PRK(il.l:UNI('-LANCI KKVIEWS UDK6.iO*:.i2.Jt + 44<J + 453 + 41-1 •• 4 ! i

Šumarski list br. 5-6, CXXV1I (2003), 257-268

ZDRAVSTVENO STANJE BILJAKA I MJERE ZAŠTITE U ŠUMSKIM RASADNICIMA U HRVATSKOJ U 2002. GODINI

PLANT HEALTH STATUS AND PROTECTIVE MEASURES TAKEN IN FOREST NURSERIES IN 2002.

Milan GLAVAŠ'

SAŽETAK: U Hnalsknj je u 36 rasadnika u 2002. godiniproizvedento oko 25 mil. Jvljaku. Od listača na lirsmve sadnice otpada 74 %, pol/sl<i jasen 18%. Inikvii 4 %, iia topole i vrbe 4 %. Od četinjača na smreke otpada 57 %, borove 29 %, a 9 % pripada drugim vrstama četinjača te 5% na ukrasne bilj­ke. Biljke su ti/ekont vegetacije pregledavane 2 puta. a u određenim slučajevi­ma i više puta Na njima je u 2002 godni utvrđeno 14 vrsta gljiva i IH vrsta kukaca. Među štetnim gljivama prvo mjesto zauzima Microsphaera alphitoi-ties Gi-ijj: et Mauhi. zatim Drcpanopeziza putictifonnis Gremmen, Melamp-

allii-popLilina Klah., Fusariuiii oxysporum Scidecht i Rosellinia myco-phila (Fr:Fr.) Sacc, koja je prvi puta utvrđena u Hrvatskoj. Od kukaca ističu Use različite vrste zlatica tut topolama i Caliroa aniuilipes Klug na hrastovima.

.sadnicama četinjača štete su uzrokovale grčice lirušta MVIclolontha nielolontlia L ) Sadnice diviiev kestena bile su napadnute od minera Camcrariaohridella Deschka etOim,č, .sinistraodMon-^thro-minti^i hiixi Lahoulhftie / platnne mJ f^li-vthiin r i l int i Sriv Ostale <.7liive i kuLodZnjegsuzLLija ' ^ - i • . . /

U svim rasadnicima redovito su .se provodile mjere za.štite. Hrastova pe-pelnica suzbijana je u 13 rasadnika, za sto je korišteno ukupno II vrsta fungi-cida. Štetnici ,s-w na hrastovim .sadnicama .suzbijani .sa 7 vr.sta insekticida. Za zaštitu topola i vrbe od gljiva i kukaca upotrijebjjen je velik broj fungicida i insekticida. Zaštita odpolijeganaa ponika četinjača provedena je u 7, a odpo-lijeganja listača u 5 ra.sadnika, i to s 10 sredstava. Korovi su kemijski uništa­vani u II rasadnil;a. za .stoje upotrijebjjeno 13 vr.sta herbiciđa.

ZahvaljujiiČ! redovitoj kontroli zdravstvenog .mnja i poduzimanuu mjera zaštite biljaka, u rasadnicima se iste održavaju zdravima, što im osigurava i bolju kvalitetu.

Ključne rije:i: rasadnik, biljka, .sadnica, gljiva, kukac, korov, fungi-cid, iiiselaicid herbicid. tretiranje, zaštita

U V O D - Introduction

Obnova šuma u Hrvatskoj zasniva se na prirodnom rasijavanin sjemena, utio.šcn)cm sjemena u šumu i sad­njom sadnica proizvedenih u rasadnicima. Sto će se od

Šumarski fakultci SveučiMštauZagrebu, 10OOOZagreb, Svtlošiirmnska 25, Hrvatska

toga primijeniti ovisi o nizu čimbenika, npr. o kakvoj se šumi radi, urodu sjemena, načinu gospodarenja, su­šenju šuma, utjecaju vanjskili i niza drugih čimbenika. Sigurno je da u tome značajnu ulogu imaju biljke pro­izvedene u rasadnicima. Dokazano je da se sve pro­mjene u šumama, kao i ekonomske prilike u zemlji, izravno odražavaju na proizvodnju biljaka u rasadnici-

257

M. GlavnS; ZDRAVSTS'l'Nl) STAN.K' IJIt.JAKA I MJi-RE ZAŠTITE U ŠUMSKIM RASADNICIMA Šujiiarski li-.! br. 5 6, CXXVII (2Wi), 257-2flK

ina. Nii to u posljednje vrijeme velik utjecaj imaju šu­marska stremljenja u Europi. Proizvodnja biljaka u ra­sadnicima neobično je važna i za pošumljavanja i za ozelenjavimjc urbanih sredina, podizanje dr^'oreda, ži­vih ograda i si. Nesporno je da na rasadničarskoj proiz­vodnji leže odgovorni i složeni procesi rada Modema rasadničarska proizvodnja u sv^etu pa tako i u nas zahtijeva znan tveni i stmčni pr stup a bazirana je na ekonomskim ekološkim i socijalnim posljedicama Ona obuhvat standardne kulturalne i kL j ske mjere zaštite biološku kontrolu,i .cnetsku omomost (Gla­vaš i sur. 1996).

