ZE Glob.ekol

7/25/2019 ZE Glob.ekol

1/73

Globalni ekoloki problemi

Prof.dr.sc. Nihada Ahmetovi

Univerzitet u Tuzli

Medicinski fakultet

Odsjek: Zdravstveni studijPredmet: Zdravstvena ekologija


2/73

ZAGAENJE ZRAKA


3/73

Problem

Zagaenje zraka je problemna lokalnom, paneuropskom iglobalnom nivou.

Polutanti emitovani u jednoj zemlji mogu atmosferom dospjeti

u druga mjesta, gdje mogu uzrokovati ili doprinijeti loem

kvalitetu zraka.


4/73

Utjecaj na zdravlje ljudi

Lebdee estice i prizemni ozon, danas se smatraju polutantimakoji najvie utjeu na ljudsko zdravlje. Izloenost tijekom najveekoncentracije i dugotrajna izloenost ovim polutantima zavise oteini utjecaja, i kreu se od naruavanja respiratornog sistema do

preuranjene smrti. Posljednjih godina oko 40% evropskog gradskog stanovnitva

izloeno je koncentracijama krupnih lebdeih estica (PM10)koje premauju ogranienja EU.

Prosjeno do 50% gradskog stanovnitva bilo je izloenonivoima ozonakoje premauju ciljne vrijednosti EU.

Procijenjeno je da sitne lebdee estice (PM2.5) u zrakuskrauju oekivano trajanje ivota u EU za vie od osam mjeseci.


5/73

Utjecaj na okoli

Acidifikacijase znatno smanjila izmeu 1990. i 2010. godine naevropskim podrujima s osjetljivim ekosustavom koja su bilaizloena taloenju kiselina s prekomjernom koliinom sumpora iazota.

Eutrofikacija, veliki problem za okoli uzrokovan unosom vikahranjivih tvari u ekosistem, nije zabiljeila slian napredak.

Izloenost visokim koncentracijama ozona uzrokuje tetu nausjevima. Velik broj poljoprivrednih usjeva izloen je nivoimaozona koje premauju dugoroan cilj EU namijenjen zatitivegetacije.


6/73

Kvalitet zraka u EU

Kvalitet zraka u Europi nije uvijek rastao u skladu s opimsmanjenjem antropogenih emisija polutanata zraka.

Razlozi koji uzrokuju ovo su sloeni:

ne postoji jasan linearan odnos izmeu smanjenja emisija ikoncentracija polutanata u zraku;

raste prenos polutanata na velike udaljenosti u Europu iz drugih

zemalja sjeverne polutke.


7/73

Politika EU

Dugoroni cilj EU je postii nivo kvaliteta zraka koji ne ugroavajui ne utjeu na ljudsko zdravlje i okoli.

MjereEU koji na razliite naine smanjuju zagaenje zraka:

pomou zakonodavstva,

saradnjom sa sektorima koji su odgovorni za zagaenje zraka,

saradnjom sa meunarodnim, nacionalnim i regionalnimvlastima i nevladinim udrugama,

pomou istraivanja.

Ciljpolitika EU je smanjiti emisije i postaviti ogranienja i ciljnevrijednosti kakvoe zraka radi smanjenja izloenosti zagaenom

zraku.


8/73

Aktivnosti EEA

EEA je centar za podatke o zagaenjuzraka EU, doprinosi procjenipolitika EU protiv zagaenjazraka, te razvoju dugoronih strategijaza poboljanje kvaliteta zraka u Europi.

Aktivnosti:

objavljivanje niza podataka o oneienju zraka,

dokumentiranje i procjena trendova zagaenjazraka i povezanihpolitika i mjera u Europi,

istraivanje kompromisa i sinergija izmeu zagaenjazraka ipolitika na razliitim podrujima, ukljuujui klimatskepromjene, energetiku, promet i industriju.


9/73

KLIMATSKE PROMJENE


10/73

Globalna temperatura porasla je za priblino 0,8 C tokomposljednjih 150 godina, a predvia se da e jo rasti.

Kljuni problemi:

- Porast temperature, promjena koliine padavina, topljenje

ledenjaka i snijega, porast prosjenog nivoa mora;- Opasnost od poplava i sua;

- Negativan utjecaj na zdravlje ljudi i razvoj privrede.

