Zdrav Zivot, Dr Pol Volk

  • Upload
    llvnodr

  • View
    564

  • Download
    9

Embed Size (px)

Citation preview

POL VOLK - ZDRAV IVOT1. PONITE ISPOETKAAko elite da napredujete, da budete bolja osoba, za to je potreban poseban um. Treba stalno uiti i rasti. Moda e vas neto u ovom predavanju iznenaditi, ili se ne slaete sa tim, ali se ne ljutite. Volim vas i govorim vam ovo da vam pomognem. Razmiljajte o novim idejama, izaite iz kalupa da bi bili bolja osoba. Vi to moete ako hoete. Ovaj materijal je vrlo jednostavan, dobro dokumentovan novim medicinskim istraivanjima. Nemojte da uite samo za sebe, nego i za porodicu, i za ljude oko vas. Poeti ponovo je izazov. Bie mnogo potekoa, ali tu je i veliki Bog. Zato budite otvorenog uma i srca, i odmah sprovedite ovo u ivot. Nemojte sve odjednom, nego ono za ta ste sada spremni. Kasnije dodajte novo. Odrastao sam u Aljaski. Imam 11 meseci starijeg brata. Imao sam mnoge bolesti kao dete (izvaeno slepo crevo, upale krajnika). Sa 23 godine odluio sam da neto promenim i to je potpuno promenilo moj ivot. Imao sam loe navike (npr. jeo sam lou hranu). Moj otac je bio poslastiar, pravio je najvee torte na svetu. Pravio je kolae za 5 predsednika SAD. Uvek smo imali mnogo slatkia u kui. Bio sam roen debeo. Svi moji roaci su punaki. Sa 23 godine uneo sam promene u moj ivot. Moj stariji brat nije uneo te promene i sada ima 150kg, (300 pounds), i jako pati zbog toga. Zdravlje mu je jako loe. Takav sam mogao biti i ja, da nisam uneo ove promene u ivot. Ali ja sam odabrao promene, dakle da ne budem kao ostatak moje porodice. Moji roditelji, deda i baba, svi su imali visok pritisak i srane bolesti. Ja sam jedini u porodici koji ne koristim lekove. Ne oseam se kao da imam 45 godina. Ako se brinete za svoje telo vae telo e se brinuti za vas. U poetku se cela moja porodica smejala ovim promenama, kao to biste mogli i vi da se smejete tome. Ali posle 23 godine takvog ivota vie se ne smeju nego sluaju, jer danas medicinski asopisi govore isto to sam ja govorio pre 20 godina, a tako sam govoriozato to sam imao dobre informacije iz Biblije. Principi dobrog zdravlja i ivota postoje od pre vie hiljada godina, ali su ljudi prestali da ih itaju i sluaju. Mi moramo saznati o maini u naem telu. Neki znaju da brinu o maini u automobilu. A u maini naeg tela provodimo 24 sata dnevno, 7 dana sedmino. Toj maini je potrebna dobra nega. Moramo da vidimo kako ona radi. To je najvelianstveniji aparat na planeti. Ako mu date ansu on e dati izvanredne rezultate. Kada sam uneo ove promene moja majka, medicinski radnik, bila je veoma nervozna. Moje ideje od pre 20 godina nisu joj se sviale. Zato je insistirala da joj stalno aljem rezultate moje krvne slike da bi bila sigurna da sam zdrav. Rezultati su uvek bili izvrsni, bolji od njenih. Sada mora da prihvati da sam vrlo zdrav. Jednom sam testirao krv na 40 kategorija pre 10 godina. Sve je bilo dobro, osim krajnje malog jednog rezultata - nivoa uree u krvi. Moja krv je bila jako ista. Pitao sam se: zato? Lekari su mislili da moji bubrezi preintenzivno rade, ali to je bilo zbog hrane koju sam jeo. Direktor bolnice koji je jeo istu hranu kao ja, imao je iste rezultate krvi. Pogledaemo osam prirodnih lekara koji mogu da vas dre u ravnotei. Ako drimo tri ili etiri, izgubiemo ravnoteu. Potrebno je drati se svih osam lekara za novi poetak. 1. N - UTRITION 1. ISHRANA 2. E- -XERCISE 2. VEBANJE 3. W- ATER 3. VODA 4. S- UNSHINE 4. SUNCE 5. T- EMPERANCE 5. UMERENOST 6. A- IR 6. VAZDUH 7. R- EST 7. ODMOR 8. T- RUST IN GOD 8. POVERENJE U BOGA U Londonu na testovima ustanovili su da se izuzetno zdravo hranim. Testirali su me na u svetu poznatom Enton medicinskom centru. uli su za predavanja koja sam drao i testirali su me besplatno (pregled inae kota 150 funti) da bi proverili moje zdravlje. Stavili su mi elektrode i rekli da trim na maini. Svaka 3 minuta maina je ila sve bre, i sve se vie dizala prednja strana (trao sam uzbrdo). Rezultat je bio: "Veoma izuzetan". Rekli su da tu kategoriju imaju samo olimpijske atlete i da izgleda nemogue da sam ja to uinio. Rekli su mi da sam prestar i da ne treniram dovoljno (6-8 asova dnevno). Rekli su: "ta god radite g.Volk, nastavite tako".

Ja elim da i vi tako radite. Pitajte i svog lekara o ovom. Ali, budite sigurni da on ita novu literaturu. Neki lekari se jo dre udbenika 60-tih i 70-tih godina. Potrebni su novi izvetaji. Nikad nije kasno da u svoj ivot unesemo promene. Samo svom telu moramo pruiti priliku. VODA eleo bih da probate jednu jednostavnu stvar u toku samo dve sedmice. Da li pijete najmanje 1 litar vode dnevno? A 2 litra vode dnevno? Evo zadatka: u sledee 2 sedmice trebate da pijete najmanje 2 litra vode dnevno." To je mnogo vode. Ako niste navikli ponite sa 1 - 1,5 litar vode. A posle 7 dana poveajte dok ne doete do 2 litra. Morate biti sigurni da je ta voda ista. Moda e vam trebati filter. U Rusiji su ljudi posle 2 - 3 dana imali velike tegobe jer je njihova voda jako loa. Zato sam im rekao da prvo prokuvaju vodu, a onda je sipaju u staklene posude, izloiti je suncu, i pustiti da se par dana slegne. Onu na vrhu sipati, a odbaciti onu sa dna. Pili su samo 1 litar, i to im je pomoglo. I mi bi trebali da je prokuvamo ili da nabavimo filter. Nemojte piti vodu u isto vreme kada jedete. Ljudi to esto rade . I zato im je urin uvek ut. Mi elimo da urin bude bezbojan. Kada pijemo vodu za vreme jela, razreujemo eludanu kiselinu i oslabljujemo je. Zato i varenje ne moe biti dobro, i ne mogu se izvui hranjljivi sastojci iz hrane jer voda sve to ispire. Ne biste trebali piti ni kratko vreme pre jela. Treba saekati 1-2 asa posle jela, da bi bilo vremena da se svari hrana voda ometa varenje, jer prva bude absorbovana (upijena), a kada jedemo elimo da se absorbuje prvo hrana. Ponite: 2 litre vode 2 sedmice, i prestanak jedenja izmeu obroka. to se tie temperature vode ujutro moete piti toplu vodu. Ona prolazi brzo kroz sistem za varenje i dobro e vas isprati. Urin je najtamniji ujutro, a treba da se izbistri do podne. Moete piti i hladnu vodu ali ne ledenu vodu i to iz vie razloga. Ledena voda oteuje dentin naih zuba. U eludcu je 37o C, a ledena voda 1-2o C, pa telo ne podnosi neto tako hladno i troi energiju na zagrevanje vode koja je mogla bolje da se iskoristi. Zato dodavati sebi teret ledenom vodom? Probajte ovo 2 sedmice, vredno je truda, Jedna studentkinja iz Los Anelosa inila je ovako mesec dana. Drugarica ju je pitala koji je taj divni novi puder koji je stavila. Odgovorila je da nema minku, nego da pije 2 litra vode dnevno. Drugarica je rekla: - Kai mi istinu, koliko para trai? Koja je marka pudera? Devojka je ponovila: -2 litre vode dnevno, zaista. Drugarica je bila uporna: -Samo nas dve emo znati i biti tako lepe. Kai mi ime, koliko novca eli? Izgleda tako divno i prirodno. Devojka je opet ponovila: 2 litre vode dnevno. Drugarica je ljutito udarila nogama u pod: -Dobro, ne mora da mi kae. Nije verovala da je tako jednostavno. Vaem telu je potrebna ta voda i to mnogo vode. Probajte! Videete kako ete divno izgledati i kako ete se oseati iznutra. Vae telo e se odueviti. Kada domaica pere posue da li uzima malo vode da bi oprala posue? Ne, puno vode je potrebno. Jednom aom vode dnevno teko je oprati celo telo. Potrebno vam je bar 2 litra dnevno, pun rezervoar za dobro funkcionisanje. Pijte vodu u toku celog dana. Neki pokuaju da ujutru popiju sve. Vae telo stalno mora da se ispire, celog dana. Kafa, aj, mleko i sok nisu isto to i voda, jer moraju da prou proces varenja. Oni ne funkcioniu kao voda - voda ispira. Zato ih ne moemo uraunati u ona 2 l. samo vode. Vie vode treba piti kada je napolju vrue, ali 2 l. je sasvim dovoljno. U poetku e izgledati kao da svaki as treba ii u toalet, jer vam mehur nije navikao. Ali, mehur je mii i moe da se rastegne da bi zadrao vodu. I eludac moe da se naduva. Ja obino ne pijem vodu posle 16 asova, jer ne volim da ustajem u toku noi kada spavam. Zato odluite kada ete prestati da pijete vodu. Neki ljudi mogu i pre spavanja da piju vodu, ja ne. Voda je divan izvor energije, vrlo jednostavna za upotrebu. To moe biti va prvi korak za va novi poetak. Ako imate posebno oboljenje, posavetujte se sa vaim lekarom (ako prati novu literaturu). On vam moe rei da vam to nee nakoditi, nego e vam biti mnogo bolje. Ako elite da neto promenite u ivotu, to je dobar znak. Ja vas ne poznajem, ne znam vae loe navike. Neke ete otkriti, ali nemojte da vam bude neprijatno. Nisam ovde da bih nekoga osudio. elim samo da vam kaem injenice. Vi odluite kada ste spremni za promenu. Nemojte dugo da ekate. to due ekate, loije e biti vaem telu. Zato ponite da sprovodite ove informacije u ivot, ali ne sve odjednom. Meni je trebalo nekoliko godina da bih sve ovo uneo u svoj ivot. Danas su istraivanja pomogla da bolje razumemo ono to inimo. Grickanje Jedna od loih navika u ishrani je grickanje, jedenje izmeu obroka. ta se deava u vaem telu kada jedete izmeu obroka? Varenje poinje u ustima posebnim enzimima u pljuvaki koji razgrauju skrob. Oni ne funkcioniu dobro u eludcu ve samo u ustima. Dok vaemo, hrana treba da ostane 30-60 sekundi u ustima pre no to se proguta, da se eludac ne bi pitao ta je s vama, da li ste izgubili zube. Morate koristiti mikser koji se nalazi u ustima. Drugi stepen varenja je u eludcu. On je kao vodeni balon. Kada hrana pone da se razgrauje, posebni mali miii (sfinkteri) guraju hranu van eludca (kao kad muzete kravu). Varenje se nastavlja u tankom crevu. Ali, pre no to se eludac isprazni, mi malo gricnemo izmeu obroka (umesto pauze od 5 sati, da bi se varenje zavrilo). Ako je pauza manja od 5 sati, miii eludca imaju probleme. Ovi miii se zaustavljaju, ne izbacuju staru hranu dak se nova prispela hrana ne svari u eludcu. Stara hrana eka u eludcu, a tu je jako toplo, tamno i kiselo, hrana se gnjei. Kao kad ujutro zgnjeite hranu na tanjiru, odete na posao, ta se uvee dogodilo sa hranom? Ona je trula. ta se dogaa sa hranom dok eka u eludcu? I ona truli, i tako kvari nau krv. Uraeni su mnogi