Biljkama se u rasadnicima nastoje omogućiti opti­malni uvjeti za brzi rast i razvoj. S druge strane u ra­sadnicima postoje idealni uvjeti za pojavu i razvoj štet­nih organizama koji mogu ugroziti te biljke. Zbog toga uzgoj sadnica uvelike ovisi o zaštiti od štetnih čimbe­nika Bolesti i štetnici stalna su briga u šumskim rasad­nicima Negativni biotski i abiotski čimbenici mogu usmrtiti sadnice ili smanjiti rast i kakvoću biljaka Šte­te mosu^iastati nasjemenu nadzemnim dijelovima i korijcmu Zdravstveno stanje sadnica važno je za us­peh pošumljavanja kao i 7. daljnji uzROJbiljaka u ur-baninisredirJama '

Dobra zaštita sadnica zasniva se na znanstvenom pristupu koji se sastoji u različitim kulturalnim, bioteh­ničkim i kemijskim mjerama. Kemijske bi mjere trebale biti samo dio opsežnog programa koji obuhvaća niz procesa u rasadničarskoj proizvodnji. Pojedinačni oblik zaštite često nije učinkovit, jer mnogi uzročnici bolesti i

štetnici imaju složen način života, te traže cjelovito i pravovremeno obuhvaćanje nekoliko različitih mjera.

O zaštiti i zdravstvenom stanju biljaka u rasadnici­ma napisano je mnogo radova (Vajda 19fi7, 1969, 1973, Glavaš 1990, 2003, Glavaš i sur. 1996, 1997,2001,2002,2003, Vukadin 1999. Vukadin i G l a v a š , 1999, 2003, Čečura i sur. 2003. Svake se Siodine o tome pišu posebna izvješća koja se uriućuju cjelokupnoj šumarskoj struci Dapače o toj se proble­matici brinu međunarodne udruge koje na svoj m sas­tancima raspravljam o najnoviHm dostignućima Od njih je najvažnija IUFRO radna 'n-upa S7 03 04 te eu­ropska COST grupa 813 koja nosi naziv Diseases and Disorders in Forest Nurseries U zadnjem desetljeću o zaštiti biljaka u šumskim rasadnicima u organ zaciji navedenih mipaeiia" napisano ie nekoliko knjiga i zbomTa r a d o v r o X k S T T Š e v I r D T s c a l 01 Forest Nm ^ ^ ^ COST SHi i Pnctlcal Ldb?^^^ on dTnLinir 3 s n the Fu oDcan forest nur^Ties (EU T S K ovon e ožennniitiiZblm^^^^^^^

gnipe iz l^Jw godine

Iz navedenoga se vidi koliko je važno voditi stalnu brigu o zdravstvenom stanju biljaka u svakoj zemlji i rasadniku. U Hrvatskoj se to radi desetljećima, tj. od kada postoji pojedini rasadnik. U 2002. godini u Hrvat­skoj su se biljke uzgajale u 36 šumskih rasadnika. Zdravstvena kontrola tih biljaka obavljena je 2-3 puta tijekom vegetacije a prema utvrđenom stanju provede­ne su mjere zaštite o Čemu se govori u ovome radu

MATERIJALI I METODE - Materials atid methods

U Hrvatskoj je u 2002. godini egzistiralo 36 rasadni- U tablici 1 navedene su šumariie s pripadajućim ra­ka. U njima se uzgajaju šumske sadnice, ukrasne biljke i sadnicima, površine i broj proizvedenih biljaka u 2002. smreke za božična drvca. Većina rasadnika nalazi se u godini. nizinskom (23), manji broj u primorsko-dalmatinskom (10), a samo 3 rasadnika u gorskom dijelu Hrvatske.

šumarija i'ort'fil ojjhi'

VINKOVCI OSIJEK DARDA

Rasadnik Nil rese ry

ZALUZ.IF. VIŠN.itVAC BILJSKi RIT

Površina

ukupna tokil

22,60 28,00 12.67

- Area {ha)

obrađena functioned

2,05 25,00 9,67

Brt)j šuinskih sadnica The namher ofihc

forest saplings

listače brouilteaves

2241000 1286000 37446

četinjaČL' conifers

Broj ukrasnili i hozićnih drvaca

Tlic nuinhcr of the

hortićulluml and

Christmas trees

Ukupno Total

2241000 12S6000 37446

258

M. Glavaš: ZDRAVSTVI-.NO STAN.II BIUAKA I MJ[-:RI: ZAŠTITE 1' ŠLiMSKIM RASADNICIMA ... šiiiiLirski liM hl' 5 6, CXXVII tZim), 257-2f,K

BARANJSKO PiiTROVO SKIX)

VALPOVO NAŠ I O :

D O N J I M I I I O L J A C

KUTJEVO NOVA GRADIŠKA

KLOŠTAR KOPRIVNICA KOPRIVNICA

LUDBRl'G VARAŽDIN KRiž r : vc i

GRUmŠNO POLJli ČAZMA

[VANSKA KUTINA

DUGO SLLO V KLIKA GORICA

ZAGREB Š. INSTITUT

JASTREBARSKO JOSIPDOL DELNICE GOSPiC

BUJE PULA

CRIKVENICA ZADAR ŠIBENIK

SINJ SPLIT SPLIT

IMOTSKI METKOVIĆ

REPNJAK

TO POLJE GAJIC LANIK

IIAJDEROVAC CERNIK LIM BUS MOČILE DRNJE

TRAVNIK ZELENDVOR ZUPETNICA

Z D E N A C K I G A J

JANTAK l i l i SJEVERNJACI

GAJ BRFSTJE

LUKAVEC PEPELJARKA

JASTREBARSKO

OŠTAR LIE KUŽELJ

VUJNOVICBRDO l-RANCESKIJA

SIJANA PODBADANJ VOŠTARICA ŠUBIĆEVAC

SVILAJA SLAVINJ

LISKO VAC BORAK BOČINA

UKUPNO-Total

s,()3

15.SO 7,80 6,07

2 1 . % 19,50 15.30 11,91 12,74 1,00 10,00 2,50 10,07 6,86 3.00 15.00 13.50 13.30 1,50