Uzroci:

- uzrok veeg dijela zatopljenja od sredine 20. stoljeajepoveanje koncentracija staklenikih plinova (GHG), to jerezultat ljudskih aktivnosti.

Problem, uzroci


11/73

Uzroci klimatskih promjena koje su izazvali ljudi:

Stakleniki plinovi isputaju se kako u prirodnim procesima tako i kaoposljedica ljudskih aktivnosti. Najvaniji prirodni stakleniki plin uatmosferi je vodena para.

Zbog ljudskih aktivnosti velike koliine drugih staklenikih plinova

isputaju se u atmosferu, ime se koncentracije tih plinova u atmosferipoveavaju, a kao posljedica poveava se i uinak staklenika itemperatura klime.

Glavni izvori staklenikih plinova koji su rezultat ljudskog djelovanja su: izgaranje fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin) u proizvodnji elektrine

energije, prijevozu, industriji i kuanstvima (CO2), poljoprivreda (CH4) i promjene pri koritenju tla poput sjee uma(CO2),

odlaganje otpada (CH4),

koritenje freona u industriji.

Ljudski faktor


12/73

Utjecaji i osjetljivost

- Najvei porast temperature u Evropi dogaa se u junoj Europi ina podruju Arktika;

- Najvee smanjenje padavina biljei se u junoj Europi, dok je

porast padavina najvei na sjeveru i sjeverozapadu.Posljedice:- Predvieni porast u jaini i uestalosti toplinskih valova i

poplava te promjene u rasprostranjenosti nekih zaraznihbolesti i peluda tetno utjeu na ljudsko zdravlje.

- Klimatske promjene vre dodatni pritisak na ekosisteme tovodi do premjetanja mnogih biljnih i ivotinjskih vrsta premasjeveru i na vie nadmorske visine.

- Openito negativno utjeu na poljoprivredu, umarstvo,proizvodnju energije, turizam i infrastrukturu.

Utjecaji, posljedice


13/73

Politika EU

Nekoliko inicijativa EU-a ima za cilj smanjenje emisijastaklenikih plinova: ratifikacija Protokola iz Kyota: od 15 drava lanica EU-a

zahtjeva se smanjenje ukupnih emisija u razdoblju od 2008.-

2012. godine na 8 % ispod vrijednosti iz 1990. godine, neprestano poboljanje energetske efikasnosti opreme i

kuanskih aparata raznih vrsta, propisivanje poveane upotrebe obnovljivih izvora energije

poput vjetra, sunca, vode i biomase te upotrebe obnovljivih

goriva za prijevoz, poput biogoriva, poticanje razvoja tehnologija izdvajanja i spremanja ugljika

radi izdvajanja i spremanja CO2 koji isputaju elektrane i drugavelika postrojenja.


14/73

KORITENJE TLA


15/73

Problem

Tlo je ogranieni resurs: nain na koji se koristi jedan je odglavnih uzroka ekolokih promjena, sa znaajnim utjecajem nakvalitet ivota i ekosistema, kao i na upravljanje infrastrukturom.Koritenje tla: oko 80% se koristi za naseljavanje, proizvodnesisteme i infrastrukturu.

Problem: protivrjenizahtjevi za koritenjem tla zbog poveanepotrebe za ivotnim prostorom, privrednih aktivnosti, poveanemobilnosti, porasta prijevozne infrastrukture.

Promjene: mijenjaju krajolik i okoli pri emu ostaju veliki i esto

nepovratni tragovi koritenja tla. Potreba drutva za resursima iprostorom u suprotnosti je s kapacitetom tla da prui i prihvati tepotrebe.

Trenutno stanje: prekomjerno koritenje i poveano propadanjekrajolika, ekosistema i okolia.


16/73

Politika EU

Planiranje i upravljanje koritenjem tla kljuni su za usklaenokoritenje tla i brige o okoliu. Radi se o izazovu koji ukljuujerazne nivoe politike i razliite privredne sektore. Nadzor iublaavanje negativnih posljedica koritenja tla na okoli uz

istovremeno odravanje proizvodnje osnovnih resursa glavni jeprioritet tvoraca politike irom svijeta.

Odluke o planiranju i upravljanju koritenjem tla: donose se nalokalnom i regionalnom nivou, a EC ima ulogu da drave laniceuzmu u obzir ekoloke probleme u Planovima razvoja koritenjatla, te da integrirano upravljaju tlom.


