Zdravstveni radnici i njihova društvena uloga, zdravstveni saradnici, nemedicinski

radnici, stručno usavršavanje, naučno usavršavanje, metod timskog rada

Doc. Dr Siniša Maksimović, ScD

VISOKA VISOKA ŠŠKOLAKOLA““Koledž zdravstvene njege”Koledž zdravstvene njege”

BIJELJINABIJELJINA

ZDRAVSTVENA PROFESIJA

• Pristup zdravstvenoj profesiji podrazumijeva obrazovanje zdravstvenih radnika, planiranje broja zdravstvenih radnika, dozvole za rad i prihvatanje novih profesija.

• U pogledu obrazovanja zdravstvenih radnika, a posebno ljekara kao osnovnih davalaca zdravstvenih usluga, zakonima i podzakonskim aktima se reguliše dužina, struktura i kvalitet školovanja, broj i vrste poslediplomskih usavršavanja, imajući u vidu ogroman razvoj medicinske nauke i tehnologije, težnju ka efikasnijoj zdravstvenoj zaštiti i međunarodnu saradnju.

• Zakonodavstvo o obrazovanju zdravstvenih radnika pojedinačnih zemalja često je povezano sa rezolucijama i preporukama različitih međunarodnih oganizacija kao što je Svetska zdravstvena organizacija.

ZNANJA I VJEŠTINE

• Završetkom ovog poglavlja trebali biste savladati pojmove:

• Šta je zdravstveni radnik, a šta ljekar?• Koliko traje školovanje i usavršavanje?• Koja su osnovna prava i obaveze zdravstvenih

radnika?• Čime su ona regulisana?

• Kako se stiče status zdravstvenog radnika i kako se može izgubiti?

• Šta radi ljekar u primarnoj zaštiti, a šta u bolnici?

• Šta je pripravnik, a šta licencirani doktor?

• Zdravstveni radnici obavljaju zdravstvenu djelatnost u skladu sa važećom zdravstvenom doktrinom i u skladu sa kodeksom profesionalne etike.

• Za svoj rad zdravstveni radnici preuzimaju stručnu, etičku, kaznenu i materijalnu odgovornost.

• Zdravstveni radnici su lica koja imaju završen medicinski, stomatološki, odnosno farmaceutski fakultet, kao i lica sa završenom drugom školom zdravstvene struke, a koja neposredno obavljaju zdravstvenu djelatnost u zdravstvenim ustanovama ili privatnoj praksi, pod uslovima propisanim ovim zakonom.

• Zdravstveni saradnik je lice sa srednjom, višom, odnosno visokom stručnom spremom, koje obavlja određene poslove zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi.

• Za obavljanje zdravstvene djelatnosti zdravstveni radnici, odnosno zdravstveni saradnici moraju za određene poslove imati i odgovarajuću specijalizaciju, odnosno užu specijalizaciju, u skladu sa odredbama zakona.

• Zdravstveni radnik u zavisnosti od stepena stručne spreme jeste:

• 1) doktor medicine, doktor stomatologije, diplomirani farmaceut i diplomirani farmaceut medicinski biohemičar – sa završenim odgovarajućim fakultetom zdravstvene struke,

• 2) drugi zdravstveni radnik – sa završenom odgovarajućom visokom, višom, odnosno srednjom školom zdravstvene struke.

• Članstvo u komori zdravstvenih radnika je obavezno za sve prethodno navedene zdravstvene radnike, koji se bave zdravstvom.

• Zdravstveni radnik može samostalno da pruža zdravstvenu zaštitu u zdravstvenoj ustanovi, privatnoj praksi ili kod drugog poslodavca kome zakon dozvoljava da obavljati određene poslove zdravstvene djelatnosti samo ako je:

• 1) obavio pripravnički staž i položio stručni ispit,• 2) upisan u imenik komore,• 3) dobio, odnosno obnovio odobrenje za

samostalni rad.

• Pod samostalnim radom, u zakonskom smislu, podrazumijeva se samostalno pružanje zdravstvene zaštite bez neposrednog nadzora drugog zdravstvenog radnika.

