Upload
darktall
View
263
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
1/27
Univerzitet u Beogradu
Filozofski fakultet
Odeljenje za arheologiju
Seminarski rad iz predmeta ''Megaliti u praistoriji Evrope''
Rani megaliti - Gbekli Tepe
student:Zorana Dimkovi
Mentor: broj indeksa:
doc. dr Marija Ljutina AR 13/31
Decembar, 2015.
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
2/27
1
Sadraj
1. Uvod............................................................................................................................... 2
2. Istorijat istraivanja.................................................................................................... 3
3. Opte odrednice o lokalitetu........................................................................................ 5
4. Materijalna kultura Gbekli Tepe-a.......................................................................... 7
5. Megalitski kompleks Gbekli Tepe-a......................................................................... 10
5.1 Konstrukcija A........................................................................................................ 11
5.2 Konstrukcija B....................................................................................................... 11
5.3 Konstrukcija C........................................................................................................ 12
5.4 Konstrukcija D....................................................................................................... 12
6. Zakljuak...................................................................................................................... 14
7. Ilustracije...................................................................................................................... 17
8. Bibliografija.................................................................................................................. 26
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
3/27
2
1. UVOD
Monumentalni kameni spomenici unutar krunih konstrukcija na lokalitetu Gobekli
Tepe (Gbekli Tepe) u jugoistonoj Anadoliji (Slika 1), predstavljaju kompleksnu megalitsku
strukturu iz perioda osvita neolita, oko est hiljada godina pre Stounhenda i oko sedam
hiljada godina pre Keopsove piramade. Predmet su istraivanja mnogih disciplinapoevi od
arheologije i antropologije, preko istorije arhitekture do istorije umetnosti. Brojna zoomorfna i
antropomorfna kamena plastika, kako sa ovog lokaliteta tako i iz oblinjeg Nevali orija
(Neval ori) (Slika 2), svedoi o prebogatom mitskom svetu lovaca-sakupljaa hrane u
centralnom delu plodnog polumeseca tokom desetog i devetog milenijuma p.n.e. odnosno u
vreme prekeramikog neolita A i B(PPNAiPPNB).
Koncept ovog rada formiran je sa ciljem upoznavanja rane megalitske arhitekture na
primeru Gobekli Tepea. S obzirom na impozantnost dubine vremena iz koje ta arhitektura
potie, izloene su i glavne odrednice akeramikog neolita, sa akcentom na znaaj ovog
lokaliteta u rasvetljavanju sloenog (po veliini sloenostipoput veliine samih megalita, u
najirem smislu te rei) procesa transformacije iz paleolitsko-mezolitskog u neolitski nain
ivota, ija je glavna posledica razvoj evro-azijskog neolita.
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
4/27
3
2. ISTORIJAT ISTRAIVANJA
Uspravni krenjaki monoliti Gobekli Tepea odoleli su zubu vremena zahvaljujuiinjenici da su sastavnideo konstrukcija, koje su bile pod zemljom sve do devedesetih godina
prolog veka kada su zapoela arheolokaiskopavanja. Njihovo otkrie je bilo ravno otkriu
jo jednogsvetskog udagraditeljstva. Sem toje pobudilo interesovanje irejavnosti, dalo je
podstreka naunicima koji se bave istraivanjem ''neolitske revolucije'' (kovanica koju je u
arheologiju uveo uveni australijski arheolog Vir Gordon ajld (Vere Gordon Childe) 1923.
godine) da teite svograda prebace sajunog na severni Levant.
Sam lokalitet Gobekli Tepe je poznat od ezdesetih godina prolog veka kada je
izvreno rekognosciranje od strane tima sa Univerziteta u Istanbulu i Univerziteta u ikagu.
Markiran je kompleks zaobljenih breuljaka od crvene zemlje koji su se uzdizali nad
neplodnim krenjakim platoom (Slika 3), kao i gusta disperzija kremenih artefakata i
fragmenata krenjakih ploa. Smatralo se da je re o nadgrobnim ploama koje pripadaju
vizantijskom periodu, to je bilo u skladu sa pronaenim keramikim materijalom iz istog
razdoblja. to se tie velikog broja kremenih alatki nisu raena detaljnija istraivanja; plus,
ezdesetih je bio opti stav da rano-neolitske lokalitete ne bi trebalo oekivati na ovakvim
uzvisinama. Tokom narednih trideset godina lokalitet je bio zaboravljen. Onda ga je, 1994.
godine, sluajno otkrio kurdski pastir primetivi vee kamene obrise pored tzv. Svetog
drveta, za koje je postojalo predanje da ima isceliteljske moi. Vest se brzo irila dalje: od
muzejskih radnika iz oblinjeg grada Urfe stigla je i do ogranka Nemakog arheolokog
instituta u Istanbulu. Njihov arheolog, profesor Klaus mit (Klaus Schmidt), odlazi na
lokalitet i prepoznaje kremeni materijal kao pripadajui ranom neolitu. Takoeje posumnjao
da su i krenjake ploe reminiscencija istog perioda. U saradnji sa Nemakim arheolokim
institutom i Muzejom grada Urfe 1995. godine je zapoeo iskopavanja koja od tada
neprekidno traju (Mithen 2004: 65).
Prva kampanja je donela na svetlo dana monolitne T-stubove za koje se ispravno
pretpostavilo da su ih podigli praistorijski ljudi davno pre razvoja pisanja, metalnog alata, pa
ak i keramike. Oni su bili deo krunekonstrukcije koja je imenovana kao Konstrukcija A.
Zakljuno sa2001. godinom su otkopane etiri takve konstrukcije (A, B, C, D) iji su sastavni
delovi uspravni krenjaki T-monoliti, protumaeni kao simboli ljudskih bia, ukraeni
raznovrsnim divljim ivotinjama u plitkom i ree u dubljem reljefu. Inkorporirani su u kruni
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
5/27
4
zid sa bankom, a u centru je vii par stubova. Visina im se kree urasponu od 3 do 6 metara, a
teinaizmeu6 do 16 tona. Severno, na udaljenosti od 100m pronaen je jedan nedovren T-
monolit duine 6m i teine 50t, a svuda u okolinisu naenajezgra i odbici kamenih artefakata.
