Zdravstvena Psihologija - Nastavni Tekstovi

  • View
    8.344

  • Download
    9

Embed Size (px)

Text of Zdravstvena Psihologija - Nastavni Tekstovi

Zdravstveno veleuilite

ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJAPSIHOSOCIJALNI PRISTUP ZDRAVLJU

Mladen Havelka (Nastavni tekstovi za studente Zdravstvenog veleuilita)

Zagreb, 2011.

1

Predgovor Cjelovit pristup zdravlju i bolesti u kojem se primjeren znaaj pridaje psiholokim i socijalnim vidovima zdravlja i zdravstvene zatite na svim njenim bolesti, preduvjet je vee uinkovitosti razinama. Uspjenosti preventivnih,

dijagnostikih, terapijskih i rehabilitacijskih postupaka moe se znaajno poboljati boljim poznavanjem psihosocijalnih odrednica zdravlja i bolesti. Spoznaje o vanosti meuodnosa biolokih, psiholokih i socijalnih imbenika i njihova zajednikog utjecaja na zdravlje, posljednjih tridesetak godina potiu razvoj novih znanstvenih podruja koja se tim meuodnosima bave. Jedno od njih je i podruje zdravstvene psihologije. Zdravstvena psihologija je podruje psiholoke znanosti koje se bavi prouavanjem utjecaja psihikih stanja na nastanak, tijek i ishod tjelesnih bolesti, kao i primjenom psiholokih znanja, vjetine i tehnike u zdravstvenoj praksi.

Autor

2

SADRAJ1 BIOPSIHOSOCIJALNEOSNOVEZDRAVLJAIBOLESTI 1.1 Jedinstvo ili razliitost tjelesnog i psihikog 9 9 10 12 17 25 26 30 37 38 38 41 bolesnika i zdravstveno 52 55 9

1.1.1. Stari vijek 1.1.2. Srednji vijek 1.1.3. Renesanasa i novi vijek 1.2 2 Biopsihosocijalni pristup zdravlju

ZDRAVSTVENAPSIHOLOGIJA 2.1 2.2 Definicija i podruje zdravstvene psihologije Razvoj zdravstvene psihologije u svijetu i u Hrvatskoj

3

ZDRAVSTVENOPONAANJE to je zdravstveno ponaanje ? 3.1.1. Uenje i ponaanje 3.1.1. Socijalne uloge i zdravstveno ponaanje 3.1.2. Uspjenost ponaanje 3.2 3.3 Nepridravanje zdravstvenih savjeta i oputa komunikacije, zadovoljstvo

Mogunosti poboljanja zdravstvenog ponaanja uspjenijom komunikacijom 58

3.4

Zdravstveno ponaanje i unapreenje zdravlja

63 63 64 65 65 68 70

3.4.1. Tjelovjeba 3.4.2. Zdrava prehrana 3.4.3. Anoreksija 3.4.4. Gojaznost 3.4.5. Nepuenje 3.5 Ponaanje i bolesti srca i krvnih ila

3

4

STRESIZDRAVLJE 4.1 4.2 Podjela stresova Teorije stresa

74 77 79 79 82 85 86 87 89 90 91 91 92 93 93 93 93 94 94 94 95 96 96 97 97 98 100

4.2.1. Selyeova teorija stresa 4.2.1.1. 4.2.1.2. 4.3 4.4 4.5 4.6 Stres i imunost Stres i rak

Psihoanalitika teorija stresa Teorija ivotnih zbivanja Lazarusova teorija stresa Djelovanje stresa na organske sustave

4.6.1. Sustav srca i krvnih ila 4.6.1.1. 4.6.1.2. 4.6.1.3. Povien arterijski krvni tlak Ishemijske bolesti srca Srane aritmije

4.6.2. Probavni sustav 4.6.2.1. Ulkusna bolest

4.6.3. Sustav lijezda s unutranjim izluivanjem 4.6.3.1. 4.6.3.2. 4.6.3.3. 4.6.3.4. Hipertireoza eerna bolest (dijabetes) Dini sustav Bronhalna astma

4.6.4. Sustav organa za kretanje 4.6.4.1. Psihogeni reumatizam

4.6.5. Ostale bolesti i poremeaji 4.6.5.1. 4.6.5.2. 4.7 Kone bolesti Nesanica

sueljavanje sa stresom

4

4.7.Biofeedback 4.7.1.1. 4.7.1.2. 4.7.1.3. 4.7.1.4. 4.8 Biofeedback i povien arterijski krvni tlak Biofeedback i aritmije sranog miia Biofeedback i bronhalna astma Biofeedback i ulkusna bolest