• Strani državljanin koji obavlja zdravstvenu djelatnost mora, pored prethodno navedenih uslova, znati jezik, kao i drugi jezik koji je u službenoj upotrebi, u skladu sa propisima o službenoj upotrebi jezika u Republici, odnosno mora ispuniti i druge uslove u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast zapošljavanja stranih državljana.

• Zdravstveni radnici, odnosno zdravstveni saradnici, dužni su da prilikom zasnivanja radnog odnosa potpišu izjavu – zakletvu da će se u obavljanju svog poziva pridržavati načela utvrđenih u „Hipokratovoj zakletvi“, kao i načela profesionalne etike.

• Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, kao i druga lica zaposlena u bolnici, ne smiju napustiti radno mesto dok im se ne obezbedi zamjena, iako je njihovo radno vrijeme isteklo, jer bi se time narušilo obavljanje zdravstvene djelatnosti i ugrozilo zdravlje pacijenta.

• Zdravstveni radnik može odbiti pružanje zdravstvene zaštite ako zdravstvena usluga koju treba da pruži nije u skladu sa njegovom savješću, ili međunarodnim pravilima medicinske etike i to je tzv. prigovor savjesti.

• Zdravstveni radnik dužan je da o prigovoru savjesti obavijesti direktora zdravstvene ustanove, odnosno neposrednog rukovodioca.

• Bolnica tj. zdravstvena ustanova je dužna da poštuje istaknuti prigovor savjesti zdravstvenog radnika, kao i da obezbijedi pružanje zdravstvene zaštite pacijentu od strane drugog zdravstvenog radnika.

• Zdravstveni radnik ne može odbiti pružanje hitne medicinske pomoći pozivajući se na prigovormn savjesti.

• Prava, dužnosti i odgovornosti zaposlenih u bolnici i drugoj zdravstvenoj ustanovi, ostvaruju se u skladu sa propisima o radu.

• Zabranjeno je obavljanje zdravstvene djelatnosti od strane lica koja se u smislu zakona ne smatraju zdravstvenim radnicima i zdravstvenim saradnicima.

• Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici ne mogu obavljati samostalni rad dok ne obave pripravnički staž i ne polože stručni ispit u skladu sa zakonom.

• Onog dana kada zdravstveni radnik započinje pripravnički staž dužan je da se upiše u imenik komore, u kom postoji posebna evidencija o pripravnicima članovima komore.

• Pripravnički staž za zdravstvene radnike i zdravstvene saradnike sa visokom stručnom spremom traje sada u načelu 12 mjeseci, ali za doktore medicine, čije osnovne studije na medicinskom fakultetu na osnovu programa fakulteta traju šest godina, pripravnički staž traje šest meseci.

• Pripravnički staž za zdravstvene radnike i zdravstvene saradnike sa višom, odnosno srednjom stručnom spremom, traje šest mjeseci.

• Pripravnički staž sprovodi se po utvrđenom programu.

• Pripravnički staž je praktičan rad pod nadzorom ovlašćenog zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika – mentora, kojim se zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik osposobljava za samostalni rad

• Pripravnički staž se obavlja u zdravstvenim ustanovama pod neposrednim nadzorom zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika koji ima najmanje pet godina radnog iskustva nakon položenog stručnog ispita.

• Bolnica ili zdravstvena ustanova vodi evidenciju, vrši nadzor i odgovorna je za dosledno sprovođenje programa pripravničkog staža zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika.

• Za vrijeme trajanja pripravničkog staža pripravnik koji je zasnovao radni odnos sa zdravstvenom ustanovom, ima pravo na zaradu i sva druga prava iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad, odnosno u skladu sa ugovorom o radu.

• Po isteku pripravničkog staža zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici dužni su da polože stručni ispit u roku od 12 mjeseci od dana završetka programa pripravničkog staža, pred ispitnim komisijama koje obrazuje ministarstvo zdravlja.

• Ljekari su najvažniji personalni resurs zdravstvene zaštite, nosioci stručne djelatnosti i pacijentima najvažniji saveznici u donošenju odluka

• Njihovo školovanje traje dugo, ali tek nakon nekoliko godina specijalnog obrazovanja i iskustva, pruža im se mogućnost za samostalan rad u nekoj specijalnosti.

