Zbornik Tom II

8/10/2019 Zbornik Tom II

1/552

ZBORNIK RADOVAII MEUNARODNA KONFERENCIJA

BOSNA I HERCEGOVINA I EUROATLANTSKE INTEGRACIJE

Trenutni izazovi i perspektive

Biha, 2014.

PRAVNI FAKULTET BIHA


2/552

PREGLEDNI NAUNI RAD

UDK 336.2(497.6)

Poreska politika u funkciji ekonomskog rasta i zapoljavanja u

Federaciji Bosne i Hercegovine

Doc. dr. sc. Goran Mirai

Univerzitet Sarajevo School of Science and TechnologyEmail:[email protected]

Mr. sc. Haris Abaspahi

Ured premijera Federacije Bosne i HercegovineEmail:[email protected]

Kljune rijei:monetarna i

fiskalna politika, stepen

konkurentnosti, direktni i

indirektnih porezi, krajnja

potronja

Sa etak: Svaka drava posredno ili neposredno utjee na

distribuciju svojih resursa. Pri tome, kreatorima ekonomske

politike na raspolaganju stoje dva glavna instrumenta

monetarna i fiskalna politika. Budui da Bosna i

Hercegovina zbog aranmana valutnog odbora nije u

mogunosti voditi znaajniju monetarnu politiku (osim

politike obaveznih rezervi) u cilju promicanja ekonomskog

rasta, fiskalna politika je jedina poluga ekonomske politike,

koje imamo na raspolaganju.

Kao pretpostavka poveanja proizvodnje i zaposlenosti, od

posebnog znaaja je i uticaj poreske politike na stvaranje

stimulativnog poslovnog ambijenta za direktne strane

investicije. Poreska konkurentnost predstavlja jednu od

najbitnijih odrednica ukupne konkurentnosti zemlje, te je iz

tih razloga u radu poseban akcenat stavljen upravo na ovo

pitanje. Nadalje, imajui u vidu da Bosna i Hercegovina sa

ostalim dravama iz okruenja konkurie za meunarodni

kapital, autori e u radu ponuditi prikaz konkurentskepozicije FBiH i BiH u odnosu na okruenje.

Autori e u radu prezentirati komparaciju strukture poreza sa

zemljama u regionu, te nastojati ispitati mogue efekte

smanjenja direktnog oporezivanja rada i poveanje

oporezivanja potronje i drugih poreza u cilju stimulisanja

investicija, proizvodnje i izvoza, i destimulisanje potronje i

uvoza, a na primjeru Federacije Bosne i Hercegovine.

641
mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]


3/552

Goran Mirai, Haris Abaspahi

UVOD

Svaka drava posredno ili neposredno utie na distribuciju svojih resursa. Pri tome,kreatorima ekonomske politike na raspolaganju stoje dva glavna instrumenta monetarna ifiskalna politika. Budui da Bosna i Hercegovina zbog aranmana valutnog odbora nije umogunosti voditi znaajniju monetarnu politiku (osim politike obaveznih rezervi) u ciljupromicanja ekonomskog rasta, fiskalna politika je jedina poluga ekonomske politike kojeimamo na raspolaganju. Ona predstavlja upotrebu dravne potronje i oporezivanje kaoinstrumenta za promicanje odrivog i snanijeg ekonomskog rasta i kao mjeru smanjenjasiromatva.

Kao pretpostavka poveanja proizvodnje i zaposlenosti, od posebnog znaaja je i

uticaj poreske politike na stvaranje stimulativnog poslovnog ambijenta za direktne straneinvesticije. Poreska konkurentnost predstavlja jednu od najbitnijih odrednica ukupnekonkurentnosti zemlje. Njome se drave meusobno takmie u privlaenju stranih direktnihinvesticija, to presudno utjee na privredni i ukupan ekonomski rast. Budui da Bosna iHercegovina sa ostalim dravama iz okruenja konkurie za meunarodni kapital, ova analizae ponuditi prikaz konkurentske pozicije FBiH i BiH u odnosu na okruenje.

U posljednje vrijeme sve je vie onih koji zagovaraju reforme fiskalnog sistema uBiH. U FBiH su prhodi od oporezivanja potronje manji (19,09% BDPa) od prihodaoporezivanja rada (22,17% BDPa). Poredei strukturu fiskalnih sistema u regionu, dolazimoda zakljuka da BiH ima relativno visoke trokove radne snage, dok je stopa poreza nadodatnu vrijednost jedna od najmanjih u okruenju. Cilj ovog istraivanja je da uporedistrukturu poreza u FBiH sa zemljama u regionu, te ispita mogue efekte smanjenja direktnogoporezivanja rada i poveanje oporezivanja potronje i drugih poreza u cilju stimulisanjainvesticija, proizvodnje i izvoza, i destimulisanje potronje i uvoza.

Stope nezaposlenosti i konkurentnost zemalja bive Jugoslavije

Ekonomska kriza iz 2008. godine je dodatno pogorala postojee strukturalneslabosti ekonomije i stanje nezaposlenosti irem Evrope. Visoka nezaposlenost predstavlja

jedan od najveih socijalnih i ekonomskih problema u Bosni i Hercegovini. Prema podacimaSvjetske banke za 2011. godinu, Bosna i Hercegovina pored Makedonije ima najveunezaposlenost u regionu, s tim da Makedonija od 2008. godine biljei kontinuiran padnezaposlenosti. Naredni dijagram daje pregled stopa nezaposenosti u regionu.

642


4/552

Poreska politika u funkciji ekonomskog rasta i zapoljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine

Prema Indeksu globalne konkurentnosti, koji svake godine objavljuje Svjetskiekonomski forum, Bosna i Hercegovina je uz Grku, Srbiju i Albaniju najnekonkurentnijaevropska drava. Varijable koje ispituje ovaj indeks su: institucije, inovacije, infrastruktura,makroekonomsko okruenje, zdravlje i primarno obrazovanje, visoko obrazovanje i trening,efikasnost trita roba, efikasnost trita rada, razvijenost finansijskog trita, tehnolokaspremnost, veliina trita i poslovna sofisticiranost. Veliina trita, inovacije, razvijenostfinansijskog trita, poslovna sofisticiranost i infrastruktura su ocijenjene kao najloijevarijable. Ukoliko se detaljnije pogledaju pojedini elementi analize, kao najproblematinije

faktore poslovanja ovogodinji izvjetaj istie pristup finansiranju, politiku nestabilnost,porezne propise i stope, neefikasnu dravnu birokratiju i korupciju. Naredni dijagram dajepregled ocjena konkurentnosti za zemlje u regionu.

31,427,6

24,119,7

13,48,2

Stope nezaposlenosti

4,25 4,2 4,14 4,134,02

3,77

Stope konkurentnosti

643


5/552


6/552


Prosjena

brutomjesenaplata ()

Prosjena

netomjesenaplata ()

Stopa poreza na dohodak

Crna Gora1 728 4809%

do 720 mj.

15%

preko 720 mj.

Hrvatska2 1042 72412%

do 290 mj.

25%

od 290 do1.161

mj.

40%

preko1.161

mj.

Makedonija3 503 343 Jedinstvena stopa od 10%

Slovenija4 1524 99716%

do 668 mj.

27%

od 668do 1.580

mj.

41%

od 1.580do 5.909

mj.

50%

preko5.909

mj.

Srbija5 533 386 Jedinstvena stopa od 10%

Prema izvjetaju Svjetske banke 'BiH Izazovi i preporuke za reforme Pregledjavnih rashoda i institucija' (2012), stope socijalnih doprinosa u FBiH su mnogo vie uodnosu na druge zemlje. U nastavku je dat pregled stopa doprinosa u regionu.

1Deloitte International Tax. Montenegro Highlights 20132Eurostat3Deloitte International Tax. Macedonia Highlights 20134Eurostat5KPMG, Serbia - Individual income tax changes, social security contribution amendments

645


7/552


Prema vaeim poreskim propisima u FBiH, fiskalno optereenje rada je na veomavisokom nivou (esto mjesto u Evropi blizu 74 % na neto plate), dok je fiskalno optereenjekapitala meu najniim u Evropi (stopa poreza na dobit 10%). U narednoj tabeli je pregledstopa poreza i doprinosa koje se plaaju u FBIH u okviru trokova rada.

Osnovica brutoplata

Osnovica netoplata

PIO 23,0% 36,06%

Zdravstvo 16,5% 25,87% Nezaposlenost 2,0% 3,13%

Zatita od nesrea - 0,50%

Porez na dohodak 10,0% 8,17%UKUPNO 51,5% 73,73%

41,5 38,2 37,8 35,2 33,827

Stope doprinosa

646


8/552


U nastavku je dat tabelarni pregled stopa doprinosa koje se palaju na platu uzemljama bive Jugoslavije.

DoprinosiNa teret zaposlenog Na teret poslodavca

Crna Gora

33.8%

24% (15% za penziono,8,5% za zdrastveno, 0,05%

za nezaposlenost)

9,8% (5,5% za penziono,3,8% za zdrastveno, 0,05%

za nezaposlenost)

Hrvatska

35,2%

20% za penziono(13% zdrastveno, 1,7% za

nezaposlenost, 0,5%

doprinos u sluaju ozljede)

Makedonija

27%

27% (18% za penziono iinvalidsko osiguranje, 7,3%

za zdrastveno, 0,05% zadodatno zdrastvenoosiguranje, 1,2% za

nezaposlenosti)

Slovenija

38,2%

22,1% (15,5% za penziono i

invalidsko osiguranje, 6,36%za zdrastveno, 0,14% zanezaposlenost, 0,1%porodijsko odsustvo)

16,1% (8,85% za penziono i

invalidsko osiguranje, 7,09%za zdrastveno, 0,06% zanezaposlenost, 0,1%porodijsko odsustvo)

Srbija

37,9%

19,9% (13% za penziono iinvalidsko osiguranje, 6,15%

za zdrastveno, 0,75% zanezaposlenost)

17,9% (11% za penziono iinvalidsko osiguranje, 6,15%

za zdrastveno, 0,75% zanezaposlenost)

Stope PDVa u zemljama bive Jugoslavije

Od poetka globalne ekonomske krize, gotovo u svim zemljama EU je primjetantrend rasta stopa indirektnih poreza (PDV, akcize i carine), to je stvorilo mogunost zarastereenje privrede smanjenjem direktnih poreza koji optereuju rad i kapital. S drugestrane, od njegovog uvoenja 2006. godine, porez na dodatu vrijednost u Bosni iHercegovini iznosi 17% to je poslije Kosova (16%) ujedno i najnia stopa od svih zemalja

647


9/552


Zapadnog Balkana. Naredni dijagram daje pregled stopa poreza na dodatnu vrijednost uzemljama regiona.

Kao to je vidljivo u narednoj tabeli, BiH i Makedonija su jedine zemlje u regionukoje u proteklom periodu nisu podizale stopu PDV-a.

Crna gora 2003 2013

Standardna stopa 17 19Sniena stopa 0 | 7 0 | 7

Hrvatska 2006 2009 2012 2013

Standardna stopa 22 23 25 25Sniena stopa 0 | 10 0 | 10 0 | 10 5 | 10

Makedonija 2000

Standardna stopa 18

Sniena stopa 5

Slovenija 2002 2013

Standardna stopa 20 22Sniena stopa 8.5 9.5

Srbija 2005 2012

Standardna stopa 18 20Sniena stopa 8 8

2522

20 19 18 17

Stope PDVa

648


10/552


Direktni porez naspram indirektnih poreza

Prethodno predstavljeni podaci ukazuju na mogunost da se promijene struktura iizvori poreza, tako to se fokus pomjera sa rada i kapitala ka oprezivanju potronje. Ono to jebitno istai je, da ove reforme trebale imati neutralan fiskalni efekat, te ne previaju rastprihoda za dravu. Osim toga, MMF se zalae za reformu poreskih sistema u pravcu veegudjela oporezivanja potronje u odnosu na oporezivanje rada i kapitala, smatrajui potronjumanje promjenjivom poreskom osnovicom u odnosu na plate zaposlenih i dobit, to utie nastabilnije javne prihode.