2

testovi da bi se ovo potvrdilo. Sve medicinske sestre u jednoj bolnici su uestvovale. Jele su normalna 3 obroka, a izmeu obroka su trebale da neto gricnu. Posle 3 dana bile su testirane. Posebni optiki sistem sa kamerom uneen je u sistem za varenje da bi se videlo ta je u eludcu. Kada su izvadili hranu iz eludca, nali su hranu staru 3 dana, u veoma loem stanju. Kao kad bi otili na ubrite i jeli hranu odande. To se dogaa kada jedemo izmeu obroka. Hrana se kvari. Moda jedete zdravo voe i povre, ali ako ih jedete izmeu obroka pauzirajte 5 sati. Da bi se hrana razgradila potrebno je 2-3 sata, a eludcu je posle potreban odmor od 2 sata. Va eludac je mii, a svi miii tela moraju da se odmaraju (ak se i srce odmara izmeu 2 otkucaja). Ako vas zamolim da 1000 puta preskoite konopac za 2 sata - to je vrlo teko. Ali ako vas zamolim da 1000 puta preskoite konopac za 2 sedmice, to e vam uspeti, Zato? Zato to ete se odmarati. I vaem eludcu je potreban odmor izmeu jela. I varenje je posao. Zato mii eludca mora da se odmori. Zato odmarajte 5-7 sati izmeu jela, ali ne manje od 5 sati. Ako je pauza manja od 5 sati eludac e oslabiti i nee dobro funkcionisati. Iz hrane treba izvui korisne sastojke. A 5 sati pauze pomoi e vam u tome. Ako jedete kasno uvee, ostanite budni bar 3 sata pre spavanja. Ako ranije zaspete, neete dobro spavati, i probudiete se umorni. Veina ljudi se ujutro bude umorni. Zato? Leite 8 sati, pa zato ste onda umorni? Nita niste radili. Ako se budite umorni, to je upozorenje da neto nije u redu. Ako dobro postupate sa telom, budiete se sami bez problema, naglo, sami od sebe i odmorni za novi dan. Ali, nama se ujutro jo spava, proteemo se, odemo pred ogledalo, i ne svia nam se to to vidimo. Utinemo se da proverimo da li jo sanjamo. Zato? Neto nije u redu. Telo se nije odmorilo od jueranjeg loeg postupanja s njim, i od prekjueranjeg, i mnoga pre. I posle svega, telo ne eli da ustane. Budilnik zvoni, morate na posao, a telo kae: Ne! Ne mogu, pusti me na miru. Loe si postupao sa mnom, ne elim da ustanem. Ne elim da jedem, ne elim da pijem, elim samo da umrem. A sve zato to smo loe postupali s telom. Vi znate da je ovo istina. I ja sam se ranije budio takav. Jedan od 8 lekara nedostaje. Moda nemate pravu hranu ili dovoljno vode. Moda ne vebate ili se ne odmarate dovoljno. Moda nedostaje nekoliko lekara. Potrebno je svih 8. Da li elite da prestanete da jedete izmeu obroka? Pokuajte, videete kako ete se oseati. Na vama je da donesete odluku koliko dobro elite da se oseate. Da li elite da ustajete umorni ili odmorni, spremni za novi dan? Bio sam gost na velikom venanju. Posle probe za venanje otili smo na veeru u piceriju. Za mene su spremili neto dobro i zdravo. Bilo je 22h, a ja ne jedem tako kasno i nisam znao kako da se izvuem pred drutvom. Moja pica imala je divno svee povre i svi su se njome oduevili. a ja sam gledao kako da se izvuem. Setio sam se i rekao: "Ko eli komad ove pice?" I za tren je nestala! Stric mi je rekao: vrlo si bistar momak, zato nisi nita jeo? Odgovorio sam mu: -Ja vie volim da se probudim odmoran i srean nego da par trenutaka uivam da jedem picu. Da sam je pojeo, imao bih uasnu no, loe bih spavao i probudio bih se umoran, a ja to ne volim. Ja to toliko ne volim da u radije izostaviti picu da bi se mogao probuditi radostan. Kad ponete da inite ove dobre stvari, to e vas pokrenuti da nastavite dalje. Tako je bilo sa mnom, tako e biti i sa vama.

2. PREKINITE S LOIM NAVIKAMAKako prestati sa loim navikama? Svi mi imamo loe navike. Navike se stalno razvijaju i korisne su, inae bi stalno morali da uimo nove stvari. Ali, neke nae navike su destruktivne, naprimer puenje. U SAD zakoni su vrlo strogi to se tie puenja, inae bi na ivot bio vrlo teak. ak i predsednik SAD mora da izae napolje ako hoe da pui ili da plati 1000 $, ali on ne pui. Vodio sam seminare za odvikavanje od puenja. Ljudi su oajniki pokuavali da ostave tu lou naviku. esto mislimo da nae navike nisu tako loe, ali neke su mnogo loije nego to mislimo. Neki vole da neto gricnu kasno uvee, a nekad to pree u itav pononi obrok i bude se umorni, imaju mamurluk od hrane. Neki ljudi imaju lou naviku da jede slatkie, na kraju svakog obroka, bar neto slatko, ili malo vie slatkog. Moj prijatelj Don bio je sladokusac. Jednom je izaao iz poslastiarnice sa punom kesom krofni. Bio je tako srean. Smeio se svojoj kesi sa krofnama i onda ugledao mene. Pomislio je: "Ooo, ne!" Pogledao je kesu, pa u mene, pa opet krofne, pa mene i rekao: -Sigurno se pita ta u sa ovim krofnama? Rekao sam: -Verovatno e ih pojesti. -Zna, to je loa hrana. -Je li? -Naravno, svi to znaju a naroito ti! Pogledaj, mast je procurela po kesi, unutra je samo belo brano, eer i vetaka aroma. Ja to ne bih trebao da jedem. I onda je bacio kesu u kantu! -Done, zato si tu uradio? -Zato to je to loe za mene. -Done da li je to zato to stvarno to misli ili zato to sam ja ovde? ta kad ne budem ovde? Da li e ih pojesti? Sve dok stvarno ne bude verovao da je to loe za tebe nee se osloboditi krofni. Postae njihov rob. Ja ne elim da ljudi prestanu sa loim navikama iz pogrenih razloga, jer e se vratiti tim navikama. Ono to inite kad nema nikoga oko vas to ste stvarno vi. Tada govori ono to je unutar vas. Ja elim da imate prave razloge, da znate zaista ta vam te krofne mogu uiniti. Neki ljudi kau da ishrana nije toliko vana. Ako se ne drogiram, ne pijem alkohol nije bitno koliko jedem. Nije bitno ta ulazi u telo, nego ono to izlazi. Da li to znai da moete uzeti i kokain i LSD jer nije bitno ta ulazi u telo nego ta izlazi? Ono to ulazi sigurno utie na ono ta izlazi. Pitajte nekog alkoholiara ili narkomana. Ono to ulazi u telo je jako vano.

3

Ono to danas pojedete, to sutra govori i ivi kroz vas. U SAD odrasta generacija bez kontrole, neuravnoteena, sa epidemijom suicida (samoubistava). Ljudi vre lagano samoubistvo drogom i alkoholom. Nema dovoljno zatvora, policajaca za sve takve. To nije reenje. Reenje je vratiti ih u ravnoteu. Kako? Strunjaci kao Dr. Bernard (lan udruenja za spreavanje bolesti na Univerzitetu Dord Vaington) sa timom od 3000 lekara prouili su sve mogunosti i shvatili da smo neuravnoteeni zbog loe ishrane. Napravili su ovu mapu. Najee je najbolji plan najjednostavniji. Ono to se deava za stolom vrlo snano utie na nae izbore. Istraivanja na ivotinjama potvruju ovo. Imam dve vrlo strune studije koje pokazuju ovo: 1. Labaratorijski pacovi dobijali su dosta vode da piju dok su drugi pili 10% alkohol. Nijedan pacov nije hteo da pije alkohol. ivotinje znaju da je alkohol otrov. ovek je jedino ivo bie koje pije alkohol, i tada postaje luda ivotinja. Dali su pacovima umesto njihove normalne ishrane tipino tinejdersku ishranu (hot-dog, pita od jabuka, ukiseljeno povre, pageti, ufte, okoladne torte, slatkii, kolai) na malim ploicama. Ova hrana ima mali procenat hranljivih sastojaka, a veliki procenat stimulativnih sastojaka kao to su jaki zaini meso, mleko i eer zajedno prave alkohol). Pacovi su to jeli. Ubrzo su svi pacovi poeli da piju alkohol. Ispali su iz ravnotee. I kada mi nismo u ravnotei, tada donosimo loe odluke, postajemo destruktivni. Posle nekog vremena uklonjena im je takva ishrana, i vraena normalna, uravnoteena ishrana. Posle nekog vremena, oko 80% pacova poelo je ponovo da pije samo vodu, a 20% je uginulo od ciroze jetre koja je posledica alkoholizma! Rezultati u vezi ljudi su jo gori, jer nama niko ne oduzima kafu, okoladu, slatkie, meso, jake zaine i iritirajuu hranu. Mi to stalno jedemo, postajemo prestimulisani i agresivni. Roditelji se svaaju sa decom: -Otkud odjednom da uzima droge? Zato pije alkohol? -Ti si razlog mama. Nauila si me da ivim punei se stimulansima. Kada tinejderi postanu agresivni, seksualno aktivni i koriste droge, potrebno je prstom pokazati krivca: mama u kuhinji! Nije sva krivica na kuhinji, ali ovih 3000 lekara tvrdi da ISHRANA UTIE NA PONAANJE! Ako u sazrevanju ivite na malo hranljivih sastojaka a na puno stimulansa, skoro je nemogue kada ostarite da se oduprete stimulansima, bilo putem seksa, droge ili alkohola. Celo telo e jedva ekati da bude stimulisano sve jaim stimulansima, jaim od okolade i mesa, i ne moemo da shvatimo zato ne moemo da se zaustavimo. Zato ne moemo da kontroliemo na seksualni nagon? Zato ne moemo da ostavimo droge, alkohol i cigarete? To je nemogue ostaviti. Zato u Prvoj knjizi Mojsijevoj 1. poglavlju Biblije,Bog nam daje ono to moemo da jedemo. To je jako vano, zar ne? Prva knjiga, prvo poglavlje! Bog je odmah eleo da nam razjasni ta treba jesti. To je hrana sa vrlo malo stimulansa a dosta hranljivih sastojaka. Suprotno onome to postoji u prodavnicama. Zato je skoro nemogue da mladi budu uravnoteeni, jer su naueni da budu van ravnotee. U zatvorima i domovima za maloletne delikvente prvo razgovaram sa kuvarom. Niko to ne moe da shvati: ni sa upravnikom, ni psihologom nego prvo razgovaram sa kuvarom, i za 30 dana dogodie se promena u ovoj ustanovi. Na alost, kuvar je debeo stari ovek i esto nee da promeni ni jedan recept koji je nauio jo u vojsci (puno masnoe, puno mesa). Za neku hranu u vojsci postoje posebni nadimci. To sigurno nije uravnoteena hrana koja nam je potrebna. Pomoi ljudima je zato teak zadatak. Mnogo ljudi ne veruje ovim studijama. Zato mladi gomilaju sve vie loih navika. I sa suzama govore: "Ne mogu da prestanem. Pokuavao sam na sve naine i nisam uspeo." Ja im govorim o jednostavnim promenama: Prestanite da sluate tu muziku bar mesec dana, vebajte, jedite jednostavnu hranu (voe,povre i itarice). I za mesec oni se oseaju drugaije i mentalno i fiziki. Mnogi se tome smeju osim onih koji su probali. Oni znaju da je to za njih bio korak u pravom smeru. To nije potpun odgovor ali je veliki korak unapred. Zato je Bog u prvoj knjizi, prvom poglavlju Svetog Pisma govori o tome ta treba da jedemo. Znao je da ako to ne budemo jeli biemo izgubljeni, pa je Mojsija inspirisao da to zapie na poetku. Savremenom oveku je trebalo skoro 6000 godina da to shvati. Ali, nova istraivanja sve vie razjanjavaju. Danas tano znamo ta se deava kada neto jedemo. Jedan mladi je u SAD na roendanskoj proslavi jeo sladoled i tortu. To je mleko i eer koji u telu stvaraju butil-alkohol. Kada se mladi vraao policajac ga je zaustavio zbog udne vonje i dao mu balon za alko-test. Test je pokazao da u njemu ima alkohola, i policajac ga je uhapsio. Taj mladi je bio hrianin koji nikada u ivotu nije pio alkohol. Mleko i eer nas ne naprave pijanim kao alkohol, ali se u eludcu stvara lo stimulativni alkohol zbog kojeg alko-test moe da bude pozitivan. Neete pasti, niti e vam se spetljati jezik, ali e vas alkohol stimulisati. Roditelji ovog mladia su doveli advokata i lekara na sud jer mladi nikada nije pio alkohol. Doktor koji je poznavao novu literaturu doneo je sladoled i kola. Pre nego to su ih pojeli alko-test je bio negativan. Kada su pojeli mleko i eer kratko posle toga alko-test je bio pozitivan. Sudija je bio okiran. Taj sluaj je zabeleen u zakonu SAD kao dokaz da mleko i eer u telu grade alkohol. Vrlo malo hranljivih sastojaka a puno stimulirajuih. Onda se pitamo zato nemamo kontrolu nad sobom. Razmislite o ovome. Moda imate agresivne misli ili namere. Mada to ne izvravate, ni to nije dobro prema Svetom Pismu. Jedina razlika je to se jo nije pruila zgodna prilika da to uinite. Krivica je ista. Zato ne elim da imamo ni takve misli, jer emo u odreenim okolnostima popustiti.