• Ali tako je u skoro svim ozbiljnim zemljama svijeta, jer je ljekar taj koji donosi odluke ili pak svojim savjetima navodi pacijenta da donese određenu odluku

• Hijerarhiju među ljekarima je dobro poznavati, a u našim bolnicama u praksi je sledeća hijerarhija: direktor ustanove pacijentima obično nije vidljiv, ali je odgovoran za dobru ili lošu organizaciju rada (može da prenese svoja ovlašćenja na bilo koga, zamjenika, pomoćnike i sl. ali ne i odgovornost), te direktor mora da uspostavi sistem verbalne i neverbalne komunikacije sa pacijentima.

• Poruke i primjedbe moraju lako do njega dolaziti jer je njegova odgovornost neizbježna.

• Rukovodilac odeljenja (načelnik ili šef odeljenja ili službe) – u akademskim bolnicama, tj.onima koje sprovode edukaciju, po pravilu je profesor ili docent.

• Nekada više odeljenja zajedno čine kliniku.

• Rukovodilac odeljenja vodi vizitu i on je autoritet na mjestu boravka pacijenta, jer na određen način vrši nadzor nad radom ostalih ljekara.

• Sobni ili ordinirajući ljekar je obično mlađi specijalista ili čak specijalizant i on je dužan da vodi dnevnu brigu i prati stanje pacijenta. U hijerarhiji među ljekarima važnu ulogu imaju i ljekari na stažu (stažisti) i studenti kao budući doktori, mada studenti nemaju pravo da sprovode zahvate za koje je potrebna ljekarska diploma i licenca.

• Legitimno je pravo pacijenta da zna ko se posebno brine o njemu ili ko je ordinirajući ljekar.

• Nije dobro kada se na bolničkom odeljenju ne znaju nadležnosti, prava i obaveze.

• Takođe nije dobro kada je rukovodilac odjeljenja jedini nadležni i ordinirajući ljekar, a ostali ljekari njegovi pomoćnici.

• Dobra organizacija ljekarskog rada na odjeljenju podrazumijeva da svako radi svoj dio posla, i da prioritet bude staranje o pacijentima.

• Posebno je važno da pacijenti znaju sa kim će razgovarati i dogovarati mjere dalje dijegnostike i liječenja.

• Stoga pacijent treba da zna ko ima kakvu ulogu u pomaganju njemu kao pacijentu.

• Izabrani ljekar obavlja zdravstvenu zaštitu u timu sa zdravstvenim radnikom odgovarajuće školske spreme iz oblasti medicine.

• Izuzetno, izabrani ljekar može biti i doktor medicine druge specijalnosti, ali pod određenim uslovima.

• Izabrani ljekar: • 1) organizuje i sprovodi mjere očuvanja i

unapređenja zdravlja pojedinaca i porodice, • 2) radi na otkrivanju i suzbijanju faktora rizika

za nastanak bolesti, • 3) vrši dijagnostiku i blagovremeno liječenje

pacijenata.

• 4) ukazuje hitnu medicinsku pomoć, • 5) upućuje pacijenta u odgovarajuću

zdravstvenu ustanovu prema medicinskim indikacijama, odnosno kod ljekara specijaliste i usklađuje mišljenja i prijedloge za nastavak liječenja pacijenta,

• 6) sprovodi kućno liječenje, zdravstvenu njegu i palijativno zbrinjavanje, kao i liječenje bolesnika kojima nije neophodno bolničko liječenje,

• 7) propisuje lijekove i medicinska sredstva

• 8) sprovodi zdravstvenu zaštitu iz oblasti mentalnog zdravlja,

• 9) obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom.

Zdravstvena djelatnost na primarnom nivou obuhvata:

• 1) zaštitu i unapređenje zdravlja, sprečavanje i rano otkrivanje bolesti, liječenje, rehabilitaciju bolesnih i povređenih,

• 2) preventivnu zdravstvenu zaštitu grupacija stanovništva izloženih povećanom riziku od oboljevanja i ostalih stanovnika u skladu sa posebnim programom preventivne zdravstvene zaštite.

• 3) zdravstveno vaspitanje i savjetovanje za očuvanje i unapređenje zdravlja,

• 4) sprečavanje, rano otkrivanje i kontrolu malignih bolesti,

• 5) sprečavanje, otkrivanje i lečenje bolesti usta i zuba,

• 6) patronažne posete, liječenje i rehabilitaciju u kući,

• 7) sprečavanje i rano otkrivanje bolesti, zdravstvenu njegu i rehabilitaciju za lica smještena u ustanove socijalnog staranja.

