ZE-DO eko [broj 17, proljeće 2010.]

8/7/2019 ZE-DO eko [broj 17, proljeće 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-17-proljece-2010 1/32

GODINA V l BROJ 17l Proljeće 2010.

ČASOPIS O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Izlazi tromjesečno

POD POKROVITELJSTVOM MINISTARSTVA ZA PROSTORNO UREĐENJE I OKOLIŠ

CIJENA 1 KM

I S S N 1 8 4 0 - 1 4 6 7

Centrala: 032/445-520; 445-221



2 ZE-DO ekoProljeće 2010.

ZE-DO eko: Časopis o zaštiti životne Sredine, Izlazi tromjesečno; IZDAVAČ: NIPD „Naša riječ“, d.o.o. Zeni-ca; ZA IZDAVAČA: Sajto Ćehović, direktor; GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Sajto Ćehović; URED-

NICA IZDANJA: Elvira Šaćirbegović; REDAKCIONI ODBOR: Nermin Mandra, predsjednik, Branimir Muid-ža, Mubera Pezo, Prim.dr.sci. Smajil Durmišević, Prof.dr. Jovan Sredojević, Emir Zukić, Senaid Šabanović, SajtoĆehović; REDAKCIJA: Lejla Sarajlić, Elmedin Bašić, Armin Mujkić, Edina Kadušić, Selma Sarajlić, Azerin Salihbegović, Ne-ven Krajišnik, Nejra Bradarić; FOTOGRAFIJE: Jasmin Imamović; GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Elmir Isaković; RAČU-

NARSKA PRIPREMA: Studio „Naša riječ“; ŠTAMPA: “Bemust” Sarajevo; ZA ŠTAMPARIJU: Mustafa Bečirović, direktor

«Razvoj, energija, zapošljavanje, zaštitaokoliša» slogan je projekta dvije ederalneelektroprivredne kompanije, u okviru ko-jega će se graditi šest termoelektrana, 14hidroelektrana, šest vjetroelektrana i veli-ki broj mini elektrana, a koje je zdušnopodržala Vlada Federacije BiH. Hidroe-lektrana Vranduk, jedna je od planiranih,prvih većih energetskih objekata, nakon20 godina u FBiH. Gradnja HE Vran-duk trajat će četiri godine i koštat će 93

miliona KM, a gradit će je samostalnoJP Elektroprivreda BiH. Planirana snagaove hidroelektrane je 21 MW, a planiranagodišnja proizvodnja je stotinu milionakWh “zelene” električne energije. Aku-mulacioni bazen ovog energetskog objek-ta neće negativno utjecati na Kraljevskigrad Vranduk, a neće biti ni plavljenjapostojećih inrastrukturnih i građevinskih

HIDROELEKTRANA VRANDUK

objekata. Betonska brana bit će locirana150 metara od mosta «Bosna V», a stro-jara nizvodno od mosta «Bosna IV». Uizgradnji HE Vranduk će se primijenitinajbolje raspoložive tehnologije i mate-rijali, zbog zaštite kulturno-historijskogsrednjovjekovnoe baštine. Osigurat ćese i adekvatne mjere zaštite ekosistemarijeke Bosne i uopće okoliša u Vranduku,uz svakodnevni monitoring. Svakako da jegradnja HE Vranduk od velikog značaja za

elektroenergetski sistem FBiH – povećat ćese proizvodnja električne enerije iz obnov-ljivih izvora, što je svakako značajno kadaje riječ o zaštiti okoliša, ali i ispunjavanjameđunarodnih obaveza iz te oblasti, štoih je preuzela BiH. Naravno, bit će ovo ivelika šansa za lokalnu zajednicu u smislupoticaja zapošljavanja i razvoja turizma, uz-goja ribe, sporta i rekreacije.

Godišnja proizvodnja – 100 miliona kWh“zelene” električne energije



3ZE-DO eko Proljeće 2010.

KANTON

Na sjednici Vlade ZE-DO kantona, održanojkrajem marta ove go-

dine, usvojen je izvje-štaj o utrošku sredstava kantonalnog Fonda zazaštitu okoline. Kakoje poznato, projekcija-ma budžeta za 2009.godinu, planirana sred-stva eko Fonda ZE-DO kantona iznosilasu milion i 200 hiljada

KM, no zbog ekonom-ske krize, nakon usva-janja drugog rebalansabudžeta sredstva on-da su iznosila oko 844hiljade KM. U skla-du sa odlukom Vladekantona o raspodjelisredstava ovog onda,80 odsto prikupljenih

sredstava vraća se opći-nama. Ukupan transeropćinama u prošloj go-dini iznosio je 593.901

KANTONALNI FOND ZA ZAŠTITU OKOLINE

Najviše sredstava općinamaZenica, Tešanj i Kakanj

Iz kantonalnog Eko fonda najviše sredstava u 2009. za mobilnu monitoring stanicu za praćenje kvaliteta zraka

Iz sredstava Fonda financirani su jošprojekti:Časopis o zaštiti životne sredine «ZE-DOeko», čiji je izdavač NIPD «Naša riječ» Zenica– 12 hiljada KM, projekt Pro eko 2009, Bi-znis monitora – pet hiljada KM, Smanji-ko-risti-recikliraj otpad, projekt čiji je realizatorbio REC Ekološko društvo «20. mart 1990»Breza- tri hiljade KM. REC Sekcija «Eko Ka-kanj» je implementirala projekt Izbor najure-đenijeg školskog dvorišta sa područja ZE-DOkantona – tri hiljade KM, UG Ekološki pokret«Eko Klek» Zavidovići je za realizaciju Eko-loškog kutka (uređenje prostora u OŠ Kovači)dobio hiljadu KM. Iz sredstava kantonalnogEko onda nanciran je i projekt Eko oruma

Zenica Edukacija lokalnog stanovništva o pla-novima aktivnosti ArcelorMittala, a za sličanprojekt NIPD Naša riječ dobila je 234 KM.

KM. Sredstva za četvrtikvartal 2009. godineod oko 216 hiljada KM

transerirana su krajemjanuara 2010. godine,

prema tome terete ovo-godišnji budžet.Najviše sredstava iz

kantonalnog eko ondaza prošlogodišnje aktiv-

nosti dobila je OpćinaZenica – oko 172 hilja-de KM, potom Općina

Tešanj – 76 i OpćinaKakanj 65 hiljada KM.Najmanje sredstava do-bile su općine Usora,Doboj Jug, Olovo i Va-reš, jer je upravo iz ovihopćina bio i najmanjipriliv sredstava u kan-tonalni Eko ond.Ukupna sredstva Eko

onda ZE-DO kantonau 2009. godini su bila247.206 KM. Najvišenovaca – 220 hiljadaKM, potrošeno je nakupovinu i puštanje urad mobilne monito-ring stanice za praćenjekvaliteta uraka u našemkantonu. Kako je po-

znato sarajevska rma«Dvokut Pro» isporu-čila je i pustila u rad jeovu stanicu.




KANTON

BUDŽET FONDA ZA ZAŠTITU OKOLINE U 2010. GODINI

Najveći projekt – čišćenjeobala rijeke Bosne

Na jednoj od prošlih sjednica Vlada ZE-DO kantona usvojila program utroška

sredstava Fonda za zaštitu okoline u 2010. godinil Iz ovogodišnjeg budžeta

Eko fonda najviše novaca – 135 hiljada KM, za čišćenje obala rijeke Bosne

Planirana sredstva Fonda za zašti-tu okoline u 2010. godini iznosemilion i 362 hiljade KM, od čegaće se 80 odsto, odnosno milion istotinu hiljada KM, usmjeriti u općinske budžete kao namjenska

sredstva za projekte iz oblasti zašti-te okoliša. Pripadajuća sredstva zakantonalni Eko ond su u iznosuod 20 odsto, odnosno 262 hiljadeKM, a namijenjena su kako za im-plementaciju eko projekata, takoi za potrebe interventnog djelova-nja u slučajevima ekoloških inci-denata ili elementarnih nepogoda.Najviše novaca – 135 hiljadaKM planirano je za čišćenjeobala rijeke Bosne na područjuZE – DO kantona.- Tokom posljednjih poplava, koje

su se dogodile početkom ove godine,došlo je do velikog porasta nivoa ove rijeke, te plavljenja velikih površinazemljišta, a nakon njenog vraćanjau korito na obalama je ostala velikakoličina otpada, od odbačene pla-

stike do auto-guma i granja. Većinatog otpada zakačena je za drveće i rastinje na obalama i to u nepri-stupačnim dijelovima toka rijeke Bosne. Stoga će čišćenje njenih obalaimati osim estetskog i direktne eekte na zdravlje ljudi, ore i aune , kažeSead Čizmić, pomoćnik ministraza zaštitu okoliša u Ministarstvuza prostorno uređenje, promet ikomunikacije i zaštitu okoliša. Zarazliku od prošle akcije čišćenjaobala rijeke Bosne, koju je vodioSavez sportskih ribolovaca ZE –

DO kantona, ovogodišnje čišćenjeće biti povjereno općinama.Za troškove mjerenja i održavanjamobilne stanice, radi obezbjeđenjasvakodnevnih podataka meteorološ-kih paramatera, kao i koncentracija

zagađujućih supstanci u zraku napodručju ZE-DO kantona, plani-rana je podrška sa 20 hiljada KM.S obzirom na to da Vlada ZE-DOkantona, odnosno resorno kanto-nalno ministarstvo, poklanja velikupažnju ekološkoj edukaciji građananašeg kantona, pogotovu najmla-đih, u tu svrhu za medijske pro-jekte, provođenje propagandnihmaniestacija, te sunanciranje izda-vaštva, u budžetu Eko onda 2010planirano je 30 hiljada KM. Nećeizostati ni nancijska potpora naj-

U prvoj akciji čišćenje obala rijeke Bosne, bilo povjereno sportskim ribolovnim društvima u kantonu




KANTON

Pod pokroviterljstvom Mini-starstva za prostorno planira-nje i okoliš NIPD Naša riječće i u ovoj godini realizirati

dva projekta, vrijedna 17 hi-ljada KM. Riječ je o nastavkuizdavanja časopisa za zaštituokoline «ZE-DO eko», tetradicionalnom konkursu zaučenike osnovnih i srednjihškola u ZE-DO kantonu«Napiši priču – uradi sliku»o temi zaštite okoliša. Kakoje poznato, ovaj projekt za-vršava se 5. juna, na Svjetskidan zaštite okoliša, kada senajboljima uručuju nagrade.Sredstvima kantonalnog Ekoonda nancirat će se još na-bavka opreme za mjerenjeemisijskih vrijednosti zaga-đujućih materija za potrebeMetalurškog instituta «Ke-

mal Kapetanović» - 5.000KM, nancijska pomoć uiznosu od deset hiljada KMnamijenjena je JKP «Bio-štica» u stečaju Olovo, zaobavljanje minimalnih ko-munalnih usluga i održava-nja minimalnih sanitarnihi higijenskih uvjeta života

u ovoj općini, a Vlada ZE-DO kantona je 20 hiljadaKM opredijelila kao rezervnasredstva u slučaju interven-tnih djelovanja.

U toku je postupak izdavanjagrađevinske dozvole za minihidrocentralu «Čardak» narijeci Gostović, u općini Za-vidovići. – Investitor EBH iz Sarajeva, je prikupio sve po-trebne dozvole, pa i okolinsku,koje mu je naše ministarstvo iz-dalo još prije dvije i po godine,uz prethodnu saglasnost lokalne

zajednice , kaže Sead Čizmić,pomoćnik ministra za zaštituokoliša, u resornom kanto-

značajnijim ekološkim projektimanevladinih organizacija – uglav-nom riječ je o akcijama čišćenja,edukativnim projektima, koji zacilj imaju organiziranje mladih, alii podizanje nivoa svijesti o čistomokolišu svih građana. Za ove svrheplanirano je 25 hiljada KM.

NA RIJECI GOSTOVIĆ

Mini hidrocentrala «Čardak»nalnom ministarstvu.Mini hidrocentrala «Čardak»na rijeci Gostović bit će instali-sane snage od oko 940 kilova-ta, s rasponom vodozahvata istrojare od oko hiljadu metara.«Čardak» je jedna od dva-desetak Prostornim planom ZE-DO kantona 2009 –2029. godine, planiranih

mini hidrocentrala, kojeće se graditi na rijekama unašem kantonu.