17/73

Aktivnosti EEA

- Procjene prostornih promjena koritenjem alata za procjenu tla i

ekosistema, te analiza Geografskog informacijskog sistema (eng.

Geographic Information System, GIS);

- Razvoj Centara sa podacima o okoliu vezanim za koritenje tla koji

doprinosi Zajednikom informacijskom sistemu zatite okolia (eng.Shared Environmental Information System for Europe, SEIS);

- Glavni izvor podataka za EEAje Baza podataka o zemljanom pokrovu

(eng. Corine Land Cover). Temelji se na uspostavljenoj saradnji sa

zemljama lanicama EEA-a i sistemom Globalnog nadzora za okoli isigurnost (eng. Global Monitoring for Environment and Security

(GMES/Copernicus)).


18/73

Aktivnosti EEA

U saradnji s Europskim tematskim centrom o prostornim informacijama i

analizi(European Topic Centre on Spatial Information and Analysis, ETC-

SIAen) EEA razvija paneuropski referentni sustav za prostorne analize:

- Europskog sistema mrea ustava i rijeka (eng. European Catchment

and Rivers Network System, ECRINS) i- Procjenjivanja tla i ekosistema (LEAC) (eng. Land and Ecosystem

Accounting).


19/73

BIODIVERZITET


20/73

Problem

Raznolikost ivota na Zemlji ini bioloki diverzitet biodiverzitet. Brojne vrste biljaka, ivotinja i mikroorganizamaine enormnu raznolikost ekosistema na zemlji.

Biodiverzitet predstavlja biolokuraznovrsnost ivogsvijeta nanaojplaneti.

Posmatra se sa aspekta raznolikosti:

Vrsta (mikroorganizama, gljiva, biljaka iivotinja),

Raznolikosti stanita(ume, livade, movare), Genetska raznolikost.


21/73

Problem

Gubitkom biodiverziteta nestaju vrste, ekosistemi i genetikaraznovrsnost, to utie na humanu populaciju.

Direktna posljedica gubitka biodiverziteta, kao kljunepretpostavke za odranje lanca ishrane, je promjena ukupnih

uslova za opstanak ljudske vrste. Bioloku raznolikost smanjuju skoro sve ljudske djelatnosti

(industralizacija, turizam, saobraaj, umarstvo itd.) pa je iz tograzloga neophodno predvidjeti, pratiti i sprijeiti uzorkenestajanja bioloke raznolikosti u odreenom podruju.


22/73

OTPADNI I MATERIJALNI RESURSI


23/73

Problem

Poveana potronja te rastua privreda i dalje stvaraju velikekoliine otpada to zahtijeva vee napore kako bi se smanjilo isprijeilo stvaranje otpada.

Otpad nastajetokom svih faza procesa stvaranja materijala:

vaenje(rudarski otpad);

proizvodnja i distribucija (industrijski, opasni i ambalaniotpad)

koritenje proizvoda i usluga (komunalni, elektrini ielektroniki otpad);

obrada(na primjer, razvrstavanje ostataka iz pogona za

recikliranje ili ostaci nastali spaljivanjem otpada)


24/73

Otpadni i materijalni resursi

PROBLEM:

U 2008. godini u EU je po stanovniku proizvedenooko 5,2 tona

otpada.

Najvei izvoriotpada u Europi su izgradnja i ruenje zgrada,

rudarstvo i vaenje te preraivaka industrija. Svaki stanovnik EU baciprosjeno 444 kg komunalnog otpada

godinje,a oekuje se da e ovaj broj rasti.

U 2010. godini, veliki dio (37%) vrstog komunalnog otpada

(10% ukupnog otpada proizvedenog u Europskoj uniji) jouvijek se odlae na odlagalita. Danas je trend za razliite vrsteizvora otpada recikliranje/kompostiranje (38%) ili spaljivanje

otpada za dobivanje energije (21%).


25/73

Utjecaji

Ovisno o nainu upravljanja, otpad moe utjecatii na ljudskozdravlje i na okoli pomou emisija u zrak, tlo, povrinske vode ipodzemne vode.

Ali, isto tako moe predstavljati gubitak materijalnih resursa(metala i drugih materijala koje je mogue reciklirati) i moe bitiizvor energije.


26/73

Politika EU

Noviji pravni instrumenti i strategije Europske unije potiuspreavanje nastanka otpada, odnosno odvajanje stvaranje otpadaod gospodarskoga rasta i utjecaja na okoli.