Mineroloka analiza okresanih kamenih alatki je pokazala da sirovina za njihovu izradu potie
sa par kilometara udaljenosti. Zatim su prva arheozooloka i arheobotanika istraivanja
iznedrila ogromnu koliinu kostiju divljai koriene u ishrani, a od biljaka: divlje cerealije,
bademe i pistae. Dalje se ispostavilo da na ovom lokalitetu nema tragova naselja, ognjita,
otpadnih jama, ali ni sahranjivanja. Istraivai su pretpostavilida se radi o ritualnom centru,
svojevrsnom planinskom svetilitu, to ga je u startu inilo specifinim u odnosu na ostale
rano-neolitske lokalitete u zapadnom delu azijskog kontinenta (Mithen 2004: 66).
Do danas je otkopano osam konstrukcija oznaenih, prema redosledu iskopavanja,
latininim slovima od A do H, pri emu jo uvek nije otkriven najstariji stratum (Dietrich,
Heun et al. 2012: 675). Konstrukcija E je, dodue, otkopana jo 1995. godine, ali poto se radi
samo o ''temeljnoj'' formaciji bez stubova i zidova (isti obrazac tlocrta je prisutan kod
konstrukcija B, C, D), ona je dobila oznaku tek nakon imenovanja etiri najvee krune
konstrukcije. Geomagnetna prospekcija je pokazala obrise jo bar dvadesetak krunih do
ovalnih osnova konstrukcija pod zemljom Gobekli Tepea. Inae, sve konstrukcije su nakon
izvesnog vremena upotrebe, bile namerno i rapidno zatrpavane, ime je nastalo jedno
vetako brdo lokalitet tipa tell, koji se apsolutno hronoloki pozicionira uvreme od 9600
8800BC i pripada samim poecima neolitskog doba. To je period kada su ljudi jouvek iveli
kao lovci-sakupljai i tek su se nazirali prelazi prema sedentarnom nainu ivota, te kultivaciji
i domestifikaciji divljih biljaka i ivotinja (Dietrich, Schmidt 2010: 82).
Na planu konzervacije, a s obzirom na vanost lokaliteta kako za nauku, tako i za
turizam 2011. godine se u projekat ukljuuje GlobalHeritageFund (GHF), da bi se
obezbedila zatita od atmosferilija ikontinuirano istraivanje najstarije svetske monumentalne
arhitekture. U zimu 2013. godine,poela je izgradnja Arheolokog muzeja grada Urfe, koji je
tokom prole godine otvoren za posetioce. U okviru Neolitske sekcije, izmeu ostalog,
izloeni su: kopija najobimnije Konstrukcije D Gobekli Tepea, kao i tzv. ''terazzograevina''
sa Nevali orijaoblinjeg lokaliteta koji je u celosti izmetenpoetkom devedestihgodina
prolog veka, zbog izgradnje Ataturkove brane na Eufratu, a istraivan je 1983. godine od
strane pomenutog profesora Klausa mita, tada sa Univerziteta u Hajdelbergu (Becker et al.
2014: 9).
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
6/27
5
3. OPTE ODREDNICE O LOKALITETU
Lokalitet Gobekli Tepe (u prevodu: Trbuasto brdo ili Brdo s' pupkom) se nalazi u
jugoistonom delu dananje Turske (regija Urfa). Sainjen je od nekoliko breuljaka sa
udubljenjem u centralnom delu. Udaljen je nekih 15km severoistono od grada Sanliurfa
(anlurfa) ili samo Urfa (antika Edesa), i 95km od reke Eufrat. Zauzima dominantan poloaj
u prostoru (Slika 3) sa dimenzijama prenika od 300m i visine od 15m (Dietrich, Kksal-
Schmidt et al. 2012: 35). U blizini nema izvora vode, najblii vodeni tok je udaljen 5km.
Arheoloka istraivanja su pokazala da na lokalitetu i u njegovom neposrednom okruenju
nema nikakvih tragova naselja, ognjita, vatrita, niti grobova. Ono ega ima u blizini,
odnosno u radijusu od 100 pa do 400m, jesu kamenolomi odakle su klesani krenjaki T-
monoliti. Uostalom, lokalitet je i smeten na krenjakom tlu, na nadmorskoj visini od 785m.
Predstavlja najvii vrh pobra Germu (Germu) i time dobar orijentir u prostoru. Grad Urfa
je na jugozapadu, a na jugu je prostrana Haranska visoravan. Taurus gorje je na severu, a na
severoistoku na samo tridesetak kilometara vulkan Karadadag, sa ijih padina potiu
prve domestifikovane itarice(Schmidt 2011: 917).
Iskopavanja su u najveem obimusprovedena na junoj padini tela,i topretenona
jugozapadu, a recentnija na severozapadnom breuljku(Slika 4). Izdvojena su tri glavna sloja.
Prvi, sloj I, je post-neolitski sloj koji se sastoji od akumulacije nastale kao rezultat erozionih i
sedimentacionih procesa tokom srednjeg veka i modernog doba kad je tel korien u
poljoprivredne svrhe. Sloj II je rani i srednji prekeramiki neolit B i ogranien je na zone tela
blie vrhu nego podnoju, a ine ga pravougaone graevine sa terazzopodom. Sloj III potie
iz prekeramikog neolita A. To su megalitski zabrani (ograeni prostori)sa dijametrom od 10
do 30m, koji su otkopani u centru velike depresije na junoj padini tela. Ove konstrukcije subile prepokrivene strukturama koje pripadaju sloju II. Znai,konstrukcije sloja III su ubrzo
nakon podizanja bile ispunjene zemljom i zatrpane, a nad njima su bile podignute
konstrukcije iz sloja II. Procenjeno je da je minimum 300 kubika zemlje bilo potrebno za
ispunjavanje i zatrpavanje jednog zabrana. Kad je re omegalitskoj komponenti, stubovi su
poput menhira, nainjeni od jednog velikog kamena u komadu. Dok je u mlaem sloju II
njihova prosena visina 1,5 metar, u starijem sloju III visina ide do 5,5m a teina do 16t.Za
transport i podizanje ovakvih ''kolosa'' bilo je potrebno angaovanje itave zajednice. Kaoilustracija, za izraunavanje hipotetikog broja ljudi koji bi uestvovali u ovakvom poduhvatu,
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
7/27
6
moe biti koristan etnografski primer sa poetka prolog veka (Schmidt 2011: 919-921).