Serija nedavno objavljenih OECD studija je, na osnovu teorijskih i empirijskihpokazatelja, ustanovila rangiranje poreskih oblika prema ekonomskoj efikasnosti. Periodini

porezi na (nepokretnu) imovinu su rangirani kao ekonomski najefikasniji oblik oporezivanja,dok se na drugom mjestu nalazi oporezivanje potronje. Oporezivanje rada je rangirano natreem mjestu, dok oporezivanje kapitala zauzima posljednje mjesto, kao poreski oblik kojinajnegativnije utie na ekonomski rast (Johansson, 2008; Arnold, 2008; Myles, 2009) jerpoveanje optereenja privrede kroz oporezivanje rada i kapitala smanjuje mogunostiprivredi za nove investicije i novo zapoljavanje.

Situacija u Bosni i Hercegovini je trenutno sljedea:

Preporuka OECD Stanje u BiH i FBiH

1. Porez na nepokretnu imovinu 1. Oporezivanje plata2. Porez na potronju 2. Porez na potronju3. Oporezivanje plata 3. Porez na kapital4. Porez na kapital 4. Porez na nepokretnu imovinu ne postoji

6Federalni zavod za programiranje razvoja (FZZPR) je objavio analizu 'Poreska

reforma u funkciji investicija i zapoljavanja' u kojem je iznio svoj prijedlog rastereenjaprivrede. Prema tom prijedlogu, porez na dohodak i doprinos za PIO bi ostali isti, dok bidoprinosi za zdravstveno osiguranje i nezaposlene bili ukinuti i finansirali bi se iz budetadrugim vidovima poreza koji ne optereuju privredu. Novi pristup poreskoj politici bi moralepodrati ostale politike, jer bi u suprotnom efekti poreske reforme mogli biti neutralisanidjelovanjem drugih politika u suprotnom smjeru..

Kao nain nadoknade izgubljenih poreskih prihoda, FZZPR predlae poveanjeakciza i uvoenje poreza koji ne optereuju privredu kao to su: uvoenje poreza nanepokretnu imovinu, uvoenje poreza na transakcije finansijskih institucija, uvoenjeposebnog poreza na luksuzne automobile itd. Tek kada se precizno ustanovi koliko bi se

6Johansson Asa, Christopher Heady, Jens Arnold, Bert Brys, Laura Vartia, Taxation and EconomicGrowth, OEDC Economics Department Working

649


11/552


sredstava za finansiranje javne potrnje moglo obezbijediti ovim mjerama, predlae sepromjena stope PDV-a. Ukoliko bi se izgubljeni prihodi nadoknaivali iskljuivo

poveanjem PDVa, bila bi potrebna stopa od 22,5%.

Za razliku od prijedloga FZZPR-a, smatramo da bi refrma fiskane strukture trebalabiti jednostavnija i usmjerena na ogranieno smanjenje doprinosa za zdravstvu, dok bi senedostajua sredstva iskljuivo nadoknadila poveanjem stope PDV-a. U tom kontekstupredleemo dvije varijante7.

VARIJANTA I

Zbirna stopa na neto plate 65,25% -- prosjena bruto izdvajanja za platu 1364 KM

- Doprinos za zdravstveno osiguranje od 25,87% na neto plate bi bio umanjen za 8,48%, aovo umanjenje bi se u cjelosti nadoknadilo poveanjem stope PDV-a na 20%. Smanjenjestope doprinosa za zdravstvo u iznosu od 8,48% bi izazvalo gubitak javnih prihoda u visiniod oko 368,2 miliona KM, to je oko 32,8% ukupnih prihoda za zdravstveno osiguranje od1.123,3 milijarde KM. Ovaj iznos bi se u potpunosti nadoknadio poveanjem stope PDV-ana 20% to bi prema trenutnim projekcijama prihoda od PDV-a iznosilo oko 368, 2 milionaKM.

VARIJANTA II

Zbirna stopa na neto plate 59,59% - prosjena bruto izdvajanja za platu 1318 KM-Doprinos za zdravstveno osiguranje od 25,87% na neto plate bi bio umanjen za 14,14%, aovo umanjenje bi se u cjelosti nadoknadilo poveanjem stope PDV-a na 22%. Smanjenjestope doprinosa za zdravstvo u iznosu od 14,14% bi izazvalo gubitak javnih prihoda u visiniod oko 613,6 miliona KM, to je oko 54,6% ukupnih prihoda za zdravstveno osiguranje od1.123,3 milijarde KM. Ovaj iznos bi se u potpunosti nadoknadio poveanjem stope PDV-ana 22% to bi prema trenutnim projekcijama prihoda od PDV-a iznosilo oko 613,6 milionaKM.

Da bi fiskalno rastereenje rada pozitivno utjecalo na privredni rast, neophodno jeda se znaajan dio fiskalnog rastereenja zadri u preduzeima, tj. da se veim dijelom neupotrijebi za poveanje neto zarada, premda bi vea privatna potronja i po tom osnovuuticala na prihode od PDV-a. U situaciji kada poslodavci teko, ili po veoma visokimkamatnim stopama dobijaju kredite od banaka, rastereenje bi znailo i veu platenusposobnost privrede.

Eventualni problemi u donoenju poreske reforme mogu se pojaviti zbog razliiteustavne nadlenosti direktnih poreza (entiteti) i indirektnih poreza PDV i akcize (dravni

7Kalkulacije su raene na pretpostavci nulte elastinosti potronje.

650


12/552


nivo). Ovakva reforma bi zahtjevala sinhroniziranu aktivnost razliitih nivoa vlasti iistovremene intevencije u dravnom i entitetskim zakonodavstvima.

Ekonomski efekti predlo ene poreske reforme

Poveanje zaposlenost: Kao posljedica manjih trikova rada poveala bi sepotranja za radnom snagom,

Smanjenje sive ekonomije: Putem rada na crno, rada na sivo i snienje plata uzistovremeno poveanje naknada koje se ne oporezuju (topli obrok i trokoviprevoza) siva ekonomija je najprisutnija u oblasti rada. Stranim investitorima ipotencijalnim izvozicima je to teko uiniti, te oni snose neproporcionalno vei dio

nameta na plate od domaih privrednika, to teti direktnim stranim investicijama.Osim to poreska evazija dovodi do nelojalne konkurencije, preveliko oslanjanje nadirektne poreze dovodi i do veih administrativnih trokova prikupjanja tih poreza.S druge strane, tee je vriti utaju indirektnih poreza. Smanjenim oporezivanjemoblasti u kojima su poreske utaje najvie zastupljene (direktni porezi koji optereujurad) i poveanim oporezivanjem oblasti u kojima je siva ekonomija najmanjeprisutna (porezi graana, akcize i PDV), automatski bi se smanjio bim siveekonomije,

Smanjenje trokova poslovanja u FBiH dovodi do privlaenja direktnih stranih

investicija,

Poveanje konkurentnosti privrede: Smanjenjem cijena domaih proizvodapoveava se njihova konkurentnost na meunarodnom triti ime se utjee i nasmanjenje trgovinskog deficita,

Vea likvidnost firmi: Fiskalnim rastereenjem preduzea oslobaaju se sredstva zanove investicije, to je posebno znaajno uzimajui u obzir visoke trokovezaduivanja,

U duem roku sve prethodno navedeno dovodi do ekonomskog rasta.

ZAKLJUAK

Visoka nezaposlenost predstavlja jedan od najveih socijalnih i ekonomskihproblema u Bosni i Hercegovini. Prema podacima Svjetske banke za 2011. godinu, Bosna iHercegovina pored Makedonije ima najveu nezaposlenost u regionu, s tim da Makedonijaod 2008. godine biljei kontinuiran pad nezaposlenosti.

651


13/552


Prema Indeksu globalne konkurentnosti koji svake godine objavljuje Svjetskiekonomski forum, u Bosni i Hercegovini najproblematiniji faktori poslovanja u posljednjem

izvjetaju su: pristup finansiranju, politika nestabilnost, porezni propisi i stope, i neefikasnadravna birokratija.

Cijena rada, je tom kontestu bitna determinanta atraktivnosti poslovnog okruenjaza strane investicije. Prosjena bruto plata (tj. ukupna cijena rada) u Federaciji Bosne iHercegovine iznosi 1.435 KM ili 733 eura to je vie u odnosu na mjesene bruto plateMakedonije i Srbije i manje u odnosu na Crnu Goru i Hrvatsku.

Od poetka globalne ekonomske krize, gotovo u svim zemljama EU je primjetantrend rasta stopa indirektnih poreza (PDV, akcize i carine), to je stvorilo mogunost zarastereenje privrede smanjenjem direktnih poreza koji optereuju rad i kapital. S drugestrane, od njegovog uvoenja 2006. godine, porez na dodatu vrijednost u Bosni iHercegovini iznosi 17% to je poslije Kosova (16%) ujedno i najnia stopa od svih zemaljaZapadnog Balkana.

Serija nedavno objavljenih OECD studija je, na osnovu teorijskih i empirijskihpokazatelja, ustanovila rangiranje poreskih oblika prema ekonomskoj efikasnosti. Periodiniporezi na (nepokretnu) imovinu su rangirani kao ekonomski najefikasniji oblik oporezivanja,dok se na drugom mjestu nalazi oporezivanje potronje. Oporezivanje rada je rangirano natreem mjestu, dok oporezivanje kapitala zauzima posljednje mjesto, kao poreski oblik kojinajnegativnije utie na ekonomski rast (Johansson, 2008; Arnold, 2008; Myles, 2009), jer

poveanje optereenja privrede kroz oporezivanje rada i kapitala smanjuje mogunostiprivredi za nove investicije i novo zapoljavanje. U tom kontekstu smatramo da bi buduareforma fiskalne strukture u FBiH, ali i cijeloj BiH, trebala biti usmjerena na ogranienomsmanjenje doprinosa za zdravstvo, dok bi se nedostajua sredstva iskljuivo nadoknadilapoveanjem stope PDV-a.

Ovakva reforma bi rezultirala poveanjem stepena konkurentnosti, to bi kaorezultat imalo poveanje zaposlenosti, kao posljedica manjih trokova rada, smanjenje siveekonomije, smanjenje trokova poslovanja i privlaenje direktnih stranih investicija, te ukonanici i ekonomski rast.

LITERATURA

1. Agencija za statistiku BiH, www.bhas.ba2. Deloitte International Tax. Macedonia Highlights20133. Deloitte International Tax. Montenegro Highlights,20134. Eurostat5. Federalni zavod za statistiku, www.fzs.ba

652


14/552


6. Johansson Asa, Christopher Heady, Jens Arnold, Bert Brys, Laura Vartia, Taxation andEconomic Growth, OEDC Economics Department Working Paper, 2013

7.

KPMG, Serbia - Individual income tax changes, social security contribution amendments8. MMF, Pisma namjere sa vlastima BiH, 2012, 2013, 2014.Godina

Struktura izlaganja rada

1. Uvod2.

Komparativni presjek stopa nezaposlenosti i konkurentnosti zemalja bive Jugoslavije3. Komparativni presjek trokova rada, doprinosa i poreza na dohodak4. Stope PDV-a u zemljama bive Jugoslavije5. Direktni vs. Indirektni porezi

6.

Prijedlozi: Varijante 1 i 27. Ekonomski efekti predloene poreske reforme

653


15/552


654


16/552

IZVORNI NAUNI RAD

UDK 339.54:061.1(4)(497.6)

Aktivnosti Bosne i Hercegovine u cilju realizaciji

Centralnoevropskog ugovora o slobodnoj

trgovini - CEFTA 2006.