102 105 106 107 107 107 108 109 113 116 117 118 120 122 123 124 126 128 130 131 132 133 135 139 140 146

Sueljavanje s jakim i traumatskim stresovima

4.8.1. Udovitvo 4.8.2. Faze tugovanja 4.8.3. Posttraumatski stresni poremeaj (PTSP) 5 TJELESNINEDOSTACI,BOLESTIIPSIHIKASTANJA 5.1 5.2 5.3 PERCEPCIJA VLASTITOG TIJELA PSIHOLOKE FUNKCIJE PERCEPCIJE VLASTITOG TIJELA PSIHIKE REKACIJE NA GUBITAK TJELESNIH FUNKCIJA

5.3.1. Gubitak vida 5.3.2. Gubitak sluha 5.3.3. Gubitak ekstremiteta 5.3.4. Amputacija dojke (mastektomija) 5.3.5. Hemiplegija 5.3.6. Cerebralna paraliza 5.3.7. Ozljede kraljenice 5.3.8. Unakaenost lica 5.4 5.5 6 motivacija bolesnika za ehabilitaciju Stavovi prema osobama s tjelesnim oteenjima

Psiholokividovitekihtjelesnihbolesti 6.1 6.2 Psiholoki vidovi postinfarktnog stanja Psiholoki aspekti teih bolesti dinog sustava

5

6.3

Psiholoki aspekti hemodijalize i presaivanja bubrega

148 148 151 154 160 160 165 165 166 171 176 177 179 180 183 183 185 185 186 186 187 188 189 189 190 192

6.3.1. Hemodijaliza 6.3.2. Transplantacija bubrega 6.4 7 Psiholoki problemi bolesnika u intenzivnoj njezi

PSIHOLOKIASPEKTITRUDNOEIPOROAJA 7.1 7.2 EMOCIONALNA STANJA ZA VRIJEME TRUDNOE Mogunost olakavanja poroaja

7.2.1. Farmakoloki postupci uklanjanja boli 7.2.2. Psiholoki postupci uklanjanja boli 7.3 8 Psihike reakcije i poremeaji nakon poroaja

BIOPSIHOSOCIJALNIPRISTUPBOLI 8.1 8.2 8.3 8.4 8.5 8.6 Definicija boli Svrhovitost boli Kako bol nastaje ? Prag bol i tolerancija na bol Mjerenje boli Vrste boli

8.6.1. Psihogena bol 8.7 Teorije boli

8.7.1. Teorija specifinih receptora 8.7.2. Teorija sumacije i kodiranja ivanih impulsa 8.7.3. Teorija kontrole prolaza (gate control-teorija) 8.7.4. Teorija neuromatrica 8.8 Paradoksalni oblici boli

8.8.1. Fantomska bol 8.8.2. Kauzalgija

6

8.8.3. Neuralgije 8.9 Psiholoke determinante boli

193 195 195 196 197 198 198 199 199 199 200 201 202 202 203 203 204 205 207 207 209 211 212 213 214 214 216

8.9.1. Psiholoko znaenje ozljede i bol 8.9.2. Emocionalna stanja i bol 8.9.3. Prijanje iskustvo i bol 8.9.4. Oekivanja i bol 8.9.5. Panja i bol 8.9.6. Sugestija i bol 8.9.7. Psihofizioloka stanja organizma i bol 8.9.8. Osobine linosti i bol 8.10 Sociokulturoloke determinante boli Spol i bol Nacionalnost i bol Dob i bol Klima i bol

8.10.1. 8.10.2. 8.10.3. 8.10.4. 8.11

SUZBIJANJE BOLI Kirurki zahvati Farmakoloki pripravci Psiholoki postupci

8.11.1. 8.11.2. 8.11.3.

8.11.3.1. Psihoterapijski postupci suzbijanja boli 8.11.3.2. Bihevioralna terapija (terapija ponaanja) 8.11.3.3. Placebo uinak 8.11.3.4. Relaksacija 8.11.3.5. Biofeedback 8.11.3.6. Postupci buenja mate i otklanjanje pozornosti 8.11.3.7. Hipnoza 8.11.3.7.1. Hipnosugestivno lijeenje migrene

7

8.11.3.7.2. Hipnosugestivni postupci u kirurgiji 8.11.3.7.3. Hipnosugestivno lijeenje boli u leima 8.11.3.7.4. Hipnosugestivno lijeenje bolesnika s opeklinama 8.11.3.7.5. Hipnosugestivni postupci u zubarstvu 8.11.3.8. Modulacija ivanih impulsa 8.11.3.9. Audio-analgezija 8.11.3.10. Transkutana elektrina neurostimulacija 8.11.3.11. Akupunktura 9 PSIHOLOKEPOJAVNOSTITEKIHNEIZLJEIVIHBOLESTI 9.1 KOMUNIKACIJA S TEKIM NEIZLJEIVIM BOLESNICIMA