Naime, tad je zabeleen dogaaj naNias ostrvu u Indoneziji, tokom koga je tri danaprenoen
menhir teine skoro 10t, uz pomo tzv. drvenih sanki, na udaljenost od 3km,od strane ukupno
pet stotina dvadeset i petoro ljudi (Dietrich, Heun et al. 2012: 691).
Prema redosledu otkopavanja, megalitske konstrukcije Gobekli Tepea su oznaene
latininim slovima, a menhiri unutar njih arapskim brojevima. etiri monumentalne
megalitske konstrukcije (A, B, C, D) sadre47 menhira u obliku slova ''T''. Deset do dvanaest
T-monolita inkorporiranih u kamene zidove sa klupama, okruuje poput prstena (jednog ili
vie) dva centralna T-monolita. Ta dva centralna su, po pravilu, vea i kvalitetnije izrade nego
stubovi iz prstena; na primer, njihova povrina je fino uglaana i uvek poseduju figuralnu
dekoraciju. Kad je u pitanju poreklo sirovine od koje su klesani ovi stubovi, izvor je
krenjaki plato koji okruuje lokalitet i koji je sluio kao kamenolom u neolitsko doba. U
ivu stenu su urezivane mnoge upljine, koje se objanjavaju kao mesta koja su
upotrebljavana u svrhu lakeg vaenja megalita iz prirodnog krenjakog leita. Pojedini
kamenolomi se lako uoavaju na povrini kao mesta ekstrakcije T-stubova, ali ima i
primeraka nedovrenih komadaili onih koji su pukli prilikom ekstrakcije. Nesumnjivo je da je
velika koliina vremena, energije, zanatskog umea i ljudske snage bila neophodna za
planiranje, izgradnju i odravanjemegalitskih struktura Gobekli Tepea. Sve to ukazuje da se
radi o sloenoj, hijerarhizovanoj drutvenoj organizaciji sa podelom posla koja se odnosila na
veliki broj ljudi (Schmidt 2011: 922, 930).
to se tie megalita u uem smislu, termin megalit potie iz starogrkog megas
veliki, i lithoskamen. Da bi spomenik bio megalitski, nephodno je da je velikih dimenzija,
kako sam termin i glasi, ali je potrebno da postoji i afirmacija ljudske aktivnosti na tom
velikom kamenu. Veliina megalitskog spomenika se direktno ogleda u tome to je za njegov
transport i podizanje bilo neophodno angaovanje itave zajednice. Sem jednog ili vie
velikog kamenja, megalitski spomenik moe biti heterogeni kompleks u kome nije svaki
element megalitski, pa se tada radi o kompozitnom lokalitetu. Takav je sluaj sa Gobekli
Tepeom. Kao to je ve izneto, dva monolita u obliku slova T su u sredini i okrueni su
neto manjim, takoe krenjakim T-blokovima, koji su inkorporirani u kamene zidove,
tvorei tako jedan ili vie koncentrinih prstenova oko dva centralna megalita. Najvii T-
monolit je visok 5,5m i teak 16 tona, a svaki je ukraen pliim i dubljim reljefima sa
predstavama raznih divljih ivotinja ili ak stilizovanim delovima ljudskog tela, pri emu se
njihova starina datuje na pre vie od 11000 godina (Pozzi 2013: 4, 19).
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
8/27
7
4. MATERIJALNA KULTURA GOBEKLI TEPEA
Poslednjih nekoliko godina utvreno je da se poeci poljoprivrede i stoarstva ne
mogu vezivati samo za podruje Levanta ili Plodnog polumeseca, kako se to ranije
bezuslovno smatralo, ve da potez izmeu srednjeg i gornjeg Eufrata i Tigra, i podnoje
Taurus gorja (Gornja Mesopotamija) imaju potencijal da budu kolevka novog naina zivota
(Slika 2). Lokaliteti u ovoj regiji (Neval ori, Hallan emi, ayn, Qermez Dere, Mureybet,
Jerf el Ahmar, Tell Abr 3, Tell Qaramel) koji pripadaju istom vremenskom periodu kao i
Gobekli Tepe, pokazuju do sada nesluenu socijalnu kompleksnost i organizovanost sa
objektima za stanovanje, specijalizovanim radionicama i posebnim konstrukcijama (kako pod
krovom, tako i pod otvorenim nebom) koje su sluile u komunalne i/ili ceremonijalne svrhe,
sa dokazima o sprovedenim bogatim gozbama na takvim mestima. Gobekli Tepe je bio
potencijalno glavni centar duhovne dimenzije populacija koje su ivele u spomenutim
naseljima (procenjuje se u radijusu od 100 do 160 km (Mithen 2004: 66)). Kao takav centar,
on je i smeten u sreditutzv. zlatnog trougla (Slika 5), u kome su se zajedno koncentrisale i
progenitorske divlje biljne forme i njihovi rani domestikati (Dietrich, Heun et al. 2012: 675).