Primjeri toga su:

preieni tekst Direktiva o otpadu (Waste FrameworkDirective, WFD (2008/98/EC)),

Tematska strategija o prevenciji i recikliranju otpada

(Thematic Strategy on the prevention and recycling of waste) i

esti Akcijski program zatite okolia(6th EnvironmentalAction Programme, EAP).


27/73

Politika EU - propisi

ZakonodavstvoEuropske unije isto tako je postavilo stroe usloveza odlagalita i spalionice: velik dio prerade otpada reguliraju

Direktiva o odlagalitimaotpada (Landfill Directive(1999/31/EC)),

Direktiva o spaljivanju otpada (Waste Incineration Directive(2000/76/EC)) i

Direktiva o industrijskim emisijama (Industrial Emissions

Directive (2010/75/EU)).


28/73

Aktivnosti EEA-a

periodine procjenei izvjetajio otpadu;

podrkuzemljama koje procjenjuju svoje upravljanje otpadom;

tematskiizvjetaji i procjene o otpadu;

analiza politika;

prognozai istraivanja o predvianjima;

pokazateljiotpada;

zbirke podataka i analize onacionalnim politikama zemalja

lanica EEA;

potpora za razmjenjivanje informacija izmeu lanica EEA-a izemalja suradnica;

saradnja oko otpada sa susjednim zemljama.


29/73

VODA


30/73

Problem

Vodni su resursi pod stalnim pritiskom u velikom dijelu svijeta,

a Europa nije izuzetak;

Ouvanje vodnih resursa i briga za njihov ekoloki kvalitet jekamen temeljac politike Europske unije po pitanju okolia;

Okvirna direktiva o vodama (Water Framework Directive[WFD] 2000/60/EZ) prva je direktiva koja ima integrirani

pristup ovom zadatku zasnovan na ekosistemu: ouvanje vodnihekosustava jednako obuhvata kvalitet voda, koliinu voda injihovu ulogu stanita.


31/73

Uzroci

Meutim, vjerovatno vie od pola vodnih tijela u Europi neezadovoljiti uslove WFD cilja i ostat e u loem ekolokom stanju do2015. godine.

Postoji nekoliko uzroka tome:

Prirodni ciklus kruenja dostupne vode stalno je ugroen zbogniza utjecaja koji izlau slatkovodne ekosustave i drutvanestaicama, zagaenju i viku vode koje uzrokuje ovjek te setakva situacija naziva 'ugroenost'. Upotreba zemljita, crpljenjevode i klimatske promjene su promjene uzrokovane ljudskim

djelovanjem koje mijenjaju prirodni "vodni reim" vodnih tijela.

Nekoliko izvora isto tako upuuje na uestalu neravnoteupovrinskih voda u Europi (vode rijeka i jezera) i podzemnihvoda (vode iz podzemnih vodonosnika).

Potronja vode esto premauje dostupnu vodu to uzrokuje

vodni stres u velikom dijelu Europe


32/73

Politika EU

WFDdaje okvir za zatitu voda i vodno upravljanje unutarEuropske zajednice (Direktiva 2000/60/EZ). U sklopu provedbe

direktive, zemlje lanice prvo moraju prepoznati i analiziratieuropske vode, prema pojedinanim porjejima i predjelima.

Zatim moraju usvojiti planove upravljanja i programe omjerama za zatitu vodnih tijela u svim europskim porjejima.

Usvajanje WFD-a je upotpunjeno prijanjim vodnim politikamaEuropske unije koje su jo uvijek vaee, primjerice politike okomunalnim otpadnim vodama ili vodama za kupanje.


33/73

Aktivnosti EEA

Podrava provedbu i procjenu postojeih i nadolazeih vodnihpolitika Europske unije.

Pridonosi opsenoj bazi znanja o kreiranju politika kojeuzimaju u obzir ouvanje, otpornost i obnovu europskih voda.

Opsene informacije EEA-a o vodama u obliku su izvjea,podataka, pokazatelja i procjena te su dostupni u Podatkovnom

centru za vode (Water Data Center).


34/73

Aktivnosti EEA

Europski informacijski sistem za vode (Water Information

System for Europe, WISE) je saradnja izmeu Europske komisije(Glavna uprava za okoli (Directorate-General for Environment),Zajedniki istraivaki centar (Joint Research Centre), Eurostat i

EEA-a. Podatkovni centar za vode, vaan dio WISE-a, sadri podatke i

informacije koje su prikupile institucije Europske unije radi

potrebe nekoliko zainteresiranih strana.