4

Kako prestati sa loim navikama? Postoje mnoge tehnike kojima se ljudi slue. Ponavljanje je jedna od najboljih. to vie ponavljamo dobre stvari manje emo imati vremena za loe stvari. To se dublje urezuje u na um. Ako bolje shvatimo kako mozak radi lake emo doi do cilja. Kako nastaje neka navika? ]elije mozga su povezane linijama (vezama). Svaka nova informacija koju nauimo predstavlja novu liniju (vezu) izmeu elija mozga. Pri svakom vezivanju cipela upisuju se novi detalji. Za govor su linije drugaije. to vie uimo da govorimo linije su sve dublje. Ponavljanje je ovde jako bitno. Veza izmeu modanih elija zove se sinapsa, i tu se deava elektrini proces slian pucketanju prstima. Kada impuls prolazi sa jedne na dugu eliju na eliji mozga nastaje mala kvrga. Izboenja rastu i smanjuju udaljenost izmeu dve elije mozga. Svaki put kada ponovimo tu aktivnost, udaljenost je sve manja i manja, a mi to moemo sve bre da ponovimo (npr. vezivanje pertli: deca to nespretno rade i pritom jezikom prave pokrete jer ovaj put nije uhodan. Kasnije mozak sam kae da jezik ne pomae pri vezivanju pertli i zato odrasli ne izbacuju jezik dok vezuju cipele). Milijarde takvih veza nalazi se u mozgu. Predpostavimo da je jedna takva veza loa navika, npr.puenje. to vie puite razlika izmeu elija se smanjuje i vi puite sve bre i vie. Onda stisnete zube i odluite da prestanete sa puenjem, i razbijete jednu vezi izmeu modanih elija ali, ostale veze ekaju novu cigaretu i to vas izluuje, jer vie veza vas tera da puite nego to ima raskinutih veza. I kada doe trenutak slabosti zna se ta se deava - vraa se na lou naviku, i nove veze ponovo nastaju. ta sada uiniti da se oslobodimo ovih veza? Bilo bi dobro kad bi nam neurohirurg mogao da prekine sve ove veze, ali i najbolji neurohirurg ne moe da raskine veze za nae loe navike. Postoji samo jedan nain da se raskinu te veze loih navika. Potrebna je mo vea i jaa od nae, mo raspetog Isusa Hrista. Kada Bog ue u va ivot, On moe da uniti sve veze loih navika, tako da ne samo da prestanete da inite loe stvari nego ih i ne elite. Postoji program u SAD-u pod imenom "anonimni alkoholiar". Vrlo je uspean zato to koriste silu koja je vea od nae. Samo Bog nas moe osloboditi loih navika pa i alkohola. Bog nas moe osloboditi bilo koje loe navike koje elimo da se oslobodimo. Va problem nije vei od Boga. On hoe i moe da rei svaki na problem. to vie mi ponavljamo dobre stvari, npr. itanje Biblije i molitva, Bog bolje ulazi u nae misli i reava potpuno nae probleme. Vie tada ne razmiljamo o problemima nego o reenju. A Bog se brine za to. To je jedina 100% uspena metoda koju znam. Evo jo nekoliko korisnih saveta za prestanak sa puenjem. Zamislite da odjednom imate jaku elju za puenjem, ili za nekom loom navikom koju imate). Taj stari avo vam vie na uvo: "Hajde, uuini to!" Vi imate jaku potrebu da to uinite. Evo ta da radite: "Gledajte na sat 1 minut i mislite na neto drugo, pozitivno i lepo (godinji odmor ili telefonski poziv, neki radostan dogaaj). Moda da kaete kratku molitvu ili Biblijski stih. Posle jednog minuta ako jo uvek imate jaku elju ponovite ovo jo jedan minut. Sada je vreme da ponete da se molite ili otpevate neku pobonu pesmu. Ja stalno sluam duhovnu muziku. U toku drugog minuta razmiljajte o neem dobrom i pozitivnom. Na kraju drugog minuta, ako je taj nagon jo u vama, gledajte na sat jo jedan, poslednji minut. Doktori i psiholozi se slau da ako ne odgovorite na neki nagon 3 minuta potreba nestaje. Nagon funkcionie samo ako mu odmah popustite. Zato se i zove nagon, jer vas nagoni da neto odmah uinite. Ako uspete da se uzdrite 3 minuta, on e potpuno nestati. Nekad to uradimo i ne znajui. Npr. ako se vozite autobusom a za 30 minuta stii ete kui. Odjednom vam se ide u toalet, ali kaete sebi da ete to obaviti za 30 minuta. Iako imate taj nagon, mozak govori telu da nagon nee biti zadovoljen sada. I razmiljate o neem drugom. Kad doete kui, mozak kae: "Sada nema izvlaenja." Va mozak govori telu ta da ini. to vie vebate va mozak da rukovodi telom imaete jai karakter. Slab um uvek poputa svemu. Ako se vrsto ne zaloite za neto, paete pod taj uticaj. Zato razvijajte um da bi imali pravilan izbor. Lo izbor automatski dolazi. Da bi bili na pravom putu potrebno je uloiti napor. Zato naglaavam itanje Biblije i molitvu kao dobar izbor da bi odrali ovu silu u naem umu, i raskinuli veze loih navika. Zato je potrebno vreme i vebanje, ali to nije teko, treba to initi. Ako to ne inimo, rezultati mogu biti katastrofalni. Marko, moj cimer na koledu voleo je da ide na zabave, none klubove i pije alkohol, iako je koled bio hrianski. Jednom se vratio kasno pijan i spreman za svau. Sve to sam uinio jeste da sam se molio Bogu. Marko je pao na krevet. Molio sam se za njega na kolenima da Bog odmah neto uini. Plakao sam. On je moj cimer, brat u Isusu Hristu i gubio je bitku. To je vreme da se molimo za brau. Otiao sam i zaspao. Ujutru sam uio u biblioteci. Kad sam se vratio Marko se tek probudio i sedeo u krevetu. Nismo nita govorili. Marko je progovorio: "Pole, ja se bojim. Kada sam se probudio pokuao sam da se molim. Ja ne mogu da se molim. Imam oseaj da moje molitve doseu samo do plafona i nigde dalje. Kao da je veliki taman oblak izmeu mene i Boga. Izgleda da sam otiao predaleko. Ne znam ta da radim. "Rekao sam: "Marko, da li eli sada da se moli?" "Da, moemo sada." Obojica smo klekli i molili se. Marko je poeo da se smeje i plae. Rekao je: "Pole, pojavljuje se svetlost do mene. Bog uje ovu molitvu. Tamni oblak nestaje." "Marko, ta ti ovo govori?" "Pole,

5

znam, moram da prestanem da poputam avolu. Moram da svoj um ispunjavam Bogom inae e vrata za mene biti zauvek zatvorena." Dragi prijatelji, nikad ne znamo kada se trkamo sa avolom da li emo uspeti da se vratimo Bogu. Biblija upozorava na "hulu na Svetoga Duha", odbacivanje Boga kada vie nema nade za nas, kada oteramo Boga od sebe i radimo ono na ta nas nagovara avo. Na sreu Marko nije otiao tako daleko. Jo uvek je eleo da se moli. Zato je potrebno da donosimo nove, dobre odluke u ivotu, da vie vremena provedemo u molitvi i itanju Biblije. Kad to ne inimo dolazi avo sa svojim igrama, loim navikama da nas uniti. Na Aljasci sam jednom govorio: "Kad doem do tog stanja da elim da budem zao elim da na ledenom bregu odplutam da ne bih nikoga povredio. Jedna ena mi je rekla: "Ako se to dogodi svi emo poi da te traimo i vratiemo te. Zato smo zajedno da se ohrabrimo i pomognemo. Da pozovemo ljude loih navika da dou blie nama. Mi im esto kaemo: "Ti si lo - odlazi!" Da li je Isus tako leio loe navike? Ne! Isus je rekao: "Doite Meni svi koji ste umorni, svi koji imate loe navike, svi koji se borite sa grehom, i Ja u vas odmoriti. Uzmite Moj jaram i nauite se od mene jer sam Ja ponizan i krotak u srcu." Isus nas zove da doemo k Njemu kad imamo problem! Nemojte odbacivati ljude ostavljajui ih sotoni. Vi ih zagrlite, i vodite k' Isusu da prestanu sa loim navikama. Filibljanima 4,13. "Sve mogu u Isusu Hristu koji mi mo daje". Sve znai SVE, bez obzira ime vam sotona dosauje. Bog vas moe ojaati, ali mi treba da izaberemo. Da li emo se moliti i itati Bibliju da bi dobili tu snagu? Ako izaberemo dobro Bog je obeao da e nam pomoi. Ne moemo da igramo murke sa Bogom. Mi sami oteavamo sebi, a Isus kae: "Moj jaram je lak i moje breme nije teko!" Ako je va teret teak, to znai da ste napravili lo izbor - sotonin jaram, a on vam nije potreban, nego laki Isusov jaram. Molimo se: "Oe na na nebu, mi imamo loe navike ali si Ti velik i eli da ih predamo Tebi. Pomozi nam da svoj um ispunimo Tvojom Reju da za loe navike ne bude mesta. Pomozi nam kao to si obeao da sve moemo u Isusu Hristu, u Tebi koji nam daje snagu. Amin."

3. ZAPANJUJUA OTKRIA O ISHRANISada emo zaviriti u va friider da vidimo ta tamo ima. Ako se ne slaete sa mnom - u redu, ali pokaite mi vaa istraivanja. Nemojte samo da kaete "Ne verujem." Koristite mozak, recite mi zato ne verujete. Ako je tano ono to mi budete rekli, promeniu sadraj ovog seminara. Ali, pokaite mi injenice kao to u pokazati ja vama. Neke e biti iznenaujue, ali to ini ivot zanimljivijim. Zapamtite: Ovo vam govorim jer vas volim. Ne elim da vas napadam i da se loe oseate. elim da vam bude dobro. anatomija Pogledajmo ljudski organizam. Kakva je to maina? Da li je ta maina stvorena da jede biljke ili mrtve ivotinje? Ponimo od usne duplje, od miia vakaa. Da li moete da pomerate donju vilicu s leva na desno? Moete. Moete li da pomerate donju vilicu dole-gore i napred-nazad? Moete. Vilicu moete pomerati u 3 smera kao i svi biljojedi. Mesojedi mogu da otvaraju usta samo gore-dole. Npr. pas moe da otvara usta samo goredole, ne moe u stranu i napred-nazad, jer je on mesojed. Svaki zubar moe da nam kae da su ljudski zubi namenjeni za jedenje biljaka. Kutnjaci i premolari su okrugli sa strane, a odozgo su ravni. Imate 4 onjaka, npr. za jedenje jabuka. Ostali zubi su ravni za biljke. Nisu otri i veliki kao kod medveda ili vuka. Ovi zubi nisu stvoreni da zagrizu meso ni da ga otkinu. Nai zubi su stvoreni za biljke. Pogledajmo sad organe za varenje. Naa creva su veoma dugaka i zavijena. Deset puta su dua od poprsja. To je sasvim dovoljno za varenje biljnih vlakana. Danas se mnogo govori o vlaknima kojih ima u biljkama a kojih nema u mesu. Sistem za varenje mesojeda dosta se razlikuje od naeg. Vrlo je kratak, samo 3 duine poprsja ivotinje, jer meso mora vrlo brzo da izae iz digestivnog trakta, jer moe lako da se zaglavi u nekom zavoju pa na tom mestu nastaju tumori. eludana HCL (hloro-vodonina kiselina) mesojeda je 10 puta jaa od nae HCL. Naa eludana kiselina nije dovoljno jaka da neutralie otrove koje sadri meso. Nae telo ne moe lako da izae na kraj ni sa toliko holesterola iz mesa. Ljudi su pokuali da podignu nivo holesterola kod mesojeda hranei ih svinjskom mau. To nije uspelo, jer mesojedi eliminiu viak holesterola iz tela. Ali kod ljudi koji imaju probavni trakt za biljnu ishranu holesterol se taloi u arterijama. Kod mesojeda je nepoznata arterioskleroza, nemaju tegobe sa krvnim sudovima. Samo biljojedi koji se hrane mesom dobijaju bolesti arterija. Biljojedi se znoje preko koe a mesojedi preko jezika. Nae sredstvo za sakupljanje ploda su 4 prsta i palac sa strane, da bi neno ubrali voe i povre a da ih ne unitimo. Kad bi smo imali ape kao lav, to ne bi uspeli. Njegove ape su za hvatanje ivotinja; a ne za hvatanje plodova. Mi nemamo kande, ali su ljudi izmislili noeve i viljuke da bi jeli meso. Veina ljudi koji se ugue zalogajem hrane, ugui se komadom mesa. To kau u hitnoj pomoi. Od banane se niko nije uguio. ta jesti Ovo su samo injenice. Mi smo stvoreni da jedemo voe, oraaste plodove i itarice. To preporuuju iz odbora za preventivnu medicinu. Setite se doktora Bernarda i projekta 3000 lekara. Dr.Bernard je lan udruenja za prevenciju bolesti na Univerzitetu Vaington. Veina nae hrane po njima treba da bude voe,