2S,00

25.00 7.00 14,20 20,00 2,50 i,IH 1.50 0,60 LOO 0,21 3,60 1,00 2,10 364

3,00

14,56 5,95 1,60

18.00 17.50 1.50 4.50 4.50 1,00 6,00 2,15 8,00 3,40 2.00 0,50 9,00 9,00 0,50

8,00

10,00 6.00 10.00 15,00 0,20 0,20 0.30 0,12 0,35 0,14 0,20 0,40 1,10

2(11,39

15292

67504 273715 787700 1158595 2620000 679650 795910 26192 13800

897796 769470 1287000 434000 359280 789930

2262500

SOO 23280

10000

16836860

114115

119350 8850

31815

43896 33598

81330

1286000

1288826 2557893 909700 212670 12106

412114 204439 12228

43377H 44068 214671 222300 98085

8341832

7796

109483 61917

33381 6410

65298 22437

4781 8071 5205

60000

3651 2910 30437 244

17139

5851

445011

15292

67504 395626 787700 1387428 2690767 679650 861106 32602 13800 109194 56035 897796 769470 1287000 434000 364061 879331

5205

3608500

1288826 2561544 912610 243107 13150

452533 204439 22228 439629 44068 214671 222300 980K5

25623703

Iz tablice 1 vidlljvo je daje u 2002. godini u Hrvat­skoj radilo . 6 rasadnikti, ukupne površine 364, a u pro­izvodnji 201,39 jiii. Isto tako vidljivo je da od šumskih sadnica listača na hrast lužnjak i'kitnjak otpada 74 %, poljski jasen 18 %, bukvu 4 %, vrbe i topole 4 %. Mcdii četinjačaina najzastupljcnjja je obična smreka sa 57 %, zatim borovi sa 29 %, a na ostale vrste (jela, ariš, duglazija cedar i čempres) otpada oko 9 % Ukrasne biljke zasuipiiene su svega s oko 2 % ukupno uzgoje­nih sadnica, ij. u šumskim rasadnicima u Hrvatskoj proizvelo se u 2002 godini 98 % šumskih i 2 % ukras­nih biljaka.

Zdravstveni pregled biljaka i evidencija štetočinja te intenzitet štete, u svakom je ra.sadniku u 2002. godi­ni utvrđen dva puta, a u nekima i više puta. Pregledava­ne su ,sve biljke bez obzira na njihovu namjenu i uzrast. Prvi su pregledi obavljeni od 5.- 7., a drugi od 9., - 11.

mjeseca. Pri svakom pregledu bilježene su sve bolesti, štetnici i druge štetočinje. Za ljemih i djelomično za je­senskih pregleda, ovisno o utvrđenun bolestima Ni štet­nicima, propisane su i provođene mjere zaštite.

Gdje je bila moguća determinacija gljiva i kukaca obavljena je na licu mjesta, a u drugim slučajevima u la­boratoriju koristeći seradovnna Bevana (1987), Gla­vaša (1999), Nienhausa i sur. (1996) Cnde l i e ra (1994),Perina iSu the r l anda (1994) i dragih.

Intenzitet napada ocjenjivan je prisutnošću ^!jiva i kukaca ili štetama koje su uzrokovali na bdjkam^'oce-nom 1 -5.poGl3vaševojmetodi(Glavaš i sur 1996): 1. Vide se pojedinačna oštećenja ili štetni organizmi

na malom broju biljaka bez štetnih posljedica. 2. Oštećenje ili prisutnost na većem broju biljaka bez

značajnih i teta.

259

M. tibvii^' ZI1HAVSTVEM) STANJE BIUAKA I MJERE ZAŠTIn- 1: Šl.-MSK-IM RAS?\DNICIMA Šumarski list b . 5 (., CXXVII (HOlOj, 25T.i68

3. Jača oštećenja i prisninost na mafijeni broju biljaka, 4. Jača oštećenja i prisutnost na većem broju biljaka, biljke HU sposobne za daljnju uporabu, ali u cjeluii znatne su štete za rasadnik, nije velika šteta za rasadnik. 5_ žestok napd>, vllo vliik bros stradalih bijjaka.

REZULTATI - Results

Pojava, jačina napada i pričinjene štete od gljiva i nađene su u ljetnom i jesenskom pregledu. Samo iiji-kukaca, bilježene su u vrijeme pregleda u svakom ra- hov manji broj utvrđenih ljeti nije nađen u jesenskom sadniku. U većini rasadnika iste vrste štetnika i mikoza pregledu i obratno. Rezultat utvrđenih gljiva i kukaca

Tablica 2. Mikoze u šumskim rasadnicima TaNc 2 ,1/iv 'o.w infotvst nurstrks

Vi-^ta biljke;

Otwnus rohiir

Pinus spp. PicL'i, allies Ahk'Siitha rUeu ahws Ahk'salha Pnmis spp.

P<>|mlu^ spp.

Pinus spp.

Avsciihts lupimvitslaimm . I t r / spp .