35/73

Aktivnosti EEA

Tokom 2012. godine EEA je podnijela niz izvjetaja za procjenustanja evropskih voda (procjene kritinih aspekata vode radidonoenja politika, npr. efikanost resursa i vodnog upravljanja,ekoloko i hemijsko stanje, hidromorfologija, ugroenost i

bioraznolikost). Zadatak EEA-a bio je pruitipravovremene, ciljane, bitne i

pouzdane informacije o pitanjima o vodi.

Zadatak podupire Europski tematski centar za vodu

(European Topic Centre on Inland, Coastal and Marine waters

(ETC/ICM)).


36/73

URBANI OKOLI


37/73

Problem

Evropa je zajednica manjih i veih gradova. Oko 75 %stanovnitva EU-a odabralo je urbana podruja kao svojeprebivalite. No utjecaji urbanizacije ire se i izvan granicagradova. Europljani su prihvatili urbani nain ivota i koriste

pogodnosti grada kao to su kulturne, obrazovne i zdravstveneusluge.

Iako su gradovi pokretai europske privrede i tvorci europskogbogatstva, istovremeno znaajno ovise o resursima okolnihregija koje ispunjavaju njihove potrebe za resursima poput

energije, vode i hrane, te koje zbrinjavaju otpad i tetne emisije.


38/73

Problem

Ekoloki izazovi i mogunosti urbanizacije usko su povezani.Mnogi se gradovi teko nose s drutvenim, gospodarskim iekolokim problemima koji su rezultat potekoa proizalih izprenaseljenosti ili pada broja stanovnika, drutvenih nejednakosti,

zagaenja i prometa.

S druge strane, blizina drugih ljudi, posla i usluga nudi mogunostiizgradnje resursno efikasne Europe. Ve sada gustoa naseljenosti ugradovima omoguava krai put do posla i usluga te vie hodanja,

vonje biciklom ili koritenja javnog prijevoza, a stanovi u kuamaza vie obitelji ili u stambenim zgradama zahtijevaju manjetoplinske energije i povrine po osobi. Kao rezultat, stanovnicigradova prosjeno koriste manje energije i zauzimaju manje tla poglavi stanovnika od itelja sela.


39/73

Problem

Pronalazak ravnotee izmeu gustoe i kompaktnosti s jednestrane te kvalitete ivota u zdravom urbanom okoliu s drugeglavni je izazov europskih urbanih podruja.


40/73

Politika EU

Odrivi gradovi ine osnovicu za postizanje resursneuinkovitosti u Europi, to je vaan cilj strategije Europa 2020. Integriranje politike na europskoj i lokalnoj razini te novi

oblici upravljanja kljuni su za najbolje iskoritavanjeurbanizacije.

Inicijative Europske komisije poput Nagrade za europskizeleni glavni grad ili Sporazum gradonaelnika, u kojimagradovi dobrovoljno sarauju s EU-om oznaavaju novi smjer upolitici.

Gradovi provode Tematsku strategiju o urbanom okoliu i

dopunjuju politike EU-a koje se direktno odnose na gradove. Ta politika predstavlja tzv. urbani program Europe koji

obuhvata i urbanu politiku EU-a iz drugih podruja, poputLajpcikepovelje o odrivim europskim gradovima, diokohezijske politike vezan uz urbanizam iliAkcijski plan o

urbanoj mobilnosti.


41/73

Aktivnosti EEA

EEA redovno ocjenjuje urbani okoli u Europi odnosnotrendoveu prenamjeni zemljita, potronji i kvaliteti okolia,npr. u tematskoj procjeni Izvjea o stanju okolia iz 2010. -Urbani okoli. Cilj EEA jest smjetanje urbanog okolia u iri

kontekst omoguavanja Kvalitete ivota u manjim i veimgradovima u Europi, koja je povezana s drutveno-gospodarskom i kulturnom dimenzijom.

EEA prikuplja i uva zbirke podataka o urbanim podrujimadiljem Europe, kao to su Urban Atlas, AirBase i Sluba za

promatranje i informacije o buci za Europu (eng. NoiseObservation and Information Service for Europe (NOISE)).