6

oraasti plodovi i itarice. Ako nemate ovu hrane, onda se koristi meso, mesni proizvodi, ulje, eer i maslac. Meso se i ne smatra vrstom hrane, nego neim to ljudi vole da jedu, ali ljudima to nije potrebno za jelo. Koristite ivu, prirodnu hranu da bi imali ivo, prirodno telo. Dr. Ruben Mesi, prvi predsednik Amerikog medicinskog drutva, imao je veliku odgovornost da uva zdravlje nacije i bude predstavnik medicinskog zvanja u svetu. Zato je mnogo istraivao. Otiao je na sednicu kongresa SAD sa velikim predlogom da amerikanci postanu vegetarijanska nacija ali problem je bio to je industrija mesa veliki biznis sa mnogo novca i mnogo advokata. Oni su odbili predlog. Dr. Ruben Mesi video je da se veina ljudi u svetu vegetarijanski hrane. U Indiji ljudi jedu samo soivo i pirina. Na dalekom Istoku ljudi jedu soju i pirina. U Centralnoj i Junoj Americi jedu kukuruz i pasulj. U vrlo malo zemalja se jede puno mesa. Samo u bogatim zemljama Evropi i Severnoj Americi se jede puno mesa. Veliki mesojedi - velike bolnice, to ide zajedno. To tvrdi urnal amerikog medicinskog drutva da vegetarijanska ishrana moe spreiti 97% zaepljenja u koronarnim arterijama (infrakta miokarda). To je ubica broj jedan u SAD, a moe se spreiti vegetarijanskom ishranom. U junu 1961godine je dat ovaj podatak. Mi znamo ko je najvei ubica u Americi. Zato to ne spreimo? Zbog novca! Prehrambena industrija nije toliko zainteresovana za nae zdravlje koliko za na novac. Ne elim da se oseate neugodno, i u mojoj porodici rade sa mesom i jedu ga, pue i piju ta god im se svia. Ja ih jo uvek volim ali to ne ublaava injenice. Njihove bolesti u ivotu su sve vee i tee, i mogunost da ranije umru je sve vea. Mnogi dokumenti to potvruju. Kako da doemo do uravnoteene ishrane? To je vrlo jednostavno. Medicinski fakultet u Harvardu je potroio mnogo vremena da bi do toga doao. Sve to treba da uinimo je da jedemo raznobojno voe, povre, oraaste plodove i itarice. Bog je obojio nau hranu, i ako jedemo hranu svih boja ne moemo da pogreimo. Dobiemo sve potrebne hranljive sastojke. RIBA U Bibliji vidimo 4 grupe hrane: voe, povre, oraasti plodovi i itarice. Neki kau: "Ja ne jedem meso, jedem samo ribu"- i misle da su vegetarijanci. Pitam se sa kojeg drveta su ubrali tu ribu? Riba nije vegetarijanska hrana. elim da vam pokaem nedavna istraivanja amerikog udruenja za ribe i ivotinje koje ive slobodno u prirodi. Ta istraivanja je sprovela vlada u SAD-u bez uticaja biznisa. Neka istraivanja su naruena novcem neke industrije. Tih informacija treba da se uvamo. Oni proglaavaju da je dobro ono to oni prodaju. Postoje divni izvetaji o okoladi koje su objavile fabrike okoladi. Oni vam nee rei da okolada sadri 12 otrova (kofein, teobromin koji napada nervni sistem, kombinaciju mleka i eera koja stvara butil-alkohol..) ta sa ribom? Ako jo uvek berete ribu sa vaih drvea, rei u vam u ta se uputate. Svaki put kada jedete manje preporuljivu hranu unosite vie otrova u organizam. U hrani koju je Bog preporuio otrovi su minimalni. To je otkrila vlada SAD. Oni su otkrili da se neke ptice hrane samo oraastim plodovima (semenjem i bobiastim voem) koje je Bog i nama preporuio da jedemo. Praena je koncentracija PCP u jetri ovih ptica. To je vrlo opasan pesticid koji se lako ugrauje u jetri ivotinja. U drugoj grupi su bile ptice koje su jele crve i insekte. Trea grupa su bile ptice koje jedu male ivotinje i ribu. Ptice iz prve grupe sa vegetarijanskom ishranom imale su koncentraciju PCP u jetri 0,2. To je jako malo. Ptice koje su jele crve i insekte imale su 0,65 PCP u jetri to je 3 puta vie. Ptice koje su jele male ivotinje imale su PCP 50,0 to je 250 puta vie od vegetarijanskih ptica. Ptice koje su jele ribu imale su PCP 900. To je jako, jako opasno. Taj nivo je 4500 puta vei od vegetarijanskih ptica. Da li shvatate ta ovo znai? Ljudi kau "pa i voe je prskano"- to je tano. Ali ako moram da jedem hranu koja je prskana, jeu onu koja je najmanje prskana. Kada buba pojede taj pesticid on se koncentrie u telu, i kada ptica pojede bubu u njenoj jetri se nae jo vie otrova, i kada nju pojede jo vea ivotinja, u njenom telu je otrov 4.500 puta jai nego na poetku. Vi ete rei "pa i Isus je jeo ribu". To je tano. Ali riba koju je on jeo nije bila zagaena industrijskim otrovom. Vi ete rei da su vae reke ovde iste. Pouavao sam eskime iznad Arktikog pojasa da ribe koje tamo ive imaju puno ivinog otrova u sebi. Tamo nema fabrika gde ive, ali postoji kia koja dolazi sa mesta gde postoje fabrike. Neki kau"Pa, u Bibliji pie da moemo jesti meso". Da, Biblija kae tako, ali kae koje meso i u kojim uslovima - kada nije bilo druge hrane na zemlji. Bog je rekao da je postavio neke ivotinje da budu istai kao ive kante za smee u vodi, na zemlji i u vazduhu. On nam je preporuio da ne jedemo te ive kante za smee leinare i pacove zato ne diramo i ne jedemo. U Bibliji su oni nazvani " neiste ivotinje" jer one iste za nama. Hrana ivotinjskog porekla Postoje i iste ivotinje. Noje je pre potopa uzeo po 2 neiste ivotinje i nije trebao da ih jede. Od istih ivotinja je uzeo po 7. Bog je eleo da ako neko jede meso prvo uradi dve stvari: da ukloni mast i krv. Zato Bog to kae? (4.Mojsijeva 12 i 3.Mojsijeva 17.) Time se znatno smanjuje nivo holesterola i uzronici bolesti. Bog eli da budemo zdravi. Ako je meso jedino to imamo za hranu, to treba da bude sigurno i isto. Izvadite svu masnou i svu krv. Takvo meso zove se "koer meso" ili jevrejsko meso. U njemu nema nikakvog ukusa. Ono to je ukusno u mesu je mokraa, krv i masnoa. Kada to izdvojimo iz mesa, to je kao da jedemo gumu. Bog je znao da onda neemo traiti jo. Ne poznajem hriane koji su zaista vadili i masnou iz mesa kada su ga jeli. Ako zaista sledimo Boga ukloniemo krv i masnou.

7

ta sa drugim ivotinjskim proizvodima? Jaja, sir, mleko su nam potrebni da bi nam kosti bile vrste. Tako kae industrija o tim proizvodima. Da li znate da ljudi koji imaju najvre kosti jedu najmanje mlenih proizvoda? Ljudi u Africi skoro ne jedu mlene proizvode, a osteoporoza je tamo nepoznata bolest. Oni imaju prekrasne zube. Ljudi koji imaju najloije kosti su Eskimi koji jedu suenu ribu zajedno sa kostima. Tu ima mnogo kalcijuma i mnogo proteina. Kako doi do kalcijuma ako ne pijemo mleko? Pogledajmo ivotinje sa najveim kostima: slonovi, irafe, nosorozi. One imaju velike vrste kosti. Da li ste ih nekada videli kako kupuju 1/2 litra mleka? One ne piju mleko. Odakle im kalcijum? Iz istog mesta odakle je Bog i nama preporuio da ga uzimamo. Kalcijum neemo jesti iz zemlje mada smo kao deca pokuavali da jedemo zemlju. Telo ne moe da iskoristi taj kalcijum. Ali biljka koristi kalcijum iz zemlje preko korena u lie. Kada jedemo biljke dobijamo kalcijum koristan za nae telo. Odatle slonovi, irafe i nosorozi imaju tako vrste i velike kosti. Pogledajmo koja je razlika izmeu majinog i kravljeg mleka. Imaju potpuno drugaiji hemijski sastav. Proteina ima 3 puta vie u kravljem mleku nego u majinom. Ugljenih hidrata ima duplo manje nego u kravljem mleku, a to nama ljudima treba. Natrijuma i kalcijuma ima isto 3 puta vie. To je vrlo jak sastav. Bog je namenio ovo mleko za telad koja imaju 25kg kad se rode. U prvoj godini ivota njihova teina je 10 puta vea. Tele se brzo razvija. Zato mu i treba jaka hrana. Bog je to znao. U prvoj godini ivota ovek se vrlo sporo razvija - samo 2-3 puta je tei. Zato je majino mleko mnogo slabije. Kravlje mleko je za krave. Sisari doje svoju mladunad. Kada mladune jednom bude odbijeno od sisanja ono vie nikad ne trai mleko. Ljudi su jedini sisari koji piju mleko i kada ih majka odbije od sise. Nadam se da niko od nas nee dospeti do 10 puta vee teine. Kravlje mleko nije stvoreno za nas. Strunjaci se u tome slau. Dr Osti je ef pedijatrije u bolnici Dons Hopkins. Ova bolnica je proglaena za najbolju u oblasti medicinskog istraivanja. Dr Osti je objavio 19 medicinskih knjiga o hematologiji i pedijatriji i oko 250 rukopisa. On kao direktor najveeg centra za istraivanje kae: "Nemojte piti mleko". On je strunjak i lekari se s njim ne raspravljaju. Ostavimo mlene proizvode ako ne elimo da se razbolimo od osteoporoze, infrakta i ako ne elimo da ubrzamo proces starenja. Preko mleka ete doi do tih bolesti. Ja ne elim da vas naljutim, dajem vam injenice. Kada sam prvi put ovo uo, mislio sam da je to ludo. Odrastao sam u porodici medicinskih radnika koji su itali zastarelu literaturu (40-tih i 50-tih). Potrebne su nam knjige 90-tih za dobar izgled i zdravlje. Moda ove informacije briu iz vae ishrane ono to najvie volite. ime to moe da se zameni? Imam oko 40 recepata. Ako jedemo sve razliite boje u razliitim grupama (voe, povre, itarice, oraasti plodovi) dobiemo sve. Ne dajte da vas industrija mlenih proizvoda zaplai da neete imato dovoljno kalcijuma. Pokaite im sliku slona koji ima vee kosti a vegetarijansku ishranu. Potrebno je jesti aku oraastih plodova dnevno. Dve ake su previe jer su one suvie koncentrisane za telo. Bog je postavio tvrdu ljusku na hranu za koju ne eli da je previe jedemo. Najbolje je jesti bademe. Oni su alkalni. Veina hrane koju nam je Bog preporuio je alkalna. Meso i mleni proizvodi imaju mnogo kiseline. PH vrednost nae krvi je alkalna a ne kisela. Kada uzimamo hranu koja je kisela nae telo se trudi da krv odri alkalnom. Telo izvlai iz naih kostiju alkalne materije da bi krv odrala alkalnom. Mnogo mesa i mlenih proizvoda zato moe upropastiti nae kosti. Zato jedite razliito-obojenu hranu. itarice moraju biti dosta zastupljene u ishrani (testenina, hleb, itarice, pirina). Tu hranu nae telo najvie voli. bolesti vika Svetska zdravstvena organizacija dala je listu saveta za 90-te godine koja e vas iznenaditi. Ona se razlikuje od pre 20-30 godina jer je na svet sve bolesniji. Cela Evropa pati od ovih bolesti. To nisu bolesti zbog nedostatka, nego bolesti vika! Uzimamo previe hrane, previe masti i proteina, previe kalcijuma, eera, kafe, cigareta, alkohola, preraevina. To su bolesti preteranog korienja. Ima ih svuda. Ljudi u prodavnicama kupuju uzroke svojih bolesti prekomernog uivanja (meso, mlene proizvode, okolade, alkohol, koka-kola, slatkie...) i umiru zbog prekomernog uivanja a ne zbog nedostatka hrane. Nae telo nije dizajnirano za hranu sa mnogo proteina i kalcijuma. Vi moete to odabrati kao i lanovi moje porodice. Ali ja elim da budemo prijatelji bez obzira ta jedete i pijete due vreme. elim da se viamo u kunim posetama a ne u bolnicama, ni na groblju. Uivajte u zdravom ivotu, bez bolesti prekomernog uivanja. Mudro izaberite ta ete jesti. Ako ta hrana odlazi u toalet, nju nemojte jesti jer je puna otrova. Ako morate da trite da bi stigli svoju hranu bolje je pustite da pobegne. Nisam sreo krompir ili jabuku koja bei od mene. To je moja hrana. To je moda velika promena za vas. Ne preporuujem vam da je odmah sprovedete. Telu je potrebno vreme da se prilagodi. Vae telo je moralo da se prilagoava i na jedenje mesa. Novoroenad to sigurno ne jede. Zato? Ubili biste ih mesom. Njihov imuni sistem ne moe da neutralie sve otrove iz mesa. Pedijatri preporuuju da dete hranite vaim mlekom i itaricama. Kad dete poraste smete mu dati malo povra, pa tek onda malo mesa. Ako dete dobije proliv, povraanje ili bolove prestajete sa tim. Dete i dalje ostaje vegetarijanac dok ne ojaa i prestane da povraa i odbacuje meso u ishrani. Ovde treba razmisliti: Zato dete kljukamo hranom od koje dobija proliv greve i povraanje? Ljudsko telo odbacuje otrove kao i kod cigareta. Kada prvi put zapalite cigaretu telo to odbacuje (kaalj, muka, povraanje).