Ljudi koji su podigli Gobekli Tepe jo uvek su bili lovci-sakupljai. Na lokalitetu
nije utvreno gajenje ni biljnih ni ivotinjskih domestifikata. Materijalna kultura Gobekli
Tepea deo je sveta prekeramikog(akeramikog)neolita (PPN) Bliskog Istoka, perioda koji
je tako imenovan pedesetih godina prolog veka tokom iskopavanja Jerihona od strane Ketlin
Kenjon (Kathleen M. Kenyon). Zapravo, dominantno megalitska tj. starija faza lokaliteta
pripada prekeramikom neolitu A (PPNA) koji se kulturoloki nadovezuje na epipaleolit, a
geoloki pripada kraju mlaeg drijasa, tj. smeni pleistocena holocenom. Prekeramiki neolit B
(PPNB) je sledei u kulturnom sledu, a njegov zavretak oznaava relativno kratak period
prekeramikog neolita C (PPNC). Tada je dolo do kolapsa prekeramikog sveta u kome
lovako-sakupljaka ekonomija nije mogla obezbediti egzistenciju narasloj populaciji u
sedentarnim prekeramikim naseobinama. U sedmom milenijumu p.n.e. je nastupila
neolitizacija ka Evropi i doba keramikog neolita u Anadoliji, ija je ekonomska baza
transformisana u agrikulturnu. Na putu transformacije pleistocenske lovako-sakupljake
ekonomije u holoconsku zemljoradniko-stoarsku, koja je izmeu ostalog i transformacija izjednog u drugi nain ivota i razmiljanja, jednu od glavnih stanica zauzima Gobekli Tepe
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
9/27
8
(Schmidt 2011: 917-919). S tim u vezi, jo je krajem devedesetih godina prolog veka,
francuski arheolog Koven (Jacques Cauvin) ponudio klju za ''neolitsku revoluciju'' u vidu
revolucije sistema simbola1, prema kojoj su ideoloke promene prethodile ekonomskim tj.
formiranju zemljoradnikih zajednica. irenje nove ideologije moglo je biti obezbeeno
putem komunalnih sfera kakvu poseduje Gobekli Tepe, pri emu su i seme i zrnevlje bile
komponente ranoneolitske mree razmene. Za mreu razmene je utvreno da se prostirala od
Anadolije do krajnjeg juga doline Jordana. To je poznato na osnovu praenja razmene
opsidijana, iji su izvori u Anadoliji, a koji je prisutan na svim akeramikim lokalitetima
Bliskog Istoka i Gornje Mesopotamije (Mithen 2004: 67).
Isto tako, i celokupna materijalna kultura prekeramikog neolita A u Anadoliji je
slina onoj na Bliskom Istoku i jo vie, Gornjoj Mesopotamiji. Ona je, pre svega,
reprezentovana mikrolitima, meu kojima je najvie vrhova strela kijamijan tipa.Zatim su tu
orua sa retuiranim prelomom (tzv. trunkati), ila i probojci na seivu, kao i seiva za
umetanje u srpove. esti su obluci sa ljebom za ispravljanje nosaa strela kao i glaane
krenjake sekire. Opsidijan kao sirovina jeste u upotrebi za pravljenje alatki, ali je litika
industrija na prvom mestu predstavljena homogenim tamnim kremenom visokog kvaliteta.
Nasuprot velikoj prisutnosti mikrolita, alatke od kosti i roga su retke. Detektovano je nekoliko
fragmenata lopatica i kotanih alatki u vidu kuke, kao i kotanih igala. esti su rvnjevi od
bazalta, kao i krenjaki recipijenti veih zapremina (Schmidt 2011: 918, 919). Na primer,
kameni recipijenti, kapaciteta do 160 litara, pronaeni su in situ u PPNB kontekstima. Jo
tokom iskopavanja je uoeno da neke od tih posuda imaju sivo-crne naslage. Analiza je
pokazala da su naslage pozitivne na kalcijum oksalat, koji se razvija u toku natapanja,
gnjeenja i fermentacije itarica. Takvi preliminarni rezultati pokazatelji su mogueg
spravljanja napitaka na bazi fermentacije itaricana lokalitetu Gobekli Tepe (Dietrich, Heun
et al. 2012: 687).
Interesantno je prisustvo krenjakih ploamanjih i veih dimenzijasa udubljenjima
u obliku olje tzv. cup-holes, za iju se namenunavodi da moe biti ili ritualna ili praktina, a
isti je sluaj i sa krenjakim prstenovima dijametra 0,5m do 1m. Masivne kamene perle sa
dve ili vie rupa poznate su iz konteksta u Nevali oriju (Neval ori) i ejeniju (ayn).
Nekoliko fragmenata dekorisanih kamenih posuda tankog zida pripadaju Nevali ori tipu
kamenih posuda, a sline posude su otkrivene i na naselju iz PPNAKortik Tepeu (Krtik
Tepe). Uostalom, ova naselja sa materijalnom kulturom slinom Gobekli Tepeu, potiu iz
1J. Cauvin, The Birth of Gods and the Origins of Agriculture, Cambridge 2000.
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
10/27
9
PPNAi/ili ranogPPNB, odnosno iz druge polovine desetog i iz devetog milenijuma p.n.e. Sva
ona mogu biti opisana kao pripadajua sedentarnim lovako-sakupljakim zajednicama.
Meutim, specifinosti Gobekli Tepea u odnosu na njih su: pozicija na vrhu uzvienja koje
dominira okolinom, megalitska arhitektura i itav spektar umetnosti: kako megalitske
umetnosti u okviru samih T-monolita, tako i prisustva slobodnostojeih skulptura razliitih
dimenzija (Schmidt 2011: 919).
Znai, za razliku od T-monolitnih stubova, postoje i naturalistike statue u prirodnoj
veliini koje pripadaju ranom neolitu, poznate kao Urfa statue (Slika 6) jer je prva od njih
naena prilikom graevinskih radova u samom gradu Urfa (visine 2m, datovana na c.
9000BC). Na njima je prikaz lica individue izveden na taj nain da su prisutne oi (udubljenja
u koje se umetao obsidijan) i nos, a nisu prisutna usta. U predelu vrata imaju ''ogrlicu'' u
obliku slova ''V'', te rukama drze falus. Na donjem delu nisu modelovane noge, vec se
zavravaju gotovo konino, to omoguava da se stave, pobodu u zemlju (Dietrich, Kksal-
Schmidt et al. 2012: 45).