Doc. dr. sci. Mirela oki, dipl. pravnik

Pravni fakultet Univerziteta u TuzliE-mail: [email protected]

Kljune rijei:investicije,trgovina poljoprivrednimproizvodima, trgovinauslugama, privreda BiH,CEFTA, EU

Sa etak: U smislu znaaja za zakljuivanje CentralnogEvropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (dalje: CEFTA 2006),svjedoi upravo injenica da isti dovodi do unapreenja trgovakei investicione politike u zemaljama Jugoistone Evrope, pa je zaoekivati da je i pristup Bosne i Hercegovine (od 200.)navedenom doveo do nekih unaprjeenja kada je privreda upitanju. Ovo je posebno od znaaja ako se uzme u obzir da seovim sporazumom mogu postii vani rezultati za zatitu dravneprivrede. Zatita, a ujedno i ciljevi se ogledaju u, olakanimuslovima za odvijanje poljoprivredne trgovine, trgovine uslugama,potom u ukidanju necarinskih barijera izmeu zemalja regiona, usaradnji carinskih organa, investiranju, notifikaciji dravnepomoi, u zatiti prava intelektualnog vlasnitva i u koncentracijiindustrije. Ne udi potom injenica da 2006. godine BiH meuprvih desetak zemalja potpisnica CEFTA-e nije potpisalasporazum sve do 2007. godine jer su zahtjevani povoljniji usloviza poljoprivredno-prehrambenu trgovinu nego li to ih ima uodnosu na dvostrane sporazume sa pojedinim susjednimzemljama. Naime, ovdje treba naglasiti da zona slobodnetrgovine, koju garantuje CEFTA 2006., u potpunosti odgovaraodredbama ovog sporazuma i pravilima, te procedurama koje

propisuje Svjetska Trgovinska Organizacija (dalje: WTO) - (bezobzira da li drava bila lanica navedene Organizacije ili ne). Sobzirom da BiH ve dui niz godina pretenduje za lanstvo uEvropskoj Uniji (dalje: EU), potpisivanje ovog sporazumazasigurno obezbjeuje veoma dobru platformu za pristup istoj.Ovo posebno ako se ima u vidu injenica da su se sve drave kojesu stranke sporazuma CEFTA 2006.,obavezale da e razvijati iimplementirati dobre trgovake odnose sa dravama lanicamaEU, a u skladu sa pravilima WTO. Stoga se moe naslutiti dasporazum CEFTA 2006., ima veliku ulogu i za BiH privredu i

njen razvoj sve do stupanja BiH i njeno lanstvo u EU.655


17/552

Mirela oki

Keywords:investment, tradein agricultural products,trade in services, theeconomy of Bosnia andHerzegovina, CEFTA, EU

Abstract: In terms of importance to the conclusion of the CentralEuropean Free Trade Agreement (hereinafter referred to CEFTA2006 .),bears witness to the fact that it leads to improvement oftrade and investment policies in the countries of Southeast Europe,so it is expected that the approach of Bosnia and Herzegovina(since 2007 .) above led to some improvement when it comes tothe economy . This is especially important if one considers that thisagreement could be achieved important results for the protection ofthe state economy. Protection, and also the objectives are reflectedin, easier conditions for operation of agricultural trade, trade inservices , then the abolition of non-tariff barriers betweencountries in the region, in cooperation customs authorities,

investing, notification of state aid, the protection of intellectualproperty rights in the concentration of the industry. No surprisethen that fact 2006th the B&H among the top ten countriessignatories of the CEFTA agreement was not signed until the2007th year because they required more favorable conditions foragri - food trade than what they have in relation to bilateralagreements with some neighboring countries. Specifically, it shouldbe emphasized that a free trade zone that guarantees the CEFTA2006th, fully complies with the provisions of this Agreement andthe rules and procedures laid down by the World Trade

Organization (hereinafter WTO) - (regardless of whether thecountry was a member of these organizations or not). Since B&Hfor many years, aspiring for membership in the European Union(hereinafter the EU), the signing of this agreement certainlyprovides a very good platform to access the same. This is especiallyif one takes into account the fact that all countries that are partyto the agreement CEFTA 2006th, committed to develop andimplement good trade relations with the EU Member States, inaccordance with WTO rules. Therefore it can be suggested thatCEFTA 2006th, has a major role for the BiH economy and its

development - until the coming of BiH and its membership in theEU.

656


18/552

Aktivnosti Bosne i Hercegovine u cilju realizaciji Centralnoevropskog ugovorao slobodnoj trgovini - CEFTA 2006.

UVOD

Obzirom da je sporazum CEFTA, 2006., potpisan jo 19. decembra 2006. godine uBukuretu, za BiH je stupio na snagu, tek 22. novembra 2007. godine. Potpisnice ovogsporazuma su uglavnom sve zemlje regionalnog podruja jugoistone Evrope, izuzevHrvatske, koja je odnedavno postala lanica EU.1

Namjera CEFTA-e 2006. je da unaprijedi investicionu politiku i trgovinski razvojzemalja Jugoistone Evrope.2Ovo je i normirano u lanu 1., taka d) CEFTA 2006., kojipropisuje, odnosno predvia ukidanje prepreka i poremeaja u trgovini, potom olakanokretanje robe, koja je u tranzitu i one, koja ide prekogranino, kao i olakani nain i put za

realizaciju razmjene roba i usluga izmeu zemalja lanica CEFTA sporazuma 2006. Dakle, naovaj nain i pomou ovog sporazuma je osnovana zona slobodne trgovine u skladu saodredbama koje vae, kao i procedurama WTO-a.3 Tokom 2011. godine Kosovo jepredsjedavalo sastancima, te je zbog toga, tamo i odran niz radionica, te okruglih stolova kojise vezuju za stanje ovog jugoistonog podruja.

U svemu tome, u ovom radu namjera nam je postaviti i pitanje i dati odgovore, gdjeje tu uloga i kakva je status BiH kada je pitanju realizacija CEFT-a sporazuma? Potom, kakavi koliki je znaaj preduzetih aktivnosti u okvirima relizacije ovog sporazuma je ostvarila BiH, ina emu je od svih ciljeva i aktivnosti akcenat, kad je BiH u pitanju?

Pored svega, ne treba zaboraviti ni injenicu da gro izvoza povodom asortimana -proizvoda iz BiH, kvalitativno i kvantitativno, pored trita EU, za CEFTA-u lanice seizveze skoro 30% proizvoda iz BiH (u emu izvoz na Kosovo prednjai to e dijelom bitipredstavljeno u nastavku izrade ovoga rada).

1Iako je R Hrvatska odnedavno, tanije tokom sredine godine 2013., postala lanica EU, to ide u priloginjenici da se treba i mora uloiti jo vie napora i truda u cilju realizacije ve planiranih i zapoetihaktivnosti, te angamana kad je oblast trgovine u pitanju izmeu zemalja potpisnica CEFTA sporazumaiz 2006., godine. Ovo nadalje znai da mora postojati jedinstvena i kontrolirana povezanost izmeuzemalja koje pripadaju podruju CEFTA sporazuma.2Trite zemalja potpisnica CEFTA, 2006., obuhvata od oko 25 miliona stanovnika. Rije je relativnomalom prostoru na koje se uglavnom i u najveem omjeru uvoze mane, alati, tehnika za razvojproizvodnje, oprema, a najveim dijelom se izvoze poljoprivredni proizvodi.3Obzirom da najvei broj zemalja potpisnica sporazuma CEFTA 2006., nakon ispunjavanja uslova zalanstvo u EU, naputa ovu zajednicu, nikako ne treba zaboraviti injenicu da osnivanje ovakvezajednice nije samo sebi svrha, nego da su na taj nain zemlje (ve odavno lanice EU) omoguileosnivanje jednog jedinstvenog ekonomskog prostora koji se priprema za aplikaciju lanstva u EU. Stogane treba zanemariti ili initi manje vanim ovu jedinstvenu oblast ekonomskog prostora naspram onogkoji postoji unutar EU.

657


19/552

Mirela oki

Neke od osnovnih aktivnosti i ciljeva CEFTA 2006. tokom

posljednjih godina - uopteno

U skladu s Programom predsjedavanja u toku posljednje tri godine BiH, zajedno sapojedinim zemljama Jugoistone Evrope4postie znaajne ciljeve na planu uspjene realizacijesporazuma CEFT-a 2006. Neke od osnovnih aktivnosti i ciljeva CEFT-e 2006 su realizovaneuz dobru organizaciju u pomo svih zemalja uesnica ovog sporazuma. No, bez programapredsjedavanja, realno nebi bilo mogue sprovesti ove aktivnosti sporazuma.

U kontekstu prethodno navedenog uinjeni su napori ali su i realizovana neka odtih oekivanja, a koje se odnose na:

1. ukidanje necarinskih barijera;2. liberalizacija trgovine uslugama;3. saradnja izmeu carinskih organa;4. poveanje transparentnosti i notifikacija dravne pomoi;5. auriranje Aneksa 7 o Konvencijama o zatiti prava intelektualnog vlasnitva.

Osim svega navedenog, a to je relizirano u skladu sa Programom presjedavanja,pravno je mogue ostvarenje i nekih drugih ciljeva, a koji nisu bili obuhvaeni istim, i to:

6. razvoj Market Access Database i7. poboljanje pregleda poslovne statistike i postavljanje na web stranici.

Pored navedenih planiranih i neplaniranih ciljeva, u svakom sluaju interes svake oddrava potpisnica CEFT-e je i razvoj, ili tanije liberalizacija u kontekstu trgovinepoljoprivrednim proizvodima. Ovo na odreeni nain znai, veliku mogunost uvoza i izvozaproizvoda, koji znaajno opredjeljuje i dovodi do ponude sasvim novog asortimana proizvodabilo na domaem, odnosno inostranom tritu.

Nakon dvije godine pregovora izmeu Albanije, Makedonije, potom Crne Gore,Moldavije, Srbije u to doba i Hrvatske, sve navedene su parafirale 2010. godine sporazum, a11. februara 2011. i potpisale Dodatni protokol Sporazuma i time liberalizovale trgovinupoljoprivrednim proizvodima. Na taj nain su: ukinute sve carine na uvoz, takse jednakogefekta carinama i sve uvozne takse fiskalne prirode na poljoprivredne proizvode (osim onihkoje podlijeu bilateralnim koncesijama - Aneksu 10).

U ovoj oblasti, koja se odnosi na liberalnu trgovinu povodom poljoprivrednihproizvoda, jedino nije uestvovala BiH u pregovorim ali kao jedna od stranaka potpisnica

4To su pored BiH zemlje, Albanija, Makedonija, Crna Gora, Moldavija i Srbija od naih regionlnihzemalja Hrvatska vie nije strana sporazuma od 2013 godine, nakon pristupa u lanstvo EU.

658


20/552


CEFTA sporazuma 2006 ionako je slijeduje realizaciji ovog dogovora oko liberalizacijetrgovine poljoprivrednim proizvodima.

Ovaj znaajan korak naprijed, u cilju liberalizacije trgovinom poljoprivrednimproizvodima, ali i u smanjenju ogranienja u trgovini. U kontekstu svega navedenog,postojala su oekivanje da e se ovakvim dodatnim protokolom, kada je poljoprivredna oblastu pitanju doi do poveanja konkurentnosti na regionalnim tritima. No, u dugoronompogledu, moda je BiH i imala osnova da od poetka aktivno ne sudjeluje u ovimdogovorima, jer se kroz odreeno vrijeme uvia da je na naem tritu sve vei broj onihekonomija, koje slobodno plasiraju svoje proizvode bez dodatnih oteavajuih faktora, a da jeasortiman naih poljoprivrednih proizvoda u tim zemljama na sve niem i niem nivou. Ipak,lanstvo u CEFT-i ponekad moe kotati razvoj trgovina, ali je u svakom sluaju pozitivno saspekta razvoja i nekih drugih pravaca u oblasti trinog poslovanja, a koji su ve prethodnonavedeni, kao ciljevi CEFT-a 2006. sporazuma.

Pored liberalizcije u oblasti trgovine poljoprivrednim proizvodima od poetka 2011.godine radilo se na dodatnoj liberalizaciji trgovine uslugama. U kontekstu navedenog jeSvjetska banka, nakon istraivanja vaeeg zakonodavnog okvira CEFTA 2006., objavilastudiju o barijerama u ovoj oblasti pod nazivom Barriers to Trade in Services in theCEFTA Region. Ista je naglasila znaaj sektora usluga za CEFTA regiju, kojoj pripada i naadrava. U pogledu pruanja usluga i njihove ogranienosti u navedenoj studiji su posebnoistaknute oblasti iz transporta, graevinarstva, pruanja pravnih usluga i informacione, tekomunikacione tehnologije.