8

Ali ako se uporno nastavi sa puenjem telo se na to navikne. Isto je i sa alkoholom. Meso, cigarete i alkohol su otrov za telo. Ukoliko stalno terate telo da ih uzima, telo e prestati da ih odbacuje i postae potreba: "Moram da zapalim. Moram da popijem pie. Moram da pojedem meso." Otrovi! - to je medicinska injenica. Ako elite da odbacite otrove, morate se sa mesne ishrane polako prebacivati na neto bolje. Za mesec dana moete upola smanjiti koliinu mesa (tako sam ja uradio u januaru 1974. za Novu Godinu. Na kraju meseca sam se oseao bolje, pa sam u februaru smanjio jo za pola i budio sam se sa vie energije ujutru. U martu sam ponovo smanjio koliinu mesa za pola i jo bolje sam se oseao. U aprilu sam bio vegetarijanac. eludac mi se prilagodio. Vratio sam se u stanje u kojem moje telo kao maina najbolje radi. Moda mislite da ne moete da dobijete dovoljno energije ako ne jedete meso. To je daleko od istine. Najbolji sportisti na Olimpijadi ne jedu meso pre takmienja (govorio sam na Olimpijadi 1984 u Los Anelosu). U Olimpijskoj kuhinji pripremaju sloene ugljene hidrate, ne kuvaju meso. Postoji takmienje na Havajima "mister gvozdeni". Jednom godinje mukarci iz celog sveta ceo dan voze bicikl, tre i plivaju. To je jako naporno. Samo najjai uestvuju. Samo jedan ovek je pobedio vie od 2 puta Dejvid Kot i to 5 puta. Tri puta je oborio svetski rekord. Kot je vegetarijanac. Edvin Mozes, najbri ovek na svetu na 400m prepone: 7 godina ga niko nije pobedio; i on je bio vegetarijanac. Ovaj spisak moe da se nastavi. U Ginisovoj knjizi rekorda najuspeniji su vegetarijanci ili oni koji jedu vrlo malo mesa. U labaratorijama su napravili nauni test: Devet sportista na biciklama je testirano. Prva 3 dana hranili su se tekom hranom (mesom i mlenim proizvodima). Vozili su bicikle to su due mogli. Izdrali su 57 minuta u prva 3 dana. Sledea 3 dana dali su im kombinaciju mesa i povra. Sada su vozili 116 minuta - 2 puta vie nego ranije. Poslednja 3 dana jeli su samo vegetarijansku hranu i vozili su 168 minuta. Velika razlika, zar ne? Skoro 3 puta vie nego sa mesnom ishranom. Medicina poruuje: "Meso nas ini sporima". Mleni proizvodi proizvode u nama bolesti prekomernog uivanja. Strunjaci govore o tome, ali nas je industrija mesa i mlenih proizvoda tako istrenirala da nam je teko da se promenimo. Ali, ja vas izazivam na eksperiment. Probajte da li ete se oseati bolje. U sledeih mesec dana smanjite koliinu mesa na pola. Sledei mesec opet smanjite na pola. Kad budete shvatili da vam je bolje, daete vaem telu ono to telu treba, ono to nam je Bog dao: voe, itarice, oraaste plodove i povre. Pre 20 godina ljudi su mi se smejali na predavanjima. Posle 20 godina ljudi se vie ne smeju. Kada govorim u medicinskim centrima i univerzitetima, oni potvruju jer poznaju novu medicinsku literaturu. I vi moete koristei nove informacije postati bolja osoba. Moete pomoi i porodici da bude zdravija i bolja. Imate izbor. to donosimo vie dobrih odluka bie nam bolje. Izazivam vas da probate ovo i postanete bolja osoba! Nae telo je vegetarijanska maina, i ako stavite meso u nju telo e se razboleti i proces starenja e se ubrzati. ta je sa proteinima? Naem telu su potrebne 22 aminokiseline. Kada kombinujemo pasulj sa itaricama dobijamo svih 22 aminokiseline, zajedno sa 8 aminokiselina koje telo ne moe samo da proizvede a moe se nai u biljnom carstvu. Ispitivane su populacione grupe razliite po nainu ishrane. Ljudi sa istoka imaju jednostavnu ishranu pa ne pate od mnogih bolesti koje imaju ljudi sa zapada. Ali, kada se presele u SAD i prihvate zapadni nain ishrane, njihove bolesti se umnoavaju. Univerzitet sa Havaja je napravio zanimljivu studiju o njihovim stanovnicima koji su se preselili u Ameriku i prihvatili zapadnjaki nain ishrane. Zakljuak je da ba zapadnjaka ishrana utie na nastanak kancerogenih i drugih bolesti. Zato ostavite proizvode zapada u prodavnicama, i oni e vas ostaviti na miru. SIR]E Jabukovo sire je jaka kiselina koja unitava vitamin C u telu, i zato se ne preporuuje. Ranije su ljudi koristili sire da bi prebrisali metalne police sa hranom. Police su posle toga bile sjajne. Kada sire tako deluje na metal, zamislite ta onda ini u vaem telu. Preporuka je da se koristi limun umesto sireta. Dobiemo isti ukus hrane, a izbei loe efekte sireta.

4. KLJUEVI URAVNOTEENOG IVOTAPogledaemo 2 izvetaja o ishrani: iz Dravne Akademije Nauka (DAN), i Svetske Zdravstvene Organizacije (SZO). Ove organizacije su dale po 10 preporuka za ceo svet. To su vrhunske preporuke iz najviih krugova. Preporuke DAN: 1) Jedite 5 ili vie porcija voa i povra, 6) Unoenje dovoljno kalcijuma (ne kae da pijemo mleko, nego da unesemo dovoljno kalcijuma), 2) Jedite integralne itarice, mahunarke, 7) Izbegavajte uzimanje pilula, isl.

9

3) Proteine uzimajte u umerenoj koliini, 8) Sauvajte nivo fluora, 4) Vebanje, 9) Izbegavajte alkohol, 5) ograniena upotreba soli 10) Smanjiti ukupni unos masnoa i holesterola. Ove preporuke su izvrsne. Primetiete da je jedina hrana koja se ovde preporuuje voe, oraasti plodovi, itarice i povre. Meso i mleni produkti nisu preporueni. Tano je i da vei deo sveta ne moe da sebi priuti meso i mlene proizvode, pa je samo naglaeno da je potrebno uneti dovoljno kalcijuma i proteina. Veina sveta ih dobija iz biljaka, pa moemo i mi. Preporuke SZO: 1) mahunarke, oraasti6) unos kalcijuma, plodovi i semenke, 2) sloeni ugljeni hidrati 7) upozorenje na energetski bogatu hranu (itarice), (preraenu hranu), 3) belanevine, 8) za fluor nema posebnih preporuka, 4) osloboditi se gojaznosti, 9) izbegavati upotrebu alkohola, 5) unos soli, 10) date su donja i gornja granica masnoa. Opet vidimo da je preporueno voe, povre, itarice i oraasti plodovi. SZO bi elela da se svet ovako uravnoteeno hrani. Vitaminske tablete ta sa uzimanjem vitaminskih preparata? Ako uzimamo ivu, presnu hranu - biljke, u njoj su hranljivi sastojci uravnoteeni. Nae telo moe da ih absorbuje i kombinuje na odgovarajui nain. Kada uzimamo vitaminske pilule, nae telo ima problem kako da ih absorbuje i kombinuje. Na primer, ako uzmemo previe od jedne grupe vitamina i minerala, ona e spreiti absorbovanje i kombinovanje druge grupe vitamina i minerala. Ni na jednoj kutiji vitaminskih preparata ne pie da je njihov sastav uravnoteen, jer tako neto i ne postoji. U prirodi voe i povre ima razliito visoke ili niske koliine vitamina i minerala u sebi. A ovek je napravio pilulu sa visokom koncentracijom vitamina i minerala. Tu nastaje problem. Taj odnos koncentracije elemenata nije dobar za absorpciju i kombinovanje u telu. Vlada SAD je zabranila da se te pilule nazivaju izbalansirani vitamini i minerali, zato to to i nisu, ali su farmaceutske kompanije izmislile novi izraz: "multi - vitamini i minerali". I mi pomislimo: tu ih znai ima puno, onda to mora da je dobro! Ali, to je greka. To to ih ima puno ne znai da su uravnoteeni. Moj profesor koji je diplomirao na Harvardu i Jejlu medicinu i farmakologiju preporuuje da se uzimaju minerali i vitamini iz biljaka, a ne putem pilula, osim ako ih prepie lekar iz odreenih razloga. Meutim, milioni ovih pilula proda se ljudima koji ne znaju ta rade. Tako dolazi do konflikata unutar organizma. Veina vitamina rastvorljivih u vodi bie isprano iz tela, ali probleme stvaraju oni koji se tope u mastima, a to su vitamini A, E, D, K. Sa njima telo teko izlazi na kraj. Zato u pravilu jedite voe, povre, itarice i oraaste plodove SVIH razliitih boja. Odatle moete dobiti potrebnu ravnoteu. Na primer, ako vitamin A uzimamo u prirodnom stanju u narandastom vou i povru (argarepa, tikva, kajsija, naranda), ako i pojedemo dosta ovih namirnica, vitamin A ne moe da nam naudi. Ali, ako uzimamo vitamin A preko tableta, onda nam moe tetiti.. Da bi vitamin A postao opasan za nas, treba pojesti preko 50 argarepa dnevno. Onaj ko to ini pretvorio bi se u zeca. U argarepi je tzv. betakaroten, i ako se normalno hranimo kao ovde u Evropi, onda nam je nepoznata avitaminoza (nedostatak) vitamina A. Kalcijum U SAD mnogi ljudi kupuju preparate kalcijuma, jer su im kosti u loem stanju. Mnogi pate od osteoporoze. Zato se starijim enama preporuuje da piju dosta mleka. Da li je time problem reen? Ne! Postaje jo gore. Piti mleko nije reenje. Postoje brojni razlozi zato telo gubi kalcijum. Dizanje tegova je jedan razlog. Zatim, ako mnogo sedite i kosti ne nose teret, ono to ne koristite - to gubite. Kosti nee biti tako jake. Telo je vrlo osmiljena maina. Ako ne koristite kosti, telo nee puno ulagati u njih. Telo e misliti da nam nisu tako vane. Zato moramo da vebamo, ili etamo, hodamo. Gubitak kalcijuma nastaje i zbog preterane upotrebe belanevina (meso i mleni proizvodi). Visok nivo proteina ini da gubimo kalcijum putem urina. I fosforna kiselina u gaziranim piima dovodi do gubitka kalcijuma. okolada blokira kalcijum tako da telo ne moe da ga absorbuje. Dakle, imamo probleme sa kalcijumom ako jedemo okoladu, pijemo gazirana pia, jedemo meso i mlene proizvode. Izbegavajte ovakvu hranu, a jedite biljke da bi imali jake kosti kao slonovi, nosorozi i irafe. Vetaki zaslaivai ta sa vetakim zaslaivaima, kao to je "nutrasvit" ili "aspartam"? U javnosti se esto govori da slatkii mogu da se jedu ako su zaslaeni vetakim zaslaivaima, i da se tako mogu izgubiti kilogrami. Tada u telu nastaje ozbiljan problem. Na primer, kad uzmete da jedete jabuku, va jezik e prepoznati ukus slatkog. Onda

10

ulo ukusa kae mozgu da dolazi eer, pa mozak naredi pankreasu da pokrene maine jer dolazi eer. I pankreas lui insulin da bi bio spreman za dolazak eera. To se deava im okusimo slatko. Dok god vaemo, pankreas priprema sve vie insulina. im progutamo jabuku, insulin je ve tu da se suoi sa eerom. Telo se tako vraa u normalu. Kada uzimamo vetake zaslaivae iz gaziranih pia, marmelada (a stavljaju se skoro svuda), ulo ukusa opet kae mozgo da stie eer. Mozak porouje pankreasu da pokrene svoje maine. Pankreas onda priprema insulin. I tako vi malo vaete, progutate vetaki zaslaiva, i kad on stigne u eludac insulin se pita: -Gde je eer? A onda poruuje mozgu: -Ovde nema eera! A mozak kae jeziku: -Slagao si me, nema eera! A jezik i dalje govori: -Ma, pripremi taj insulin, osetio sam eer! I mozak u panici vie:-Pripremite insulin! A pankreas nastavlja: -Ovde nema eera. I tako telo dospeva u panino stanje, jer je tek sada shvatilo da je u njemu strana supstanca. Svi nai unutranji organi prepoznaju hranu koju je Bog stvorio. Zato telo zna ta da radi ako u njega ue eer, protein ili sloeni ugljeni hidrat. Ali kada vetaki zaslaiva kojeg je stvorio ovek ue u organizam, telo je u panici. Nastaje zbrka i haos u organizmu. Telo i dalje kae: -Ma zaboravi, ovde nema eera. I tako prestaje luenje insulina. I kada sledei put uzmete jabuku, i ulo ukusa obavesti mozak da dolazi eer, i mozak naredi pankreasu da pripremi insulin, pankreas e rei: -ekaj malo. Poslednji put kad sam to uradio ovde nije bilo eera. Ovog puta neu stvarati insulin. I kada eer dospe u krvotok, telo upada u opti ok: eer je u krvi, potreban je insulin. Pankreas poinje da radi, a telo se buni to nije na vreme uradio svoj posao. Nai organi razgovaraju, komuniciraju meu sobom. Da to ne rade mi ne bismo bili ivi. Svi sarauju. ulo ukusa govori mozgu kakvu hranu vaete da bi pripremio u eludcu kiselinu i odgovarajue enzime. Kada se poseete, telo nalae da se krv zgrua. Telo stalno komunicira. I kada prevarimo nae telo vetakim zaslaivaem, telo dospe u stanje zbunjenosti i ne zna ta da ini. Ovakva hrana je la. A Biblija nam govori da je otac svih lai sotona. Mi kao Boja deca treba da jedemo Boju hranu, a ne hranu koja nas lae. Svi vetaki ukusi i boje su lai koje stvaraju zabunu i haos u naem organizmu. Telo dolazi u stalno stanje straha. Ako bih morao da biram, radije bih jeo eer nego vetake zaslaivae, ali bih vie trao i vebao. Ljudi koriste vetake zaslaivae da bi smrali, ali mi moemo smanjiti unos kalorija u organizam na mnogo bolji nai. Npr. ako smanjimo upotrebu margarina i maslaca na hlebu. (Vidi "Kako smrati" u 5. poglavlju) E]ER Sam eer je ve lo po sebi. Evo ta se deava kada jedemo eer. Postoje razliite vrste eera. Sa vonim eerom telo lako izlazi na kraj. Kada jedemo preraeni eer iz slatkia i torti, on je toliko koncentrisan, da u organizmu dolazi do skoka. To je kao munja. I onda nam treba mnogo vremena da nae telo opet bude normalno. Ako stalno dolazi do ovih skokova gore - dole, telo postaje uznemireno i ispada iz ravnotee. Ako elite ravnoteu u telu, nemojte da koristite vetaku, rafinisanu hranu, jer ona u telu stalno stvara skokove. Jedite prirodni eer iz voa, povra, oraastih plodova i itarica. Pazite i na med. To je jako koncentrisan pelinji polen. U Bibliji pie da je malo meda dobro, ali mnogo meda je loe. Neki ljudi misle da med mogu jesti koliko hoe, jer to nije beli eer. Ali, ako jedemo med u telu je isti uinak kao kad jedemo beli eer. Mi ne elimo takve skokove i loe stanje koje oni proizvode. To se lako primeuje na deci. Kad dobije okoladu jako je sreno, ali pola sata posle toga ono podivlja. Morate dobro da pazite kad deci dajete slatkie. Ako im ih dajete, to treba biti na kraju obroka, jer je tu i druga hrana koja e absorbovati taj eer. Ako jedete samo okoladu, nikakva druga hrana ne moe da ublai taj ok. U organizmu dolazi do velikog skoka i velikog pada. Stariji ljudi prikrivaju takvo stanje tako to popiju par kafa ili zapale cigaretu i dospeju u "normalu". Preraevine U mnogim vrstama hrane postoje takozvani "mutageni". To su hemikalije koje oteuju hromozome. Ljudi koji jedu za Amerikance normalnu hranu imaju mnogo mutagena u svom telu. U vegetarijanskoj hrani nema tih mutagena, pa ih nema ni u telu vegetarijanaca. Drutvo za istraivanje zdravlja je o tome uradilo zanimljivu studiju i utvrdilo da u telu vegetarijanaca nema mutagena, a ima ih u telu ljudi koji jedu dosta masnoe i holesterola. Nekada i vegetarijanci oboljevaju od raka i slinih bolesti zbog drugih toksinih materija, pa mi elimo da ih uinimo neotrovnim za na organizam. Zato u nae telo moramo da unosimo povre kao to je kupus i srodno povre (karfiol, keleraba, prokule, mali kupuii) Ovo povre pomae jetri da se oslobodi toksina i kancerogena. Vlakna to ine, pa se otrovi bre izbacuju, ne ostanu dugo u telu da bi stvorili ozbiljan problem. Vlakna sadre mnogo vode, pa tako razreuju snagu tih kancerogenih materija u naem organizmu. to se vie drimo prirodne hrane, nae zdravlje e biti bolje. Moda e vam trebati vie vremena da bi sve ove promene uneli u svoj ivot, ako vam je organizam navikao na teku ishranu bogatu mastima. Zato postepeno prilagoavajte organizam na biljnu hranu. Ako odaberete da jedete meso i mlene proizvode, onda ih jedite jako malo, i koristite hranu koja je siromana mastima. Mleko ne treba da bude punomasno nego sa malo masnoe, jer mnogo belanevina, kalcijuma i masnoe nije dobro za na organizam. Moja prijateljica iz Kalifornije pozvala me je jednom da doem u njenu porodicu. Rasli smo zajedno na Aljasci kao deca. Ona je bila katolikinja iz velike katolike porodice. Kada se doselila u Kaliforniju osnovala je svoju porodicu. Kada joj je sin postao tinejder, elela je da doem i da im pomognem. Proveo sam 2 sedmice