Pkvu ahk's Mattaimrhipunicii

Fraxhnis iiiii^iisiijolia

Gljiva Fungus

Mhrosplwersi) uiphiioides

Fusariiiw oxhpnnim

RaSL'UhiUi mycnphtia

Cla^U-yosponwn I'drpophyhim Xh'Umipsoni uili-pnpnlinu

[M-paui>pt.'zka!n,nait'»mis Mvcospluwn'tlapiHi

Lophoiicnuium pinasih Giiif^mmtia aeyvuU Rhviiswa acerinum

Lnphinlermium pici-'tie Cuniniimmdkt bcrbcrdls

PhvUccwua corvica

Broj rasadnika u kojima je utvrđena NumhcrofjwvstmtrserKS-whi'irJmiiul

14

if

1 4 3 4 2

2

Jačina Slete Aiiackdiiss

1-3

1-.'

5

1-3 2 2 2 1 5 1 1 1 1

Tflblica3. Štetni kukci u šumskim rasadnicima Tiihh' 3 h)sc, -I pesis iujoivs! inirsiTies

Vrsta biljke Tix't'spfcws

Populus Spil.

Qucniis rohur Q. pi-lriifci

Pinus uigra Piceu ahfL's Pkeii ahies

Phmtmis spp.

Suxus scui/viriivns Tluijii spp.

hnixinus uugustijhlia F/;;i/.vspp.

Avsculus liippmasiamuu Riihiuiii psi'inhhU-uviu

Kukac Insect

Mi'iasoimt populi Sapenlupiipulm^a

Phyll<nh-chi vitelhuie Calima iumulipes

Tischenacomplaneih Amlricus kolkiri

Melohullui nu'lolnuibu Evetriii buoliaiui ChLTiiit'S viiiilis

CoiTtlwc/w ciliata Lillmcotk'tis plutam

Mouurthropalpus hini Argvn'sihkitlnuelki Stereouvclnis fraxui!

Acantlwlyda Iwmglyphira CunHTiu-kt ohrkk'lla Panxlopu rohiuic'lkl

Broj rasadnika u kojiuia je utvrđt^na Numher nffuivsl nurseries where jnnml

2 2 1

10 5 3 2 1 7 1 1 2 3 1 1 1 1

Jačina šiclc Aiuuk class

1 1

3-4 1-4 1 1 3 1

1-3 3 3 4 2 1 1 5 .?

2&t)

M. Glavni-: /l!KAVSTV[-NO STAN.H- BILJAKA I MJERi; Z A S I I Pfr U ŠL'MSKIM RASADNKIMA I Liiikjrski Ust br. 5-(v (.XXVII (2tTO), :?7-::(,ii

prikazanje u tablici 2 i 3. U tablicamiisu takodcrprika­zane napadnute biljne vrste, broj rasadnika u kojima je utvrđen štetni organizam te jačina slete.

U tablicama 2 i 3 prema pojavi pojedinog štetnika ili mikoze II broju rasadnika i jačini štete, vidljivo je da je na šumskim sadn.eanta bilo značajno nekoliko pato­genih gljiva i kukaca. Od ukrasnih biljaka najugroženi­ji je bio divlji kesten s jednini kukcem i jednom glji-vom, lovor višnja napadnuta jednom gljivom i platana koju redovito napada platanina stjenica. Sigumo je da

bi ištete bile veće da se redovito ne provodi zaštita sad­nica u rasadnicima. Uostalom, proizvodnja kvalitetnih i zdravih sadnica u rasadnicima ovisi o poznavanju štetnih organizama i provođenju ispravnih zaštitnih mjera. Kakva se zaštita sadnica u rasadnicima provodi­la u 2002. godini, govori se u daljnjem tekstu.

Zaštita biljka u rasadnicima usmjerena je prema ko­ličini proizvodnje, vrsti biljke i njenoj ugroženosti od štetne gljive ili kukca. Radi boljega prei^leda prikaz za.štitnih'mjera podijelit ćemo u nekoliko skupina.

Zaštita hrastovih sadnica - Protection of oak sapHtigs

Hrastove sadnice zaštićivane su od pepelnice i kuka- i 8 ortjanskih fungicida. Učestalost prskanja pojedinim ca, što se vidi u sljedećim tablicama i grafikonima. sred.stvom prikazana je na grafikonu 1.

Iz tablice 4 vidljivo je da su za suzbijanje hrastove Iz grafikona 1 vidljivo je da su za suzbijanje hras-pepelnice upotrijebljena 3 sredstva na osnovi sumpora tove pepelnice najčešće korišteni Sabithanc. Rubigan,

Tablica 4. Zaštit. hrastovih sadnica od hrastove pepelnice

Fuiigicid Fiiiigukiv

SABITHANIf RUBIGAN

ANVIL TILT

VEt'TRA CHROMOSUL

SULFOLAC SYSTilANE SUMIOSAM

STROBY SUMPOR

LJpotrijebijen ii rasadnika (broj) Used in nurseries nntmher)

5 6 () 6 3 3 1 4 1 2 2

UKUPNO-ro to /

Broj tretiranja Numher ul' treatments

20 19 14 12 10 ft 5 5 3 3 2 <>«

Fungicidi - Fnngictcles

Graf, I. Deestalost Li]itrrabe I'lJngicidn protiv hrastove pepelnicc Fig. 1 Fnyiiemy it/'fiiiij^icide l.reatmeiils n^ićdjrompiiwdt^iy mildew

261

M. <i\i.vaš: ZnHAVSTVENO STANJE BILJAKA I MJEKK ZAŠTITE U -HUMSKIM RASAIINIC'IMA Šum;irski list br. S K CXXVII COW), 2'i7-:b-!l

Anvil, Tilt i Vcctm, Sva ostala sredstva znatno sii matije zastLiplJcna.