Nakon najnovijih poplava obale rijeke Bosne izgledaju ovako

Detalj sa prošle akcije čišćenja rijeke Bosne




K O N K U R S«Napiši priču – uradi sliku»

PREDMET

Literarni i likovni radovi učenika osnovnihi srednjih škola u ZE-DO kantonu o temi„Milijarda zelenih djela, ja sam učinio jedno...“

PRAVO UČEŠĆA NA KONKURSUPravo učešća na konkursu imaju djecaosnovnoškolskog uzrasta, od 7 do 15 godina, tesrednjoškolci, iz svih osnovnih i srednjih školana području ZE-DO kantona.

PRAVILA KONKURSA

Iz svake škole na konkurs može biti poslan

neograničen broj literarnih i likovnih radova.ROK ZA PRIJAVU

Konkurs je otvoren do 10.05.2010. godine

MJESTO PODNOŠENJA PRIJAVALiterarne i likovne radove treba slati na adresuredakcije: «Naša riječ» Zenica, Bulevar KraljaTvrtka I, broj 1, 72000 Zenica.

NAGRADE

Bit će dodjeljeno ukupno 12 (dvanaest) nagrada,za najbolje literarne i likovne radove. Prva nagradaza učenike osnovnih škola iznosi 150 KM, druganagrada 100 KM, a treća nagrada je 50 KM.Nagrade će se dodjeljivati posebno za literarne,a posebno za likovne radove. Prva nagrada zaučenike srednjih škola iznosi 200 KM, druga je150 KM, a treća 100 KM. Također, nagrade će sedodjeljivati posebno za literarne i likovne radove.Posebna nagrada : Škola koja bude učestvovalasa najvećim brojem radova (računaju se likovni

i literarni) dobiće godinu pretplate na časopis„ZE-DO eko“, na broj primjeraka koji jeadekvatan broju poslanih radova.

OCJENJIVAČKI SUDOcjenjivački sud bit će sastavljen od eminentnihstručnjaka ekologa, umjetnika i novinara.

OBJAVLJIVANJE REZULTATA KONKURSA

Objavljivanje rezultata konkursa bit će u listu«Naša riječ» 25. maja 2010. godine. Svi nagrađeniliterarni i likovni radovi biće objavljeni u časopisu”ZE-DO EKO”, kao i još po deset najuspješnijihliterarnih i likovnih radova.

NIPD „Naša riječ“ Zenica, pod generalnim pokrovi-teljstvom Ministarstva za prostorno uređenje, promet i

komunikacije i zaštitu okoliša ZE-DO kantona, četvrtugodinu zaredom raspisuje konkurs „Napiši priču-uradisliku“ za učenike osnovnih i srednjih škola sa područjaZE-DO kantona. Dosadašnji konkursi privukli su pa-žnju učenika iz svih gradova kantona, a mi se nadamoda će tako biti i ove godine. Autori najboljih likovnihi literarnih radova nagrađivani su novčanim nagradama,a zahvaljujući podršci resornog ministarstva. UčesnicimaKonkursa želimo da ih posluže pero i kist. Neka vas kri-la razigrane dječije mašte ponesu u svijet koji su odraslinapustili, ali ga se rado sjećaju. Budite kreativni, iskrenii hrabri. Sretno!

Napiši priču, uradi sliku,osvoji nagradu...

Nagrađeni radovi srednjoškolaca sa prošlogodišnjegkonkursa

KONKURS

Ministar Nermin Mandra sa nagrađenim učenicima




Uoči 40-e godišnjice Danaplaneta Zemlje svijet se na-lazi pred najvećom opasno-

šću ikad, ali i jedinstvenom prilikomu izgradnji nove budućnosti. Ove go-dine nastaviti će se kampanja započe-ta 2009. godine Za zelenu generaci-ju! (Green Generation Campaign!), snaglaskom na lični doprinos svakogaod nas pod sloganom Milijarda ze-lenih djela (A Billion Acts o Green).Ideja o proglašenju Dana planete Ze-mlje potekla je od američkog sena-tora Nelsona, a prvi put je masovnoobilježen na sveučilištima i u stu-dentskim domovima širom Amerike22. aprila/travnja 1970. godine. Danplanete Zemlje je dan koji nas trebapotaći da, ne samo tada, nego svakog

dana u godini pro-

IZ POVELJE O ZEMLJI: “Neka naše vrijeme bude zapamćeno po buđenju novog poštovanja za život,

čvrstoj riješenosti za postizanjem održivosti, ubrzanju borbe za pravdu i mir, te radosnom slavljenju života!”

22. APRIL DAN PLANETE ZEMLJE

Za zelenu generaciju!

širujemo svoja znanja o tome kakosačuvati našu živopisnu Planetu, našdom, prema kome se trebamo odno-siti s dužnim poštovanjem i pažnjomkako bi postali to imperativi našegsadašnjeg i budućeg življenja. Premanaučnim procjenama, planeta Ze-mlja je stara oko 4,6 milijardi godi-na. Humanoidi na njoj žive “tek” 2,5miliona godina, dok se homo sapiensrazvio prije oko 100.000 godina.Ono što istoričari nazivaju civilizaci-jom traje “svega” 10.000 godina, štopredstavlja samo 44-milijarditi po-stotak starosti naše Zemlje. A upravotaj sićušni postotak je, kroz stoljeća,počeo postajati svoja suprotnost iprijetnja opstanku sveukupnog ži-vota na Zemlji. Razvijajući i gradećicivilizaciju, čovjek, u svojoj pohotno-sti, počinje doživljavati ovu Planetu i

sva njezina bogatstva

svojim vlasništvom s kojim može či-niti što mu je volja, zaboravljajući,pri tome, da je on samo jedan dio be-skrajnog lanca brojnih biljnih i živo-tinjskih vrsta i procesa u prirodi, bezkojih je i sam njegov život nezamisliv.Uz to što su ratovali, i ratuju daljejedni protiv drugih, ljudi su, u svombezumlju, počeli ratovati i protivsvega živog na zemlji, čak i protiv –svoje Planete. Niz alarmantnih eko-loških akcidenata i katastroa s krajašezdesetih godina prošlog stoljeća,izazvanih bahatim “trošenjem” pri-rode i Zemljinih resursa, ogromanporast broja stanovnika na Planeti,egoizam koji ni sadašnjim generaci-jama ne pruža perspektive zdravogživljenja i dugovječnosti, a kamolibudućim, još nerođenim generacija-ma, učinili su da ljudi počnu shva-ćati da je i u vremenu i u prostoru

počelo posljednje “odbrojavanje”,da je kucnuo posljednji čas zazaštitu života na Pla-

neti Zemlji.

EKO DATUMI




EKO DATUMI

Biološka raznolikost podrazumje-va raznolikost živih organizama kojinastanjuju kopno i vodu, kao i ra-znolikost unutar različitih vrsta iekosistema. Biodiverzitet nije samosveukupna raznolikost oblika i pojavabiljnog i životinjskog svijeta, već i ra-znolikost unkcija živih organizama.Radi opstanka naše planete i harmo-ničnog suživota čovjeka i prirode,svijet bi trebao da se usmjeri na dva

glavna cilja: očuvanje i održivo kori-štenje biodiverziteta.

Racionalno korištenje ičuvanjeOčuvanje biodiverziteta je kon-zervacija i obnavljanje narušenihekosistema i prirodnih staništa, kaoi očuvanje i oporavak biljnih i ži-votinjskih vrsta. Održivo korište-nje (Sustainable use) je korištenje

komponenata biološke raznovrsno-sti koje ne prouzrokuje narušavanjebiodiverziteta, već predstavlja racio-nalno korištenje prirodnih dobara iodržavanje onog stepena potencijalabiodiverziteta koji odgovara potre-bama i težnjama sadašnjih i budućih

22. MAJ SVJETSKI DAN BIODIVERZITETA

Sačuvati ljepotur a z n o l i k o s t i

1. jula 1975. godine na snaguje stupila Konvencija o me-đunarodnoj trgovini ugro-ženim vrstama divlje aune i

fore (CITES) kojom je re-gulisana međunarodna trgo-vina životinjama i biljkama. Među najugroženijim životinj-skim i biljnim vrstama, svr-stanim u Prilogu I (AppendixI) CITES-a nalaze se, izmeđuostalih, majmuni, tigrovi, velikipanda, slonovi, nosorozi, tibe-tanske antilope, morske kornja-

če, razne vrste krokodila i zmi-ja, od ptica papagaji, ždralovii azani, a od biljaka naročitokaktusi i orhideje.

generacija. Genetički diverzitet po-drazumjeva varijabilnost živih vrstana Zemlji i genetičku inormaciju osvim vrstama biljaka, životinja, gljivai mikroorganizama na Zemlji kojeimaju specičnu genetsku kombi-naciju stvorenu evolucijom i koja sene može ponoviti u drugim vrstama.Specijski diverzitet obuhvata ukupanbroj organskih vrsta u svim ekosiste-ma na Zemlji, od prapočetaka živo-

ta. Prema nekim podacima, Zemljunastanjuje između 5 do 80 milionabiljnih i životinjskih vrsta, od kojihje poznato i opisano samo oko 1,5miliona vrsta. Postoji milion malihbeskičkmenjaka (uglavnom inseka-ta) koji čine 73% sveukupnog živogsvijeta. Od opisanih životinjskih vrsta4.763 su sisari, 9.946 ptice, a reptila,vodozemaca i riba je više od 35.000.Ekosistemski diverzitet označava uku-

pnu raznovrsnost staništa i biocenoza,kao i ekoloških procesa u bioseri.

Životinjski i biljni svijetSvakoj četvrtoj vrsti sisara na Ze-mlji prijeti istrjebljenje, a predizumiranjem je i 50% biljaka!Najveću opasnost po životinjski ibiljni svet predstavljaju krivolov i tr-govina životinjama, biznis koji svakegodine donosi između pet i osam mi-lijardi dolara i čije su žrtve preko 350

miliona biljaka i životinja. Najvećiuzročnici nestanka pojedinih biljnih iživotinjski vrsta prije svega su gubitak staništa i loše raspolaganje zemljištem.Od 1960. do 1990. godine uzemljama u razvoju je unište-no oko 37% divljeg zemljištaDo 20% tropskih šuma, koje pred-stavljaju „pluća“ Zemlje, nesta-lo je od 1960. do 1990. godine.Od 1990. do 1998. godine isušeno jeoko 50% močvarnog područja. Zbog

sedimentacije i neodrživog korištenjazemljišta za 35% koralnih grebenapostoji opasnost da potpuno izumruu narednih 30 godina!




EKOLOGIJA I UMJETNOST

Bilo je jutro i mlado se sun-ce zatalasalo na namreš-kanoj površini mirnogmora.

Milju daleko od obale iz ribarskog

čamca bacali su mamce – poziv Ju-tarnjem jatu širio se zrakom, sve dok mnoštvo od tisuću galebova ne nasr-ne, otimajući se za komadiće hrane.Započe novi radni dan.A ondje, na pučini, potpuno sam,daleko od čamaca i obale, vježbao jegaleb Jonathan Livingston. Na visi-ni od trideset metara pružio je svojeopnaste nožice i uzdigao kljun, silnose upinjući da krilima izvede bolno

težak okret izvijenog tijela. Taj okretje značio da će letjeti polagano, pa jeusporavao let sve dok mu vjetar nije

Knjiga o neobičnom gale-bu Richarda Bacha, bivšegvojnog pilota, postigla jenezapamćen uspjeh u SAD,domovini ovog pisca i u svi-jetu. Teško je reći kojem žan-ru knjiga «Galeb JonathanLivingston» pripada, ali jeknjiževni kritičari najčešće

uspoređuju s «Malim prin-com», rancuskog književni-ka i pilota St. Egzeperija.

postao šapat u lice, dok ocean nijeostao nepomičan pod njim. Stisnuoje oči da bi usmjerio pažnju, zadržaoje dah, napregnuo sve snage da izve-de još samo... dva-tri... centimetra...

tog... okreta... A onda mu perje zale-prša, on izgubi brzinu i padne. Kaošto znamo, galebovi ne znaju za ne-sigurnost u letu, ni za gubljenje br-zine. Gubljenje sigurnosti i brzine uzraku za njih je sramotno i nečasno.