11

sa njima. Ona je elela da ja preuzmem kuhinju i da im ne kaem ta radim. Tu su iveli ona, njen mu, sin i svekrva (oeva majka). Kada oni nisu bili kui, zamolila me je da iz kuhinje iznesem sve stvari koje ja ne koristim. Mnogo toga sam izneo. Traila je da joj objasnim zato su loe, a onda odluila da ih pobaca. Rekao sam joj da ne pravi naglo promenu. One najloije smo odmah bacili, a neke od njih su koristili za vreme prilagoavanja na bolju hranu. Tako sam poeo da kuvam sva jela. Posle 10 dana nije mogla vie da uva tajnu. Pitala je porodicu kako im se svia hrana u poslednje vreme. Sin je rekao: -Mama, fantastina je! Volim ova specijalna jela koja pravi kada imamo goste. Baka je rekla: -Primetila sam da mnogo bolje spavam nou i da me stomak ne mui toliko kao pre. Ova jela su jako ukusna i prijaju mom eludcu. Onda mi je ona rekla da sam ja pripremao sva jela. Bili su iznenaeni. A onda je dolo najvee iznenaenje: -Pol nije koristio meso, jaja, mleko, okoladu, eer ni ulje. Oni su rekli: -Nemogue, to ne moe biti istina! ta je sa ovom sosom na krompiru? -Pol je to napravio od keu oraha u mikseru. Sin je rekao: -A ta je sa onim okoladnim pudingom? Mama je rekla: -Sve sam posmatrala. Pol je koristio roga, suvo groe i med za desert. Koristio je samo prirodnu hranu. izgled hrane Nisu mogli da veruju! Dobro je izgledalo, bilo je ukusno, i prijalo je u stomaku. Vrlo je bitno da kada unesemo ove promene da naa hrana i dalje dobro izgleda. Moj stariji brat bio je dugo neenja i jeo hranu iz konzervi. Zagrejao bi je, i jeo hranu iz konzerve. To ba i nije lepo izgledalo. Ne kaem da treba da pravimo hranu satima da bi izgledala kao u skupim hotelima, osim ako to ba elimo u posebnim prilikama, ali hrana treba da izgleda lepo. Napravljen je eksperiment. Soba je bila puna dobrovoljaca. Imali su vezane oi. Nisu videli ta jedu, ali su im govorili ta jedu. Usred obroka reeno im je da skinu povez sa oiju i vide ta su jeli. Hrana je bila pravilno pripremljena, ali su dodate drugaije boje. Krompir je bio plav, meso zeleno, kukuruz ljubiast, argarepa crna, a pita tamno zelena. Gledali su tako hranu, i niko nije mogao da dovri obrok. Do sutra ujutro, svi su povratili hranu, i bilo im je muka. Zanimljivo, zar ne? Mi zaista jedemo i oima. Ako hrana ne izgleda kako treba, neemo u njoj uivati kako treba. Kada napravite promene, neka vaa hrana izgleda ukusno i prijatno. Bitno je za vreme jela sluati prijatnu muziku. Negde za vreme jela gledaju vesti na televiziji, a to je najgore to moe da se gleda za vreme jela. Tada gledamo ta je avo radio toga dana, i imaemo probleme sa varenjem, uznemiriemo se, moda i razljutiti. Iskljuite TV za vreme jela, pustite ugodnu muziku, stavite cvee na sto, neka sve izgleda lepo jer mi prvo jedemo oima. Hrana e onda kasnije da bude ukusnija. Za sve ovo treba vremena, ali su ove promene potrebne telu. Par trenutaka mogu sve da izmene. Moja kuhinja je ofarbana u uto i zeleno. uta boja je najveselija boja koja postoji, a zelena izgleda kao priroda. Imam jednu biljku u trpezariji, i 5 biljaka u dnevnoj sobi. Kada one procvetaju, unose bar malo od Rajskog vrta u moj dom. Volim da zamiljam kako obedujem sa Adamom i Evom. Da li bi tada bilo majoneza i torte? Ne, ne! Hrana Adama i Eve odravae na um bistrim i nae telo zdravim. eer Neki ljudi se zaista bore sa eerom. Zovemo ih eeroholiari. Napravite jedan eksperiment ako imate ovakav problem. Pokuajte 30 dana da ne jedete nita slatko, ak ni med. Ne dozvolite vaem ulu ukusa da prima bilo kakav jak eer. Voe je jedino dobro, ali nikavi kolai, slatkii ni eer. inite tako 30 dana i biete iznenaeni koliko brzo vae telo moe da se prilagodi. Takva hrana uskoro nee ni da vam bude ukusna. Ovde je jedan biblijski princip. Biblija kae da neke stvari koje sam ranije mrzeo sada volim, a neke stvari koje sam nekada voleo sada mrzim. Molio sam se Bogu da omrznem neku hranu jer sam znao da je loa. Izbacio sam to iz moje ishrane, i za 30 dana sam ih se oslobodio. Zanimljivo je ta Bog moe da uradi za nas kada smo voljni da se rtvujemo i saraujemo na bilo koji nain. Kada Bog vidi da ulaemo mali napor, On nam daje veliki blagoslov. Neto to moe due da potraje. Jedan moj prijatelj kae da je izdrao 30 dana bez eera. Posle 30 dana prijatelj mu je ponudio gazirano pie i on je popio. Odjednom nije mogao bistro da razmilja i morao je da ode iz te kue! Nije mogao da veruje da e se tako oseati. Rekao mi je: -Pole, istina je! Odjednom telo vie ne moe da podnese ono ega smo se oslobodili. masnoe Ja zaista volim kokice. One su dobra hrana, ali ono to se stavlja na njih nije dobro: mnogo ulja i mnogo soli. Ja godinama jedem kokice bez iega. Jednom sam bio kod prijatelja i prihvatio sam da naprave kokice, ali sam zaboravio da im kaem da ne stavljaju maslac ni ulje. Naravno, oni su ih napravili sa maslacem i soli. Rekao sam: -Biu pristojan, pojeu malo. A miris je jako privlaio, bilo je teko odoleti. Uzeo sam aku tih kokica, a voda mi je ila na usta kao besnom psu. Mmmmm, to je bilo jako ukusno! Uzeo sam drugu aku kokica, i jo jednu. Kod tree sam napravio grimasu na licu. Ukus maslaca u ustima mi se nije sviao. Nos je govorio da je to jako ukusno, ali su usta rekla: -Fuj! Operi me od tog masnog ukusa u ustima. Nisam navikao na taj ukus, i nije mi se sviao. To je bilo kao da sam popio bocu ulja. Kad prolazim pored restorana gde se pee piletina, to mi jo uvek lepo mirie. Ali razmiljam, kada bih uzeo tu piletinu, i to mrtvo meso poeo da odgrizam sa kosti, i gledao te kosti, onda sam sebi kaem da tako neto ne bih mogao da uradim. Jo uvek mi to dobro mirie, ali sam

12

izabrao da tako neto neu da jedem. Ako doem u iskuenje za tako neim, onda kupim sebi neto iz Boje bate: jagode, mango, neto posebno. I to mi pomogne. Kad sam poeo sa ovim, iao sam u kupovinu samo posle jela, punog stomaka. Nikada ne idite u kupovinu praznog stomaka, sve ete kupiti! Kada sit uem u prodavnicu, prvo se pomolim Bogu: -Boe, pomozi mi da ne kupim nita to ne bih mogao da predam Tebi. To mi uvek pomogne. Ne elim da ponidim Bogu nikakvu lou hranu, ne elim da ga time uvredim. elim da mu dam hranu koju je On stvorio, koju moe da prepozna kao hranu koju je i meni dao da je jedem. U svim tim oblicima, ukusima i bojama moemo da uivamo i radujemo se. Toliko raznovrsnosti. Kada tako uradim, nikad ne kupujem ono to je ovek napravio. Ali za to je potrebno vremena, naroito ako hoete da to sprovedete u svojoj porodici. Nikad nemojte ove informacije da koristite da bi nekog kaznili, ni da vam budu oruje protiv nekoga. Neki misle da ako odmah ponu da jedu pravu hranu, da e odmah postati sveti. To nije istina. Ove informacije treba da vam budu na blagoslov. Ostavite uvek pravo izbora drugima. Kada neko jede hranu za koju znate da je loa, nemojte da im drite predavanja, ni da ih ugroavate. Budite im dobar primer. Ja imam pravilo: nikad ne razgovaram o hrani za vreme obroka. Mnogi me pozovu na ruak. Za vreme jela priamo o Otkrivenju, Evaneljima, vebanju, o vodi, ali ne o hrani. Ne elim da mojim domainima bude neugodno. Domaica je uloila trud u to, dala je najbolje to moe, i treba da uivamo u tome. Kae im da kasnije moemo da razgovaramo o tome. Nekad moram da ostanem jako vrst. Odbijam skoro sve slatkie. Naravno, odbijam alkohol. Odbijam i sir i jaja. Ako ima malo toga i hrani neu praviti problem oko toga, preiveu. Bio sam u Francuskoj u decembru. Na kraju jedne moje propovedi, ovek od oko 60 godina priao mi je i pozvao me na ruak kod njega. Znao je da ja jedem voe, povre, oraaste plodove i itarice. Njegova ena vie ne dolazi u crkvu, i on je eleo da priam s njom. On se molio za nju. Pristao sam, ali sam mu naglasio da sam vegetarijanac. Sledeeg dana, bili su tu njih dvoje, prevodioc sa enom i dve erke, i ja. NJegova ena je otila u drugu sobu. Nikad nije htela da se susretne sa adventistima, niti da razgovara sa njima. U vreme ruka ona je dola i rekla: -Zdravo! I otila u kuhinju sa muem. Kada su poeli da pripremaju jelo, osetio sam da kuvaju meso. Prevodioc je rekao: -Ne Pole, oni znaju da si vegetarijanac. Ponovio sam: -Ovo je meso, ali dobro, jeu hleb i povre. On je otiao u kuhinju, vratio se i ponovio da nema mesa, oni spremaju ribu. Pitao sam: -A sa kojeg drveta vi berete ribu? On je rekao: -Ma uzmi bar malo. -Ne, ne, ne. Meni je Gospod rekao da iz ishrane izostavim mrtve ivotinje. Jeu hleb i povre, moj tanjir e biti pun. On je ponovio: -Pole, molim te, uzmi samo malo ribe. Ako ne uzme, uvredie ovu enu, pa te ona nee ni sluati o Bogu. Rekao sam: -Ne, neu jesti meso. On je otiao u kuhinju i rekao im to. Oni su brzo otvorili neke konzerve i napravili pagete. Rekao sam mu: -Nisi trebao to da uradi, ona ne bi ni primetila. On mi je rekao: -To je velika uvreda za francuze. Kao da nije bilo vano to sam ja bio uvreen. Domaini treba da ugaaju gostima, a ne gosti domainima. Otili smo u trpezariju. Ona je sela do mene i pratila svaki moj pokret. Vodio sam razgovor o Bogu, i o pobonom ivotu. Ona je sluala i gledala svaki moj pokret. Nastavili smo razgovor u dnavnoj sobi, i ona je bila vrlo zainteresovana za mene. Ko je taj ovek to nije hteo da jede moju hranu? Zato za razliku od drugih ostaje vrst? Zato je tako drugaiji? Onda sam joj rekao zato sam doao. Mu samo to nije dobio srani udar. Rekao sam da je vreme da se ona sada vrati u crkvu. Prevodilac nije eleo da prevede. Rekao sam mu da ne razmilja nego da prevede. Svi su uutali. I on je rekao: -Ovde sam da te pozovem nazad u crkvu. Bog me je ovde doveo da ti kaem da si potrebna domu kojem pripada. U Bojoj porodici jako nedostaje. Molim te, vrati se u crkvu. Svi su utali. Ona je gledala pravo u mene. Brada joj je zadrhtala i suze potekle. Rekla je: -ekala sam 5 godina na tebe. Molila sam se ovako 5 godina: -Boe, poalji mi anela da mi kae da se vratim u crkvu, i uiniu to. ekala sam 5 godina, i sada u se vratiti. Onda su svi poeli da vrlo brzo govore francuski, i posle nekog vremena su prestali. Prevodilac mi je rekao: -Pitaemo te neto, ali nam mora rei istinu. Jesi li ti aneo? -Ne, ne, ja sam samo ovek. Ponovo su govorili francuski i ponovo me je pitao: -Jesi li siguran da ti nisi aneo? Rekao sam: -Siguran sam, ali u biblijskom smislu moe se reu da jesam aneo. Aneo znai donosilac vesti, a ja joj jesam doneo vest da se vrati kui. Ona je rekla: -Da, ti si moj aneo. Doneo si mi poruku za koju sam se molila 5 godina. Zamislite sada da sam nainio kompromis i rekao: -Naravno, jeemo ribu. Nema veze, jeemo ta god iznesete. ta mislite ta bi se dogodilo? Ova pria bi bila drugaija. Neko se razlikuje. Neko je rekao: -Ne! Bog mi je rekao da tako inim. Ja elim radije da sluim Bogu nego ljudima.