Kampanja iz 2010. godine iznedrila je tzv. totemske stubove visine 1,92m, koji
ukljuujubar tri glavna motivaprikaza ivih biananizana jedan iznad drugog, pri emu je na
vrhu uvek prikaz predatora. U celini gledano ovi stubovi imaju antropomorfne konture. Slini
su naeni i u Nevali oriju (Slika 7), gde su interpretirani kao reminiscencija T-
antropomorfnih monolita iz Gobekli Tepea (Dietrich, Kksal-Schmidt et al. 2012: 49).
Iz Gobekli Tepea takoe potie nekoliko ljudskih glava od krenjaka u prirodnoj
veliini (Slika 8), a prema lomovima na ivicama vrata moe se zakljuiti da je postojao i donji
deoodnosno torzo. Neke od ovih glava pronaene su u dnu centralnih stubova, u zemljanim
ispunima, koji su formirani prilikom zatrpavanja zabrana. Ovakvi postupci upuuju na
slinost kultne prakse sa bliskoistonim lokalitetima prekeramikog neolita u kojima je
praktikovan kult lobanja, kao to suJerihon(u Izraelu), Ain Ghazal (u Jordanu), Tell Aswad
(u Siriji). U takvoj praksi, lobanje preminulih su odvajane na stranu i davano im je novo lice
aplikovanjem sloja gipsa, kako bi kao takve bile prikazane ivima, moda kao deo kulta
predaka. Posle izvesnog vremena, dekorisane lobanje bi bile ritualno sahranjene, ba kao to
je to sluaj i sa skulpturama glava sa Gobekli Tepea, a naposletku i sa itavim konstrukcijama
koje su sa namerom zatrpavane (Dietrich, Kksal-Schmidt et al. 2012: 47).
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
11/27
10
5. MEGALITSKI KOMPLEKS GOBEKLI TEPEA
Kao to je ve naglaeno, lokalitet Gobekli Tepe jeste megalitskog karaktera, i radi se
o posebnim konstrukcijama koje nisu vezane ni za naselje ni za pogrebnu praksu, a koje su
bile namerno zatrpavane i onda su ponovo podizane nove. Potom bi i te nove doivele istu
sudbinu kao njihove prethodnice, i sve tako od 9600BC pa do 8200BC kad je lokalitet
konanonaputen. Na taj nain je oformljeno vetako brdo ('tepe'znaitel, hujuk, tumba) sa
dva glavna stratuma, i izmeu njih jednim meuslojem koji jo uvek nije jasno
izdiferenciran. Relativna hronologija starijeg sloja (sloj III) je PPNA, a mlaeg (sloj II)
PPNB. Apsolutni datumi su: 9600-8800BC za sloj III i 8800-8200BC za sloj II (Dietrich,
Schmidt 2010: 82).
U starijem sloju je karakteristino prisustvo monumentalne arhitekture sa ogromnim
T-stubovima rasporeenim u krug ili ovoid poput ograde sa klupom (du unutranjeg lica te
ograde) oko dva via centralna stuba (Slika 9). Stubovi su, znai, meusobno povezani
zidovima i kamenim klupama. Ukraenisu razliitimmotivima ivotinja, ukljuujui: lisice,
zmije, korpione, divlje svinje, gazele, razliiteptice, kao i u nekim sluajevimaruke i ake,
implicirajui stilizovane ljudske figure. Kasniju fazu (sloj II, rani i srednjiPPNB) ine manje,
pravougaone konstrukcije sa terazzo podom, koje sadre esto samo dva mala (i svakako
manja) centralna stuba nego to su stubovi iz krunih konstrukcija ili su, pak, bez njih
(Dietrich, Heun et al. 2012: 675).
Dakle, mlae konstrukcije su pravougaonog tlocrta i manje po veliini i manje
rafinirano izraene, dok su starije konstrukcije krunogdo ovoidnog tlocrta, monumentalne i
sainjene od precizno isklesanih krenjakih stubova visine do 5,5m i teine oko 1 6t. Upravo
zbog megalitizma ranije faze (sloj III), njoj e biti posveena panja u nastavku ovog rada.
Sledi deskripcija etiri krunekonstrukcije koje su prve i istraene, konstrukcije: AD (Slika
10), s tim da treba imati na umu da su u stvari najvee konstrukcije i najstarije, a slovne
oznake su tu samo kao markeri redosleda njihovog iskopavanja. Radiokarbonsko datovanje je
takoe pokazalo da jenajvea D konstrukcija, ujedno i najstarija (Dietrich, Schmidt 2010:
83).
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
12/27
11
5.1 Konstrukcija A
Bila je prepoznata 1996. godine i uprkos injenici da je prva iskopavana samo jedelimino istraena, potoje deo razgraen jo udubokoj prolosti(Slika 11). Sadribrojne
enigmatine prikaze i reljefe. Centralni stubovi (stub broj 1 i stub broj 2) su sauvani u celosti.
Na korpusu stuba broj 1 spreda je prikaz dela odee po tipu ''epitrahilja'' i pet zmija u bareljefu.
Na levoj strani je svojevrsna tapiserija od isprepletenih zmija u obliku mree sa sedamnaest
ivotinja, a ispod je etvoronona ivotinja. Na stububroj 2 je u bareljefu prikaz bika, lisice i
drala. Ovde nema prikaza delova odee spreda (epitrahilj), nego pozadi, pri emu je ispod
horizontalnog dela stuba prisutna forma bukraniona. Poto je motiv odee est i prisutan
spreda (u predelu ''abdomena'' korpusa stuba), pretpostavlja se da je u ovom sluajupostavka
''slea'' stuba, jedan od dokaza premetanja, zamene i ponovne upotrebe stubova. Na
preostalim stubovima konstrukcije A jo samo na stububroj 5 je prikaz zmije (Schmidt 2011:
922).