Kako bi se to transparentnije i konkretnije dolo do preciznih statistikih podatakau ovoj oblasti, to su Strane izradile konsolidovani upitnik o trenutnoj situaciji povodomotvorenosti trita kada su usluge u pitanju.

One strane, koje su i uestvovale kao radno tijelo povodom stanja u oblasti pruanjausluga i liberalizaciji kada je ova oblast u pitanju, su posebno povele rauna o uslugama uokviru ostalih sporazuma o slobodnoj trgovini kao to je ASEAN, NAFTA I MERCOSUR.Na nain, odnosno putem komparativne analize dole su do zakljuka da se na isti, ako neslian nain moe doi do unaprijeenja povodom liberaliteta i u oblasti pruanja usluga kada

je CEFT-a region u pitanju. U svrhu daljeg progresa u ovoj oblasti ilo se dalje, sa upitnicima,koji se odnose na neke od restriktivnih ili diskriminirajuih mjere. Poevi od 2011. godine,program i plan rada CEFT-e je predloio odrivi plani i program rada i za budue dvijegodine u oblasti liberaliteta povodom pruanja usluga, a to je do sada i uspjeno sprovedeno.U smislu odravanja dalje prie oko liberalizacije trgovine poljoprivrednim proizvodima, nesmijemo, a da zaboravimo predsjedavanja sastanakom Pododbora za poljoprivredu i sanitarnei fitosanitarne mjere, koji je odran u Briselu, tokom maja 2011. godine. Osnovnaproblematika ovog sastanka se uglavnom odnosila na, usvajanje Programa rada Pododbora zauspostavljanje dinamike unutar regionalne trgovine poljoprivrednim proizvodima, saradnje

659


21/552

Mirela oki

unutar sanitarne i fitosanitarne oblasti, te uspostvljanje necarinskih barijera. U cilju sveganavedenog strane CEFTA 2006., su saglasne i zainteresovane da odravaju trgovinu

poljoprivrednim proizvodima i odreene kvote trgovanja koje postoje ve dui niz godina, alikoje e zasigurno biti na neto niem nivou zbog uvoenja dodatnim mjera tokom 2011.godine.

Kada je oblast eliminacije necarinskih barijera u unutar regionalnoj trgovini upitanju, tu je prvi krug procjene necarinskih barijera obuhvatio tri podruja:

1. tehnike barijere u trgovini;2. sanitarne i fitosanitarne mjere;3. administrativne barijere i preporuke za dalji rad.

BiH je bila kao predsjedavajua Pododbora za TBT i NTB u toku 2011. godine. Natom planu izraen je jednogodinji Akcioni plan u svrhu podrke realizaciji MMF-a, pa su uvezi s navedenim sve faze iz navedenog plana uspjeno i sprovedenene.

U cilju realizacije svih ovih naina i ciljeva koje ostvaruje CEFTA, 2006., sporazum,neophodna je i notifikacija dravne pomoi. Ovo nadalje znai, preduzimanje velikog dijelaaktivnosti i od strane drave, kada je u pitanju transparentnost sheme dravne pomoi, kao ipripremanje izvjetaja o dravnoj pomoi za realizaciju svih pobrojanih ciljeva koje Programnavodi. Svi navodi, odnosno aktivnosti povodom notifikacije drave moraju biti u smislu l.21. st. 7. CEFTA-e. Prema odgovarajuim obrazcima iz 2011. godine - sheme za

notifikaciju se provodi ovaj postupak u cjelosti

Aktivnosti BiH - CEFTA - upostavljenje pododbora za tehnike i necarinske

barijere u trgovini

U skladu sa viegodinjim Planom rada Pododbora, koji je izraen podpredsjedavanjem Albanije, Bosna i Hercegovina je pripremila jednogodinji Program rada za2011. godinu. Program je predstavljen na etvrtom sastanku Zajednikog odbora i usvojen nasastanku Pododbora u Sarajevu, tokom juna 2011. godine.5

5 Ad hock radna grupa ili radno tijelo je osnovano sa ciljem da djeluje i u smislu poveanjatransparentnosti, te poboljanje razmjene informacija i notifikacije. Radna grupa se sastala dva putatokom 2011. godine, da bi dogovorila finalizaciju memoranduma o razumjevanju prenosa itransparentnosti podataka (trgovinskog portala) koje e tokom 2012. godine tanije ovlasti e bitiprenesene sa GIZ-a na CEFT-u. V. ire: Informacije ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomijuBiH- 2011. godine (CEFTA 2006.).

660


22/552


Slijedom navedenog, a u cilju ukidanja necarinskih barijera6 u trgovini izmeudrava koje pripadaju CEFTA, BiH je preuzela aktivnosti u cilju izrade Akcionog plana.

Navedeni plan je u potpunosti i realiziran, a to govori o realistinim okvirima za njegovurealizaciju.7

U kontekstu navedenog ispitano je trite u smislu selektovanja pojedinih proizvodai asortimana, tako da je u smislu otklanjanja ovih barijera na proizvodima krajnji Izvjetajupuen svim stranama drava potpisnicama CEFTA sporazuma. Najveim dijelom i postojinadanje da e BiH proizvesti privredni rast, kako kroz izvoz, tako i kroz uvoz pojedinihasortimana, odnosno proizvoda na podruju zemalja koje su supotpisnice navedenogsporazuma. Ovo upravo iz razloga to se gro proizvodnje, razmjene i potronje ili tanijeuvoza i izvoza BiH odvija upravo sa ovim zemljama.8

U prilog navedenim tvrdnjama i aktivnostima BiH u odnosu na odnos naspramzemalja lanica CEFTA sporazuma 2006., predstavljena je sljedea tabele, odnosno grafikon.(Tabela br.: 1, 2 i 3 i Grafikon br.: 1.)

Godin

a

Izvoz Uvoz Ukupno Defici

t

Pokriveno

st

Vrijedno

st

/

Vrijedno

st

/

Vrijedno

st

/

2007 2.125,80 - 4.041,32 - 6.167,12 - -1.915,52

52,60%

6Za BiH je izraen poseban obrazac necarinskih barijera, gdje je cilj da se evidentiraju to jednostavnijeodreeni sluajevi postojanja necarinskih barijera sa kojima se BiH najee susree u trgovanju saCEFTA podrujem odnosno zemljama potpisnicama navedenog sporazuma. Na ovaj nain bi bioolakan rada i nekih drugih institucija, kao i dravnih organa koji prikupljaju ova dokumenta tj.prijave za necarinske barijere na podruju zemalja CEFTA, 2006.7 Prikupljanje, evidentiranje i analiziranje postojeih necarinskih barijera vri se putem Komora.

Popunjeni obrazac nakon toga Komore dostavljaju Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

BiH, koji ovakvu prijavu dostavlja CEFTA Stranama i posebno CEFTA Strani koja kri sporazum.

Prijavljene barijere razmatraju se na sastancima CEFTA, 2006 struktura i rjeavaju prije svega

konsultacijama bilateralno ili multilateralno. preuzeto:http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/ pristup: /14.04.2014./ V. ire:

www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1100:priva-

nec&catid=74:vijesti-privreda&Itemid=129

8 CEFTA 2006., treba izmeu ostalog da dovede do regionalne politike stabilnosti, privlaenjuinvesticija, razvoju infrastrukture, u kontekstu potroaa da obezbijedi proizvode koji su jeftiniji natritu, potom krajnji efekat treba da se ogleda u poveanom izvozu i otvaranju novih radnih mjesta,poveanju standarda svih stanovnika, privlaenju inostranog kapitala, odnosno investiranja u ove zemljeposebno iz razloga jer je stvoren jedan jedinstven pravni okvir za to.

661
http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1100:priva-nec&catid=74:vijesti-privreda&Itemid=129http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1100:priva-nec&catid=74:vijesti-privreda&Itemid=129http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1100:priva-nec&catid=74:vijesti-privreda&Itemid=129http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1100:priva-nec&catid=74:vijesti-privreda&Itemid=129http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/


23/552

Mirela oki

2008 2.491,71 17,21%

4.712,37 16,60%

7.204,08 16,81%

-2.220,66

52,88%

2009 2.104,50 -15,54

%

3.316,16 -29,63

%

5.420,66 -24,76

%

-1.211,65

63,46%

2010 2.546,59 21,01%

3.683,37 11,07%

6.229,95 14,93%

-1.136,78

69,14%

2011 2.873,87 12,85%

3.881,64 5,38% 6.755,51 8,44% -1.007,77

74,04%

Tabela 1.: Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH sa CEFTA-om od 2007. do 2011.godine Izvor: Informacije ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomiju BiH- 2011. godine

(CEFTA 2006.)., str.19.

Potpisnica 2009 2010 2011

Uvoz Uee Uvoz Uee / Uvoz Uee /

Hrvatska * 1.855,14

15,02%

2.058,95

15,12%

10,99%

2.226,51

14,34%

8,14%

Srbija 1.283,01

10,38%

1.429,48

10,50%

11,42%

1.465,64

9,44% 2,53%

Makedonija 128,96

1,04% 137,28 1,01% 6,45% 139,03 0,90% 1,28%

Crna Gora

38,77 0,31% 44,54 0,33% 14,88%

40,63 0,26% -8,78%

Albanija 1,66 0,01% 5,04 0,04% 203,06%

4,08 0,03% -18,99%

UNMIK/

Kosovo

3,26 0,03% 5,34 0,04% 63,92%

3,35 0,02% -37,28%

Moldavija

5,32 0,04% 2,74 0,02% -48,44%

2,39 0,02% -13,10%

SCG 0,04 0,00% 0,01 0,00% -79,50%

0,02 0,00% 77,66%

Ukupno

CEFTA

3.31

6,16

26,84

%

3.683,3

7

27,05

%

11,07

%

3.881,6

4

25,00

%

5,38

%

Ukupno

Svijet

12.35

5,18

100,00

%

13.616,

20

100,00

%

10,21

%

15.525,

43

100,00

%

14,02

%

Tabela 2.: Uvoz u BiH iz zemalja potpisnica CEFTA-e (mil. KM) ibid., str. 22.

662


24/552


Potpisnica 2009 2010 2011

Izvoz Uee Izvoz Uee / Izvoz Uee /

Hrvatska * 944,14 17,07%

1.070,63

15,09%

13,40%

1.204,44

14,65%

12,50%

Srbija 741,44 13,40%

894,77

12,61%

20,68%

1.001,88

12,19%

11,97%

Crna Gora 229,51 4,15% 310,18

4,37% 35,15%

300,43

3,65% -3,14

%UNMIK/Kos

ovo

113,52 2,05% 156,01

2,20% 37,43%

165,71

2,02% 6,22%

Makedonija 61,54 1,11% 69,97 0,99% 13,70%

128,91

1,57% 84,24%

Albanija 12,23 0,22% 42,71 0,60% 249,22%

69,68 0,85% 63,14%

Moldavija 2,12 0,04% 2,32 0,03% 9,43% 2,82 0,03% 21,56%

SCG 0,00 0,00% 0,00 0,00% 0,00% 0,00 0,00% 0,00%

Ukupno

CEFTA

2.104,

50

38,05

%

2.546,

59

35,89

%

21,01

%

2.873,

87

34,95

%

12,85

%

Ukupno

Svijet

5.531,

20

100,00

%

7.095,

50

100,00

%

28,28

%

8.222,

11

100,00

%

15,88

%

Tabela 3.: Izvoz iz BiH u zemlje potpisnice CEFTA-e (mil. KM) ibid., str. 22.

* - U ukupni zbir uvoza i izvoza ulazi i Hrvatska jer je je prema preuzetiminformacijama u ovo vrijeme (2009 2010) i bila jedna od supotpisnica CEFTA sporazuma.

663


25/552

Mirela oki

Grafikon: 1.:Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH sa CEFTA-om od 2007. do2011. godine Izvor: Informacije ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomiju BiH- 2011.

godine (CEFTA 2006.)., str.19.