Ali galeb Jonathan Livingston, nestideći se, raširi krila i ponovi onajisti drhtav težak okret – usporava-jući sve više let, još jednom izgubibrzinu – jer nije bio obična ptica.Većina galebova ne haje da nauči ne-što više doli osnove letenja – kakoda stigne od obale do hrane i natrag.Jer, većinu galebova ne zanima let,već jelo. A ovog galeba nije zanimalo

jelo, već let. Galeb Jonathan Livin-gston najviše je volio letjeti. Takavnačin razmišljanja, uvidio je, ne pri-donosi popularnosti među pticama.Čak su i njegovi roditelji očajavalipromatrajući Jonathana kako pro-vodi dane osamljen, uvježbavajućiniske letove, eksperimentirajući.Nije mogao shvatiti zašto, napri-mjer, pri udaljenosti od vode ma-njoj od polovice raspona svojih

krila može ostati u zraku dulje is manje napora. Njegova slijeta-nja nisu završavala uobičajenimpljuskanjem ispruženih nožica popovršini vode, već dugačkim rav-nim tragom, što bi ga ostavljao zasobom kada bi dodirnuo površinumora nogama čvrsto priljubljenimuz tijelo. Ali, kad je počeo slijeta-ti na obalu klizeći i ne odvajajući

noge od tijela i ostavljajući, takodug trag klizanja na pijesku, nje-govi su se roditelji užasavali.Zašto, Jone, zašto? – pitala ga je maj-ka. – Zašto ti je toliko teško biti kaoostale ptice iz jata? Prepusti niske le-tove pelikanima i albatrosima. Što ne jedeš? Sine, sav si kost i perje!...Nije važno što sam omršavio, majko.Hoću samo da znam što mogu u zra-ku, a što ne, to je sve. Samo to hoću da

znam...(odlomak iz knjige

«Galeb Jonathan Livingston»)

«Galeb Jonathan Livingston»




Teren na kome se gradi naselje trebaomogućavati pravilan razvitak naselja ine smije ugrožavati zdravlje stanovniš-

tva. Prednost se daje suhim, ocjednimterenima sa niskim nivom podzemnihvoda, zaštićenim od opasnosti poplavai dovoljno udaljenim od potencijalnihlegala komaraca. Opskrba vodom jevažan aktor na koji treba misliti pri-likom lokacije novih naselja. Lokacijanaselja je presudna za izgradnju gradskekanalizacije. Treba izbjegavati depresi-one terene, iz kojih se ne može izvestikanalizacija, kao i izbrazdano i valovito

zemljište u kome bi kanalizaciju treba-lo provoditi kroz tunele. Vodotok, od-nosno prirodni recipijent, u koji će seispuštati kanalizacijski sadržaj, ne smijebiti predaleko od naselja i treba senalaziti nizvodno od mjesta. Radiizlaganja suncu, najpovoljnije je dase naselje smjesti na južne ili jugo-zapadne obronke bregova, koji ćega ujedno štiti od sjevernih i sjeve-roističnih vjetrova, koji su u našim

krajevima najhladniji.Smjerovi i trajanje vjetrova su važanaktor u određivanju lokacije naselja.Naseljena mjesta trebaju biti zašti-

TEMA BROJA

HigijenanaseljaPiše: doc.dr.sc. Smajil Durmišević

Kantonalni zavod

za javno zdravstvo

Zenica

Telefon: +387 32 443 540Fax: +387 32 443 530

e-mail: [email protected]

Zdravstveno stanje stanovniš-tva direktno je ovisno o soci-jalnim, zičkim i biološkim

uslovima života u naseljima. Naseljeje sredina u kojoj na ljude djeluje nizaktora, povoljnih ili nepovoljnih zazdravlje. Higijenski minimum, kojise mora ostvariti u naselju, predstav-lja niz mjera za stvaranje povoljneživotne sredine i za postepenu eli-minaciju raznih uzroka bolesti. Hi-gijenske zahtjeve je najlakše obezbi-jediti pri izgradnji novih naselja, alise ti zahtjevi moraju ispoštovati i pri

daljem razvijanju postojećih nase-lja. U interesu zaštite i unapređenjazdravlja neophodno je tražiti higijen-sku rekonstrukciju postojećih naseljasa nepovoljnim sanitarno-higijen-skim karakteristikama.

Planiranje naselja

S obzirom na mnogostruke ekonom-ske, socijalne, kulturne i zdravstveneunkcije naselja, usklađivanje različi-

tih zahtjeva je moguće jedino putemplanske djelatnosti.Planiranje naselja je, u savremenomdruštvu, prošlo više etapa, a u poje-

dinim zemljama se nalazi, već premasocijalnim, ekonomskim i tehno-loškim mogućnostima te zemlje, u

različitim stadijima razvitka. Indu-strijalizacija dovodi do brzog porastastanovništva u gradovima. Kod br-zog, neplaniranog porasta stanovniš-tva gradova, dolazi lahko do haotič-nog miješanja abrika sa stambenimzgradama, do zagušenosti saobraćaja,zagađivanja atmosere, vodotoka itla, do stambene krize, poteškoća uopskrbi stanovnika, u odgoju djece,do nedostatka uslova za odmor i ra-

zonodu, te do izoliranja pojedinaca iporodica u masi gradskog stanovniš-tva. Generalni urbanistički planovinaselja se donose sa važnošću traja-nja 30 godina. Međutim, kako životdonosi stalno nove probleme i novepotrebe, koje se sve ne mogu predvi-djeti, ovi se planovi podvrgavaju re-vizijama, otprilike svakih 10 godina.

Lokacija naselja

Naselja ne nastaju slučajno. Na ra-zvitak postojećih naselja u prošlostisu, uglavnom, djelovali privredni,vojni i administrativni aktori.




TEMA BROJA

ćena od hladnih i neugodnih vjetro-va, ali trebaju biti i izložena strujanjuzraka u toku ljeta. Stambene dijelovenaselja treba, u odnosu prema izvori-ma atmoserskih zagađenja (tvorničkidimnjaci i sl.), postavljati na liniju su-

protnu pravcu puhanja dominantnihvjetrova. Za organizaciju odmora i ra-zonode, poželjno je da se u blizini nase-lja nalaze veće vodene površine, šume islobodni prostori. Pristupačnost nase-lja je od ekonomske, ali i od higijenskevažnosti. Najpovoljnije su one lokacijekojima se može pristupiti svim sred-stvima savremenog saobraćaja.

Vrste gradskih površina,zoniranje

U razvijanju novih i u rekonstrukcijipostojećih naselja danas se teži plan-skoj upotrebi gradskih površina. Tajpostupak se naziva “zoniranje”. Uosnovi, postoje četiri gradske unkci-je koje se prostorno odvajaju. To sustanovanje, industrijska proizvodnja,administracija i kulturni život, te po-slovi komunalnog gospodarstva. Pre-ma tome se i razlikuju sljedeće zone:

stambena, industrijska, administra-tivno-kulturna i komunalno-zdrav-stvena. Odvajanje zona traži se, prijesvega, radi zaštite stambene zone odzagađivanja zraka, zaštite od buke iod štetnih eekata saobraćaja. U iz-gradnji novih stambenih četvrti, pra-vilo je da se prije građenja izgrade sviputevi, istovremeno sa vodovodom ikanalizacijom, a tek onda se počne sizgradnjom drugih objekata.

ZeleniloZelenilo je jedan od bitnih higijen-skih elemenata u naselju. Zeleni na-sadi doprinose čistoći zraka i regu-liraju klimu naselja. Strujanja zrakaljeti snižavaju temperaturu naselja ipovećavaju u njemu relativnu vlaž-nost, a zimi smanjuju hladnoću, adonekle i relativnu vlažnost. Zeleninasadi duž ulične mreže ublažuju že-stinu insolacije na ulicama. Drvećevisine 30 - 35 m, u pojasu širokomod 40 - 50 m, može zaštititi od vje-tra teritoriju na rastojanju do 350 m.

Zaštitnom zonom drveća širine od40 m može se slomiti nepoželjna br-zina vjetra. No, čak i zona zelenila odsvega 20 m širine može prepolovitibrzinu vjetra. Uslov za to je pravilnalokacija zelenila. Zelenilo igra značaj-

nu psiho-higijensku ulogu. Boja lišćai cvijeća, miris, svježina, hladovina,treptanje lišća, pjevanje ptica itd., sveto djeluje povoljno na duševno stanjeljudi. Zelenilo stvara povoljna mjestaza rekreaciju, razonodu, odmor, -skulturu, turizam i sl. Zelenilo ima iprotivpožarnu ulogu. Njim se mogumeliorirati nepovoljni tereni (po-kretni pijesak, visoki vodostaj pod-zemne vode). Zelenilo ima značajnu

travnjake i poneko drvo. Poželjno jeda unutar stambene zone postoji je-dan veći park. Poželjno je da naseljeima, osim prigradskog zelenila, zele-ne površine barem 20 m2 po stanov-niku. Higijenski optimum je, pak,

preko 50 m2

po osobi.Održavanje naselja

Za provođenje minimuma higijenskihuslova u naselju nije dovoljno da seono samo prostorno pravilno izgradi.Naselje treba održavati u dobrim higi-jenskim uslovima i zbog toga u njemutrebaju postojati odgovarajuće komu-nalno-higijenske službe. Opskrba vo-dom, na primjer, treba da unkcioniše,a uređaji i procesi kondicioniranja dabudu u takvom stanju da obezbjeđujuzdravu pitku vodu. Isto važi za kana-lizaciju i prečišćavanje otpadnih voda,čišćenje naselja, sakupljanje i dispozi-ciju grubih otpadnih tvari, održava-nje i organizaciju uličnog saobraćajai održavanje higijenskog standardana tržnicama, sajmištima, borbu pro-tiv štakora, suzbijanje dima i prašine,održavanje grobalja itd. Bez ovih služ-bi higijenske prilike u gradu se mogubrzo pogoršati. Stambene zgrade, naprimjer, podvrgnute su stalnom kvare-nju. Ako se na vrijeme ne izvrše manjeopravke, npr. sanitarnih uređaja, kro-vova i sl., može doći do velikih šteta.Godišnje treba ulagati barem 1% vri-jednosti zgrada za njihovo održavanje.Uprkos tome, nakon 50 ili 100 godinazgrade toliko zastarijevaju da više nisuprikladne za stanovanje.

Higijenski minimum na seluOsnovni higijenski zahtjevi koji sepostavljaju za gradove morali bi se ucjelini primjeniti i na selu, jer i na selutreba isključiti sve bitne morbogeneaktore, tj. likvidirati sve komunal-ne pojave koje rađaju bolesti. Selo saosvjetljenjem, sa vodovodom i kana-lizacijom, sa popločanim ili asvalti-ranim ulicama, bez blata i prašine, sauređenom dispozicijom životinjskihekalija, bez muha i drugih insekata- takvo selo treba biti cilj i ambijentživljenja modernog čovjeka.

ulogu i u protivavionskoj zaštiti, jermaskira naselja i razne objekte. Zele-nilo se obično klasicira u tri grupe:drveće visine 2-10 m ili više, grmljevisine 1-2 m i travnjaci visine 0,15- 1 m. Drveće se iskorištava za zaštit-ne zone, za regulisanje temperature iza borbu protiv vjetrova i prašine. Uneposrednoj blizini stambenih zgra-da nije dobro postavljati drveće, jerse time zamračuju stanovi. U zeleni-lo mikrorejona treba stavljati grmlje,



ŽEPČE

Maline i

jabukeVoćarstvo će svojim intenzite-tom razvoja veoma brzo zauzetivažno mjesto u razvoju poljo-privrede općine Žepče. Trenut-no su najrazvijenije dvije voćar-ske kulture- jabuka i malina.Podizanje voćnjaka po savre-menim metodama je u posljed-nje četiri godine doživjelo ek-

spanziju i sada je u Žepču oko15 ha intenzivnih voćnjaka.Uglavnom su to zasadi jabukejer ona najlakše može pronaćisvoje tržište bez velikih rizika.Maline su postale prepoznat-ljivi znak Željeznog polja.Samo u tom selu pod malina-ma se nalazi površine od 30ha zasađena po savremenimmetodama sa ugrađenim si-

stemima za navodnjavanje.Zbog veoma loših vremenskihuslova, klimatskih prilika zakoje više ne postoje parametri,proizvodnja povrća na otvore-nom je postala veoma rizičnate se sve veći broj ljudi odlu-čuje na proizvodnju u zaštiće-nom prostoru. U plastenicimase uglavnom proizvodi povrće

(paprika, paradaiz, salata, luk),a u nekoliko njih i cvijeće.


EKOLOGIJA

U naselju Vratnica u Visokom svečano jeotvoren savremeni staklenički kompleksza proizvodnju presadnica povrća, aro-matičnog i začinskog bilja i cvijeća. Ovoje prvi staklenički kompleks te vrste napodručju Visokog, ali i Zeničko-doboj-skog kantona. U pitanju je projekt Općepoljoprivredno-proizvodno-prometnouslužne zadruge P.O. Visoko “BIOS”,koja je i investitor cjelokupnog projektau iznosu od oko 450.000 KM. Sveča-nom otvorenju objekta prisustvovali subrojni gosti, proizvođači, ali i političkeličnosti iz naše zemlje.