Učestalost uporabe pojedinih sredstava vidi se u grafikonu 2.

U grafikonu 2 je vidljivo da su u zaštiti hrastovih sadnica od kukaca najčešće korišteni Fastac, Chromo-gor i Zolone.

Tablica 5. Zaštita hrastovih sadnica od štetnika (Calima sp., Tischma sp. i dr.) Table 5 Pr<m'vtion of oak saplings against pe.^l.UCa\lXQa^p..r\^Q\\Q&d sp. and a^^^^^^^

hist;ktii:id Inst^ciickie ROGOR

LEBAYCID FASTAC

CHROMGOR ZOl-ONE

DKCIS DURSBAN

UKUPNO

Upotrijebljen u rasadnika (broj) Used in nurseries (ntiniher)

1 1 2 3 J>

i 1

- Total

Broj tretiranja Numhifrofti -ca tnwn ts

2 T

10 10 10 1 f

33

m

Insekticidi-7(we£7f<:/t/e.v

CJraf. 2. Ue-cstalDst uporabe insekticida protiv štiitnika n;i hnistoviin bilifcania fig. 2 Fri'(!ui'ncy ojmsecnade nx-aimenls nst-il againsi pcsts

Zaštita topola i vrba od bolesti i štetnika Protection of poplars and willows from diseases and pests

Topole i vrbe jako su podložne napadu nekoliko štetnih gljiva i kukaca, zbog čega ih se mora redovito

zaštićivati, što prikazujemo,

m.

Tablica 6. Zaštita topola i vrba od bolesti Table 6 Protection of poplars and willows fnm diseases

Kungicid Fungicide

CHAMPION CIJPRABLU

NORDOX MIKAL

CIIROMOSUL ANVIL

SAPROL

U pot rij eh Ij en u rasadnika (broj) Used in nurseries (number)

1 5 1 2 2 3 3

Bioj tretiranja Number of treatments

1 12 I -}

-1

ri 4

M (jlLUaš: žinkAVSiA'i-.NO STANJi: BIi..i\kA I MJI-RI-. ZAŠTITE U Š U M S K I M R A S A I J N I C I M A . <;LiiimL-ski lim hr. 5- f). CXXVII (:im3). 257-l<^8

HERBOPACT IMPACT RIVAL

VECTRA BAKRENO VAPNO

DITHANE RIDOMIl-

SUMIOSAM BOVI ST IN RUBIGAN

TILT

JI

"1

UKUPNO- Tokil

6 4 3 1 3 4 1 1 3 4 T

S9

I I 12 I "4- ^ " " "i ^ I 4

Fungicidi - Fungicides

Graf. 3. Učestalosl upanbe fungidd;i u zaštiti topolLi i vrb;i Fig. 3 Fn-queiny ojjmgicute inwme,usJ(irpo.i!Uir ami willow jymieakm

Topole Sli zaštićivane od bolesti LI 7 rasadnika. Naj- Zaštita od štetnih kukaca na vrbama i topoLima pro-češće upotrijebljeno sredstvo je Cuprablau, s kojim se vedena je također u 7 rasadnika. Najčešće upotrijeblje-u 5 rasadnika prskalo 12 puta. Slijede Anvil, Saprol i na sredstva bila sii Lebaycid, Fastac i Rogor, što se vidi Herbopact koji su upotrijebljeni u 3 rasadnika 4 do 6 iz gratlkona 4. Zolone je upotrijebljen 7 puta, ali samo puta. Ukupno je upotrijebljeno 18 vrsta fungicida. u jednom rasadniku.

Tablica 7. Zaštita topolovih i vrbovih sadnica od štetnih kukaca Table 7 Pm!L'<-th»> <,fpoplars and mllows [mm pests

Insekticid hiscvticiik' ROGOR

LEBAYCID LtLTRACID

DEC IS FASTAC

RA DOTI ON MALATION DEMI TAN

CIIROMGOR ZOLONE

Upotrijebljen u rasadniku (bmj) Used in nurseries {number)

4 4 T

3 5 I 1 1 1

1 UKUPNO- Toitii

Broj ireliranja Number oj treatments

7 10 3 4 7 2 2 3 4 7 49

263

M. Cilavaš: ZDRAVSTVENO STANJE BILJAKA I MJLKE ZAŠTITE !• ŠLiVISKIM RASADNKTMA i iimiir-ski list br. 5-fi. CXXVII (20(I3), 2il-^iiS

m

Insekticidi - TIseakUk's Graf. 4. Učestalost uporabe insekticida u zaštiti topola i vita Fig. 4 Fnyiwmyiifhi:^ecUddi'U-eatmenl\forpophriMJ\yilhnvf>n)U'ction

Zaštita mladih biljaka od uzročnika polijetanja ponika Protection of young plants from damping-off

Zaštita niladili biljaka od uzročnika polijeganja po- u 5 rasadnika. U tablici 6 prikazana su STcdstva, broj nika četinjača (sinreka, bor, jela i dr.) izvršena je u 7 ra- rasadtiika i broj tretiranja protvi uzročnika polijeganja sadnika, a protiv polijeganja listača (bukva, joha, liratit) ponika za četinjače (a) i listače (b).