• 8) hitnu medicinsku pomoć i sanitetski prevoz,• 9) farmaceutsku zdravstvenu zaštitu,• 10) rehabilitaciju djece i omladine sa

smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju,• 11) zaštitu mentalnog zdravlja,• 12) palijativno zbrinjavanje i dr.

• U obavljanju zdravstvene djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene ustanove ostvaruju saradnju sa drugim zdravstvenim, socijalnim, obrazovnim i drugim ustanovama i organizacijama za pripremanje i izvođenje programa za očuvanje i unapređenje zdravlja.

• Specijalističko konsultativna djelatnost može se obavljati u domu zdravlja i drugoj zdravstvenoj ustanovi na primarnom nivou.

• Specijalističko-konsultativna djelatnost koja se obavlja na primarnom nivou mora imati za svoje potrebe odgovarajuću laboratorijsku i drugu dijagnostiku.

• Dom zdravlja kao i druge zdravstvene ustanove na primarnom nivou u obavljanju specijalističko-konsultativne delatnosti povezuju se u stručnom ili organizacionom smislu sa odgovarajućom zdravstvenom ustanovom koja obavlja sekundarnu zdravstvenu delatnost.

• Zdravstvena djelatnost na sekundarnom nivou obuhvata specijalističko-konsultativnu i bolničku zdravstvenu djelatnost.

• Specijalističko-konsultativna djelatnost na sekundarnom nivou u odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnom nivou obuhvata složenije mjere i postupke otkrivanja bolesti i povreda kao i liječenja i rehabilitacije bolesnih i povrijeđenih.

• Bolnička zdravstvena djelatnost obuhvata dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju, zdravstvenu njegu i smještaj u bolnicama, kao i farmaceutsku zdravstvenu djelatnost u bolničkoj apoteci.

• Zdravstvena djelatnost na tercijarnom nivou obuhvata pružanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite i specijalističko-konsultativne i bolničke zdravstvene djelatnosti kao i naučnoistraživačku i obrazovnu djelatnost, u skladu sa zakonom kojim se uređuje naučnoistraživačka djelatnost, odnosno djelatnost obrazovanja.

• Zdravstvena djelatnost na tercijarnom nivou obuhvata obavljanje i farmaceutske zdravstvene djelatnosti u bolničkoj apoteci.

Stručno usavršavanje, naučno usavršavanje

STRUČNO USAVRŠAVANJE

Individualno

U školi

Ostali načini

• ZADATAK STRUČNOG USAVRŠAVANJA:- razvoj ključnih kompetencija zdravstvenih radnika.

• CILJ STRUČNOG USAVRŠAVANJA:- osnažiti ulogu zdravstvenih radnika u procesu davanja zdravstvenih usluga.

Metod timskog rada.

Timski rad

Formiranje i vođenje timova

Tajna uspjeha tima

“Tajna uspjeha nije u tome da radimo ono što volimo već da volimo ono što radimo...”

Winston Churchill

Što kaže teorija?

Izuzetno uspješna organizacija je...- Grupa ljudi koji kontinuirano unaprijeđuju svoju sposobnost u postizanju rezultata koje žele. - Ova tvrdnja se sastoji od dvije činjenica:

- morate znati šta želite postići, stoga stalno održavate osjećaj svrhe i vizije; - morate kontinuirano razvijati sposobnost kretanja u tom smjeru;

Objektivne prednosti timskog rada

• Brza i korisna reakcija na probleme• Sistem “sinergije” vs. “pokretne trake”• Metod zadržavanja znanja• Pridavanje na značaju svim članovima

tima, samopoštovanje radnika.

Koristi

• Motivacija• Grupna kohezija• Sinergija• Bolja organizacija• Grupna kreativnost• Pravilo suvremene tržišne

komunikacije:TQM(Total Quality Management)

Aspekti timskog rada• LIDERSKO- MANAGERSKI

- upravljanje timom- delegiranje zadataka članovima tima- praćenje timskih uloga- modifikacija uloga

• INTERNO STRUKTURALNI- demokratičniji, ali istovremeno i riskantniji- članovi tima interno određuju zadatke- nema izraženog hijerarhijskog nadzora- opasnost lokalnih interesa, taština i dr.