Kako je istakaoNermin Kadić, predsjednik skupštine zadruge BIOS-a, sa realizacijom pro-jekta je započeto još sredinom oktobra prošlegodine, a objekat je od šireg značaja, ne samoza područje Zeničko-dobojskog kantona.

Na području općine Visoko trenutnoradi samo jedan eko-policijac. Muharem

Njegović, koji već duži niz godina obavljadužnost eko-policaj-ca ističe niz proble-ma sa kojima se su-sreće na terenu, a onise ponavljaju iz mje-seca u mjesec. Premanjegovim riječima,glavni problem jesvijest građana kojaje na veoma niskomnivou te tu treba da

se stavi akcenat, kako bi svi bili odgovorni-ji prema zaštiti čovjekove okoline.„Svi trebamo voditi računa o onome štoimamo i moramo promijeniti svijest,

OTVOREN STAKLENIČKI KOMPLEKS U NASELJU VRATNICA

Prvi u ZE-DO kantonu

“Objekat je namijenjen prvenstveno zaproizvodnju presadnica povrća za plaste-nike, kao i ostalih rasada za vanjsku pro-izvodnju povrća, aromatičnog začinskog bilja, sezonskog cvijeća. Kompletna inve-sticija fnansirana je isključio iz sredstavaBIOS-a, bez kreditnih sredstava i podrške donatorskih ili nekih drugih sredstava, aiznosi između 400.000 i 450.000 KM.Kapacitet ovog objekta je proizvodnja presad-nica u toku godine od 3-5 miliona ili pre-vedeno u novac, ovaj objekat bi trebao proi-zvesti proizvode VRIJEDNOSTI oko milionKM za jednu godinu” dodao je Kadić.

Kantonalna ministrica za poljoprivre-du, šumarstvo i vodoprivreduMirze-ta Džonlagić istakla je zadovoljstvošto je jedan ovakav objekat otvorioupravo na području našeg kantona.

MUHAREM NJEGOVIĆ, VISOČKI EKO POLICAJAC

Neophodna veća odgovornostgrađana prema okolišu

prije svega omladine, o tome kako za-štiti svoju okolinu. Svjedoci smo mno-

gih loših stvari na području Visokog,od divljih deponija,uništavanja ino pa-nela, oglasnih tabli,klupa za sjedenje i slično. Imamo veliki broj lijepih krajevana području naše općine, koji mogubiti turističke desti-nacije, ali ukolikoih ne budemo ču-

vali i održavali, nikakvu korist nećemoimati od toga” - ističe Njegović, koji sadužnosti eko-policajca uskoro odlazi uzasluženu penziju.



Pro. dr Musta-a Omanovićbio je jedan od

posljednjih monu-mentalnih likova iznezaboravne plejadezeničkih intelektualacačija životna ostvarenja

su obilježila drugu po-lovinu XX stoljeća. Isti-nu govoreći, njegovastvaralačka staza je naj-osobenija i njen značajza buduće generacijeneće se smanjivati, timviše, jer je to auten-tična staza društvenihideala koja nas uči da

ostajemo vjerni nauč-noj i istorijskoj istini.Naučne teorije nisunepromjenjive, tehno-logije smjenjuju jednadrugu, ali ono što nasživoti istaknutih lič-nosti, poput pro. drMustae Omanovića,podučavaju nije samo

naučno djelo, negonjegova humanističkai moralna istorija kojaostaje živa i njena svje-tlost ozaruje naše vri-jeme. Da bi se pojmilaintelektualna i etičkazaostavština pro. drMustae Omanovićadovoljno je sagledatiu kakvom stanju druš-tvene svijesti i dogmat-skih shvatanja je pokre-

SJEĆANJA NA MUSTAFUOMANOVIĆA

Kada je umrodvostruki doktornauka plemenitihutihnule su ptice uplavetnilunjegovih očiju.Ugasilo se na trensvjetlo

na obzorju dalekom.

Fatiha velike šutnje je.

Ko će dužnostnjegovu preuzetiuzvišenu,čistim vodamakorito osiguratinezagađeno!?

‘Možda sve što jerekao

zapisano nije?’

brinu se studentinjegovi,

‘a mi nismo bilježilibaš riječ svaku’!?

Sa mišlju o njemukrenimo u prirodu.Valjda će se takosjećanje

na njegovu ljubav

produžiti.

Jer, treba pobijeditiovo vrijemesumorno kaoaerozagađenjeu Zenicikoju je tolikovolio.

Amir Talić,april 2009.

POVODOM PRVE GODIŠNJICE OD SMRTIPROF. DR MUSTAFE OMANOVIĆA

Humanista i vizionar

ekološke misije

nuo točak progresivnihekoloških ideja kojeće postati simbolska iprepoznatljiva metao-ra njegovog života, alii prvi značajni iskorak

grada Zenice i Bosne iHercegovine na među-narodnu scenu nad ko-jom se podigla zavjesamodernog ekološkogdoba. U mjeri u kojojbudemo ispravno ocje-njivali njegov plodo-nosni život, duhovni imoralni prol, postaja-

će nam jasnije da se beztakvog patosa i smjeramišljenja ne moguostvarivati uspjesi ipodvizi u budućnostikoja je pred nama.Sve što je činio u ži-votu bilo je vezano zanajosjetljivije ljudskepotrebe. To je tražiloda naučnik u njemubude ujedno i vaspitačodgovoran za razvoj

humanizma i plemeni-tih crta ljudskih lično-sti. Sa punim pravombuduće vrijeme sjeća-nje na njega ugradićeu novu lozoju življe-nja, iskustvo naraštajasposobnih da cijene

istinu i osjećanje prav-de, ma koliko se takvestvari kadkad činileiluzornim.U raskošnoj dugi nje-govog stvaralaštvamožda bi ovom prili-kom trebalo izdvojitidragocjeni sjaj posto-janog uvjerenja da je u

svijetu današnje nauke,posebno ekologije, ne-umjesno djelovati rije-čima i da najveći zna-čaj ima snaga ličnogprimjera. Van svakesumnje, odbrana eklo-loških i društvenih isti-na i dalje će zahtijevatiosobitu vrstu hrabro-

sti, kao što će i budu-će renesanse društva inauke zavisiti ne samood intelekta već i odemotivnih svjetova imoralne odgovornostinaučnika. Sa mnogoponosa možemo rećida su ovi uzorni po-stulati trijumovali uživotu i radu pro. drMustae Omanovića.

Senad Duran


IN MEMORIAM




TEŠANJ I EKOLOGIJA

V eć nekoliko godinana području MZMrkotić, lokalitet

Borika, postojala je inici-

jativa za izgradnju šumskestaze, s obzirom da je ovajteren izuzetno pogodan zazdravstveni turizam. Budućida je ovo bio jedan od pro-jektnih zadataka načelnikaOpćine Tešanj Fuada Šišića za 2009. godinu, mještanisu spremno ponudili pro-jekt koji je na veliko zado-voljstvo, kao jedini takve vr-ste, naišao na odobravanje i

nedugo potom uslijedila jerealizacija. Staza je trasiranau rekordno kratkom rokuogromnim angažmanom

Pr o š l o g o d i š n j imuređenjem gradaTešnja urađeno je

mnogo na ozelenjavanjujavnih površina, uređenjupodzida, ormiranju ekoparkova… I ove godine,sa prvim danima prolje-ća počele su aktivnosti na

uređenju i ozelenjavanjuurbanih centara općineTešanj. Shodno akcionomplanu, planirano je ure-đenje: na području gradaTešnja - park ispred zgra-de Općine, park kod OŠ„Huso Hodžić“, kružnitok i javna površina kodulaza prema Plavoj dža-miji, Jelah - raskrsnica na

ulazu u Jelah i Trg, Tešanj-ka – raskrsnica, Raskrsnica

u Ljetiniću. U okviru pro-ljetnog uređenja planiranaje sadnja 500 ruža, koje jedonirala grupacija „Hia“, a sadnju je nansirala r-ma „AB trans“ iz Tešnja.Također, planirana je isadnja sadnica drvoreda naKrndiji (jerebika-sorbus).Prošle godine, uz podrškuprivrednika sa područja

općine Tešanj ormirani sui uređeni eko parkovi. Takoje uz nansijsku pomoćrme „Mann+Hummel.ba“ uređen eko park naKrndiji. I ove godine na-stavlja se ormiranje iuređenje eko parkova. Uzpomoć rme „AS“ Jelahuredit će se park na ulazuu Tešanj, a planirano je i

ormiranje eko parkova uJelahu i Kaloševiću.

mještana, posuta je bijelimtucanikom, postavljeno je300 stepenika, korpe zasmeće, te pripremljeno i

nabavljeno 14 m³ hrasto-vog drveta od kojeg su ura-đene klupe za odmor dužstaze. Također, planirana jei izgradnja većeg šadrvanaza posjetitelje. Dužina sta-ze je oko 1.700 m, stalnoje posjećena, te nailazi naodobravanje svih onih kojije posjete. U narednom pe-riodu postoji mogućnostda preraste u respektabilan

turističko-zdravstveni sa-držaj ovog kraja, a međunarodom je već dobila ime„Vazdušna banja Mrkotić“.

Proljetno uređenjegrada

MZ MRKOTIĆ U TEŠNJU

Uređena pješačka staza




ZENICA I EKOLOGIJA

Nedavno je u organizacijiFederalnog ministarstvaza turizam i okoliš, a u su-radnji s novoormiranimpreduzećem «KTG» Zeni-ca, u Zenici održana javnarasprava o Studiji uticajana okoliš u postupku izda-vanja okolišne dozvole za

planiranu izgradnju kom-binirane ciklične elektraneu Poslovnoj zoni «Zenica1». Ovu studiju radio je stručni tim koji je oormioMašinski akultet Univer-ziteta Zenica – prof. dr.Šefket Goletić, doc. dr.Jusuf Duraković, doc.dr. Farzet Bikić, doc. dr. Mustafa Imamović i Nu-

sret Imamović, dipl. ing.mašinstva . Skupu su po-red predstavnika općin-skih i kantonalnih vlasti,prisustvovali i predstavni-ci ekološki najugroženijihmjesnih zajednica, po-put Tetova, Podbriježja,Nove Zenice i Zmajevca,potom nevladinih orga-nizacija u čijem je okusu

interesovanja zaštita oko-liša, kao i zainteresiranigrađani Zenice.- KTG Zenica je predao na-šem ministarstvu zahtjev za okolinsku dozvolu, na-kon čega smo izdali rješenje da su dužni uraditi studijuutjecaja budućeg postroje-nja na zagađenje zraka,voda, tla, a javna rasprava o

ODRŽANA JAVNA RASPRAVA O STUDIJI UTJECAJA NAOKOLIŠ BUDUĆE TERMOELEKTRANE U ZENICI

Postrojenja TE neće dodatno

zagađivati okoliš, naprotiv...

ovakvim elaboratima je uo-bičajena procedura. Naša

stručna komisija razmatrat će studiju i ako njeno mi-šljenje bude pozitivno, bit će izdata okolišna dozvolaza buduću TE, kazala jeMirjana Kovač še od-sjeka za okolišne dozvoleu resornom ederalnom ministarstvu, napomi-njući da bi najdalje zamjesec dana TE trebala

dobiti okolišnu dozvolu.Pro. dr. Šeket Goletić,

bio je na čelu projektnogtima za izradu studije:- Studija zapravo govori dabuduća TE neće ugroža-vati životni okoliš, dapa-če, doprinijet će ćiščenjuatmosere, jer će biti sma-njena količina toplinske energije za gradsko grija-nje na bazi spaljivanjauglja, kaže Goletić.

Većina učesnika u javnoj raspravi izrazila je svoju bojazan da će buka, ka-rakteristična za ovakva postrojenja, biti najveći okolišni problem. Dobilisu uvjeravanja stručnjaka da ipak, neće.

Da buduća TE neće do-datno zagađivati nebo nad

Zenicom, tvrdi i Muha-med Pašić, predsjednik Komisije za zaštitu okolišaOpćine Zenica:- Prema ovom elaboratu zrak će biti čistiji, poseb-no zimi, jer će se jedankotao ArcelorMittala zadaljinsko grijanje, u kome se spaljuje oko 400 tonauglja dnevno, isključi-

ti. Mi smo za novi pogontermoelektrane već dobili vodnu saglasnost Agencije za vode , ističe Pašić.