Tablica 8. Zaštita mladih biljaka protiv polijeganja ponika Tuhk'8 Pi-<>tnii<m<ifyoungpiiifHsfromiduinpmg-off

Sredstvo Med'niin

Upairijebljeno u rasadniku (broj) Used in nurseries (luimhcr)

Rroj tretiranja Niimlwr of Ireutiiwnis

a) Četinjače - Conifers CAPTAN

CUPRABLAU MER.PAN

CHAMPION BAYLI-:TON DITIlANf^ BAVISTIN FELTRINA

MIKAL

5 4 2 3 2 \ 1 1 1

19 11 7 4 3 2 1 I 1

b) Listače-5/y)«(///v'£^.v MRRPAN CAPTAN

CUPRAFiLAU DITIIANE

CUPROCAI-I-ARO UKUPNO Total

2 5 2 1 i

11 10 2 1 1

25

Za zaštitu mladih biljaka ukupno je upotrijebljeno Protiv polijeganja ponika ukupno je upotrijebljeno 10 sredstava. Među njima prednjači Captan, Cuprablau 10 sredstava, a tretirano je 25 puta. i Merpan. Iz gratlkona 5 vidi se učestalost upoinjeblje-nih kemijskih sredstava u zaštiti mladih biljaka."

m

M. t.liiviiš: ZDRAVS-I-\'1-;N1) ST:\N.il- I3ILJAKA I MJ[:\U- ZAŠTIrL U ŠL'MSKIM RASADMCIMA . Šuiiiarski list lu. 5 (., CXXVII (20()J), 257-2r)K

Sredstva - Pesticides GraF. ,i, UOcstalosl uporalic kemijskih sredstava protiv polijeganja ponika Fig. 5 Fn'qui'my of chemical treatmein.s fnmi ditmping-olf

Uništavanje korova - Weed distraction Mt;rbicidi su se u rasadnicima koristili km pred- nim jarcima. Cjelovit prikaz primjene herbicida prika-

sjetveni za tretiratije gredica, za uništavanje korova zan je u tablici 9. meduredno, za utiištavatije korova po stazama i odvod-

Tablica 9. Primjena herbicida u šumskih rasadnicima Tahli' 9 Vsagi' uflierNvith's injon-si mirserk-s

Hcrbicid 1 ti'r hit: ide

CIDOKOR FUSILADF DIJRSBAN llliRCULLS

BAS TA TRFFLAN RADASIN CASORON DERVINOL

TOUCHDOWN GLYPHOGAN

Gl'SAPRIM PANTERA

LKUPNO

UpolriJL'bljen u rasadniku (broj) UsL'il !ii inmcrie.'i Oitimlwr)

8 3 T

1 1 2 3 2 I I 1 1 1

• Tola!

Broj tretiranja Nttmher nfin'uimetvs

22 7 4 4 4 3 3 2 2 1 1 1 1

55

Za uništavanje korova iikuptio se koristilo 13 vrsta Dursban u 2 rasadnika. Herbicidi su ukupno upotrijeb-herbicida. Medu njima prednjači Cidokor koji je koriš- ljeni 55 puta. Učestalost uporabe herbicida vidi se u ten u 8 rasadnika, te Fusilade u 3, Radasin također u 3 i grafikonu 6.

265

M. tibvjiš: /l.>UAVSTVEN<) STAN.II. BILJAKA I M.ll-:Ri; ZAŠTITI" 1! Šl.'MSKIM IMSADNK.'IMA . ŠLiimr^i lisl br. 5-6, CXXVII iimW). :S7-2fii!

•**; # "

^ AS" #"

S" ^^

'*-'

Herbicidi - HvrbiciJes

Gral", (i. Učestalost upoiichL- licrbicida Fig. (•) fiv(/Ufiicy fi/iKThiciJi' uviitmcms

Uz naprijed navedetie glavne štetočinje u šumskim rasadnicima, u pojedinima su se pojavili i drugi, a za neke su se ptiduzimale i mjere zaštite. Npr u tri rasad­nika izvršeno je suzbijanje jasenove pipe, za stoje ko­rišten Fastac. U više rasadn'ika u-ctirane su smreke pro-

Pojava i suzbijanje ostalih štetočinja -Appareiice and control of other damage agents

tiv hennesa s iiekoliko vrsta sredstava. U pojedinim slučajevima tretirali su se borovi protiv bolesti i štetni­ka. U nizinskim rasadnicima upotrijebljeni su Faciron i Brodilon protiv glodavaca, a u jednom pužoinor i u jednom Mesurol protiv rovaca.

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA - Conclusions

Utvrđivanje štem i li kukaca i gljiva na šumskim i ukrasnim sadnicama obavljeno je tijekom ljeta i jeseni. Prilikom pregleda biljaka utvrdivan je štetni organi­zam, Mmptomi, štetnost, uvjeti pcyave, te način suzbi­janja. Glavna je pozornost posvećena štetnim organiz­mima na šumskim sadnicama. Tijekom 2002. godine na biljkama je u ra.sadnicima utvrđeno 14 vrsta gljiva i 18 vrsta kukaca. U manjem broju rasadnika nisu utvr­đene nikakve štetočinje. Općenito se može zaključiti da se u svim rasadnicima redovito provode kemijske mjere zaštite čime je osigurano dobro zdravstveno sta­nje biljaka. Među najzastupljenija kemijska sredstva spadaju fungicidi, pa insekticidi i'herbicidi. Ta se sred­stva najviše^koriste u rasadnicima lirastova, jasena, to­pola i četinjača.