217 218 218 219 219 220 220 221 226 230

8

POGLAVLJE 1 1 BIOPSIHOSOCIJALNE OSNOVE ZDRAVLJA I BOLESTI1.1 JEDINSTVO ILI RAZLIITOST TJELESNOG I PSIHIKOG

1.1.1.Stari vijekU pojedinim povijesnim razdobljima na odnos duha i tijela gledalo se na razliite naine. Od potpunog jedinstva do potpune razliitosti . Pretpostavka da bolesti nisu iskljuivo poremeaji na razini stanica, tkiva i organa, ve cjelovita stanja organizma u kojima jednaku vanost, uz bioloke, imaju i psiholoki i socijalni imbenici, stara je gotovo kao i pisana povijest ovjeanstva. Na najranije sistematizirane pisane spoznaje o odnosu duha i tijela, nailazimo u razdoblju od 500 do 300 godine pr. Kr. u djelima starih grkih filozofa. Hipokrat se (oko 500 godine pr. Kr.), zalae se za odreenu vrstu cjelovitog pristupa zdravlju i bolesti, smatrajui da zdravlje ovisi o ispravnom omjeru pojedinih tjelesnih tekuina koje, kada su u meusobnom skladu i u skladu s prirodom, osiguravaju dobro zdravlje, dok njihov nesklad dovodi do bolesti ( Sarafino, 2005.). To su ve rane naznake suvremenog multiimbenikskog modela bolesti. Iako je i on konceptualno bio dualistiki a ne integralni pristup odnosu duha i tijela, ipak se ljudskom ponaanju pridavao znaajan utjecaj na zdravlje i lijeenja bolesti. Humoralni balans, koji se smatrao najvanijim iniocem zdravlja, mogao se postii pravilnim ponaanjem, pravilnom prehranom, koritenjem prirodnih pripravaka, izbjegavanja fizikih napora i sl. Uloga lijenika je pri tome bila savjetima pomoi u ponovnoj uspostavi zdravlja tj. biti medijator izmeu prirode i bolesnika (Stone, 1979). Osnovna razlika takvog i kasnijih organicistikih pristupa zdravlju, bila je u naglaavanju vanosti samoaktivnosti bolesnika i njegovog ukupnog okruenja, a ne u naglaavanju specifinosti pojedinih simptoma i bolesti. U tim prvim pretpostavkama viestrukog djelovanja raznih inilaca na zdravlje, ve nailazimo na prapoetak dananjeg holistikog pristupa zdravlju, pristupa prema kojem pojedinac mora preuzeti odgovornosti za vlastito zdravlje koritenjem onih oblika ponaanja koji

9

uvaju zdravlje ili lijee bolest. Sukladno tom naelu i Demokrit kae da ljudi koji mole za svoje dobro zdravlje na shvaaju da oni sami imaju kontrolu nad njim. (Stone i sur.,1979). Cjeloviti pristup bolesniku u kojem je vanije bila osoba bolesnika, a ne sama bolest, kasnije se postupno gasio, da bi se sredinom prolog stoljea ponovno poela jae naglaavati njegova vanost. Shvaanje bolesti kao posljedice meuodnosa brojnih inilaca, koje poinje s Hipokratom, nastavlja razvijati drugi utjecajni lijenik starog vijeka Claudius Galen (130 200 pr.K.), takoer Grk koji je djelovao u Rimu kao lijenik rimskih careva. Galen se takoer zalae za tumaenje bolesti kao posljedice nesklada osnovnih tjelesnih tekuina, a kao postupak lijeenja predlae postupak ponovne uspostave tjelesnog sklada, to i dalje zahtijeva individualni, cjeloviti pristup svakom bolesniku. A izravna posljedica takvog pristupa bila je potreba za dobrim poznavanjem pojedinog bolesnika, njegovih osobina, obiteljskih odnosa, uvjeta ivota, navika, ponaanja i drugih obiljeja, jer je to bio jedini nain da se propie i individualno usmjerena terapija. Potreba da terapija bude individualizirana i usmjerena skrb za bolesniku bila je kljuno naelo lijeenja. Nastojanje da se kod oboljelog ponovno uspostavi izgubljeni sklad (harmonija, homeostaza), nuno je u

Search related