U smislu liberalizacije povodom (ne)carinjenja proizvoda i asortimana izmeudrava supotpisnica CEFTA, 2006., uoava se pojava sve veeg broja necarinskih barijera. 9Necarinske barijera unutar CEFTA-e nastaju, jer se pravna regulativa koja vai na teritorijuzemalja CEFTA-e sve vie prilogoava i harmonizira sa propisima EU ili u krajnjem pravnimtekovinama EU -Acquis communautaire.

Jasno je da ove trgovinske tokove unutar CEFTA, 2006, najveim dijelomnaruavaju ove necarinske barijere. Necarinskih barijera u poetku je 2011. godine do negdjepolovine 2013. godine bilo od oko 102, od eka je ak njih 48 uspjeno eliminiranorazliitim mjerama i sredstvima. Necarinske barijere, najveim dijelom znae i reflektuju senegativno na sveukupni tok i stabilnost poslovanja unutar zemalja supotpisnica CEFTA,2006., sporazuma. Ujedno ovo znai prijetnju i na planu daljeg razvoja privrednog rasta svihdrava, koje pripadaju ovoj zajednici, a to je vrlo negativno i zbog ega treba raditi naspreavanju daljeg irenja i eliminiranju svih ostlih necarinskih barijera koje donose tetu zazajednicu uopte. One negativnosti, koje najee moemo vezati za necarinske barijerepored zastoja privrednog rasta u nekoj od drava supotpisnica CEFTA, 2006., su to: to se

rad i poslovanje temelji na diskrenosti, trgovina postaje sve skuplja, potom, sve je vie osnova

9Striktno prilagoavanje jedne ili nekoliko lanica visokim standardima koji vae u Uniji utie mnogo

jae na to da se i ostali tome prilagode to prije, ali dok to ne uine ne mogu izvoziti na pomenuta

trita. Poznato je da prilagoavanje zahtijeva i vrijeme i novac i da se to ne moe uiniti preko noi. -

Razorno dejstvo necarinskih barijera moe li CEFTA opstati?, Infokom Glasnik Vanjskotrgovinske

Komore BiH, br.: 57., god. VI, Sarajevo, septembar, 2013., str. 7.

664


26/552


za nestabilnost u poslovanju, sve nacarinske barijere vrlo se teko ili skoro nikako ne moguotkriti unutar nacionalnih propisa i sl.

Nadalje, u kontekstu analize i konane realizacija Akcionog plana/programa kojeg jeBiH predstavila i realizirala u toku jedne godine (sve po programu uraeno) je izvrena uzpostojeu saradnju izmeu OECD-a i CEFT-e. Tako da je dostavljena lista povodomizvrene procjene stanja odabranih proizvoda na kojima je vrena analiza povodom ukidanjabarijera. Testualni aspekt u kontekstu podruja BiH, se odnosi na odabir min. 3 proizvoda izsvakog sektora (kojih ima 12) konkretnije onih proizvoda koje BiH izvozi u druge zemljesupotpisnice CEFTA sporazuma.

Na osnovu iste analize stanja izvjetaj, koji je dostavljen od strane OECD-a izvrena je od strane MMF-a procjena stanja u kontekstu odreenih barijera, a koje seodnose na sanitarne i fitosanitarne mjere, potom tehnike barijere u trgovini iadministrativne barijere.

Tehnike

barijere

Sanitarne i

fitosanitarne

mjere

Administrativna procedura Neadekvatna

infrastruktura

Razliita

brzina

prihvatanja

EU direktiva

o tehnikim

propisima

Nedostatakprihvatanjameunarodnopriznatih tijela za

ocjenuusaglaenosti toizaziva skupo,dugotrajno,obimno i duplotestiranjeproizvoda

Na graninom prelazu: duga,komplikovana, netransparentnaprocedura carinjenja; kontrole iverifikacija dokumenta o porijeklu robe;

neusklaeno radno vrijeme slubi;samovoljno, arbitrarno ponaanjenadlenih prilikomklasifikacija i odreivanja carinskeosnovice

Logistika utrgovini;saobraaj;bankarstvo i

osiguranje;telekomunikacije;poslovne usluge

Neprihvatanje

dokumenata

o ocjeni

usaglaenosti

Neprihvatanjecertifikata tijelakoja se baveocjenomusaglaenosti

Nedostatak informacija o propisima iprocedurama i neizvravanjenotifikacije novih propisa

Obilje avanje

i pakovanje

Obiljeavanjepoljoprivredno-prehrambenihproizvoda

Komplikovana, skupa i dugotrajnaprocedura izdavanja dozvola

Korupcija

Tabela 4.: Razorno dejstvo necarinskih barijera moe li CEFTA opstati?, Infokom GlasnikVanjskotrgovinske Komore BiH, br.: 57., god. VI, Sarajevo, septembar 2013., str. 7.

665


27/552

Mirela oki

Najae necarninske barijere u CEFTA regionu su prema istraivanjima:

1.

Komplikovana procedura na graninim prelazima obimna administracija ineusklaenost rada carine i inspekscijskih slubi;2. Nedovoljan broj meunarodno priznatih akreditacionih i sertifikacionih tijela, kao i

ovlaenih laboratorija i institucija;3.

Nepriznavanje certifikata o kvalitetu;4. Problem neusklaenosti domaih standarda i tehnike regulative s meunarodnim

standardima;5.

Nepostojanje odgovarajue saobraajne i druge infrastrukture i6.

Korupcija i krijumarenje.10

Zbog svih navednih i najeih necarinskih barijera, kako bi se to to jednostavnijepratilo Sekretarijat je razvio CEFTAMarket Access Barriers Database.Evidentirane necarinskebarijere putem navedenog market centra se alju u Ministarstvo vanjske trgovine iekonomskih odnosa. Svi podaci povodom necarinskih barijera se evidentiraju i u Matricu.Povodom uspjene realizacije aktivnosti Radne grupe za otklanjanje tehnikih barijera utrgovini, odran je i trei sastanak tog radnog tijela u Beogradu, tokom aprila 2011. godine.Na navedenom sastanku je zakljueno da je preduslov za meusobno priznavanjedokumenata o ocjeni usklaenosti svih propisa, pa i trgovine u ovoj oblasti sa EU sistemom jesporazum izmeu najmanje dvije zemlje (uvoznice i izvoznice).

U tom pogledu stranke su bile saglasne da kada je u pitanju labalatorijsko testiranje,

da to rade akreditovane labartorije - te da to akreditovano tijelo i potpie multilateralnisporazum (Multilateral Lab Agreement MLA) sa evropskom akreditacijom labarotorija zatestiranje.

Na ovaj nain i ovim putem bi CEFT-a strane trebale odmah da prihvate ovakav tretman,koji se odnosi na akreditacijsku emu. Ukoliko se po osnovu bilo kojeg sluaja nebi moglenai, najmanje dvije zemlje koje bi postupile na ovaj nain postoji alternativno rjeenje, dase akreditacijske strane sastanu i pokuaju usaglasiti sistem akreditacijske vrijednosti, a koji jeako nita, makar u skladu sa modelom EU.

Najbolji primjer za tako to su dvije strane BiH i Srbija (april 2012. godine)11 kojesu imale usmjerenje da na samom poetku makar potpiu sporazum o priznanju

10 Preuzeto: http://www.komorars.ba/pkrs/projekat/1/cefta/page/166/pracenje_realizacije_cefta-epristup: /14.04.2014./11U aprilu 2012. potpisan Protokol o meusobnom priznavanju i prihvatanju dokaza o ispunjenosti

propisanih uslova o hrani i hrani za ivotinje biljnog i mjeovitog porekla i Protokol o saradnji u oblasti

zatite zdravlja bilja. Ovi protokoli trebali bi omoguiti nesmetani promet biljnih i ivotinjskih vrsta i

proizvoda izmeu BiH i Srbije. - V. ire: Razorno dejstvo necarinskih barijera moe li CEFTA

666
http://www.komorars.ba/pkrs/projekat/1/cefta/page/166/pracenje_realizacije_cefta-ehttp://www.komorars.ba/pkrs/projekat/1/cefta/page/166/pracenje_realizacije_cefta-e


28/552


akreditacijskih testova, a potom da izmeu sebe priznaju i druge dokumente, te certifikate omeusobnoj usklaenosti. Ako ne postoji sporazum i nije potpisan izmeu akreditacijskih

tjela, onda jedna od zemalja izvoznica moe da ponudi svoj labaratorij za akreditaciju, s timda joj to mora odobriti zemlja uvoznica.

Osim svega navedenog u smislu realizacije aktivnosti koje je BiH do sada ostvarila,posebno treba istai injenicu da je sve vei plasman naeg asortimana proizvoda prisutan natritu Kosova. Najveim dijelom ova saradnja je zavisila i zavisi od priznavanja ilinepriznavanja Kosova kao samostalne Republike. Kako se to moe uoiti (Tabela, br. 5.),opte je prisutan procentualno izraen trend rasta izvoza iz BiH na Kosovo iz godine ugodinu. Stoga se mora poraditi na ouvanju dobrih meu susjedskih odnosa koji e zasigurno

jo vie poveati trend izvoza iz BiH na Kosovo, a kako bi se deficit u odnosu na pojedinedrave regiona to vie ublaio, odnosno smanjio. O svemu navedenom treba voditi rauna ito posebno nakon izlazka Hrvatske iz CEFTA sporazuma i ulaska u EU trite. Na ovajnain, koliko god da je bio trend izvoza iz BiH u Hrvatsku znaio je, jer je s pristupomlanstva Hrvatske u EU, BiH zasigurno izgubila jo jednog stratekog partnera u razmjeni imoguem privrednom rastu. U tom smislu, evidentnio su napori BiH ulaganja u preostalatrita (tanije izvoz, pa uvoz) i izrade programa, te planova koji bi to vie poveali pozitivanekonomski, odnosno privredni rast u dravi.

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine i Kosova (u KM)

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. (I-VI)

IZVOZ 116.727.489,57

159.026.854,65

168.589.395,62

181.298.986,94

70.403.818,60

UVOZ 6.271.114,27 3.715.808,97 2.857.603,59 7.864.251,00 4.927.407,58

OBIM 122.998.603,84

162.742.663,62

171.446.999,21

189.163.237,94

75.331.226,18

SALDO 110.456.375,30

155.311.045,68

165.731.792,03

173.434.735,94

65.476.411,02

Pokrivenost uvozaizvozom

%

1.861% 4.280% 5.900% 2.305% 1.429%

Ukupno izvoz BiH u Kosovo, 2012.

opstati?, Infokom Glasnik Vanjskotrgovinske Komore BiH, br.: 57., god. VI, Sarajevo, septembar

2013., str. 6 9.

667


29/552

Mirela oki

Tarifna grupa Koliina (Kg) Vrijednost(KM)

7214 ipke od eljeza ili nelegiranog elika 40.546.630,00 40.651.330,19

7213 Toplo valjana ica od eljeza ili nelegiranog elika 26.931.350,00 27.530.348,71

2713 Naftni koks, naftni bitumen i drugi ostaci odnafte

24.808.250,00 25.272.894,62

1701 eer od eerne trske ili eerne repe i hemijskiista saharoza

15.249.235,75 15.314.272,84

1602 Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi odmesa, drugih klaonikih proizvoda ili krvi

1.550.115,59 12.908.633,25

4407 Obraeno drvo 30.680.855,96 11.772.139,13

7308 eljezne ili eline konstrukcije 1.236.460,10 4.663.572,97

1512 Ulje od sjemena suncokreta, afranike ili pamuka 2.001.619,88 4.578.637,46

3004 Lijekovi (izuzev proizvoda iz tar. br. 30.02, 30.0) 31.087,69 3.998.543,52

0401 Mlijeko i pavlaka 3.103.777,40 3.306.524,60

Ukupno top 10 izvoznih proizvoda BiH u Kosovo, 2012. 146.139.382,37 149.996.897,29

Ostali proizvodi 17.020.743,19 31.302.089,65

Ukupno izvoz BiH u Kosovo, 2012. 163.160.125,56 181.298.986,94

Uvoz BiH iz Kosova, 2012.