Prema učestalosti i važnosti štetočinja, do izražaja su došli sljedeći. Hrastova se pepelnica pojavljuje u svim rasadnicu^ia gdje se uzgaja hrast. Hrastove se sadnice, s obzirom na količine proizvodnje i opasnost od pepelnice više zaštićuju nego i jedna vrsta, što im osigurava zdravost. U dva rasadnika bio je dosta jak

napad ose listarice, a razlog je zakašnjela zaštita u vri­jeme razvoja druge generacije.

Topole su biljke s najvećim brojem kukaca i gljiva, pogotovo ih napadaju zlatiec i rđe. Izuzemo jak'napad zlatice bio je u jednom rasadniku, a imaga su se na Uš­ću zadržala sve do njetiovog otpadanja. Taje pojava u istom rasadniku zabilježena^uzastopce nekoliko godma i zahtijeva posebnu pozornost. S obzirom da se topole redovito prskaju fungicidima rde, na njima nisu došle do izražaja jer im je prisutnost bila neznatna. Ostale bolesti topola također su neznatne.

Polijeganje ponika opasnost je za sve četinjače u po­četku nicanja. U 2002. godini taje pojava bila izuzetno jaka u jednom rasadniku u kontejnerskoj proizvodnji pinije. Prema uputama, provedene su zaštitne mjere i ponovljena je sjetva. U Dalnuiciji su u jednom rasadni­ku štetu pričinjavali puževi, stoje kasnije sanirano.

U rasadniku u Kuželju, veliku štetu na jelovim sad­nicama grizenjem vrhova učinili su zečevi. Određene štete u tom rasadniku čine i drutre životinje. Najveća novost u 2002. godini je pojava gljive na sadnicama

m$

M. tlbvMi: /IJRA\^'tVE?f6'STANJE BILJAKA I MJERE ZA^rITF. U ŠUMSKIM RASADNICIMA Šumarski lis! br. 5-(i. CXXVII (^(TOI. 257-;(SS

smreke i jele u msadnikii "Kuželj", što posebno prika­zujemo.

Koncem rujna 2002. u rasadniku "Kuželj" smješte­nom blizu Broda na Kupi opaženoje žestoko oboljenje sadnica smreke starih 6 godina. Od ruba prema sredini gredice grupe biljaka, gledajući od vrha prema tlu, izgu­bile su zelenu boju iglica. Iglice, postrani izbojci i stab­ljike bile su presvučene velikom masom sivog,'a pri dnu crnog micclija. Takvi simptomi na pr\-i pogled upućuju na gljivu llerpotrichia jitnipeh (Duby) Petrak, koja uzrokuje snježnu pljesan četinjača Međutm: kao uz­ročna gljiva determinirana je vrsta Raselihiia mycopbiUi (Fr.: f-r.) Sacc. Taje vrsta ovirn nalazom u nas prvi puta nađena rasadnicima kao i u Hrvatskoj uopće.

Prema podacima u literaturi postoji više vrsta iz roda RoseHinia de Not. saprofita na listačama i četinja­čama. Ukupno se na četinjačama navodi 7 vrsta, od ko­

jih 5 na smrekama. Utvrđeno je da R. mvcophila dolazi na smreci, omorici, duglaziji i običnom boru. U istom rasadniku gljivu smo u studenome, dakle dva mjeseca nakon nalaza na smreci, utvrdili i na sadnicama obične jele, što predstavlja novoga domaćina.

Općenito je poznato da vrste iz roda RoxelUma za svoj život zahtijevaju visoku vlagu. R. mvcoj>liila je izričito zahtjevna prema visokoj zračnoj vlazi. Rasad­nik '^Kuželj" okruženje brdima,"smješten u kanjonu ri­jeke Bijelice, pa su uvjeti visoke zračne vlage stalno osigurani. Smreke su s obzirom na starost i veličinu preguste, a ljeto 2002. bilo je izuzetno kišovito, te su svi uvjeti bili zadovoljeni za zarazu i razvoj gljive. Gljivaje potpuno uništila nekoliko tisuća ili blizu 10% sadnica. Za daljnje praćenje i istraživanje gljive boles-ne su sadnice stavljene u 4 kombinirana pokusa.

ZAHVALA

Za pomoć pri izradi ovoga rada zahvaljujem doc. dr. se. Dragutinu P i č m a n u, dr. se. Josipu M a rg a l e -

t i ću , mr. se. Andriji Vukad inu, doc. dr. se. Borisu Hrašovcu i posebno gospodi Nevenki M ago vac .

LITERATURA - Literature

1. B e v a n, D., 1987: Forest insects. A guide to insects feeding on trees in Britain. Her Maysty^ Statio­nery Offiee. Forestry Commission, UVK.

2. C a n d e l i c r . P. 1994: Methods for the Detection and IdentiUcation of Forest Nursery Diseases. COST 813.

3. COST. 813, Diseases and Disorders in Forest Nurse­ries. The Top Seven Diseases of the Forest Nur­sery in Europe.

4 .Čečura , I.,T. Križel j i Z. Po lj a r ić , 2003. Mje­re zaštite protiv biljnih štetnika u rasadniku "Pr-žine" (sažetak). Glasilo biljne zaštite 3, 1, 46. str.

5. Diseases and insects in forest nurseries (Abstracts). 4th Meeting of IUFRO Working Party S 7.03.04. 1999. Finish Forest Research Institute Suone-njoki Research Station. Edited by Arja Lilja and Jack Sutherland, 56 str.

6. G1avaš , M., 1990: Stanje objekata za proizvodnju višegodišnjih biljaka u SR Hrvatskoj u 1987. go­dini. Glasnik za šumske pokuse 26, 379 - 391.

