoje Vukčić Hrvatinić (1403.-1413.), Split, groš, srebro, 22 mm, 1,56 g, 7h, Rengjeo, 1959., str. 47, br. 531, var.; Dolenec, 1993., str. 69, br. 137; Dimnik, Dobrinić, 2008., str. 205, br. 4.2.1.1; Hadžimehmedović, 2012., str. 53, br. 203, nepoznato nalazište.

Av. ªxMx-CHERVOII-xDVCISxSx. Poviše grba je kaciga iznad koje je ruka s mačem, lijevo dva križa, desno tri ljiljana.

Rv.xSxDOIMVS-xSPALETIxMx. Sv. Dujam stoji frontalno.


148



14

Dubrovnik, 1452.-1612., minca, bakar, 18 mm, 1,65 g, 5h, Dolenec, 1993., br. 78, nepoznato nalazište.

Av. [M]ONETA RAGVSII. Ovjenčana glava, uli-jevo.

Rv. •CIVITAS••RAGVSII•. Tri kule s gradskim vratima.


15

Iacopo Tiepolo (1229.-1249.), Venecija, groš, srebro, 21 mm, 2,06 g, 6h, CNI VII., str. 32, br. 10 var. Nađen 1974. u Bijači kod Ljubuškog.

Av. IA TEV•PL’• S M VENETI• D/V/X. Dužd i Sv. Marko stoje frontalno; između sebe drže zastavu.

Rv. Krist na prijestolju. Gore u polju IC-XC.

Literatura: Neobjavljeno.

16

Domenico Contarini (1659.-1674.), Venecija, cekin, zlato, 22 mm, 3,45 g, 4h, CNI VIII, str. 265, br. 220 var., nepoznato nalazište.

Av. DOMIN•CONTA•S/•M/•V/E/N/E/T/V. Lije-vo je Sv. Marko koji u desnoj ruci drži zasta-vu. Desno kleči dužd okrenut ulijevo i prima zastavu u ruke.

Rv. SIT•T•XPE•DAT•Q•TV[REG]IS•ISTE•DVCAT•.

Krist stoji frontalno i blagoslivlja.


17

Ottobono de’ Razzi (1302.-1315.), Akvileja, denaro scodellato, srebro, 22 mm, 1,08 g, 6h, CNI VI, str. 21. br. 8., nepoznato nalazište.

Av. OTOBO-NVS PA. Patrijarh frontalno s kn-jigom i križem; ispod u štitu orao raširenih krila.

Rv. ?A-QVILE-GENSI-S. U središtu je grb Otto-bona.


149



18

Ferdinando I. de Medici Granduca III. (1587.-1608.), Firenca, florin, zlato, 22 mm, 3,23 g, 5h, CNI XII, str. 320, br. 151 var., nepoznato nala-zište.

Av. FER•M•MAG••D•ETR•III. U središtu je ljiljan.

Rv. •S•IOA•BAP•FLOR•PROT• 1596. Sv. Ivan Krs-titelj stoji frontalno, u lijevoj ruci drži križ.


19

Stephan Báthory (1575.-1586.), Olkusz, trojak (tri groša), srebro, 20 mm, 2,21 g, Iger O.82.8.r, nalazište Široki Brijeg.

Av. STEPHAN•D•G•REX•POL•M•D•L•. Okrunje-na glava, udesno.

R v . I I I / G R O S • A R G / T R I PV R E G / P O -LONIÆ/15-82. Gore grbovi Poljske, Báthorya i Litve; dolje grb s križem u središtu.


20

Anadolski Seldžuci, Malik Sulejman šah, princ Tokata, oko 1196., fals, bronca, 29 mm, 7,37 g, 7h, Broome, 1985., str. 112, br. 170., nepoznato nalazište.

Av. Vladar na konju, udesno; iza zvijezda, dol-je obiteljska tamga.

Rv. El Malik ul kahar Sulejman Šah bin Kilidž Arslan (Vladar nepobjedivi Sulejman Šah sin Kilidž Arslana). Tamga iznad teksta.


21

Anadolski Seldžuci, Ghiyas ad-Din Mas’ud II., oko 1290., kovnica Luluah, dirhem, srebro, 25 mm, 2,93 g, 2h, Broome, str. 118., br. 185, nepoznato nalazište.

Av. Es Sultan al Azam Gijas ud Dunja ved Din ebu l Feth Masud bin Kejkaus (Sultan Slavni Pomoć Svijeta i Vjere Osvajač Masud sin Ke-jkausa).