Odziv na javnu raspravu bio dobar

Mirjana Kovač Dr. Šefket Goletić Muhamed Pašić




U Zenici je od 07. do 20.marta provedena pet-naesta akcija proljetnogčišćenja grada «Zenico,volimo te!», odnosnonjen glavni dio dok su

cjelokupne pripreme zakoje je bio zadužen Štabakcije imenovan Rješe-njem Načelnika općineZenica trajale znatnoduže. Štab je utvrdioPlan aktivnosti u kojemsu precizirani glavni za-daci, učesnici, nosiociaktivnosti i taj plan je

uspješno realiziran upr-

Za najbolje učesnike ak biti uručene pohvale i prije je predložio sljedeće:Blatuša, Odmut, Drivuš ca, osnovne škole „Mak i „Miroslav Krleža“, Dobtvo, JP Tržnica i Operativ

kos lošim vremenskimuvjetima s jedne i jošlošijem odzivu građanaZenice, s druge strane.

Uređenje

Kamberovića poljaPočelo se svečanim otva-ranjem akcije na zenič-koj zelenoj oazi, Kambe-rovića polju gdje su se uakciju pored velikog bro-ja mladih uključili i op-ćinski vijećnici, članoviopćinske administracijekao i sportski kolektivi

te Dobrovoljno vatroga-

sno društvo. Očišćene sutada i obale rijeke Bosneu čemu su svesrdnu po-moć pružili rateri SRK Bosna, dok su korito Ko-čeve očistili radnici ko-munalnih preduzeća jošprije zvaničnog početkaakcije. Nakon što je ure-đeno Kamberovića polje,

po mnogima najljepšigradski park u državi,krenulo se u provođenjeakcije po mjesnim zajed-nicima prema utvrđenimterminima.

Nada je u mladima

U ovom dijelu akcijedaleko najveći doprinos

dali su učenici osnovnihi srednjih škola koji su sezaista masovno uključiliistinski želeći uljepšati

Načelnik općine i najmlađi učesnik akcije simboličnosu otvorili akciju rezanjem torte

Lopate se latio i prvi čovjek općine te svom gradupodario još jednu mladu sadnicu vrbe

Sunčano nedjeljno jutro izmamilo je mna Kamberovića polju

TRADICIONALNA AKCIJA ČIŠĆENJA ZELENIH GRADSKIH POVRŠINA




e, kojima će naknadnoodni pokloni, Štab akci-esne zajednice Crkvice,

Pehare, Donja Gračani-zdar“, „Vladimir Nazor“ voljno vatrogasno druš-

štab akcije.

prostor oko škola, ali i unaseljima u kojima žive.Štab je od sponzora ak-cije obezbijedio i sadniceborova, ptuja i ruža kojesu zasađene u dvorištimaškola. Također, od spon-zora akcije obezbijeđenesu majice za sve učesni-ke akcije kao i prigod-

ne nagrade za najboljeučesnike. U okviru ak-cije očišćena je i većinagradskih i prigradskihulica, parkova i drugihzelenih površina, a oči-šćene su i divlje deponijeu prigradskim naseljimaLukovo Polje, Pehare,Čajdraš, Putovići, Gor-

nja Zenica... Sumirajućirezultate akcije i posti-gnute uspjehe, Ferid Kavazović, predsjednik

Štaba akcije je naglasio:„Imajući u vidu činje-nicu da je Zenica indu-strijski grad koji se veo-ma brzo zaprlja, kao i

svijest pojedinih građanakoji svojim neodgovor-nim ponašanjem tome doprinose, potrebno je

ove aktivnosti provoditi konstantno u sklopu re-dovnih akttivnosti, or-gana, institucija i službi.Također, neophodno je

stalno apelovati na Ze-ničane da se odgovornije odnose prema sredini ukojoj žive “.

Velike količine smeća ukljonjene su sa Kamberovićapolja

Članovi eko sekcija zeničkih osnovnih škola nestrplji-vo su čekali da čišćenje počne

SRK Bosna se rado uključio u akciju čisteći obale rijekeBosne

gobrojne Zeničane na okupljanje

TRADICIONALNA AKCIJA ČIŠĆENJA ZELENIH GRADSKIH POVRŠINA




Nedavno su zenički vijećnici dali suglasnost načelniku općine Zenica Husejinu Smajloviću damože potpisati Sporazum o prijateljskom okruženju i ugovor o realizaciji projekata sa JP Elek-troprivreda Sarajevo prilikom izgradnje hidroelektrane Vranduk. Naime, u okviru aktivnostiizgradnje HE Vranduk JP Elektroprivreda BiH je sa predstavnicima mjesnih zajednica Koprivnai Vranduk dogovorila realizaciju projekata u vrijednosti od oko milion i po maraka. Sredstva

su to za realizaciju programa prijateljskog okruženja ovog bh. javnog preduzeća. Zahvaljujućiovom programu osigurat će se pravična naknada za nastale štete i postići kompromis interesalokalne zajednice i investitora. Rekonstruirat će se oko 1.200 metara postojećeg puta, te izgra-diti oko pola kilometra novog, a u toku izgradnje uposlit će se značajan broj ljudi iz pomenutihmjesnih zajednica. Nakon izgradnje ovdje će posao naći veći broj stručnjaka iz regiona.

Nedavno su vijećnici Vijeća op-ćine Zenica usvojili prijedlog za-ključaka iz oblasti zaštite okoliša.Oni su rezultat zajedničkog sa-stanka načelnika općine Zenica,radnog predsjedništva OV Zeni-ca, predsjednika klubova vijećni-ka i Komisije za praćenje okolišasa zastupnicima u ederalnom ikantonalnom parlamentu iz Ze-

nice, kao i predstavnika ederal-nog i kantonalnog ministarstva zaoblast okoliša, te ederalne i kan-tonalne inspekcije. Ovaj sastanak održan je krajem januara 2010.godine o temi «Stanje ekologi-je na području općine Zenica».Ukupno je iskreirano četrnaestzaključaka, a mi pominjemo onenajrelevantnije:Od Federalnog ministarstva zaokoliš i turizam zahtijeva se daubrza izdavanje okolinskih do-zvola za preostale pogone Arce-lorMittala u Zenici, vodeći pritome računa da planovi aktivno-sti za te pogone daju optimalnarješenja zaštite čovjekove okoline.Kada je riječ o izdatim okolin-skim dozvolama za pet pogonaove kompanije, zahtijeva se od

pomenutog resornog ederalnogministarstva da redovno provodikontrolu u skladu sa članom 66Zakona o zaštiti okoliša, dakle dali se ispunjavaju uslovi utvrđeniu okolinskim dozvolama. Vijeće

VIJEĆE OPĆINE ZENICA

Zaključci koji obavezujufederalnu i kantonalnu vlast

Načelo – zagađivač plaćaVijeće općine Zenica upućuje ini-cijativu Vladi FBiH, putem njenog

resornog ministarstva, za donoše-nje podzakonskih propisa u veziprimjene načela «zagađivač pla-ća», kako bi se konkretizirala utvr-đena zakonska obaveza da zaga-đivač plaća troškove kontrole iprevencije od zagađenja (bez ob-zira na to da li su troškovi nastalikao rezultat nametanja odgovor-nosti zbog emisija zagađenja, na-knada utvrđenih odgovarajućim financijskim instrumentima, ilikao obaveza utvrđena u propisu osmanjivanju zagađenosti okoliša).

općine Zenica pokreće i inicijati-vu za izmjenu ederalnih propisa,koji regulišu oblast zaštite okoliša,u smislu davanja većih ovlaštenja

lokalnoj zajednici u ovoj oblasti.Zahtijeva se od pomenutog Fe-deralnog ministarstva i Federalne

uprave za inspekcijske poslove dau kontinuitetu prate realizacijuplanova aktivnosti za pojedine po-gone u kompaniji ArcelorMittal ida poduzimaju konkretne mjere.Insistira se da Federalna uprava zainspekcijske poslove obavlja poja-čanu redovnu i kontinuiranu in-spekcijsku kontrolu, a naročito upogonima za koje su izdate okolin-ske dozvole. Kantonalna uprava za

inspekcijske poslove treba da sačiniplan inspekcijske kontrole svih za-gađivača u općini Zenica, te da op-ćinskim vlastima dostavlja rezultateprovedenih kontrola o emisijamapolutanata pojedinih zagađivača....

ZENICA I EKOLOGIJA



Obradili smo najzanimlji-vije dijelove ovog rada.

Dvojaka korist

U industrijski razvijenim ze-mljama Evrope, prema nekimistraživanjima, isplate se ula-ganja u sisteme za sakuplja-nje deponijskog plina i pro-izvodnju električne energije,ukoliko se na suvremenimdeponijama odlaže najmanje200 tona bezopasnog otpadadnevno, te ukoliko je kapaci-tet prijema otpada 500 hiljadametara kubnih, s vremenomodlaganja od oko deset godi-na, i minimalnom visinomsloja odloženog otpada od 10metara, uz cijenu od 0,05 eura

po kwh električne energije.

Nedavno je Svjetlana Jer-kić, tehnolog za monito-ring okolinskih parame-tara u Privrednom društvuRegionalna deponija «Mo-šćanica» uradila zanimljiv stručni rad o temi «Depo-nijski plin, kao alternativ-

no gorivo».

REGIONALNA DEPONIJA

«MOŠĆANICA»

SPONZOR STRANE

PRIVREDNO DRUŠTVO

PRIVREDNO DRUŠTVO REGIONALNA DEPONIJA «MOŠĆANICA»

Deponijski plin kao

alternativno gorivo

Sve ove pretpostavke možeispunjavati i deponija «Mo-šćanica». Protokolom iz Kyotaodređeni su mehanizmi kojiomogućavaju implementacijuprojekta «Mehanizmi čistograzvoja», zahvaljujući komeindustrijski razvijene zemlje

putem transera tehnologija

A koji su bili povodi za

to gospođa Jerkić kaže:- Ubrzani industrijski napredak i razvoj novihtehnologija uslovljava dase BiH, kao i ostale zemlje u regionu, ne mogu više oslanjati na prirodne re-surse u oblasti proizvodnje električne energije, već na eksploataciju alternativ-nih goriva, kao što je de-

ponijski plin.

Široka je lepeza upotrebe deponijskog plina – možese koristiti za dobijanje toplinske energije u razli-čitim tehničkim sistemima i sistemima daljinskoggrijanja. Dodatno prečišćen deponijski plin se is-poručuje u mreže za distribuciju prirodnog plina.Komprimiran može se čak upotrebljavati za pogonkamiona koji sakupljaju otpad, autobusa i automo-bila. Efekat sakupljanja i upotrebe deponijskog pli-na na okoliš je višestruk, između ostaloga smanjujese aerozagađenje, ali i neugodni mirisi, potom ma-nji je rizik od eksplozija na deponiji, s obzirom na toda je u određenoj smjesi sa zrakom eksplozivan, itd.

implementiraju projekte nateritorijama zemalja u razvoju,a sve u cilju redukcije emisijaGHG plinova, u koje spadai metan iz deponijskog pli-na. Tako se mogu riješiti dvagoruća problema – očuvanjeprirodnih resursa i smanjenje

zagađenosti zraka i voda.Evropska praksaMetan, nastao kao produkt bi-ološke degradacije organskihtvari iz komunalnog otpada,predstavlja 20 posto ukupnihantropogenih emisija. Inače,energetska vrijednost metanau deponijskom plinu je iz-među 36 i 38 mega džula pometru kubnome – MJ/m3, pa

se može koristiti kao gorivo zapogone plinskih motora, od-nosno za dobijanje električneenergije. Kao gorivo danas sekoristi u više od 700 lokacijau Evropi, kapaciteta od 350kW do 1,2 MW. Na oko 200lokacija u svijetu izgrađena supostrojenja, nazivaju ih ko-generativnim postrojenjima,koje upotrebljavaju otpadnutoplotnu energiju, koja nastaje

hlađenjem plinskih motora.