Šta je rezultat timskog rada

• Sinergija tj. umnožavanje pojedinačnih učinaka

• Zajedničko kreiranje poslovnog kursa• Smanjivanje stresa i nezadovoljstva• Afirmacija prednosti i talenata pojedinca• Povećanje poslovne efikasnosti• Homogenizacija radnika• Izgradnja povjerenja među članovima tima.

ŠTA JE TIM?

Tim se može definisati kao manja grupa ljudi s komplementarnim znanjima i vještinama, koji rade zajedno kako bi ostvarili cilj za koji se smatraju zajednički odgovornima.

RADNA GRUPA I TIM

Svaka grupa ljudi koja radi zajedno ne mora biti tim.

Zaposleni u organizacijama čine radnu grupu. Radnu grupu čini 3-20 osoba okupljenih oko

nekog zajedničkog poslovnog zadatka. Razlika između radne grupe i tima odražava se

i u razlici između tradicionalnog i timskog pristupa radu.

RAZLIKA IZMEĐU TRADICIONALNOG I TIMSKOG PRISTUPA RADU

TRADICIONALNI PRISTUPTRADICIONALNI PRISTUP TIMSKI PRISTUPTIMSKI PRISTUP

Smjernice menadžeraSmjernice menadžera LiLičnačna inicijativa inicijativa

OrjenOrjenacijaacija na tehnologiju i na tehnologiju i zadatakzadatak

Orjentacija na ljudeOrjentacija na ljude

Pravila i disciplinaPravila i disciplina Povjerenje i saradnjaPovjerenje i saradnja

TajnostTajnost Protok informacijaProtok informacija

Odlučivanje odozgoOdlučivanje odozgo Odluke donose ljudi koji radeOdluke donose ljudi koji rade

Statična strukturaStatična struktura PromjenPromjeniiva strukturava struktura

Individualno postignućeIndividualno postignuće Postignuće grupePostignuće grupe

OSNIVANJE TIMA

Kod osnivanja tima vodimo računa o tri činioca:1.VELIČINA TIMANajuspješniji radni tim je od 5-12 članova.

2. ZNANJA I VJEŠTINE tehnička znanja vještine rješavanja problema i donošenja odluka vještine u međuljudskim odnosima.

3. TIMSKE ULOGE:

• Koordinator• Pokretač• Izvršilac• Kreativac• Istraživač mogućnosti• Posmatrač-procjenjivač• Timski radnik• Finalizator

NEUSPJEŠAN TIM

nizak moral tima neadekvatne intelektualne sposobnosti nepovoljne osobine ličnosti nejasne uloge neravnoteža uloga zaslijepljenost ili tzv. grupno mišljenje.

KARAKTERISTIKE USPJEŠNOG TIMA

jasni opšti i specifični ciljevi uspješan vođa pojedinačna i zajednička odgovornost poštovanje razlika otvorena komunikacija efikasno donošenje odluka međusobno povjerenje konstruktivno rješavanje konflikata.

KAKO POSTATI DOBAR TIMSKI IGRAČ

prihvatite ciljeve tima pomozite saradnicima da bolje

obavljaju svoj posao podijelite zasluge pružite podršku.

Vrste timova

• Proizvodni ili uslužni timovi• Projektni i razvojni timovi• Timovi za savjetovanje i uključivanje• Posade• Operativni i pregovarački timovi

Proces stvaranja dobrog tima

• Napraviti popis vještina potrebnih za izvršenje projekta.

• Odabrati ljude.

• Ako je moguće - žene!

• Motivacija članova tima.

“6 Zlatnih pravila”(SIX TEAM BASIC)

• Mala grupa ljudi• Različita znanja i vještine• Zajednički smisao• Lista specifičnih ciljeva• Saglasnost oko pristupa poslu• Zajednička odgovornost.

Faze razvoja tima

• FORMING (utemeljenje)

• STORMING (orjentacija)

• NORMING (izrastanje)

• PERFORMING (razvijeni tim)

Ideja vizija

...tim, organizacija, strast, priprema, taktika,...

HVALA NA PAŽNJI !!!