668


30/552


31/552

Mirela oki

deficita. Necarinske barijere, su u tom pogledu i pored svih pozitivnih strana i aktivnosti kojeje do sada BiH provodila u okvirima CEFTA sporazuma, predstavljaju negativan trend

razvoja i privrednog rasta za svo ovo trite kojem i naa drava pripada. Naime, onepredstavljaju sve ono to se pojavilo i ono to je predstavljeno kao takvo, prije sveganezakonito. Izmeu ostalog nezakonite necarinske barijere se pojavljuju u vidu: svekomplikovanijih procedura na graninim prelazima i neusklaenostima izmeu rada carine iinspekscije, potom u nedovoljano kvantitativno i kvalitativno osposobljenom angamanupriznatih akreditovanih i certificiranih tijela, ovlaenih laboratorija i institucija, unepriznavanju certifikata o kvalitetu (ozbiljan problem), u neusklaenost domae sameunarodnom regulativom i standardima, u nepostojanju odgovarajueg kvaliteta puteva iostale infrastrukture i na koncu u onome to naalost predstavlja redovnu pojavu, koja senegativno reflektuje na svo trite, pa i ire - korupcija i krijumarenje proizvoda.

LITERATURA

1. Razorno dejstvo necarinskih barijera moe li CEFTA opstati?, Infokom GlasnikVanjskotrgovinske Komore BiH, br.: 57., god. VI, Sarajevo, septembar 2013.

2. Informacije ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomiju BiH, 2011. preuzeto:www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/default.aspx?id=5196&langTag=bs-BA

3. Komentar na odredbe sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskomsporazumu o slobodnoj trgovini CEFTA 2006. preuzeto:http://mvteo.gov.ba/CEFTA/dokumenti_bos_linkovi_pdf

4. BiH zavrila predsjedavanje CEFTA sporazumom u 2013. godini, preuzeto:www.mvteo.gov.ba/CEFTA/dokumenti_bos_linkovi_pdf

5.

http://www.komorars.ba/pkrs/projekat/1/cefta/page/166/pracenje_realizacije_cefta-e6. http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/7. www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1100:priva

nec&catid=74:vijesti-privreda&Itemid=129

670
http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/default.aspx?id=5196&langTag=bs-BAhttp://mvteo.gov.ba/CEFTA/dokumenti_bos_linkovi_pdfhttp://www.mvteo.gov.ba/CEFTA/dokumenti_bos_linkovi_pdfhttp://www.komorars.ba/pkrs/projekat/1/cefta/page/166/pracenje_realizacije_cefta-ehttp://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1100:priva%20nec&catid=74:vijesti-privreda&Itemid=129http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1100:priva%20nec&catid=74:vijesti-privreda&Itemid=129http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1100:priva%20nec&catid=74:vijesti-privreda&Itemid=129http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1100:priva%20nec&catid=74:vijesti-privreda&Itemid=129http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1100:priva%20nec&catid=74:vijesti-privreda&Itemid=129http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1100:priva%20nec&catid=74:vijesti-privreda&Itemid=129http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/http://www.komorars.ba/pkrs/projekat/1/cefta/page/166/pracenje_realizacije_cefta-ehttp://www.mvteo.gov.ba/CEFTA/dokumenti_bos_linkovi_pdfhttp://mvteo.gov.ba/CEFTA/dokumenti_bos_linkovi_pdfhttp://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/default.aspx?id=5196&langTag=bs-BA


32/552

IZVORNI NAUNI RAD

UDK 332.14

Interes i izazov:

Teorija, politika i stvarnost regionalizacije i kooperacije

Prof. dr. Jasmina Osmankovi

Ekonomski fakultet Univerziteta u SarajevuEmail: [email protected]

Doc. dr. Jasmin Hoo

Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu

Mr. Marijana Gali

Federalni zavod za programiranje razvoja

Kljune rijei:teorija,regionalizacija, administrativneregije, statistike regije,euroregije, evropske makroregije,ScineceDirect, baze

Sa etak:

Regionalna nauka, kao to je poznato, kreirateorijski okvir za definiranje regija, regionalizaciju,regionalni razvoj i politiku regionalnog razvoja. S obziromna ogranieni prostor, osnovni cilj rada je naznaavanje, s

jedne strane, interesa, mjerenog brojem objavljenih radova unekim relevantnim bazama, za regionalizaciju, kao i za

specifine subteme: administrativnu regionalizaciju,statistiku regionalizaciju, euroregije, evropske makroregije, as druge strane, naznaavanje nekih osnovnih odrednicabosanskohercegovake stvarnosti u vezi sa ovim temama.Kada je rije o vremenskom okviru onda je to period

posljednjih etvrt stoljea. Duina vremenske serijedeterminirana je konkretnom temom. Osnovna metoda jehistorijska i deskriptivna, kronoloko izlaganje, kao i analizavremenskih serija. Rad, pored uvoda i zakljuka, sadriteorijski okvir, rezultate pretraivanja relevantnih baza i

osnovne informacije vezano za specifina pitanjaregionalizacije Bosne i Hercegovine. Sastavni dio rada je

popis koritenih izvora. Rad sadri est slika, 87 fusnota ireferira se na 41 izvor, kao i 53 linka.

671


33/552

Jasmina Osmankovi, Jasmin Hoo, Marijana Gali

UVOD

Da li bogatstvo naroda zavisi od regionalizacije?1

Da li regionalizacija i regionalnakooperacija mogu osigurati kraj siromatva2? Da li je regionalizacija mogunost naegdoba da se reducira i/ili eliminira siromatvo? Raste li znaaj regionalizacije u dobaneizvjesnosti, u doba krize?3 U kakvom odnosu je regionalizacija sa moi i razvojem? 4Kako i koliko regionalizacija utjee na to kako se zemlje natjeu? 5Kakva je veza izmeuregionalizacije i slobode, regionalizacije i mogunosti funkcioniranja6? Da li su i koliko teme;regionalizacija, administrativne regije, statistike regije, ekonomske regije, evropskihmakoregije predmet istraivanja i publiciranja? S obzirom na ogranieni prostor, fokus je nanekoliko poznatih, standardnih, esto koritenih, ali i relevantnih baza. Rije je o bazamakoje pomau da se dobije uvid koliko je odreeni pojam, problem, rjeenje prisutan u

ukupnoj javnosti, u institucijama koje reprezentiraju politiku, ali i u akademskim krugovima.Istovremeno e se za svaku od ovih tema ili subtema, u najosnovnijem, dati osvrt na Bosnu iHercegovinu. Bosna i Hercegovina je bila predmet administrativne, politike, ekspertne,ekonomske, statistike regionalizacije. Bosna i Hercegovina u cjelini ili njeni dijeloviparticipirali su u formiranju teritorija prekogranine suradnje, euroregija, evropskihmakroregija, kao i specifinih regionalnih cjelina. Pored toga, regionalizacija Bosna iHercegovina je tema politikih partija i sadraj njihovih programa, tema evropskih i drugiheksperata, naunih radova, saopenja, diplomskih, master i doktorskih radnji, strategija,prostornih planova i stratekih razvojnih dokumenata, javnih, akademskih i politikih debata.

Interes i izazov

Temeljna pitanja su da li je regionalizacija uzrok ili posljedica toga da se neki regionirazvijaju bre nego drugi, da su znaajne razlike u nivou socijalnog, ekonomskog i ukupnogblagostanja regiona7. Ovo pitanje je aktualno i u Bosni i Hercegovini. To vodi ka narednompitanju: ta je region? U odgovoru na ovo pitanje moe se podsjetiti na neke pristupedefiniranju regiona. koje izdvaja Dawkins89. Odgovor na postavljane pitanja determinirateorija regionalnog ekonomskog razvoja, koje se temelje na nekoliko razliitih intelektualnih

1Smith, A. (1952) Bogatstvo naroda, Kultura Beograd, Beograd2Sachs, J. (2007) Kraj siromatva ekonomske mogunosti nag doba, ALGORITAM Zagreb, Zagreb3Gablbraith, K. J. (1977) Doba neizvjesnosti, Stavrnost Zagreb, Zagreb; Soros, G. (1999) Krizaglobalnog kapitalizma, RABIC, Sarajevo4Olson, M. (2002) Mo i razvoj, Stubovi kulture Beograd, Beograd5Vietor, K. H. R. (2010) Kako se zemlje natjeu strategija, struktura i dravno upravljanje uglobalnoj ekonomiji, Harvard Business School Press, MATE Zagreb, Zagreb6Sen, A. (2002) Razvoj kao sloboda, Filip Vinji Beograd, Beograd7Barbi, J. (2010) Nova hrvatska lokalna i regionalna samouprava, HAZU, Zagreb8Dawkins, I. C. (2013) Regional Development Theory: Conceptual Foundations, Classic Works, andRecent Development, 370, Journal of Planning Literature, str.131-1729Armstrong H. i Taylor, J. (2000) Regional Economics and Policy, Blackwell Publishing, Oxford

672


34/552

Interes i izazov: Teorija, politika i stvarnost regionalizacije i kooperacije

tradicija. Prema Dawkins sve se mogu sistematizirati u dvije grupe. Prvu grupu ine teorijeutemeljene na teoriji regionalnog ekonomskog razvoja, i to: preciznije na hipotezi

interegionalne konvergencije, teoriji lokacije

10

, eksternoj ekonomiji, modelu prostornekompeticije i teoriji centralnog mjesta. Drugu grupu ine alternativne teorije regionalnogekonomskog razvoja, i to: teorije konvergencije, teorije regionalne ekonomske divergencije,strukturalne teorije, institucionalne teorije, neoklasine teorije. 11 Za razumijevanje regije iregionalizacija u Bosni i Hercegovini posebno je bitna teorija polova razvoja, novi ialternativni pristupi, osnovni i izvedeni modeli nove ekonomske geografije Krugmana12.

Pretraga pojma regionalizacija Bosne i Hercegovine na googlu nudi oko 850013,a ukoliko filtriramo prema kriteriju tono navedene rijei nudi se oko 900 14rezultata. Nagoogle scholar pretraivanje pojma regionalizacija Bosne i Hercegovine rezultira sa 59015naslova. Na istoj stranici16moe se pristupiti 1370 naslova na temu regionalizacija, a 95200naslova ako je kljuna rije regionalization17, 2540 radova ako su kljune rijeiregionalization Bosnia and Herzegovina18. Pretraivanje teorijskih, empirijskih i drugihradova na temu regionalizacije nudi ogroman broj rezultata. Samo pretraivanje baze Svjetskebanke za kljune rijei regionalization of Bosnia and Herzegovina nudi 29 rezultata19, apretraivanje po kljunoj rijei regionalization 490 rezultata20 Pretraivanje e-librarySvjetske banke nudi 46 rezultata21Pretraivanja baza Ujedinjenih naroda nudi 35 rezultata za

10Krei, I. (1977) Prostorna ekonomija osnove teorije lokacije, razmjetaja i organizacije u prostoru,Informator, Zagreb11

Dawkins, I. C. (2013) Regional Development Theory: Conceptual Foundations, Classic Works, andRecent Development, 370, Journal of Planning Literature, str.131-17212Bogunovi, A. (2011) Regionalna ekonomika i politika, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb;Bogunovi, A. (2001) Ekonomske integracije i regionalna politika, WTO, NAFTA, Univerzitet uzagrebu, Zagreb; Dawkins, I. C. (2013) Regional Development Theory: Conceptual Foundations,Classic Works, and Recent Development, 370, Journal of Planning Literature, str.131-172; North, C.D. (2003) Institucije, institucionalna promjena i ekonomska uspjenost, MASMEDIA Zagreb, Zagreb13https://www.google.ba/?gws_rd=cr&ei=1YJGU9W8FsKAtAbQn4A4#q=regionalizacija+Bosne+i+Hercegovine14 https://www.google.ba/search?hl=hr&as_q=regionalizacija+Bosne+i+Hercegovine&as_epq=regionalizacija+Bosne +i+Hercegovine&as_oq=&as_eq=&as_nlo=&as_nhi=&lr=&cr=&as_qdr=all&as_sitesearch=&as_occt=any&safe=images&as_filetype=&as_rights=15 http://scholar.google.com/scholar?hl=en&q=Regionalizacija+Bosne+i+Hercegovine&btnG=&as_sdt=1%2C5&as_sdtp=16 http://scholar.google.com/scholar?q=Regionalizacija+&btnG=&hl=en&as_sdt=0%2C517 http://scholar.google.com/scholar?q=regionalization&btnG=&hl=en&as_sdt=0%2C518http://scholar.google.com/scholar?q=regionalization+bosnia+and+herezgovina&btnG=&hl=en&as_sdt=0%2C519http://search.worldbank.org/all?qterm=regionalization+Bosnia+and+Herzegovina20http://search.worldbank.org/all?qterm=regionalization+&title=&filetype=21 http://elibrary.worldbank.org/action/doSearch?AllField=regionalization+Bosnia+and+Herzegovina