5.2 Konstrukcija B
U ovoj konstrukciji (Slika 12) lisica preuzima ulogu zmije. Na centralnim stubovima
broj 9 i 10 (tzv. blizanakim, poto su identini) visine 4m, je prikaz lisca u skoku prema
ulazu u konstrukciju na jugoistoku. Izmeu ova dva stuba podnica je poploana terazzo
podom, dok je ispred stuba broj 9 kamena posuda unutar podnice, to se dovodi u vezu sa
ritualima libacije. Ispod lisca u skoku na stubu broj 10 je prikaz vepra koga prate tri psa. Na
stubovima koji su deo ogradnog prstena su vidljivi lisica, zatim jedna ivotinja nalik
etvorononom reptilu, kao i dve zmije. Pozicija gmizavca i zmija na zadnjoj strani stubova
broj 6 i broj 14, opet se tumai kao dokaz reupotrebe stubova. Ni na jednom od stubova iz
Konstrukcije B nema prikaza delova odee. Na vrhovima stubova postoje cup-holes(Schmidt
2011: 922-923).
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
13/27
12
5.3 Konstrukcija C
Prirodna stena je podnica ove konstrukcije (Slika 9). Stena je paljivo uglaana ina
nju su postavljena dva isklesana postolja za dva centralna T-monolita. Gornji delovicentralnih stubova su uniteni jo u vreme kada je zabran bio u funkciji. Sa druge strane,
korpusi stubova su bili insituuljebljeni u svojapostolja i oba sadre elemente odee. Na
unutranjoj strani zapadnog stuba broj 37 je reljef lisice. Tano prekoputa na stubu broj 35
(njegova istona strana) je reljef bika. Vrh stuba broj 35 je rekonstruisan laserskim
skeniranjem, jer su u blizini pronaeni njegovi fragmenti, tako da je visina stuba iznad
postolja dostizala 5m. Konstrukcija C ima dva, mada mogue i tri koncentrina prstena od
zidova i T-stubova. Na jednom od stubova (stub broj 27) uz plitki reljef divlje svinje, postoji i
spektakularan plastini prikaz predatora koji je izraen zajedno sa stubom od jednog komada
kamena (Slika 13). Postalo je jasno da su i drugi stubovi imali slinu dekoraciju, poto je
nekoliko slinih skulptura otkriveno unutar konstrukcije i smatra se da su namerno odvaljene
jo uvreme prekeramikog neolita(Schmidt 2011: 923-924).
Zanimljivo da uovoj konstrukciji nije pronaen ni jedan prikaz zmije (Schmidt 2011:
927).Takoe, nedavno je otkriven ulaz u prilazni hodnik po tipu dromosa, koji spaja spoljanji
prsten konstrukcije C sa novootkrivenim ulazom (Slika 14). Ulaz sa pragom je oblikovan u
monolitu koji ima izgled slova ''U'' i na ijem je sauvanom levomkraku modelovana ivotinja
grabljivica. Do tog ulaza vodi osam stepenika (Becker et al. 2014: 4-5).
5.4 Konstrukcija D
Nalazi se severno od konstrukcija B i C, najvea je i odlino ouvana (Slika 10), iako
postoje odreena oteenja jo iz kamenog doba, koja su u istom periodu bila uspeno i
sanirana. Kao i ostalim konstrukcijama postoje dva centralna T-stuba i, u ovom sluaju, jo
dvanaest koji ih okruuju, svi sa cup-holesna vrnim partijama. Od reljefa su najei prikazi
lisica i zmija, ali postoji i itava lepeza figuralne umetnosti kao to su prikazi svinje, bika,
gazela, magarca, velikih maaka i drugih krupnih mesodera. Na nekim stubovima postoje
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
14/27
13
prikazi ruku, polumeseca, diskova, lisica itd. Podnicu ini, kao u Konstrukciji C, glaanjem
zaravnjena temeljna stena. U dva postolja su ugraena dva centralna stuba visine 5,5 m. Na
junoj strani postolja, odmah iznad podnice, u reljefu je izraena povorka patki koje se kreu
od istoka ka zapadu (Slika 15). Oba centralna stuba (istoni stub broj 18 i zapadni stub broj 31)
imaju u plitkom reljefu prikazane ruke, a ispod njih remenja, kope, te prikaz tkanine (krzno
lisice) kako pada i prekriva genitalni region. U predelu ''lakta'' stuba broj 18 je lisica, a oko
''vrata'' ovog stuba je ogrlica dekorisana simbolima u obliku kruga, polumeseca i slova ''H''. I
zapadni stub broj 31 ''nosi ogrlicu'', ali sa priveskom u formi bukraniona. Pojasevi im se
utoliko razlikuju, to je istoni stubbroj 18 dekorisan simbolima koji podraavaju slovo''H'' i
slovo ''C'' (Slika 16) (Schmidt 2011: 924-925).
Zanimljiv je stub broj 43 ija je povrina prekrivena raznovrsnim motivima (Slika 17).
Na njemu dominira sup sa podignutim levim krilom dok desnim pokazuje prema napred, a
iznad njega se nalazi simbol diska. Uz ovo je joprikaz ibisa, zmija i dva ''H'' simbola koji se
esto javljaju u Konstrukciji D. Ispod glave stuba, na korpusu, je prikazan ogroman korpion i
glava neke ptice. Tu se nalazi joprikaz obezglavljene itifaline osobe, zatim prikaz zmije,
korpije i supova (Dietrich, Kksal-Schmidt et al. 2012: 43)
to se tie antropomorfnih stubova iz Konstrukcije D i njihove opredeljenosti u neki
od polovane moe se dati tanaprocena. Prema ''mukim figurinama'' od terakote iz Nevali
orija, koje imaju slinu odeu, moglo bi se zakljuiti da se i ovde radi o pripadnicima
mukog pola. Takoe, treba uzeti u obzir da se moda radi o prikazima nadprirodnih bia,
koja su bezlina, bakao u religijama koje e kasnije uslediti (Dietrich, Kksal-Schmidt et al.
2012: 45).