42/73

ENERGETIKA


43/73

Problem

Proizvodnja i potronja energije predstavljaju znaajan pritisakna okoli - emisije staklenikih plinova i zagaivaa zraka,koritenje tla, stvaranje otpada i izljevi nafte.

Ti pritisci pridonoseklimatskim promjenama, oteuju

prirodne ekosisteme i umjetni okoli te nepovoljno utjeu naljudsko zdravlje.


44/73

Problemfosilna goriva

Mnoge ljudske aktivnosti temelje se na izgaranju fosilnih

goriva. Time se poveava koncentracija atmosferskog CO2 tovodi do klimatskih promjena te podie prosjene temperaturena Zemlji. Potronja za energijom globalno raste te se time

pojaava trend porasta emisija CO2. Izgaranjem fosilnih goriva oslobaa se toplina koja se moe

pretvoriti u energiju. Tokom tog procesa ugljik iz goriva reagira s

kisikom te nastaje CO2 koji se isputa u atmosferu. Isputaju se izagaivai zraka (sumporov dioksid, duikovi oksidi i estice),

to posljedino utjee na kvalitet zraka.


45/73

Problemkoritenje goriva u EU

Fosilna goriva i dalje ine glavni dio mjeavine goriva: oko 77 %potreba za energijom prosjenog Evropljanina ispunjava senaftom, plinom i ugljenom.

Nuklearna energija osigurava 14% energije, dok preostalih 9%

dolazi iz obnovljivih izvora energije.

Ipak, koliina obnovljive energije ubrzano se poveava. U 2010.godini solarni fotonaponski sistemi bili su najvei izvor za noveobjekte, dok se plin i vjetar nalaze na drugom, odnosno treemmjestu.

to se tie nuklearne energije, vie je postrojenja stavljeno izvanpogona nego to ih je pokrenuto.


46/73

Politika EU

Energetika je sve vei prioritet politike. Jedno je od pet kljunihpodruja razvoja kojima se bavi strategija Europa 2020. iji suciljevi:

da 20% europske potronje bude energija iz obnovljivih izvora,

porast iskoristivosti energije od 20%.


47/73

INDUSTRIJA


48/73

Problem

Europski industrijski sektori osiguravajumnogo vanihprivrednih i drutvenih prednosti. Proizvode robu i proizvode testvaraju radna mjesta i dohodak od poreza.

Meutim, najvea europska industrijska postrojenja proizvode

veliki udio ukupnih emisija kljunihzagaivaa zraka istaklenikih plinova te utjeu na okoli, ukljuujui i isputanjezagaivaa u vodu i tlo, stvaranje otpada i koritenje energije.


49/73

Aktivnosti EU

Jedna od kljunih aktivnosti EEA-a na podruju energetike je nadzorintegracije problematike okolia u sektor energetike.

Skup indikatora energije i okolia aurira se i objavljuje jednomgodinje.

Objavljuju se procjene koliko oekivanih prednosti i pritisaka koje naokoli imaju obnovljivi izvori energije u razliitim udjelima.

Indikatorienergije i okolia odnose se na 6 pitanja politike:

Imaju li upotreba i proizvodnja energije sve manji utjecaj na okoli?

Smanjuje li se upotreba energije? Koliko brzo raste energetska uinkovitost?

Zamjenjuju li goriva koja manje zagauju ona koja su tetnija?

Koliko se brzo primjenjuju tehnologije obnovljivih izvora energije?

Jesu li trokovi za okoli bolje ukljueni u sustav cijena?


50/73

Politika EU

EU je 2010. usvojila Direktivu o industrijskim emisijama

(IED) (eng. Industrial Emissions Directive). Njome su utvreneobaveze velikih industrijskih postrojenja s ciljem izbjegavanja ili

smanjivanja emisija oneiivaa u atmosferu, vodu i tlo, kao i

otpada iz industrijskih i poljoprivrednih postrojenja. Europski registar isputanja i prijenosa oneiivaa (eng.

European Pollutant Release and Transfer Register, E-PRTR)

najpotpuniji je registar o oneienju uzrokovanomindustrijskom aktivnou na europskoj razini. Sadri godinje

podatke o koliini oneiivaa isputenih u zrak, vodu i tlo zaotprilike 29 000 industrijskih postrojenja diljem Europe, kao i

podatke o prijevozu otpada s mjesta nastanka i o oneiivaimau otpadnim vodama.