7. G l a v a š , M. 1999. Gljivične bolesti .šumskoga dr­veća. Šumarski fakultet Zagreb, 288 str.

8. G1 a va š, M. 2003: Jak napad gljive Rosselinia mv­cophila (Fr.:Fr.) Sacc. na smrekovim sadnicama u rasadniku ' Kuželj'" (sažetak). Glasilo biljne zaštite 3, 1,63-64.

9. G l a v a š , M., B. Cv j e tkov i ć i J. M a r g a l e t i ć , 2001: Suzbijanje hrastove pepelnice u šumskim rasadnicima (sažetak). Glasilo biljne zaštite, 1, 37. str.

10. Glavaš , M., D. Dimin ić , B. Hrašovec , J. Marga le t i ć , 1997: Pests and diseases in Croa­tian forest nurseries recorded in 1996. Znanje za gozd. Zbornik ob 50. obletnici delovanja gozdar-skega instituta Slovenije. Ljubljana, 245-252.

11. G l a v a š , M., B. l l r a š o v e c , D. Diminić i J. Marga l e t i ć 1996: Bolesti i štetnici u šums­kim rasadnicima. Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996. Knjiga I. Hrvatsko šumarsko društvo, 45-51.

12. G lavaš , M., A. Vukadin i J. M a r g a l e t i ć , 2002: Štetočinje u šumskim rasadnicima i mjere zaštite u 2001. godini (sažetak). Glasilo biljne zaštite L 56. str.

13. N i e n h a u s , F., H. Butin i B. Bohmer , 1996: Farbatlas Geholzkrankheiten Zierstraucher und Parkbaume. Ulmer, 288 str.

14. Perin, R., i J. R. Sutherland, 1994: Diseases and Insects in Forest Nurseries. INRA, Paris pp. 332.

15. Practical handbook on damaging agents in the Eu­ropean forest nurseries. European Commission, Luxembourg, 1999.

Ml

M. Glava;;: ZDRAVSTVI-INO STANJE BILJAKA I M.ltiRr' ZAŠTITI-; U <iUMSKIM RASADNICIMA ... Siinurski list br. 5-<^. CXXVII (2003). 257.J68

16. Va jda , Z., 1967: Stanje šiiniskili rasadnika u SR Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet Za-Hrvatskoj god. 1966. Šumarski list 91, 7-8, greb, 124str. 2 6 9 - 2 8 3 . 20. V u k a d i n , A., i M. G l a v a š , 1999: Rezultati

17. V a j d a , Z., 1969: Stanje šumskih rasadnika u SR zdravstvenog pregleda šumskih rasadnika u Hrvatskoj god. 1967. i 1968. Šumarski list 93, 1999. godini. Glasnikzaštite bilja 1 ,46 -48 . 8-9,258 269. 21. V u k a d i n , A. i M. G l a v a š , 2003: Rezultati

18. V a j d a . Z., 1973: Stanje šumskih rasadnika u SR zdravstvenog pregleda šumskih rasadnika u Hrvatskoj 1969, 1970 i 1971. godine. Šumarski 2002. godini (sažetak). Glasilo biljne zaštite 3, li,st 97, 3-4,96 111. 1,45. str.

19. V u k a d i n . A,, 1999: Bolesti i štetnici u šumskim i hortikultumim rasadnicima, (Magistarski rad).

SUMMARY: In 36 foret! nurseries in Croatia a total of 25 mil. plum has been produced in 2002. Among broadleaves, 74 % were oak saplings, IH % narrowleaved ash, 4 % beech and 4 % willows. Among conifers. 57 % were spruce plants, 29 % pines, 9 % other conifers and 5 % various horticultural species. Forest nurseries were checked against pest and diseases twice a year, sometimes more and in the year 2002 a total of J4 pathogenic fungal species and IS insect pest species were recorded. Among pathogencc fungi Microsphaera alphitoides Griff, et MaubS. was the most important one. Drcpanopeziza punctitbnnis Gremmen Melampsora allii-populina Kleh Fusariuin oxysporum Schlecht and Rosellinia mycophila (Fr.:Fr) Sacc. we're also hi'ddv significan.. Amon" these, the last for the first time in Croatia Among insect pests'^various species of leaf beetles recorded on poplarsand Caliroa 'mnulipes Khn^' on oak sailin Js In several nurseries dama<^es from cockchafer larvae ^Melolontha mdolontha L ) were recorded Horse chestnut sanltnis were ataclcd hv leal miner C m e r a n a ohridella Dcsch-a c D mić box hv leal minin,> Lhe Monarthronanius buxi ]^b]uhcL JdJl^n^^^^ i^lpe^Zlofn^hle^^ ' '^

Protection measures were undertaken in all screened nurseries. Oak pow-dery mildew was treated in 13 nurseries with total number of 11 fungicides. Against insect pests on oak saplings 7 different insecticide formulatioss were applied. hi poplar and willow nurseries large number'of pesticides was applied. Treatment against dumiping off of conifers was done in 7 and against dumping' off of broadlives in 5 finvst nurseries, with total of 10 pesticide for-muhtim.s. Weeds were chemically suppressed in II nurseries with B herbi-culef)rmulations.

Thanlis to freifuent health contml and well performed control measures plants.in forest nurseries are kept healthy and of good overall quality-

Kev words: nursen. plan,, sapling, fungu,, insect, weed, fungicide, insecticide, herbicide, treatmen,, protection. '

tm