5. KLJUEVI URAVNOTEENOG IVOTA (2)Pogledajmo jo neke kljueve kako doi do dobrog zdravlja. VEBANJE Kad god mnogo hodate, vi ve dobro vebate. Ali za srce, plua i arterije, jako je dobro imati neto energiniju a krau vebu od hodanja. Preporuujem aerobik vebe, vebe gde koristimo mnogo kiseonika.

13

Treba poeti polako, jer ako niste vebali 5, 10 ili 20 godina, onda niste u kondiciji. Potrebne su vam sedmice i meseci vebanja da se vratite u kondiciju. Vebe treba da traju najmanje 30 minuta, a bolje je ako traju 45. Treba duboko disati, preznojiti se i podii puls iznad 120 u minutu. Gledajte da se zadiete da ne moete da izgovorite nijednu reenicu izmeu udisaja. To ete moi ako su vebe naporne i brze, pa moete da izgovorite samo po jednu re. A kad bude tako, onda usporite. Da bi mast iz organizma sagorela, i da bi bili dobro snabdeveni kiseonikom, najbolje su aerobik vebe. Dobro je ponekad imati energine, naporne vebe. Ali moramo biti sigurni da smo fiziki za to sposobni i da se neemo povrediti. Moda je potrebno da nas prvo pregleda lekar. Niz vebi je jako dobar za nae telo. Izaberite one koje vam se najvie sviaju. Plivanje, tranje, aerobik, vonja biciklom, etanje, preskakanje konopca. Nae telo treba tada da bude neprestano u pokretu. Plua i srce moraju da rade i da pumpaju krv. Treba vebati najmanje 3 puta sedmino. Pri vebanju na metabolizam raste (to se zove BMR), i treba da ostane takav 48 sati. Ako napravimo veu pauzu, metabolizam opet opada. On mora ostati na nivou da bismo uvek imali energije i bili jaki. Vebanje se zato preporuuje najmanje svaki drugi dan. Ako je napolju loe vreme, moete vebati i unutra. Neki e se izgovarati: -Vreme je danas runo i ne mogu da vebam. Zato imajte plan kako da vebate i unutra, u zatvorenom. Ali, uvek je bolje i za telo i za um vebati napolju, na suncu i vazduhu. Dobro je da jo neko uvek ide sa vama. Kad posustanete, va partner e vam rei: -Hajde, izdri jo malo, nastavi. Ja esto putujem pa nemam partnera, pa nosim kasetofon i muziku uz koju vebam. Imam mnogo razliite muzike pa sam uvek raspoloen za vebanje.etnja je najsigurnija veba, i za nju je svako od nas sposoban. elim da vas ohrabrim da ponete sa nekom vrstom vebanja najenerginije to moete najmanje 3 puta sedmino. SUNANJE Jedan od prirodnih lekara koji nam moe pomoi je sunce. Ali, tu moramo biti oprezni mada nismo blizu ekvatora. Ako imate svetlu kosu, morate da pazite vie. Leti pazite vie nego zimi, ali je uvek dobro da se izlaete suncu. Prolog leta bio sam u Australiji iznad koje je velika ozonska rupa, kako kau. Primetio sam da sva deca u kolskom dvoritu imaju eire na glavama. Rekli su mi da je to zbog ozonske rupe, i da sva deca nose eire na putu u kolu i u povratku kui, tj. kad god izlaze napolju. U ovom delu sveta to nije naa glavna briga. Mnoge koristi moemo imati ako smo napolju na suncu. Neki misle da je to samo da bismo pocrneli. To jeste prednost, ali nije pravi razlog zato nam je neophodno da budemo na suncu. Kada se izlaemo sunevoj svetlosti, broj naih belih i crvenih krvnih zrnaca se poveava, i stvara se dobar izvor D vitamina za nae telo, rane na koi bre zaceljuju, bakterije se unitavaju, znojimo se i izbacijemo otrove iz naeg tela. To se jako dobro zapaa kod puaa kad su naizmenino izloeni toploj i hladnoj vodi. Kad ih zatim zamotamo u bele arave, onda iz njih kroz znoj izlazi i nikotin, pa beli arav postaje uto - narandast. Tako nae znojne lezde izbacuju otrove iz tela, a boravak na suncu pomae u tome. Sunce oputa i pomae rad naih miia. Zagrevanjem i na krvotok postaje bolji i nivo holesterola se smanjuje. Uvek je dobro prozore drati otvorene, tako da sunevi zraci uu u kuu. Ako drvee zaklanja prozore, zraci sunca ne mogu da uu u kuu. Zato dozvolite suncu to je god vie mogue da ue u va dom. Trudite se i vi da se izloite suncu to je mogue vie. Naravno, sve to mora biti umereno. VAZDUH Boravak na suncu obino se kombinuje sa drugim prirodnim lekarom, a to je vazduh. Telo privlai negativne jone, a joni su najee u visokim planinama i kraj mora. U Bibliji vidimo da je Isus uio ljude uglavnom u planini ili kraj mora. Danas u gradovima ima puno pozitivnih jona, a oni ne prijaju naem telu. Postoje posebne maine koje mogu da u naoj kui stvaraju negativne jone. Neki misle da je to za njih od velike koristi. Jedan moj prijatelj moe tu mainu da prikljui i u automobilu na mestu gde se pali upalja. On kae da kad je ukljuen taj aparat, onda mnogo bolje vozi. Zato je vano da ivimo tamo gde je dobar vazduh, i da pravilno diemo. Mnogi ljudi diu pomou gornjeg dela plua. Skoro niko ne die duboko, kako bi stvarno trebalo disati. Zato problemi s pluima najee nastaju u donjem delu plua, jer tu ne dolazi dovoljno kiseonika. esto dok sedimo zauzimamo lo stav, a ne drimo se pravilno ni kad hodamo.To treba da se veba i da o tome mislimo. Evo kako to moemo da vebamo: lezite na pod na lea, i stavite teku knjigu na stomak. Pokuajte da je gurate gore - dole. Tako ete poeti da koristite dijafragmu. Kako da diemo duboko? Ustanite, stavite ruke na bok ili jo bolje na potiljak. Pokuajte da podiete vaa rebra. Poklako brojite u sebi do 10 dok udiete, i kad doete do 10, zadrite dah, izbrojte do 10, pa tek onda izdahnite. Posle 3 - 4 puta, nekom e se zavrteti u glavi, a to je zato to vazdune vreice u vaim pluima trae jo. Pokuajte da ovu vebu uradite im se probudite najmanje 5 puta, a isto i pre spavanja da biste se opustili, i pre obroka. Tako ete vebati kako da unesete vie kiseonika u vaa plua. Zapamtite: uvek treba udisati duboko preko nosa. Nos je stvoren da bi vazduh dok prolazi kroz njega bio ovlaen pre no to stigne do bronhija. U nosu vazduh dobije odgovarajuu temperaturu i vlanost, to je korisno za dalje disanje. Zato udiite kroz nos. Kada radite tee vebe udiite i kroz usta da bi uzeli vie kiseonika.

14

ODMOR Jo jedan nain za poboljanje ivota je odmor. Treinu ivota provodimo u snu, pa zato moramo da nauimo kako da to inimo pravilno. Ako predugo spavamo, skraujemo ostale 2/3 kada treba biti budan. Kako pripremiti spavau sobu da bi se dobro odmorili? 1) to je tamnija soba, to bolje. Kada svetlo ulazi u retinu (mrenjau) vaeg oka, onda mozak isputa jednu hemikaliju koja nas budi. Bog nas je stvorio da se probudimo kad sunce izae, i da spavamo kad sunce zae. Mi sebi pravimo dosta problema koristei vetako svetlo, jer ostajemo budni do kasno u no. Interesantna je studija o broju samoubistava na Severnom i Junom Polu. Tamo je broj samoubistava mnogo vei nego bilo gde na zemlji. Zakljueno je da za tu pojavu veliku odgovornost snosi neregularno smenjivanje izlaska i zalaska sunca. Svestan sam toga jer sam odrastao na Aljasci, blizu Arktikog pojasa. Ve u februaru ljudi postaju jako nervozni. Zato vam svi preporuuju da odete na Havaje. Mnogi ljudi sa Aljaske upravo to i ine. teta to doktori ne mogu to da vam napiu na receptu. Na organizam teko podnosi kada sunce zalazi ve u 3 popodne. Zimi, kada sam polazio u kolu, bilo je tamno kao da je mrkli mrak. A i kada sam se vraao iz kole bio je mrkli mrak. Drago mi je to danas ivim mnogo junije, u dravi Washington. Zato je prvo pravilo za dobar san da vaa soba bude to je mogue tamnija nou dok spavate, a danju da bude to svetlija da bi sunevi zraci unitili bakterije u sobi. 2) Ako je mogue, treba imati i otvorene prozore da bi vazduh strujao u sobu. Ako zatvorite i vrata i prozore, probudiete se umorni, jer ete iskoristiti sav kiseonik u vaoj sobi. Posebno ako vie vas spava u istoj sobi i udie isti kiseonik. Zato, ako je napolju hladno, bar otvorite vrata. Nemojte zakljuavati sav kiseonik u vaim spavaim sobama. 3) Neka vaa spavaa soba bude to je mogue hladnija, jer se na um bolje odmara u hladnoj nego u toploj sobi. Neka vai pokrivai budu lagani, npr pernati. Kad na sebe stavite mnogo teke ebadi, onda je teko pokretati se u krevetu. U toku sna vae telo se pokrene oko 40 puta. Ako se to ne dogodi, moete dobiti jaka bolove, pa ak i modrice. Zato vae telo mora lako, automatski da se pokree u toku noi, pa pokrivai moraju biti lagani. Morate imati dosta prostora za pokrete u snu. 4) Spavaa soba mora da bude jako tiha. Ako ivite u gradu, u bunim delovima, to moe biti problem. Moe se desiti neto to se zove "beli zvuk". To je kad radio namestite tamo gde nema prijema, i on samo zuji. Proao sam kroz to dok sam boravio u gradovima i pokuavao da zaspim. Onda ste izloeni neregularnim zvukovima koji ometaju va san. Zato kad ukljuimo radio da zuji bez prijema, od tog stalnog zujanja ne ujemo onu buku koja dolazi spolja. Moemo ukljuiti i fen da zuji. To mi je uspelo vie puta u velikim gradovima. Nosim i epove za ui zbog pasa koji mnogo laju. Zato spavaa soba mora da bude to tia. Postoje i kasete sa prirodnim zvucima, npr kie ili vetra. I to nas moe opustiti, ako nije snimljena i grmljavina. 5) Krevet treba da bude to tvri, ali udoban. Ako spavate na leima, jastuk mora biti jako tanak. Ako spavate na boku, jestuk treba da bude neto deblji da bi drao nau glavu. Ali, nemojte spavati na stomaku, to je najgora pozicija za san. Tu poziciju telo ne trpi i automatski se okree. Najbolje je na leima ili boku. Ova preporuka je za odrasle, ne odnosi se na bebe. Koliko sna nam je potrebno? Uopteno gledano, 8 sati. Deci koja rastu i trudnicama je potrebno vie. I kada smo bolesni, potrebno nam je vie odmaranja. Tada se ne probudimo ni na zvuk budilnika. Ako se budimo uz pomo budilnika, onda neto nije u redu. Ako smo imali dovoljno sna, ako smo odmorni, probudiemo se sami. Ne moraju na silu da nas bude oni grozni zvukovi sata. Nas ne treba da budi budilnik, nego nae telo kada je potpuno odmoreno. Ponekad se popodne oseamo jako umorno. Ako moete samo da prilegnete na samo 10 - 15 minuta, onda je to u redu. Nemojte kasno popodne da poete na spavanje, jer onda neete moi nou dobro da spavate. Treba poi na spavanje izmeu 9 i 11 sati uvee. Ako ostanemo budni do ponoi, stvoriemo probleme svom telu u vezi odmora. Ja obino idem na spavanje u 10. Spavam oko 9 sati. Zato ustanovite ta je najbolje za vas, umesto da se budite budilnikom. KAKO SMRATI? Evo 10 naela za gubitak vika telesne teine. Ako znate nekoga kome je potrebno da malo smra, ovo e biti korisno za njega. 1) Jedite samo u vreme odreeno za obrok. To znai da ne jedemo izmeu obroka. Kada jedemo izmeu obroka, onda unosimo viak kalorija. Zato jedimo samo u vreme obroka. 2) Jedite voe, povre, itarice i oraaste plodove. Meso i mleni proizvodi su jako koncentrisana hrana, i ako ih jedemo unosimo viak hrane. Zato treba jesti vie hrane bogate biljnim vlaknima. 3) Ne uzimajte hranu koja nije dobra za nas - koncentrisanu hranu sa vieg stepena lanca ishrane. 4) Koristite vie nepreraenu hranu. To znai da treba izbegavati belo brano i beli eer. 5) Pijte dovoljnu koliinu vode (1,5 - 2 litra dnevno). 6) Najvanije: jedite obilan doruak i vrlo malo ili nita za veeru. Doruak treba da bude najbogatiji obrok u danu jer je pred nama ceo dan da bi preradili sve te kalorije koje smo pojeli. Drugi obrok treba da bude neto laki od doruka, a trei obrok, ako ga jedemo, treba da bude najlaki. Na primer hleb i voe ili neto itarica.