Na «Mošćanici» jednog dana i sistemi za sakupljanje deponijskog plina

Svjetlana Jerkić

Emir Zukić - direktor RDM


PRIVREDA I EKOLOGIJA



Stremeći stalno poboljšanju uslova rada u tvorni-ci i života u okruženju, Uprava Tvornice cemen-ta Kakanj donijela je odluku da privremeno upo-

sli dodatnih 25 radnika koji su na raspolaganjuOpćini Kakanj. Svih 25 radnika dobili su privre-meno zaposlenje na način da troškove njihovogzaposlenja snosi Tvornica cementa Kaka nj, ana osnovu protokola, čiji su potpisnici Tvornicacementa Kakanj i Općina Kakanj, radnici su upotpunosti stavljeni na raspolaganje Općini Ka-kanj i rade na poslovima koje im odredi Općina.Prednost imaju ekološki i inrastrukturni projek-ti kao što su čišćenje korita rijeke Bosne, uređenjezelenih površina, te generalno uljepšavanje grada

Kaknja i okolnih izletišta pa je tako novi sjaj prvodobila škola „15. april“ u MZ Doboj. Uređenoje i korito rijeke Bosne gdje je zasađeno novo dr-veće na samoj obali, a uređen je i Dom kulture.

RUDNIK KAKANJ

TVORNICA CEMENTA KAKANJ

Održan seminar ookolinskom upravljanju

Privremenozaposlenje zadvadesetpet ljudi

Uprava Rudnika mrkog uglja Kakanjviše od godinu dana radi na uvođenjuintegralnog sistema upravljanja kva-litetom i zaštitom okoline. U sistemupravljanja kvalitetom već se uvodepropisane procedure. Početkom apri-la održan je seminar na temu okolin-sko upravljanje. Petnaest zaposlenikaRudnika iz svih organizacionih cjeli-na upoznato je sa tumačenjem stan-darda ISO 14001:2004 čime su stekli

znanja za interno vođenje edukacijana ovu temu.U interaktivnom radu tokom semina-ra polaznici su upoznati sa zahtjevimaovog standarda a obrađeni su osnovnikoje u vremenu uvođenja procedu-ra treba primjeniti u Rudniku. Nakraju uvođenja Rudnik Kakanj ćebiti organizacija sa uspostavljenomokolinskom politikom sposobna daidentikuje okolinske aspekte, olak-

ša planiranje, kontrolu, monitoring,

sprovođenje preventivnih i korektiv-nih akcija u oblasti zaštite okoline.Konačan cilj je raditi preventivno, ane samo kada je nekim postupkomokolinska šteta već nanesena.Osnovni zahtjev okolinskog upravlja-nja predstavlja uspostava odgovara-juće politike bez koje nema održivograzvoja. Takav razvoj bitan je za sva-ku organizaciju, govori menadžer zakvalitet kakanjskog Rudnika Alme-

din Aliefendić:- Uprava RMU Kakanj donijela je odluku o izgradnji integralnog sistemaupravljanja kvalitetom u okviru kojeg je i uspostava sistema okolinskog uprav-ljanja u skladu sa zahtjevima standa-rada BAS EN ISO 14001 – 2004.Cilj nam je korektivnu zaštitu okoline zamijeniti preventivnim ekološkim pri-stupom, primjenom ekološki primjenj-ljivih tehnologija, postupaka, materija-

la, energenata i proizvoda.





Početak proljeća označio je ipočetak realizacije akcionogplana uređenja grada, kao iozelenjavanje površina. Rezul-tati rada su već vidljivi na ure-đenju ružičnjaka, cvijetnjaka iukrasnih zelenih površina kojese protežu duž kakanjske glav-ne ulice. Nakon čišćenja slijedi

košenje i uređenje travnjaka,a ovih dana privode se kra-ju aktivnosti na izmještanjunekolicine čempresa sa loka-liteta stare sutobusne stanice,koji su zaklanjali pogled nanovi zanatski centar, a na nji-hovo mjesto će biti zasađenostotinjak ruža, tulipana, ma-ćuhice... Kako nam je kazaoZijad Neimarlija , direktor

Zavoda za uređenje gradaKakanj, svakodnevno semetu, a u noćnim satimaperu ulice, tako da ujutroKakanjce dočekaju čiste.

Iako iz uprave ArcelorMittal

Zenica tvrde, da je u posljed-nje dvije i po godine, s ciljemunapređenja zaštite okolišau pogone uloženo oko 30miliona eura, mjerne stani-ce bilježe stalno povećanještetnih čestica u vazduhu.Ova kompanija još uvijek čeka na dobijanje okolinskihdozvola za pet od deset svo-jih departmenata – pogona.Inspektori Federalnog mini-

starstva okoliša i turizma vršemonitoring u departmen-tima: Aglomeracija, Koksa-ra, Energetika, Saobraćaj i

SANEL ŠKULJ, dipl. polito-

log:Ono što je do sada učinjenona uređenju grada ima pozi-tivnu stranu i to pozdravljam,ali također mislim da bi se više pažnje trebalo pružiti ruralnimpodručjima. U gradu bi trebaloaktuelizirati lošu praksu nedo-

zvoljenog parkiranja na trotoarima i zelenim površinama.MIRA TERZIĆ, penzio-ner: Stanje zaštite okoliša uKaknju je veoma loše i mi-slim da bi vlasti trebale uči-

niti više u vezi s tim. Počeli su raditi na uređenju gradai ako ovako nastave Kakanj će biti predivan.

EMINA HRUSTO, učeni-ca:Nisam zadovoljna stanjemočuvanja okoliša i mislim dabi ovi industrijski subjekti te-bali više uključiti u ekološke aktivnosti. Grad je prividnouređen, ali nije ništa spekta-

kularno. Ipak, svaki pomak naprijed treba pozdraviti.NEDŽIB KOBILICA , dipl.ing.:Zadnjih nekoliko godina ar-baju se asade i uređuju parkovi,što je po meni pozitivan pomak i nešto što treba podržati, ali nemavelikih projekata koji bi riješili go-ruće probleme kao što je problemgradskog saobraćaja. Kružni tok saobraćaja bi Kaknju dao sasvim novu, urbaniju verziju.

AMIRA TALOVIĆ, učeni-ca: Zadovoljna sam stanjemzraka i kakanjskog okoliša, ali mislim da bi moglo biti punobolje. Mislim da su najodgo-vorniji zagađivači Cementarai Elektrana koji bi se trebali

zajedno sa aktuelnom vlasti aktivnije uključiti u očuvanje ekologije na području naše općine.ALMEDIN KOVAČ, dipl.ing.: Stanje zaštite okoliša nije na zadovoljavajućem nivou i

mislim da bi se trebale ukompo-novati ekološke aktivnosti građa-na, općinskih i viših nivoa vlasti,kao i industrijskih subjekata.

NAŠA ANKETA:Šta mislite o ekološkojsituaciji i uređenju Kaknja?

ZAVOD ZA UREĐENJE GRADA KAKANJ

Umivanjegrada prije

Dana općine

„Svake godine pred Dan op-ćine, nastojimo grad urediti na najljepši način. Ovihdana slijedi bojenje pješačkihprijelaza i hortizontalne saobraćajne signalizacije.U toku je potkresivanje i uređivanje drveća u grad-

skim parkovima i drvo-redu pored glavne ulice,a očišćena je i u unkcijupuštena ontana u centrugrada“ , kaže Neimarlija.

ARCELORMITTAL ZENICAČeka se još petokolinskih dozvola

deponija Rača. “Okolinske

dozvole za ove departmente suu pripremi i očekujemo da će kompanija vrlo brzo ispuniti sve uslove za dobijanje dozvo-la koje će potvrditi da se proces proizvodnje u ArcelorMittal Zenica odvija u skladu sa naj-višim standardima”, izjavilaje Dijana Božić – Srdano-vić, portparol AMZ.Pogoni Visoka peć, Ko-vačnica, Čeličana BOF,

Čeličana EAF i Valjaoni-ce okolinske dozvole do-bili su u drugoj polovini2009. godine.


EKOLOGIJA





Zenica se pitkom vodom snadbi-jeva sa više izvorišta, a jedan od

njih je i vodozahvat Babina ri-jeka. Prema riječima direktora zeničkogJP Vodovod i kanalizacija Ekrema Ka-hrimana , u ukupnoj količini vode uze-te sa izvorišta, vodozahvat Babina rijekaučestvuje sa oko 20 odsto. Zahvaljujućidobro saniranoj vodovodnoj mreži, ovavoda uzima se samo kada se zbog viso-kog vodostaja izvorište Kruščica zamuti.Istodobno, zbog visokog vodostaja vodaiz vodozahvata Babina rijeka dobija na

kvaliteti, pa se, uz detaljno prečišćava-nje, koristi za vodosnabdijevanje.

Deponije uz vodotokoveMeđutim, na obalama Babine rijeke injenih pritoka nalazi se veći broj selai zaselaka. Jurjevići, Seoci, JurjevićaLuka, Gradina, Živkovići, Zahići,Varda, Briznik, Puhovac, Radinovići,Biškovići, Jasika...samo su neka odnjih. Niti jedno od ovih sela nema

ALARMANTNO STANJE ZAGAĐENOSTI VODOZAHVATA BABINA RIJEKA

Sav otpad završava u vodi

Rekli su o ovom problemu:

Nijaz Mačak , kantonalni vod-ni inspektor: Svi ovi navodi sutačni, ali to je posljedica življe-nja velikog broja ljudi na ovompodručju. Kantonalna inspek-

cija tu ništa ne može učinitijer nema pojedinačnih prijavaprotiv mještana. Smatram da birješenje problema bio zajedničkikolektor za ekalije lociran iznadBolnice sa čijom se izgradnjompočelo, a bit će završen za neko-liko godina.Doc. Dr. Sc. Smail Durmi-šević, načelnik Kantonalnogzavoda za javno zdravstvo: To

je trajni, dugoročni problem, inajbolje rješenje bi bilo isključe-nje Babine rijeke iz sistema vo-dosnabdijevanja jer to 20 odstovode ugrožava zdravlje 100.000ljudi. Kako je to nemoguće ne-ophodno je pristupiti sistemat-skoj edukaciji svih subjekata ohigijeni okoliša. Treba naglasitida „sve što u Sebuju čovjek baci u vodu, popit će neko u gradu“.

Gradnja higijenski prihvatljivihseptičkih jama još jedan vid rje-šenja ovog problema.

riješen kanalizacioni sistem, a i odla-ganje otpada se najvećim dijelom od-

vija na primitivni način primjerenijisrednjem vijeku, nego li modernom21. stoljeću. Naime, sudeći premaizvještajima koje je sačinilo JP VIK uvećini tih sela ekalni otpad domaćin-stava i staja izljeva se u potoke, a nekinužnici napravljeni su i na samimrijekama. Osim kao ekalni kolektorove riječice, odnosno njihove obalelokalnom stanovništvu služe i kao od-lično mjesto za odlaganje čvrstog ot-

pada među kojim se nerijetko nalazei otpaci životinjskog porijekla – glave,papci, drobovi. Zbog konguracijeterena, sa padavinama sav taj otpadzavršava u Babinoj rijeci i njenim pri-tokama. Ne zaboravimo podatak sapočetka ovog teksta – iz tih riječica seuzima voda koju piju Zeničani. A na-pominjemo – ovo područje je urednoproglašeno vodozaštitnom zonom.

Leglo patogenih bakterijaRaspadanjem životinjskog i ljudskogizmeta kao i otpada životinjsko porije-kla stvara se leglo niza izuzetno pato-genih bakterija poput Esherichie coli,Schiegele, Proteus species Streptoco-ccus aecalis...što pokazuje i izuzetnološ kvalitet sirove vode uzete sa ovogvodozahvata. Samo zahvaljujući jakodobrom sistemu prečišćavanja vode (očemu smo pisali u prošlom broju ZE-

DO eka) Zeničani ipak dobijaju ziko– hemijsko – bakteriološki ispravnuvodu za piće. Međutim, dovoljna jemala omaška ili bilo kakav drugi ek-sces, uz ovako alarmantno stanje navodozahvatu da, u najboljem slučaju,dođe do prekida u snabdijevanju vo-dom ili, u najgorem slučaju, do, pozdravlje izuzetno opasnog, onečišćenjavode za piće. Nakon svega rečenog spravom se pitamo kakvi to ljudi žive

u tim selima i da li ih zaista nije bri-ga što ispuštaju svoje ekalije i bacajuotpad u vodu za koju znaju da se ko-risti za piće?! Pitamo se i kako to da

nijedna vlast do sada nije prepoznalavažnost rješavanja problema kanali-zacije u ovom kraju?! Odgovor na pi-tanje koje dužan riješiti ovu situacijupotražili smo i u Kantonalnoj vodnojinspekciji te Kantonalnom zavodu zajavno zdravstvo, ali konkretan odgovor

nismo dobili pa javno postavljamo pi-tanje: “Treba li da se desi velika ekološkai epidemiološka katastroa pa da se od-govorni late rješavanja ovog problema?! ”.