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
15/27
14
6. ZAKLJUAK
Na lokalitetu Gobekli Tepe u jugoistonoj Anadoliji su tokom dvadeset godina
istraivanja utvrene dve glavne arhitektonske faze: stariji stratum (sloj III, PPNA) i mlai
stratum (sloj II, rani i srednji PPNB). Stariju fazu karakteriu konstrukcije krune do ovalne
osnove sa deset ili dvanaest menhira u obliku slova T, isklesanih od krenjaka i spojenih
meusobnozidom i kamenim klupama, dok se u centru konstrukcija nalaze po dva jos vea T-
menhira. Na ovim monolitima se nalaze prikazi (ugravirani, reljefni, plastini) razliitih vrstadivljih ivotinja kao sto su: zmija, lisica, divlja svinja, korpija, vepar, divlje govee, gazela,
ptice, pauci, divlje patke itd. Mlaoj fazi pripadaju manje pravougaone graevine, koje
ponekad imaju samo dva centralna monolitna stuba.
Geofizikim metodama je utvreno da starije krune konstrukcije nisu grupisane
samo na jednom delu tela. Detektovano je najmanje dvadeset ovakvih konstrukcija. Najstariji
prstenovi koji se datuju u 9600BC su najvei i najrafiniraniji, tehniki i umetniki.
Impozantna je izuzetnost klesarske izrade, zatim same dimenzije monolita, kao i reljefna
dekoracija. Pojedini stubovi imaju brojne cup-marks na svojim vrhovima, a u nekim
sluajevima njihov sastavni deo je i skulptura koja predstavlja remek-delo praistorijske
umetnosti. Meutim, kako je vreme prolazilo stubovi su postajali manji, jednostavniji i sve su
nemarnije podizani. Oko 8200BC Gobekli Tepe vie ne napreduje i od tada se moe pratiti
uspon oblinjeg lokaliteta Nevali ori. Taj je lokalitet delom i savremen Gobekli Tepeu, ali
svoj uspon doivljava tek nakon naputanja Gobekli Tepea, pri emu je upadljiv prelazak na
pravougaone graevine manjih dimenzija u ijem su centru i zidovima T-stubovi (Slika 18 i19).Nevali ori, pre svega, predstavlja naselje iz ranog i srednjeg prekeramikog neolita B.
Osim arhitektonskih, izmeu ova dva lokaliteta postoje i slinosti u ostalim facetama
materijalne kulture akeramikog neolita, posebno u pogledu skulpture i kamenih posuda
(Pozzi 2013: 19).
Svakako najkarakteristinijiarhitektonski element struktura i iz sloja III i iz sloja II
Gobekli Tepea jesu monoliti u obliku slova T. Taj tip stubova je prvo otkriven na pomenutom
lokalitutuNevali ori, ali kao to je reenooni su hronoloki mlai od T-monolita GobekliTepea. Upeatljivo jeda su na korpusima nekih stubova u bareljefu predstavljene ruke i ake,
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
16/27
15
te se horizontalna partija monolita tumai kao glava, a vertikalna kao telo. Na stubovima iz
svih konstrukcija su, u predelu tela, dve paralelne trake koje podseaju na odevni predmet
slian epitrahilju, a esto je prisustvo i odevnog pojasa. Zapravo, antropomorfni stubovi su
mnogo vie od arhitektonskog elementa. Njihova antropomorfnost se dovodi u vezu sa
tumaenjemGobekli Tepea kao ritualnog centra lovaca-sakupljaa,gde bi megalitski stubovi
simbolisali natprirodna bia slina ljudima, dok su ivotinjebile uvari tog megalitski
projektovanog duhovnog sveta. Takoe, ne moe se prenebregnuti opti utisak da su prikazi
ivotinja jedan sistem simbola koji ilustruje mitski svet njihovih graditelja, odnosno da
svedoe obogatoj mitologiji prekeramikog neolita(Schmidt 2011: 921, 930). Konkretno, u
ovom sluaju, taj mitoloki svet simbola bi bio zajedniki za areal Gornje Mesopotamije
(Slika 2), jer je na nizu lokaliteta u ovoj oblasti uoen slian ablon simbola. Neki od tih
lokaliteta su ve spominjani Krtik Tepe iNeval ori, zatim:Jerf el Ahmar, Tell Qaramel,
Hallan emi, ayn, Tell Abr 3, Mureybet, Dja'de, Nemrik i Qermez Dere. Sa izuzetkom
Kortik Tepea, svi oni predstavljaju kompleksna naselja sa komunalanim objektima (Dietrich,
Kksal-Schmidt et al. 2012: 51).
Istraiva Klaus mit je isticao vanost ovog mestai za tadanji kult mrtvih. Ve je
izneta slinost sa bliskoistonim ''graevinama lobanje'' putem pohranjivanja namerno
odlomljenih glava statua uz T-monolite, a takva praksa je zabeleena i na akeramikim
lokalitetima u Gornjoj Mesopatamiji. Pritom, zatrpavanje konstrukcija nakon odreenog
perioda je bilo namerno, odnosno planirano, te se moe zakljuiti da jei taj in zatrpavanja
deo ideje i plana ovih konstrukcija od samog poetka. Na taj nain bi zatrpavanje nakon
odreenog perioda upotrebe, moglo biti analogno sahranjivanju svetilita ili svetih predmeta
na kraju njihovog ''ivotnog veka''. Sa druge strane, funkciju i upotrebu Gobekli Tepea
nagovetava i veliki broj ivotinjskih kostiju u ispunama. Najvei broj kostiju je sa onih
delova skeleta divljai, koji daju najvie mesa, togovori u prilog ideji o ''gozbama'' kada su
se konzumirale velike koliine mesa. Skorijepotvrde o prisustvu tragova fermentacije itaraca,
svedoe o moguoj konzumaciji fermentisanih napitaka. U naelu, pretpostavljene gozbe bi
mogle biti svetkovinskog karaktera ili, pak, praktinog tokom radova na samim
konstrukcijama. Sudei prema tome to u blizini nisu pronaeni nikakvi objekti koji bi se
mogli okarakterisati kao stambeni ili ekonomski, a imajui u vidu veliki broj ostataka kostiju
divljai, ini se da su konzumentima (na primer, radnicima) divlja donosili iz udaljenih
nastambi. Dopremanje hrane i vode je moralo biti organizovano, podjednako kao i planiranje i
nadziranje sloenog poduhvata podizanja megalita. Ta se injenica o organizaciji na
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
17/27
16
komunalnom nivou kosi sa ranijim predstavama o lovcima-sakupljaima iz ovog perioda kao
dominantno malim i izolovanim grupama (Dietrich, Kksal-Schmidt et al. 2012: 51).