673
https://www.google.ba/search?hl=hr&as_q=regionalizacija+Bosne+i+Hercegovine&as_epq=regionalizacija+Bosnehttps://www.google.ba/search?hl=hr&as_q=regionalizacija+Bosne+i+Hercegovine&as_epq=regionalizacija+Bosnehttps://www.google.ba/search?hl=hr&as_q=regionalizacija+Bosne+i+Hercegovine&as_epq=regionalizacija+Bosnehttps://www.google.ba/search?hl=hr&as_q=regionalizacija+Bosne+i+Hercegovine&as_epq=regionalizacija+Bosne


35/552


kljune rijei regionalization Bosnia and Herzegovina 22, a 644 rezultata za kljunu rijeregionalization23Pretraivanje oficijelne stranice Evropske unije nudi preko 2100 rezultata

za upit regionalization Bosnia and Herzegovina

24

, a preko 69250 rezultata za upitregionalization25Od ovog broja skoro 10.000 rezultata je vezano za ekonomiju, financije iinvesticije. Pretraivanje Springerove web stranice26 za kljuni pojam regionalizationrezultira sa oko 8700 naslova, od toga oko 1340 u oblasti ekonomije27 28Preko 300 radovakoji su se bavili regionalizacijom pripada regionalnoj nauci, kao subdisciplini. Ostali radovipripadaju meunarodnoj ekonomiji (273), okoliu (250), geografiji (244) i politici (226) 29ScineceDirect sadri preko 12,5 miliona naunih radova iz svih oblasti30. Oko 11.559 radovase bavi regionalizacijom31U periodu do 1995. objavljena su 2532 rada, a od 1996. oko devethiljada radova32.

22 http://search.un.org/search?ie=utf8&site=un_org&output=xml_no_dtd&client=UN_Website_en&num=10&lr=lang_ en&proxystylesheet=UN_Website_en&oe=utf8&q=regionalization+Bosnia+and+Herzegovina&Submit=Go23 http://search.un.org/search?q=regionalization+&btnG=Search+UN+Website&output=xml_no_dtd&client=UN_ ebsite_en&num=10&lr=lang_en&proxystylesheet=UN_Website_en&oe=UTF-8&ie=UTF-8&Submit=Go&ulang=hr&sort=date%3AD%3AL%3Ad1&entqrm=0&ud=1&exclude_apps=1&site=un_org24http://europa.eu/geninfo/query/resultaction.jsp?SMODE=2&ResultCount=10&Collection=EuropaFull&Collection=EuropaSL&Collection=EuropaPR&ResultMaxDocs=200&qtype=simple&DefaultLG=en&ResultTemplate=%2Fresult_en.jsp&page=1&QueryText=regionalization+Bosnia+and+Herzegovina&y=0&x=025

http://europa.eu/geninfo/query/resultaction.jsp?SMODE=2&ResultCount=10&Collection=EuropaFull&Collection=EuropaSL&Collection=EuropaPR&ResultMaxDocs=200&qtype=simple&DefaultLG=en&ResultTemplate=%2Fresult_en.jsp&page=1&QueryText=regionalization+Bosnia+and+Herzegovina&y=0&x=0#queryText=regionalization+&tab=europa26Baza koja sadri preko osam miliona naslova, od toga preko pet miliona lanaka (radova). Ovastranica osigurava pristup milionima naunih dokumenata (knjiga, radova, protokola, asopisa, itd)http://link.springer.com/27 http://link.springer.com/search?query=regionalization&facet-discipline=%22Economics%2228Elektronska baza podataka koja obuhvata preko 8.000.000 u punom tekstu iz skoro svih naunihoblasti period 1997 - 2007. Sadri oko 3000 asopisa od kojih su preko 2000 peer-reviewed asopisi.Izdava je Elsevier, jedan od najpoznatijih svjetskih izdavaa. http://www.efsa.unsa.ba/bic/ba/baze-podataka29http://link.springer.com/search?facet-discipline=%22Economics%22&query=regionalization&sortOrder=newestFirst30http://www.sciencedirect.com/31http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleListURL&_method=list&_ArticleListID=-557177250&_sort=r&_st=13&view=c&_acct=C000228598&_version=1&_urlVersion=0&_userid=12975512&md5=1583c7b1c754498ec07d5afd82bcda46&searchtype=a32http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleListURL&_method=list&_ArticleListID=-557177250&_sort=r&_st=13&view=c&_acct=C000228598&_version=1&_urlVersion=0&_userid=12975512&md5=1583c7b1c754498ec07d5afd82bcda46&searchtype=a

674
http://search.un.org/search?ie=utf8&site=un_org&output=xml_no_dtd&client=UN_Website_en&num=10&lr=lang_http://search.un.org/search?ie=utf8&site=un_org&output=xml_no_dtd&client=UN_Website_en&num=10&lr=lang_http://search.un.org/search?q=regionalization+&btnG=Search+UN+Website&output=xml_no_dtd&client=UN_http://search.un.org/search?q=regionalization+&btnG=Search+UN+Website&output=xml_no_dtd&client=UN_http://europa.eu/geninfo/query/resultaction.jsp?SMODE=2&ResultCount=10&Collection=EuropaFull&Collection=Europahttp://europa.eu/geninfo/query/resultaction.jsp?SMODE=2&ResultCount=10&Collection=EuropaFull&Collection=Europahttp://europa.eu/geninfo/query/resultaction.jsp?SMODE=2&ResultCount=10&Collection=EuropaFull&Collectionhttp://europa.eu/geninfo/query/resultaction.jsp?SMODE=2&ResultCount=10&Collection=EuropaFull&Collectionhttp://europa.eu/geninfo/query/resultaction.jsp?SMODE=2&ResultCount=10&Collection=EuropaFull&Collectionhttp://europa.eu/geninfo/query/resultaction.jsp?SMODE=2&ResultCount=10&Collection=EuropaFull&Collectionhttp://europa.eu/geninfo/query/resultaction.jsp?SMODE=2&ResultCount=10&Collection=EuropaFull&Collection=Europahttp://europa.eu/geninfo/query/resultaction.jsp?SMODE=2&ResultCount=10&Collection=EuropaFull&Collection=Europahttp://search.un.org/search?q=regionalization+&btnG=Search+UN+Website&output=xml_no_dtd&client=UN_http://search.un.org/search?q=regionalization+&btnG=Search+UN+Website&output=xml_no_dtd&client=UN_http://search.un.org/search?ie=utf8&site=un_org&output=xml_no_dtd&client=UN_Website_en&num=10&lr=lang_http://search.un.org/search?ie=utf8&site=un_org&output=xml_no_dtd&client=UN_Website_en&num=10&lr=lang_


36/552


Slika 1: Broj rezultata u ScienceDirect za kljunu rije regionalization1996-2013.

Izvor:http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleListURL&_method=list&_ArticleListID=-

557177250&_sort=r&_st=13&view=c&_acct=C000228598&_version=1&_urlVersion=0&_userid=1297551

2&md5=1583c7b1c754498ec07d5afd82bcda46&searchtype=a

Gornji podaci potvruju rastui interes za regionalizaciju. Godinja produkcijaradova je varirala od 224 u 1996. do 833 rada u 2013. Samo u prvim mjesecima 2014. u ovojbazi publicirano je preko 400 naslova. Broj radova dokazuje interes, aktualnost teme, ali nenudi jednoznaan odgovor na osnovno pitanje ovog rada da li je regionalizacija generator

problema, da li kontinuirano bavljenje ovom temom onemoguava da se uoe stvarniproblemi i energija, znanje, sredstva usmjere na njihovo rjeavanje i/ili da li postoji nekaoptimalna regionalizacija koja e biti rjeenje svih, izmeu ostalog, ibosanskohercegovakih razvojnih i drugih problema.

675
http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleListURL&_method=list&_ArticleListID=-557177250&_http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleListURL&_method=list&_ArticleListID=-557177250&_http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleListURL&_method=list&_ArticleListID=-557177250&_http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleListURL&_method=list&_ArticleListID=-557177250&_


37/552


Administrativna regionalizacija bila je tema skoro 84500 radova u ScienceDirect

bazi.

33

Interes za ovu temu kontinuirano raste. U periodu do 1995. objavljeno je 19345naslova, a u periodu nakon toga skoro 65300 naslova ili 3,4 puta vie. Ako se analizirapubliciranje na godinjem nivou broj publiciranih radova raste sa 1387 rada u 1996. na 7847rada u 2013. (5,7 puta vie). U prvim mjesecima 2014. ve je objavljeno oko 3850 radova, aza 2015. najavljena etiri rada.

Administrativno ureenje Bosne i Hercegovine temelji se na Dejtonskommirovnom sporazumu34. Drava je ureena kao dva entiteta i distrikt Brko 35. U okviruFederacije Bosne i Hercegovine36, kao jednog od dva entiteta, formirano je deset kantona. Nateritoriji ovih deset kantona37 djeluju 74 opine. Drugi entitet, Republika Srpska ine 64

jedinice lokalne samouprave3839. Pored opina, jedinice lokalne samouprave su i etiri grada, ito grad Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, zatim gradovi Banjaluka, Mostar i IstonoSarajevo40. Prema tome, temeljem mirovnog sporazuma, respektiranja zateenog stanja naterenu i u funkciji zaustavljanja rata, odreeni broj osnovnih teritorijalnih jedinicaoblikovanih stoljeima je podijeljen.41

33http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleListURL&_method=list&_ArticleListID=-557195866&_sort=r&_st=13&view=c&_acct=C000228598&_version=1&_urlVersion=0&_userid=12975512&md5=d9455d1526439eb0366cfd5fc53b2274&searchtype=a34Dokument iz novembra 1995 http://www.ucdp.uu.se/gpdatabase/peace/BoH%2019951121.pdfhttp://en.wikipedia.org/wiki/Dayton_Agreement;http://en.wikipedia.org/wiki/Dayton_Agreement35http://en.wikipedia.org/wiki/Br%C4%8Dko_District36http://en.wikipedia.org/wiki/Federation_of_Bosnia_and_Herzegovina;http://en.wikipedia.org/wiki/Washington_Agreement;http://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf;http://www.ucdp.uu.se/gpdatabase/peace/BoH%2019940301.pdf37http://en.wikipedia.org/wiki/Cantons_of_the_Federation_of_Bosnia_and_Herzegovina38http://en.wikipedia.org/wiki/Municipalities_of_Republika_Srpska39Zakon o lokalnoj samoupravi http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/Documents/%D0%B7%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%20%D0%BE%20%D0%BB%D0%BE%D0%BA%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%BE%D1%98%20%D1%81%D0%B0%D0%BC%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%B8%20%D1%81%D0%BB.%20%D0%B3%D0%BB.%20101%2004%20%2042%2005%20118%2005%20%2098%2013.pdf40http://en.wikipedia.org/wiki/Bosnia_and_Herzegovina41Vie vidjeti radovi Osmankovi, Pejanovi, Gali, Gui, Sadikovi, Halilbai, Trnka, Bublin i drugiu periodu 1996-2013.