Sve ljudske i životinjske fekalijezavršavaju u ovim potocima




MLADI I EKOLOGIJA

U Zenice je od 07. do 20. martaprovedena tradicionalna akcija pro-ljetnog čišćenja grada pod sloganom„Zenico, volimo te!“. I ove, kao iprethodnih, godina, najvredniji uakciji bili su zenički učenici, a našanovinarska ekipa je zabilježila akcijuu OŠ „Musa Ćazim Ćatić“, odnosnou njihovoj područnoj školi u Blatuši.U akciji su učestvovali samo učenicistarijih razreda koji su, pod budnimokom svojih nastavnika, osim škol-skog dvorišta očistili i obalu rijekeBosne, dobar dio naselja Blatuša tedio oko željezničke pruge. Ni onimlađi nisu zaboravljeni, a oni su svojdoprinos akciji dali izradom crtežai panoa na temu ekologije, o čemu

nam je prvačić Emina Čevro rekla:„Mi trebamo brinuti da priroda bude lijepa i čista da bi u njoj mogle da rastubiljke. Kada je priroda neuredna biljke umiru! “. Kako smo mogli primijetiti,

ZENIČKI OSNOVCI U AKCIJI ČIŠĆENJA GRADA

„Trebamo uživatitamo gdje živimo!“

U ovoj školi djeluje i cvjećarskasekcija koja broji 15 – tak redovnihčlanova. Oni se brinu o održavanjucvjetnjaka u školskom dvorištu teo njegovanju saksijskog cvijećakoje krasi hol i učionice ove škole.Osim toga izrađuju ukrasno cvijeće

od raznih materija. Prema riječimanastavnice Aldine Karić koja vodiovu sekciju, djeca su jako zaintere-sovana i rado se odazivaju da budučlanovi sekcije

učenici u se ovoj akciji priključili savelikim interesovanjem i motivaci-jom što pokazuje da su mladi Zeni-čani istinski zaljubljenici u prirodui čistu okolinu. To su potvrdile i ri-ječi Aldžejne Kapo, učenice osmograzreda: „Ovo je prilika da potrošimo

vrijeme, na, prije svega zanimljiv, ali i koristan način. Mi želimo da živimo uljepšoj sredini i da uživamo tamo gdje

živimo. Znamo da će nesavjesni ljudi opet isprljati ovo što smo mi očistili, ali to nas ne brine jer mi ćemo opet napra-viti akciju i sve počistiti.“

Emina Čevro

Aldžejna Kapo

Udruženje građana Ekološ-ki pokret Eko Maglaj dobiloje sredstva u okviru projektaJačanje lokalne demokratije –LOD kojeg u 14 bh općina im-plementira UNDP. Realizacijuprojekta «Dišimo bez ambrozi-je” sa 19 hiljada maraka pomo-ćiće Europska unija. Projekt se

realizuje od decembra prošle itrajaće do augusta ove godine.

UDRUŽENJEGRAĐANA EKOLOŠKI

POKRET EKO MAGLAJ

Dišimo bez

ambroz i j e

“Izuzetno važan segment ovog projekta je edukacija. Krenuli smo od onih najmlđih, pa smoo ambroziji i njenoj štetnosti već govorili djecu u Vrtiću, a slična

predavanja organizovaćemo uosnovnimi i srednjim školama.”,rekla nam je Nerka Starčević,koordinator Projekta ispredEko pokreta. Polen ambrozijejedan je od najjačih poznatihalergena. Kao maniestacijaalergije javlja se crvenilo očiju,suzenje, začepljenje i svrab unosu, kihanje i kašalj, otežanodistanje, astma, promjene na

koži i u probavi. Danas se sma-tra da je oko 10 % stanovništvaalergično na polen ambrozije.



Povodom Svjetskog dana zdravlja koji se obilježava 07. aprila,

eko sekcija OŠ «Mak Dizdar» koji sebe nazivaju Mali makovcina kreativan i zanimljiv način pokušali su ukazati na sve većiproblem zagađenja planete koji se direktno odražava na zdrav-lje ljudi. Mali makovci su na centralnom gradskom trgu, kodspomen obilježja Kameni spavač, crtali bolesnu planetu, a zain-teresiranim sugrađanima su i govorili o najvećim zagađivačima,objašnjavali šta se ne smije a šta bi bilo neophodno raditi na oču-vanju planete. Akcija je održana pod motom «Spasimo planetuZemlju pa ćemo spasiti svoje zdravlje». «Mi ovdje obilježavamoDan zdravlja i želimo da poručimo našim starijim sugrađanimada ne zagađuju okolinu jer to opasno ugrožava naše zdravlje. Ne

treba da bacaju otpatke, da zagađuju vodu i tlo te da ne koriste drogu i duhan. Ako na primjer pojedemo jednu ribu koja je rasla uzagađenoj vodi to je kao da smo popili 1.000 litara zagađena vode »,pojasnili su nam makovci Ishak Ruščukić i Feđa Dizdar.

Članovi eko sekcije Osnovne ško-le “Miroslav Krleža” Zenica, uorganizaciji Eko Foruma Zenica,nedavno su izveli akciju pošumlja-vanja 400 sadnica četinara i 200sadnica jasena na lokalitetu Baricena brdu Zmajevac kod Zenice. Niloše vrijeme i kiša koja je padalaprije podne, ni pješice prevaljen

put duži od pet kilometara nisupokolebali više od četrdeset uče-nika završnih razreda i njihovognastavnika biologije i hemije Mu-stafu Okića , voditelja eko sekcije,

AKCIJA POŠUMLJAVANJA NA BRDU ZMAJEVAC KOD ZENICE

MALI MAKOVCI U AKCIJI

Mladi Krležovci kao goranida na ovaj način osvježe više od1.500 metara kvadratnih požaromzahvaćenog područja Zmajevca.„Ono što smo tokom zime teoretski naučili u učionicama, kroz ovu ak-ciju pošumljavanja smo praktičnouvježbali na terenu i spremni smouvijek se odazvati pozivu na slične akcije“ , kaže nastavnik Okić.

Prvim pogledom na dvorište Školeprimjetan je predan rad na uređe-nju školskog prostora. Unutrašnjostodiše čistoćom, mnoštvom cvijeća iplodovima učeničkog likovnog stva-

ralaštva na zidovima, a u dvorištuje zasađeno više od stotinu sadnicačetinara i uređen park. Članovi ekosekcije su bili učesnici akcije proljet-nog čišćenja grada „Zenico, volimote“, a u ovoj sezoni Eko kviza osvoji-li su drugo mjesto.„Ova akcija je dobar primjer i dru-gim školama kako mogu konkretno

pomoći sebi i ljudima u svom okru-ženju, čuvajući i njegujući priro-du“ , kazala nam je Zerina Žužo,učenica osmog razreda i predsjed-nica eko sekcije Škole.

Spasimo planetu da spasimo zdravlje


MLADI I EKOLOGIJA



BIHPAK- Udruženje za upravljanjeambalažom i ambalažnim otpadom u

BiH intenzivirao je aktivnosti u pro-nalasku optimalnog i najprihvatljivi-jeg zakonskog okvira u oblasti am-balaže i ambalažnog otpada u skladu saentitetskim zakonima zakonima EU.Izgradnja sistema upravljanja ambala-žom i ambalažnim otpadom i njegovounkcionisanje u praksi jedan je od ve-likih izazova kako za državu , tako i zaprivredne subjekte, a tiče se najšire druš-tvene zajednice i svih njenih građana. Za

pokretanje promjena i usmjeravanje pre-ma održivom upravljanju otpadom, ali iza razmjenu iskustava te daljnjeg usvaja-nja evropskih propisa o otpadu u pravnisistem BiH, od izuzetne važnosti je otva-ranje dijaloga sa zemljama regiona.

Primjeniti evropski receptTako je Bihpak, radi razmjene iskustavai dobrih praksi kod donošenja legisla-tive i uspostave sistema prikupljanja,povrata i obnove ambalažnih materijala

iz ukupnih tokova otpada, organiziraosastanak 23 i 24. marta u Beogradu, uMinistarstvu životne sredine i prostor-nog planiranja Srbije, te u Sekopaku,prvoj recovery organizaciji, koja u pro-cesu rješavanja problema ambalažanogotpada služi kao posrednik izmeđudržave, poslovnog sektora, lokalnih sa-mouprava i građana. U bh. delegaciji subili pomoćnik ministra u Ministarstvuokoliša i turizma FBiH Mladen Ru-dež , Azra Bašić iz Ministarstva okoliša

i turizma FBiH,Mircea Draja , članoviUpravnog odbora Bihpak-a Josip Bilić I Ljiljana Nedeljković, sekretar Bih-pak-aAmela Hrbat , teSvetlana Radu-sin pomoćnik ministra u MinistarstvuRS-a i Radmila Kostić.Srbija je polovinom prošle godine do-nijela Zakon o ambalaži i ambalaž-nom otpadu, a u toku su aktivnostioko denisanja i uspostave sistema kojipredstavlja kopirano evropsko zakono-

davstvo, sistem upravljanjanja koji jeidenticiran u Rumuniji, Češkoj, Bu-garskoj, Francuskoj, Grčkoj, Austriji,Slovačkoj, te jednim dijelom Njemač-

koj 50%. Ova iskustva su bila prednostkod uspostavljanja hijerarhije upravlja-nja otpadom koji imao svoje nedostatkena koje su drugi ukazali, te na problemesa kojima su se susretali. Modelu kojise primjenjuje u Srbiji podrazumjevauključenje svih relevantnih komponen-ti društva. Država propisuje obavezeprivrednih subjekata i kontroliše stepen

ispunjenja tih obaveza, privreda nan-sira proces, građani obavljaju primarnuselekciju, a lokalna samouprava brine oprikupljanju i završnoj selekciji otpada.

Pozitivan uticaj na okoliš

Proizvođač, uvoznik, paker i isporuči-lac ambalaže ili upakovanog proizvodakoji poslije upotrebe postaje ambalažniotpad, obavezan je da obezbjedi uprav-ljanje tog ambalažnog otpada, odno-

sno da organizuje njegovo sakupljanje,reciklažu i ponovno iskorištenje. Na-ravno, količina ambalažnog otpada zakoju se mora obezbjediti upravljanje

mora biti usaglašena, proporcionalnapostavljenim nacionalnim ciljevima.Kako Srbija razvija integrirani višema-terijalni model, za koji i Bihpak smatrada je primjenjiv u našoj zemlji, isku-stva Srbije će biti sigurno korisna ukreiranju našeg sistema koji će:- biti prihvatljiv za stanovništvo, tjpotrošače, koji ni u kom obliku neće

biti limitirani u kupovine proizvodau ambalaži i kod postupanja sa am-balažnim otpadom koji nastaje nakonkonzumiranja tih proizvoda- neće značajnije uticati na poslovanjeonog dijela privrede koje se u svomposlovanju susreće sa ambalažom, bezobzira da li se radi o proizvođačima am-balaže, puniocima, uvoznicima, dis-tributerima ili trgovini, odnosno, bićeracionalno po troškovima za sve nave-

dene subjekte- imaće pozitivan uticaj na okoliš,što u konačnici i jeste svrha uspostaveovih sistema.

Zaštita životne sredine je briga svih nas, kreiraj-mo zajedno ambijent ugodnog življenja u čistomi zdravom okolišu. Dakle, ako smo svjesni spo-znaje da je zemlja divno mjesto za život, učinimo

sve da tako i ostane. Danas za sutra, za generacijekoje dolaze, za našu budućnost.

Piše: Alma Džinović, urednica revije Fondeko svijet


Upravljanje ambalažnim otpadomEKOLOGIJA




KAKANJ I EKOLOGIJA

“Naše kakanjske vrijednosti kojima seponosimo su i naše rijeke, potoci i parjezera. Sa ponosom kakanjske vodo-tokove smo ucrtali i u naš općinskigrb. Vijekovima naše rijeke i potociteku između svojih zelenih obale nakojima je kakanjski čovjek našao dušimir, sagradio kuću, posijao njivu, čo-vjek koji je u rijekama lovio ribu...

Kataklizma vodotokovaSa obala naših rijeka okrutni muzejstrave i užasa koji se ogleda u mili-jardi komadića najlona i svakovrsnogsmeća koje strši na granama zločestose cereka čovjeku sluteći kataklizmunaših vodotokova. Nije sve izgublje-no, optimisti bi rekli čaša je do polapuna. Svi mi, kao malena dječica, unašem prvom susretu sa prirodom,

veselim malim očima gledali smolijepe prizore iz majčinog ili očevognaručja. Nosili su nas tamo gdje je li-jepo, u uređenu baštu, na zelenu liva-du, na njivu sa izniklom pšenicom, naobale naših rijeka i potoka , da osjeti-mo da su rijeke i potoci naša braća...Nosili su nas tamo gdje se pouzdanoznalo da će nas priroda zagrliti, tamo

Čuvajmo naše rijeke i potoke

gdje ćemo vidjeti lijepu sliku koja ćepomoći našem normalnom razvoju inašem zdravlju. Gdje mi svoju djecui unuke vodimo da upoznaju prirodui da nauče živjeti u dosluhu sa njom?