15

Ljudi jedu upravo suprotno. Za doruak malo pahuljica ili olju kafe, a kad se uvee vrate kui obilno se najedu. Tako dobijaju kalorije koje ne mogu vie da prerade niti potroe jer za par sati idu na spavanje. A ako ne sagorite te kalorije, onda se kalorije uskladite u depoe - masne elije. Mast je ustvari uskladitena energija. Zato ujutro jedimo hranu bogatu energijom da bi mogli da je sagorimo u organizmu. Ako visoko kalorinu hranu jedemo uvee, neemo se osloboditi tih kalorija nego emo ih samo uskladititi. 7) jedite vie niskokalorinu hranu, izbegavajte masnoe i ulja. 8) POST - odaberite jedan dan u sedmici da postite. Kasnije emo govoriti kako treba postiti. 9) Ne budite optereeni svojom teinom i eljom da smrate, nego vodite vie rauna o zdravlju. Ne mislite o onom to ne moete da uradite nego o onome to moete. 10) Klonite se lekova i ne drite hirovite dijete. Naela 2 i 6 su najvanija. Uvek ih naglaavam ljudima. Kada jedemo hranu onakvu kakva raste, a Bog nije stavio previe kalorija u hranu koju nam je dao, Boja hrana ima u sebi puno vlakana koja e vas nasititi i zadovoljiti. Ako je vaa hrana ista kao to je u prirodi, imaete manje problema sa telesnom teinom. Kad sam jednom govorio o ovome, u prednjem redu je sedeo jako debeo ovek. Imao je oko 160 kg. Rekao je: -Pol, moja ena je na meni isprobala sve dijete koje su ikad smiljene i nijedna mi nije pomogla. -Da, to mogu da zakljuim im te pogledam. Onda je rekao: -Pol, uradiu sve to kae da uradim i ako to ne uspe, trau za tobom dok te ne stignem. Rekao sam: -Nema problema, znam da sam bri od tebe. Zato naglaavam: jedite hranu onakvu kakva se nalazi u prirodi. argarepe, krompir, kupus, banane, narande, brokole, karfiol, graak. Jedimo prirodnu hranu ba onakvu kakva jeste. Nemojte dodavati ni ulje, ni eer, ni maslac. Neke emo morati da kuvamo, pa je bolje kuvati ih na pari. Nemojte ih priti ni prelivati pavlakom. I jedite najvei obrok ujutro, a uvee samo voe i pahuljice ili nita. Taj ovek je odluio da pokua ovo da bi se oslobodio vika kilograma. Sa 160 kg ovek mora dobro da smra. Video sam ga mesec dana kasnije. Proao sam pored njega jer ga nisam prepoznao. Toliko kilograma je izgubio da mu se lice sasvim izmenilo. On je rekao: -Pol, to je neverovatno, fantastino! Nikada nisam bio gladan. Jeo sam dosta hrane za doruak, i to hranu onakvu kakva je u prirodi. Kuvao sam kupus, graak i drugo, ali nisam dodavao sir, maslac, ni druge masne stvari. Nisam jeo nikakvu pakovanu hranu kao to su okolade i majonez. Jeo sam samo prirodnu hranu. I jako malo sam jeo uvee. Nikad nisam bio sreniji nego kad sam gledao sebe kako gubim kilau. Oseam se divno i izgledam fantastino. Pole, idi i priaj svima o ovome. Rekao sam: -Pa je to ve radim. Ti treba da ide i da o tome posvedoi svojim telom. Ti si ivi dokaz da je ovo delotvorno i da je istina. Ovo su ta naela koja sam eleo da naglasim ako vi ili vai prijatelji imate problema sa telesnom teinom. vakanje hrane Drugo vano naelo je da polako vaemo hranu. To je dobro za svakoga. Da bismo pojeli obrok, potrebno nam je 30 - 45 minuta. Moda nekad morate da urite, ali ako hranu pojedete brzo samo ete nadraiti svoj eludac. Zato vebajte da jedete polako. Za vreme studiranja od 7 godina, stekao sam lou naviku da jedem brzo. Da bih se uvebao da jedem polako, morao sam da radim neobine stvari. Svaki put kad sam stavio zalogaj u usta, odloio sam viljuku i ekao neko vreme. Nadao sam se da e zemljina tea zadrati na tom mestu pribor za jelo. Mi zaista ne moramo da uvamo u ruci kaike i viljuke, jer e ih sila tee lako zadrati na stolu. Vidim da kod mnogih ljudi dok jedu ruka im stalno ide gore dole. Ne znam kako uopte diu, valjda kroz ui? Sigurno teko diu kad tako natrpaju usta. Izgledaju vrlo udno sa tako natrpanim obrazima. Spustimo zato pribor za jelo na sto. Neka ga sila tee dri tamo. vaimo zalogaj hrane najmanje pola minuta. Zatim progutajmo hranu i neka naa usta ostanu prazna par sekundi. Kad god bih trpao hranu u usta iako mi usta nisu prazna kao neko prasence, odmah bi odloio pribor i otiao od stola. Rekao bih sebi: -Ti prasence! Ne pribliavaj se stolu, i naui se sad da jede kao ljudsko bie. Onda bih otiao da namestim krevet ili da spremim kuhinju. Onda bih zapitao sebe: -Da li si sad spreman da jede kao ljudsko bie? Onda se vrati za sto, i pazi kako se ponaa. Tako sam pokuao da se nauim da jedem polako. Trebale su mi sedmice da u tome uspem. Bilo je jako teko. Ali, ako stalno vebamo, onda moemo stvoriti nove navike. Znao sam da sa ovim moram da se borim. Kada pojedete obrok za 30 - 45 minuta va eludac se osea mnogo ugodnije. Kada ovek bre jede onda pojede vie i ne obraa panju na koliinu hrane koju pojede. U SAD postoje mnogi restorani brze hrane. ak i autom moete proi kroz njih. Mikrofonom naruite hranu, doete do prozora, uzmete hranu i platite. Takva hrana je obino bogata masnoama, jako je slana i ima mnogo kalorija. Sastav hranljivih vrednosti je jako siromaan. posle jela Putujui Evropom primetio sam drugu lou naviku. Veina mueva odmah posle jela izlazi iz kuhinje kao da tamo nikad nisu ostavili prljavo posue. Ostavljaju enu samu da tamo opere posue. Zato muevi, vi ste jednako uzrok nereda u kuhinji, i zato morate pomagati u pranju posua.

16

Jedan od razloga zato mukarci ee od ena oboljevaju od sranog udara je zato to pojedu obilan obrok, odu u sobu i izvale se na kau. Bolnika kola esto na tom mestu pronau to malo prasence koje tako radi, sa solidnim sranim udarom. ene bolje vare hranu jer se kreu nakon jela. I mala etnja posle jela pomoi e da bolje svarimo hranu. Zato muevi, ostanite u kuhinji posle jela i pomozite da se nered pospremi, jer ste pomogli i da se taj nered napravi. Ako vas dvoje radi, trebae vam duplo manje vremena da se zavri posao. Onda moete svoju enu uzeti za ruicu i izai zajedno u malu etnju i razgovarati o tom danu. Govoriemo vie o tome u temi "Nauimo da volimo". uz jelo Spomenuo sam da dok jedemo treba sluati lepu ugodnu muziku. Imam veoma ugodnu muziku na harfi. LJudi ne jedu tako brzo i tako naglo dok sluaju laganu muziku kao dok sluaju rock'n'roll. Zato sluajte laganu muziku i to e vam pomoi za regulisanje vika telesne teine, a i da imate bolje varenje u eludcu. Dobro je da cela porodica zajedno jede to je ee mogue. Vreme obroka je moda jedino vreme kada cela porodica moe da bude na okupu. Seam se da mi je uvek bilo drago kad doe vreme obroka. Roditelji bi me uvek pitali kako je tog dana bilo u koli, a brat i ja bi razgovarali s njima o svemu to se tog dana dogaalo. Uivali smo da im o tome priamo, a oni su voleli da znaju ta se s nama deava. Zato je veoma potrebno da porodina komunikacija bude dobra. Re drug, "kompanjon" dolazi od grke rei koja znai "jesti zajedno". Zato ljudi sa kojima jedete postaju vai kompanjoni, drugovi.Jesti u drutvu je lep zdravstveni princip. Nije lepo jesti sam, niti kad svi odu. Mnogo je lepe uivati u jelu u neijem drutvu. raznovrsnost hrane Kada imamo vei izbor u jednom obroku, naem telu je tee da se zasiti. Ako jedemo 10 - 15 razliitih stvari za jedan obrok, nae telo ne registruje da se neeg najelo. Ako jedemo 3 - 5 stvari za jedan obrok, nae telo e se oseati zasienim. Kada ima puno razne hrane tee je dobiti oseaj da je dosta, a telo je stimulisano raznovrsniu i pojede se vie. Raznovrsnost hrane potrebna je u toku sedmice ali ne u istom obroku. jednostavna hrana Volim da jedem jednostavno. Recepte koje ete dobiti ja nikad ne koristim u svojoj ishrani. Koristio sam ih u vreme dok sam prelazio na bolji nain ishrane. Sada jedem tako jednostavna jela da ne treba ni pisati nikakav recept. Pre par godina imao sam predavanja u Sloveniji. Stanovao sam kod pastora par sedmica. Pastorova ena bila je jako nervozna, nije znala ta da pripremi za mene. Mu joj je rekao: -Skuvaj samo krompir, graak, i napravi neku salatu. Za drugi obrok neka jede hleb, voe i itarice. Ona je bila jako uzbuena i par dana me je stalno posmatrala. A posle 7 dana rekla je svom muu: "Za njega je jako jednostavno kuvati, on moe uvek da doe kod nas. Problem nije u pripremanju hrane za njega, nego u nainu razmiljanja." Staviti pred nekoga samo kuvani krompir, graak i salatu ini se jako neobino. Ona je rekla: "Pa ja nisam nita napravila." Ja sam rekao: "To je dobro, ni nemoj nita da napravi." Vidite, Bog je moj kuvar. Sve to je potrebno je oprati hranu i posluiti je. Neto moete i da skuvate, ali elim da imamo vie vremena da se bavimo drugim stvarima, a ne da se optereujemo receptima sa 27 raznih postupaka. Neka naa hrana bude jako jednostavna. Na nesreu, to ne daje veliku slavu onome ko kuva, jer ta kuvarica zaista nita posebno nije spremila. Bog je to uinio. A ako kuvarica tako spremi hranu da ona bude toliko izmenjena da se ne moe ni prepoznati, kada vam ona to iznese, to je ono to je ona novo stvorila, sa svim raznim zainima. Tako ona dobija slavu, a Bog je tu izostavljen. eni je teko da svu slavu oko kuvanja hrane prepusti Bogu. Postoje vanije stvari koje moete da radite umesto dugog pripremanja komplikovanih recepata u kuhinji. Ponekad je dobro neko malo iznenaenje. Ali ako to inite 2 - 3 puta dnevno, postaete rob vaih recepata i kuhinje. Morate biti slobodni od toga. Morate verovati Bogu da je stavio sve razliite, dobre ukuse u hranu koju je On stvorio. Morate dozvoliti vaem ulu ukusa da isproba te divne ukuse koje je Bog stvorio. Potrebno je vreme da se nae ulo ukusa probudi. U zdravstvenom sentru u kojem sam nekada radio, neki pacijenti su ostajali na mesec dana. Svake veeri imali su vedski sto. Prve veeri se posluivala i jedna supa. Skoro svi su se alili na tu supu. Skoro nikom se nije svidela. Rekli su: -Umreemo ovde od ove uasne hrane. Ovo j