Rv. U središnjem šeterokutniku: La ilahe illallah Muhammed Resulullah (Nema boga osim Al-laha, Muhammed je Allahov poslanik); uokolo: darebe Medin Luluah sene … (kovano u gradu Luluah godine …).


150



22

Emir Sulejman (1402. – 1411.), akča, srebro, 14 mm, 1,10 g, 11 h, Srećković I., tip: A1/Ic2, str 74, br. 41., nepoznato nalazište.

Av. Tugra vladara s tekstom: Emir Sulejman bin Bajezid (Emir Sulejman sin Bajezida).

Rv. U središnjem kvadratu: Hulide mulkehu 806 (Bože zaštiti vladara, AH 806); uokolo su imena 4 pravovjerna kalifa: Ebu Bekr (gore), Omer (lijevo), Osman (dolje) i Ali (desno).


23

Bajezid II. (1481.-1512.), akča, kovnica No-var (Novo Brdo), srebro, 10 mm, 0,74 g, 9h, nepoznato nalazište, Srećković II., str. 119., br. 62 (s više točaka unutar teksta).

Av. Sultan Bajezid bin Mehmed Han (Sultan Bajezid sin Mehmeda Kana).

Rv. Aza nasruhu darebe Novar sene 886 (Neka je svijetla njegova pobjeda kovano u Novaru godine 886).


Fotografije: Ivo Dragićević

151



A review of the numismatic collection of the Franciscan Mona-stery at Humac near Ljubuški

Diverse antique money, as well as multitude of Medieval and Early Modern Pe-riod coinage are held in the museum of the Franciscan Monastery of St. Anthony in Humac. The oldest one in the collection is the silver tetradrachm from Greek city of Athens (cat.no. 1), followed by the rare examples of silver drachma from the Greek cities Apollonia (cat.no. 2) and Dyrrachium (cat.no. 3). Among others, in the pre-imperial group, coins of Pharos are represented (cat.no. 4), followed by a bronze coin of Apameia, Phrygia (cat.no. 5) and barbarized type of a coin of the Illyrian ruler Ballaios (cat.no. 6). The collection contains numerous coinage of the Roman Republic, among which we have singled out a silver denarius of Julius Caesar (44 BC.) (cat.no. 7) discovered on the Delmatae hillfort Lib. The most numerous group of coins in the collection is consisted of Roman imperial coins, from which a part was found during the archeological excavations on the site Gračine, like the denarius of emperor Augustus minted in 13 BC (cat.no. 8). The collection holds Byzantine coins, like the folis of Justinian I (527-565) (cat.no. 9) and histamenon of Romanos III Argyros (1028-1034) (cat.no. 10).The collection also holds coins of Medieval Bo-snia. We single out a denarius of Ban Tvrtko (1353-1377) (cat.no. 11) and a gros of king Stephen Thomas (1443-1461) (cat.no. 12). The collection also includes a gros of Hrvoje Vukčić Hrvatinić (1403-1413) (cat.no. 13). These are followed by Republic of Ragusa coinage (cat.no. 14). The Venetian money is highly numerous. Location sites are known for some of the coins. For example, a groat minted for Doge Jacopo Tie-polo (1229-1249) (cat.no. 15) derives from the site Bijača from the area of Ljubuški. We also present a ducat with the name of Doge Domenico Contarini (1659-1674) (cat.no. 16). There is some coinage from other parts of Italy. For example, a silver coin of Patriarch of Aquileia Ottobono de’ Razzi (1302-1315) (cat.no. 17), as well as a Florentine golden coin from 1596 (cat.no. 18). Among others, the collection holds coinage of Polish monarchs from the Early Modern Period, like a three-gros of king Stephan Batory (1575-1586) (cat.no. 19). There are also some coins of Seljuk of Rum from Anatolia. A copper coin (fals) minted for the ruler Suleyman Shah, the prince of Tokat (cat.no. 20). About a hundred years later, a silver coin (dirham) was minted for the ruler Masud II (1284-1308) (cat.no. 21). Numerous coinage of the Ottoman empire follow. An akçe of Emir Suleyman with a year 806 AH (cat.no. 22) is one of the oldest coins among the group.We single out an akçe minted in Novar (Novo Brdo) during the rule of sultan Bayezid II (1481-1512) (cat.no. 23), when Bosnia was already under the rule of Ottoman empire.

Translation: I. Dragićević, M. Ilkić.

Documents

Zbornik radova ZA PRESS · Stjepan Bubalo iz Hardomilja, ljubuški kadija Muharem aga Sadiković i drugi.5 Na- kon osnutka zbirke, tadašnji franjevački redodržavnik, fra Luka Begić,