Uostalom, okupljanje zarad kolektivnih aktivnosti i razmena ideja na mestu poput Gobekli
Tepea, mogli su biti jedan od kljunih okidaa u kompleksnom procesu uvoenja novih
strategija preivljavanja. Jedna takva strategija e postatiig holocenskog doba (Slika 20), a
time i jedan od kiklopskih tokova nae sadanjosti: neolitska zemljoradniko-stoarska
''revolucija''.
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
18/27
17
7. ILUSTRACIJE
Slika 1Poloaj Gobekli Tepea u Jugozapadnoj Aziji (preuzeto sa Google Earth'a)
Slika 2 Poloaj lokaliteta pomenutih u tekstu (Dietrich, Kksal-Schmidt et al. 2012: 114)
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
19/27
18
Slika 3Pogled na lokalitet sa jugoistoka, pre poetka iskopavanja (Schmidt, 2010: 240)
Slika 4Plan glavnog iskopa na junoj padini ina zapadnim padinama. Stratigrafska pozicija
struktura obojenih u plavo jo uvek nije precizno determinisana (Schmidt, 2010: 240)
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
20/27
19
Slika 5 Karta JI Anadolije&Gornje Mesopotamije: prostorno preklapanje divljih varijantinajranijih domestifikata cerealija i centralni poloaj Gobekli Tepea (Dietrich, Heun et al. 2012:
676)
Slika 6Urfa statua (Schmidt, 2010: 246) Slika 7Totem-stubovi (Schmidt, 2010: 247,248)
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
21/27
20
Slika 8Gobekli Tepe, glave od krenjaka (Dietrich, Kksal-Schmidt et al. 2012: 45)
Slika 9Osnovni obrazac rasporeda megalitskih elemenata unutar jedne od konstrukcija (C)
(Schmidt, 2010: 251)
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
22/27
21
Slika 10Pogled na podruje glavnog iskopa: u dnu slike je najvea konstrukcija D, levoodnje: C, a iza: B i A (Dietrich, Heun et al. 2012: 677)
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
23/27
22
Slika 11Konstrukcija A
Slika 12Konstrukcija B. Lisac u skoku na centralnim stubovima. Na vrhu cup-holes. Ucentru konstrukcije postament za stub (Schmidt, 2010: 252)
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
24/27
23
Slika 13T-monolit broj 27, C konstrukcija Slika 14Plan C konstrukcije sa ulazom u
(Dietrich, Heun et al. 2012: 680) dromos (Becker et al. 2014: 4)
Slika 15T-monolit broj 18, D konstrukcija Slika 16 T-monolit broj 18, ''pojasni'' deo(Dietrich, Heun et al. 2012: 683) (Schmidt, 2010: 244)
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
25/27
24
Slika 17Stub 47, D konstrukcija Slika 18T-stubovi sa lokaliteta
(Schmidt, 2010: 244) Nevali ori (Schmidt, 2010: 242)
Slika 19Nevali ori, pravougaone graevine sa antropomorfnim T-stubovima(https://reader009.{domain}/reader009/html5/0323/5ab4ca5921c25/5ab4ca62ef2f2.jpg)
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
26/27
25
Slika 20Opadanje lovako-sakupljake ekonomijekroz vreme(Past Worlds:The Times Atlas of Archaeology, London, 1989: 78)
7/25/2019 ZD Megaliti Seminarski Rad
27/27
8. BIBLIOGRAFIJA
Becker, Jrg, Lee Clare, Oliver Dietrich, idem Kksal-Schmidt, Anja Merbach, Jens
Notroff, Smriti Pant, Joris Peters, Nadja Pllath and Klaus Schmidt, 2014. Gbekli Tepe
Newsletter.DAI Press.
Dietrich, Oliver, and Klaus Schmidt, 2010. A Radiocarbon Date from the Wall Plaster of
Enclosure D of Gbekli Tepe,Neo-Lithics 2/10: 82-84.
Dietrich, Oliver, idem Kksal-Schmidt, Cihat Krkolu, Jens Notroff and Klaus Schmidt,
2012. Gbekli TepeA Stone Age ritual center in southeastern Turkey, Actual Archaeology
2: 32-51.
Dietrich, Oliver, Manfred Heun, Jens Notroff, Klaus Schmidt and Martin Zarnkow, 2012. The
role of cult and feasting in the emergence of Neolithic communities. New evidence from
Gbekli Tepe, south-eastern Turkey.Antiquity, 86: 674-695.
Mithen, Steven. 2004. After the ice: a global human history, 20.000-5000 BC. Cambridge,
Mass: Harvard University Press.
Pozzi, Alberto. 2013.Megalithism: Sacred and pagan architecture in Prehistory. Boca Raton,
Florida: Universal-Publishers.
Schmidt, Klaus. 2010. Gbekli Tepe the Stone Age Sanctuaries. New results of ongoing
excavations with a special focus on sculptures and high reliefs. Documenta PraehistoricaXXXVII: 239-256.
Schmidt, Klaus. 2011. Gbekli Tepe: A Neolithic Site in Southeastern Anatolia, in The
Oxford Handbook of Ancient Anatolia: (10,000-323 BCE), ed. Sharon R. Steadman and
Gregory McMahon, 917-933. Oxford University Press.
(http://turkishstonehenge.com/uploads/2/8/6/3/2863029/2682561_orig.jpg)ulaz 07.11.2015.
(https://reader009.{domain}/reader009/html5/0323/5ab4ca5921c25/5ab4ca644af11.jpg)ulaz 07.11.2015.