676
http://en.wikipedia.org/wiki/Dayton_Agreementhttp://en.wikipedia.org/wiki/Federation_of_Bosnia_and_Herzegovinahttp://en.wikipedia.org/wiki/Washington_Agreementhttp://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdfhttp://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdfhttp://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdfhttp://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdfhttp://en.wikipedia.org/wiki/Washington_Agreementhttp://en.wikipedia.org/wiki/Federation_of_Bosnia_and_Herzegovinahttp://en.wikipedia.org/wiki/Dayton_Agreement


38/552


Slika 2: Broj rezultat u ScienceDirect za kljunu rije administrative region 1996-2013.

Izvor:http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleListURL&_method=list&_ArticleListID=-

557195866&_sort=r&_st=13&view=c&_acct=C000228598&_version=1&_urlVersion=0&_userid=1297551

2&md5=d9455d1526439eb0366cfd5fc53b2274&searchtype=a

Efikasnost administrativne teritorijalne organizacije je bila predmet brojnih analiza,istraivanja, propitivanja javnosti, akademskih krugova, domaih i meunarodniheksperata42. U najkraem dolo se do sljedeih zakljuka. Prvi zakljuak je da je

administrativna organizacija u cjelini neefikasna, da je skupa, da je neracionalna, da nijefleksibilna, da angaira previe budetskih sredstava, da nije ekonomski i demografskiodriva43, da nema potreban kapacitet da apsorbira tehniku pomo, programe i fondoveEvropske unije, ali i drugih bilateralnih i multilateralnih partnera, da je preprekaekonomskom i ukupnom razvoju, da je prepreka u procesu integriranja Bosne i Hercegovineu Evropsku Uniju444546. Drugi zakljuak, ove ocjene vrijede samo za jedan entitet Bosne i

42Stavovi Vlade Bosne I Hercegovine o teritorijalnoj organizaciji, Sarajevo, 1992. Preuzeto sa:http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_ 1995 /60.pdf;Stavovi Nae stranke o teritorijalnoj organizaciji, Sarajevo,2012.http://www.radiosarajevo.ba/novost/83679#; Pavi, V. (2010) Veliina lokalnih jedinica europske tendencije I hrvatske nedoumice.http://www.iju.hr/HJU/HJU/preuzimanje _ files /2010-1%2005%20Pavic.pdf;Kopri, I. (2010) Karakteristike sustava lokalne samouprave u Hrvatskoj,Hrvatska javna uprava, Zagreb, http://www.iju.hr/HJU/HJU/preuzimanje_files/2010-2%2004%20Kopric.pdf43http://www.hercegovina.info/vijesti/vijesti/bih/novo-uredjenje-fbih-ili-bankrot44Brnjas, Z. Regionalizacija jedinica lokalne samoupravehttp://zlatkobrnjas.files.wordpress.com/2013/01/5-regionalizacija-jedinca-lokalne-samouprave-rh.pdf;

Broj radova na temu "sdministrativni region" uScienceDirect u periodu 1996-2013.

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

1996

1998

2000

2002

2004

2006

2008

2010

2012

677
http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleListURL&_method=list&_ArticleListID=-557195866&_http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleListURL&_method=list&_ArticleListID=-557195866&_http://www.slobodanpraljak.com/%20MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_%201995%20/60.pdfhttp://www.slobodanpraljak.com/%20MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_%201995%20/60.pdfhttp://www.slobodanpraljak.com/%20MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_%201995%20/60.pdfhttp://www.iju.hr/HJU/HJU/preuzimanje%20_%20files%20/2010-1%2005%20Pavic.pdfhttp://www.iju.hr/HJU/HJU/preuzimanje%20_%20files%20/2010-1%2005%20Pavic.pdfhttp://zlatkobrnjas.files.wordpress.com/2013/01/5-regionalizacija-jedinca-lokalne-samouprave-rh.pdfhttp://zlatkobrnjas.files.wordpress.com/2013/01/5-regionalizacija-jedinca-lokalne-samouprave-rh.pdfhttp://www.iju.hr/HJU/HJU/preuzimanje%20_%20files%20/2010-1%2005%20Pavic.pdfhttp://www.iju.hr/HJU/HJU/preuzimanje%20_%20files%20/2010-1%2005%20Pavic.pdfhttp://www.slobodanpraljak.com/%20MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_%201995%20/60.pdfhttp://www.slobodanpraljak.com/%20MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_%201995%20/60.pdfhttp://www.slobodanpraljak.com/%20MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_%201995%20/60.pdfhttp://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleListURL&_method=list&_ArticleListID=-557195866&_http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleListURL&_method=list&_ArticleListID=-557195866&_


39/552


Hercegovine47 48 49 50 51 52. Trei zakljuak, administrativna regionalizacija je laniprividni problem53. Stvarni problem je nepostojanje konsenzusa o temeljnim vrijednostima,

o onome to je sadraj, sutina regionalnog razvoja, a ne njegova forma.

54

55

etvrti zakljuak,ono to je stvarno bitno je mogunost funkcioniranja regija kao rezultata administrativneregionalizacije, regija kao okvira za poboljavanje ivota koji ivimo i sloboda koje uivamo56

Luki, S (2014) 99 gradova koje treba odmah ukinuti http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/99-gradova-koje-treba-odmah-ukinuti45Anon. (2008) Administracija i dravne slube u 27 drava lanica EUhttp://suk.gov.rs/dotAsset/12238.pdf46Trnka, K et al. (2013) Ustavne promjene Federacije BiH, Sarajevo,http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/pripremljeno-188-preporuka-za-reformu-ustava-federacije-

bih/842747Rodi, R. (2008) Kreiranje i uvoenje novog modela raspolaganja I vlasnitva nad lokalnim resursimau BiH, Ekonomski institut Banjaluka,http://www.ekinst.org/cms/upload/1.%20Kreiranje%20i%20uvodjenje%20modela% 20raspolaganja%20i% 20vlasnistva%20nad%20lokalnim%20resursima%20u%20BiH.pdf Mijai, D. (2012)Regionalizacija, regionalizam i regionalni razvoj u RS,http://www.lokalnirazvoj.org/upload/Book/Document/2012_06/Inter_Newsletter_1.pdf48Trnka, K. (2013) Specifinost ustavnog ureenja BiH. Reviza za ustavnu reformu i filozifiju prava,http://revus.revues.org/ 11049K+Trnka, K. (2014) Kako preurediti Federaciju BiH? http://forum.avaz.ba/showthread.php?4855-Kako-preurediti-FBiH50

http://www.slobodnaevropa.org/content/reakcije-izjave-o-ukidanju-kantona-i-fbih-neodgovorne/25087540.html;http://dalje.com/hr-svijet/zubak--u-federaciji-bih-je-najbolje-donijeti-novi-ustav/475820;http://www.slobodnaevropa.org/ content/reakcije-izjave-o-ukidanju-kantona-i-fbih-neodgovorne/25087540.html;http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=25995:kolumna-mio-relota-cilj-reforme-federacije-bih-je-legitimiranje-dominacije-bonjaka-&catid=58:mio-relota&Itemid=33651http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/mile-lasic-ili-ce-politicari-prihvatiti-prijedlog-za-reformu-fbih-ili-ce-ih-pomesti-nemiri-52Trnka, K. (2010) Federacija BiH Paralelna krizahttp://www.crisisgroup.org/~/media/Files/europe/balkans/bosnia-herzegovina/209%20Federation%20of%20Bosnia%20and%20Herzegovina%20-%20A%20Parallel%20Crisis%20BOSNIAN.pdf53Smi, M. et al. (2007) Efikasan optinski menader, Centar za slobodne izbore i demokratiju,Beograd,http://cesid.org/images/ Efikasan % 20op%C5%A1tinski%20menad%C5%BEer.pdf54Sadikovi, E. (2014) Federalizacija BiH rjeenje za BiH ili korak ka njenoj dezintegraciji,http://www.magazinplus.eu/clanak/ doc-dr- elmir-sadikovic-federalizacija-rjesenje-za-bosnu-i-hercegovinu-ili-korak-ka-njenoj-dezintegraciji/55http://www.nasastranka.ba/en/projekcija-ustava-bih56Dragani, A. et al (2006) Strateki plan razvoja lokalne samouprave u BiH, Savez gradova i opina,Banjaluka,http://www.sogfbih.ba/uploaded/download/Strateski%20plan%20razvoja%20lokalne%20samouprave%20u%20BiH.pdf

678
http://www.ekinst.org/cms/upload/1.%20Kreiranje%20i%20uvodjenje%20modela%25%2020raspolaganja%20%20i%25%2020vlasnistva%20nad%20lokalnim%20resursima%20u%20BiH.pdfhttp://www.ekinst.org/cms/upload/1.%20Kreiranje%20i%20uvodjenje%20modela%25%2020raspolaganja%20%20i%25%2020vlasnistva%20nad%20lokalnim%20resursima%20u%20BiH.pdfhttp://revus.revues.org/http://www.slobodnaevropa.org/content/reakcije-izjave-o-ukidanju-kantona-i-fbih-neodgovorne/25087540.htmlhttp://www.slobodnaevropa.org/content/reakcije-izjave-o-ukidanju-kantona-i-fbih-neodgovorne/25087540.htmlhttp://dalje.com/hr-svijet/zubak--u-federaciji-bih-je-najbolje-donijeti-novi-ustav/475820http://dalje.com/hr-svijet/zubak--u-federaciji-bih-je-najbolje-donijeti-novi-ustav/475820http://www.slobodnaevropa.org/%20content/reakcije-izjave-o-ukidanju-kantona-i-fbih-neodgovorne/25087540.htmlhttp://www.slobodnaevropa.org/%20content/reakcije-izjave-o-ukidanju-kantona-i-fbih-neodgovorne/25087540.htmlhttp://www.hrsvijet.net/index.php?option=comhttp://cesid.org/images/%20Efikasan%20%25http://www.magazinplus.eu/clanak/%20doc-dr-http://www.magazinplus.eu/clanak/%20doc-dr-http://cesid.org/images/%20Efikasan%20%25http://www.hrsvijet.net/index.php?option=comhttp://www.slobodnaevropa.org/%20content/reakcije-izjave-o-ukidanju-kantona-i-fbih-neodgovorne/25087540.htmlhttp://www.slobodnaevropa.org/%20content/reakcije-izjave-o-ukidanju-kantona-i-fbih-neodgovorne/25087540.htmlhttp://dalje.com/hr-svijet/zubak--u-federaciji-bih-je-najbolje-donijeti-novi-ustav/475820http://dalje.com/hr-svijet/zubak--u-federaciji-bih-je-najbolje-donijeti-novi-ustav/475820http://www.slobodnaevropa.org/content/reakcije-izjave-o-ukidanju-kantona-i-fbih-neodgovorne/25087540.htmlhttp://www.slobodnaevropa.org/content/reakcije-izjave-o-ukidanju-kantona-i-fbih-neodgovorne/25087540.htmlhttp://revus.revues.org/http://www.ekinst.org/cms/upload/1.%20Kreiranje%20i%20uvodjenje%20modela%25%2020raspolaganja%20%20i%25%2020vlasnistva%20nad%20lokalnim%20resursima%20u%20BiH.pdfhttp://www.ekinst.org/cms/upload/1.%20Kreiranje%20i%20uvodjenje%20modela%25%2020raspolaganja%20%20i%25%2020vlasnistva%20nad%20lokalnim%20resursima%20u%20BiH.pdf


40/552


57. Sloboda izbora i kontrola nad vlastitim razvojem je sutinski aspekt ekonomske, socijalne isvake druge odrivosti administrativne regionalizacije.5859

U periodu od 70-ih godina prolog stoljea radilo se na formiranju koherentnog ijedinstvenog teritorijalnog okvira za prikupljanje i kompiliranje statistikih podataka, kaoosnove za kreiranje strategija, planova i politika. U tom procesu oblikovanja statistikeregionalizacije ili teritorijalnih jedinica za potrebe statistike mogu se uoiti i analiziratipromjene u sljedeim periodima: 1995-99; 1999-2003; 2003-2006; 2006-2010 i dalje. 60Statistika regionalizacija Bosna i Hercegovine u skladu sa ciljevima, principima, naelima ikriterijima EUROSTAT-a i iskustvima zemalja koje su definirale statistike regije je jedna odobavez