Stid pred djecom i unucima

Nisu dovoljne naše avlije i parkovi,djeca su širokog pogleda, žele priro-du ljubiti cijelim bićem. Primoranismo zaklanjati pogled našoj djeci

kada prolazimo pored rijeke i potoka,bojimo se da će njihova bujna maštapostaviti puno teških pitanja, bojimose da to malo iskreno biće neće moćiprihvatiti ružnu sliku koju vidi i daće zbog toga biti uznemireno. Danasse čovjek stidi pred svojom djecomi unucima zbog stanja našeg okoliša.Običaj je okriviti drugoga zbog takve

situacije, no trebalo bi se zapitati štasvi mi lično činimo za okoliš. Čestose prisjećamo, naši prvi dječiji doj-movi o prirodi bili su lijepi, pamtimo

čak i kupanje u našim rijekama, sje-ćamo se i prizora kada ljudi piju voduiz rijeka, rado mislima prizovemosjećanja na naše djedove u trenucimakada ostavljaju plug kojim oru zemljui prilaze čistom potoku i rijeci kakobi se uz pomoć čiste vode pripremiliza obavljanje tihe i skrušene molitve.Danas ovakvi prizori žive samo u sje-ćanjima. Došlo je vrijeme zagađenihrijeka. Industrijski , animalni, kućniotpad, najloni, vrećice, plastika, stra-va i užas - zabezeknuti posmatramonaše rijeke i potoke. Nade ima. Našadjeca i unuci će razumjeti nas ukolikopokažemo više brige i ljubavi premanašim rijekama i vodotocima. Zapo-čeli smo i zajedno vodimo veliku bor-bu za čist Kakanj . Pomaci su evidenti,ali predstoji nam još puno posla. Našadjeca su svojim crtežima koje su crtaliu okviru aktivnosti koje smo provelidok smo izrađivali Lokalni ekološ-

ki akcioni plan kazala kakav Kakanjžele. Pronađite taj plan na službenojstranici Općine Kakanj, pročitajtega, i učinite za prirodu onoliko ko-liko možete. Ne zaboravite, sve štočinimo, činimo za njih, za one male,slatke kakanjske dječake i djevojčicekoji žele prirodu ljubiti cijelim bićemi uživati u bistrini rijeka i potoka.

Povodom 22. marta-Međunarod-nog dana voda načelnik općineKakanj Mensur Jašarspahić Suri uputio je poruku građanima i pri-

vrednim subjektima u kojoj se iz-među ostalog kaže:

Mensur Jašarspahić Suri



Nesavjesnost stanovništva ili bolje reče-no, stvaranje divljih deponija, jedan odnajvećih problema na području Viso-kog. Divlje deponije već nekoliko godi-na problem su na širem području nase-lja Buci, na visočkoj opštini, a građana– vlasnici kuća i vikendica na područjuovog, ali i okolinih naselja ponovo su seobratili nadležnim institucijama kako bise ovaj problem riješio. U pitanju je di-onica uz regionalni put Visoko-Kiseljak,a divlje deponije ugrožavaju zdravlje sta-novništva, dok ogromni nasipi zemlje ismeća ugrožavaju i imanja, tako što preu-smjeravaju rijeku. Također, nasipi smećai zemlje leže na glavnoj vodovodnoj cijevi,što još više usložnjava ovaj problem. Gru-pa građana najavljuje da će se u slučaju

nerješavanja problema divljih deponijaobratiti Općinskom sudu u Visokomtražeći odgovornost nadležnih, prije svihEko policije te JKP “Visočica” Visoko.

DIVLJE DEPONIJE KOD VISOKOG I DALJEPROBLEM

Građani prijete tužbom

Očišćena obala i rijekaFojnicaOpćina Visoko je za program komunal-nih djelatnosti, koji se ostvaruje sa JKPGradska groblja i JKP Visočica, odvojilaje ukupno 580. 000 KM. Tu je narav-no predviđen odvoz smeća, očuvanjei održavanje zelenih površina i slično.Osim toga, Gradska groblja u svomprogramu imaju određene investicijeu iznosu od 120 000 KM. U tom pro-

gramu se stavlja akcenat na određenetravnjake na području opštine, zelenepovršine u naselju Gornje Rosulje, uliciDesetoj, zatim na dječije igralište u uliciHazima Dedića, kao i završetak radovana parkingu i okolnoj zelenoj površinikod Vatrogasnog doma u Visokom. Iu ovoj godini nastaviće sa postavlja-njem parkovskih klupa i kanti za ot-patke, a urediće se i drvored u glavnojulici Branilaca, gdje je planirana sadnjamladica. Na izletišu Ravne će obnoviti

mobilijar (klupe i dječije igrallište), teizvršiti popločavanje platoa ispred Za-vičajnog muzeja u Visokom i ureditizelenilo na tom lokalitetu.

U prva tri mjeseca ove godine, općinekoje koriste usluge Regionalne sani-tarne deponije «Mošćanica» - Zenica,Busovača, Travnik, Žepče i Visoko, do-vezle su nešto manje količine komu-nalnog otpada u odnosu na planirane.Ipak, u odnosu na količine koje suove općine odlagale na novoj deponijiu prošloj godini, one su u prva tri mje-seca ove godine povećane.- Povećanje količina dovezenog otpadaje razlog što je PD RD «Mošćanica» za-

držala prošlogodišnje cijene deponiranjaotpada, iako u ovoj gopdini pored ostalihtroškova poslovanja, moramo osigurati i sredstva za prvu ratu kredita, kojega vra-ćamo Svjetskoj banci. Taj kreditni anuitet dospijeva u oktobru i iznosi 185 hiljadaKM, no mislim da nećemo imati proble-ma s njegovom otplatom, kažeEmir Zu-kić, direktor društva. Direktor Zukićjoš ističe, kada je riječ o cijeni deponi-ranja otpada, da ukoliko općine ispo-

PRIVREDNO DRUŠTVO REGIONALNA DEPONIJA «MOŠĆANICA»

U oktobru otplata prvogkreditnog anuiteta

štuju u ovoj godini planirane količineodlaganja otpada, usuglašene sa PDRD «Mošćanica», te ukoliko još nekeopćine iz zeničke regije odluče koristitiusluge nove deponije, međuopćinskomvijeću bi ovo društvo moglo u dogled-no vrijeme predložiti i smanjivanje ci-jene odlaganja otpada. No, on smatra da bi se mogli smanjiti i transportnitroškovi dovoza bezopasnog otpada nadeponiju, implementacijom projekta

izgradnje transer stanica i organizira-njem daljinskog transporta otpada sakamionima većeg kapaciteta.- Dnevno se na «Mošćanicu» odloži od 103do 105 tona otpada, a u odnosu na naše projekcije u prvoj godini poslovanja kadasmo planirali odlaganje 220 tona dnevno,mi smo još uvijek daleko ispod plana. Ipak,ima dosta prostora da se u općinama ažur-nije prikuplja otpad i dovozi na deponiju,čime bi povećali deponirane količine .


EKOLOGIJA



Pamukkale, grad u Anadoliji, bogat izvorima termalne vode, tem. Od 35 do38 stepeni C, koja se sliva s planine, s visine od 100 m i stvara kalcicirane na-taložene bijele stalaktite i male bazenčiće ispunjene vodom. Kako voda ormirabljestave, čarobne, bijele „zamkove“ koji su kao od pamuka i mjesto je dobilonaziv Pamučni zamak.

Snježna planina Mei Li se također zove “Princ cara snježneplanine”, a tamošnji Tibetanci smatraju da je ova plani-na “sveta planina”. Nalazi se u sredini planinskog masivaHengduan. Ona je jedna od 13 planina čija je prosječnanadmorska visina preko 6.000 metara, a zovu se “13 plani-na nasljednica prijestolja cara snježne planine”, a najviši je

vrh Kawakarpam, čija je nadmorska visina 6.740 metara inajviša je planina u pokrajni Yunnan. Snježna planina MeiLi je poznata po svojoj masivnosti i čudesnom pejzažu,neki kažu da je Mei Li najljepša planina na svijetu.


NAJLJEPŠA MJESTA NA PLANETI



Jedinstvena kolumbijskarijeka Caño Cristales sva-ke godine nakratko pro-cvjeta. U tom je kratkomvremenu njena kolorističkaosebujnost zaista nevjero-vatna. “Najljepša rijeka nasvijetu”, “rijeka pet boja” i“rijeka koja vodi u raj”, svesu to nazivi ove rijeke koja

glasi za jedinstveno prirod-no čudo. Rijeka Caño Cri-stales veći se dio godine nerazlikuje od ostalih rijeka,međutim svake godine njo-me se razliju dugine boje.

Veliki kanjon Kolorada je naj-dublji i najveći kanjon na svetu.Nalazi se u severozapadnoj Arizo-ni. Veći deo kanjona čine stepeni-časte stene, nad kojima je nekadaproticala rijeka Kolorado kojase danas nalazi na mnogo nižemnivou u kanjonu. Kanjon je dug446 kilometara, širok 29 kilome-tara i dubok preko 1.500 metara.Čine ga stijene sa oštrim liticama,mnogo dolina i duboki klanci.Veliko prostranstvo je proglašenonacionalnim parkom, koga posje-ti oko 4 miliona turista godišnje.Veliki kanjon je rezultat erozije,

vulkanskih erupcija, naslaga lave iproticanja rijeke Kolorado. Nalazise na nadmorskoj visini između1.500 i 2.600 metara.

Tropski raj Maldivi, službeno Re-publika Maldivi, su ostrvska dr-žava u Indijskom oceanu. Dugovremena su bili jedna od najbolječuvanih tajni na svijetu. Maldivečine grupa od 1.190 ostrva raspro-stranjenih oko ekvatora (od sjeveraprema jugu) koji čine arhipelag od26 atola. Nastanjeno je 200 ostrva,dok je 87 u potpunosti pretvoreno

u ekskluzivna turistička odredišta.Ostatak arhipelaga je nedirnutapriroda usred Indijskog oceana -visina otoka rijetko doseže 2 metra,što je pravo prirodno čudo.


NAJLJEPŠA MJESTA NA PLANETI



Proljeće je. Krupnim koracimastiglo je i u naš grad. Skoropreko noći drveće u zeničkim

parkovima se zaogrnulo beharom.Sve se budi, a šarenilo proljeća smje-njuje sumorno zimsko sivilo. Zeniča-ni nastanjeni u urbanom gradskomjezgru potrudili su se da sivilo stam-benih višekatnica bar malo osvježe

uređujući parkiće i druge zelene po-vršine oko zgrada. I Alba je uradilasvoj dio posla, pa je sezonsko ukrasnobilje zasađeno na za to predviđenepovršine. Svojom ljepotom posebnose ističu grmovi magnolija zasađenina centralnom gradskom trgu kodspomenika Kameni spavač te, od cvi-jeća načinjen, grb grada na raskrsniciu Crkvicama. Prošetali smo Zenicomi otograjama ovjekovječili neka od

tih pravih malih umjetničkih djelahortikulture. Najvrijedniji su bili sta-novnici naselja Crkvice i Babina Ri-jeka, gdje je skoro ispred svake zgra-de uređeno dvorište i ozelenjeno, arazličite vrste ukrasnog bilja skladnoraspoređene tvoreći istinske ukrase zaoči. Treba spomenuti i stanare ulazaT4 u Kineskom zidu, koji imaju de-nitivno najdotjeraniji prostor ispred

zgrade. Preporučujemo i ostalim su-građanima da slijede ove pozitivneprimjere kako bi Zenica postala štougodnije mjesto življenja.

U ŠETNJI ZENIČKIM ULICAMA

Zelene oaze u betonskom sivilu

Zenicom behar probeharao...

Uz malo mašte travnjak postajevrt iz snova – Crkvice br.66

U Babinoj Rijeci besprijekornouređene zelene površine

Imaju svoju avliju iako stanuju u zgradi


FOTO REPORTAŽA




EKO ZANIMLJIVOSTI



Documents

ZE-DO eko [broj 17, proljeće 2010.]