51/73

Aktivnosti EEA

Cjelokupni rad EEA-a na podruju industrije ukljuuje velikiopseg podatakai aktivnosti vezane uz procjenu prema

podacima za industriju: pogoni sa znaajnim izgaranjem (LCP),E-PRTR i EU ETS.

Tokom 2012. godine EEA je proirila svoj rad te ukljuujeusklaivanje podataka iz izvjetaja drava za tvari kojeunitavaju ozon i freone.


52/73

PREVOZ


53/73

Problem

Prijevoz je odgovoranza priblino treinu ukupne potronjeenergije u zemljama lanicama EEA-a i za vie od petine emisijastaklenikih plinova.

Takoer je odgovoranza veliki udio zagaenja zraka u urbanim

sredinama i prekomjernu buku. tovie, prijevoz ima znaajan utjecaj na krajolik jer presijeca

prirodna podruja na dijelove, to ima ozbiljne posljedice zaivotinje i biljke.


54/73

Problem

Prijevoz je odgovoranje za 24 % svih emisija staklenikihplinova u EU u 2009. godini, ukljuujui i emisije meunarodnogmorskog i zranog prijevoza.

Gotovo 100 milijuna ljudi izloenoje dugorono tetnim

prosjenim razinama buke od vozila na veim cestama. Ceste, eljeznike pruge i autoceste dijele europski krajolik na

sve manje dijelove, a imaju i opasne posljedice na

bioraznolikost.


55/73

Globalni efekti zagaenogzraka

55

Poremeaj toplotnog

ekvilibrija u atmosferi

(efekat staklenika)

Smanjenje ozonskog sloja

Pojava kiselih padavina


56/73

Efekat staklenika

Efekat staklene bate je prirodan proces vaan za ivot na Zemljijer bi bez njega prosjena temperatura na Zemlji bila -180Cprema stvarnoj od +150C, to predstavlja poveanje od 330C.Globalnouzevi, zraenje koje pristie na zemlju i ono koje je

naputa su u ravnotei.Meutim, ravnotea zraenja vai samo za godinji prosjek i za

cijelu planetu.

U pojedinim oblastima meutim, ova ravnotea moe biti znatno

poremeena i predstavlja osnov za cirkulaciju zraka.


57/73


58/73


59/73


60/73


61/73

Efekat staklene bate je posljedica injenice da su odreeniatmosferski gasovi, kao to su CO2, vodena para i metansposobni da promijene energetski balans planete s obzirom na

to da su sposobni da apsorbuju dugotalasno zraenje koje

stie sa Zemljine povrine.Prilikom prolaska energije Sunca kroz atmosferu dolazi do niza

pojava. U prosjeku, Zemlja kora reemituje u svemir istu

koliinu energije koja stie od Sunca. Poto je hladnija od

Sunca, zemljina povrina zagrijana Sunevom svjetloupostaje emiter energije u oblasti infracrvenog spektra.


62/73

Meutim, samo dio energije se vraa u vasionu. Glavni dio

odlazeeg infracrvenog zraenja se apsorbuje pomounekoliko atmosferskih gasova poznatih kao gasovi staklenika

(staklene bate) koji proputaju dolazee Sunevo zraenje, aliapsorbuju veinu infracrvenog koje se emituje sa povrine

Zemlje. Apsorpcija ove energije uzrokuje dodatno zagrijevanjeatmosferskog sistema Zemlje.

Novozagrijani molekuli gasova staklenika zrae dugotalasnozraenje u svim pravcima. Preko 90% ove energije usmjerava

se prema povrini Zemlje i ponovo apsorbuje ime se Zemljadodatno zagrijeva. Zagrijevanje zemljita dugotalasnimzraenjem za posljedicu ima ponavljanje ve opisanog ciklusa,koji se ponavlja sve dok ima dugotaasnog zraenja zaapsorpciju.


63/73

POSLJEDICE

Porast srednje temperature na zemlji i promjena klime. Oekujese poveanje srednje globalne temperature od 1,5-4,50C.

Na veim geografskim irinama zimee biti sve krae, vlanije itoplije, a ljeta dua, vrelija i suha.

U tropskim i suptropskim predjelima velike sue, tropske oluje.

Najznaajnija posljedica je porast nivoa mora, otapanje polarnogleda.


64/73

INTERESANTNO

Led reflektuje oko 95% primljene

Suneve toplote i svjetlosti, avoda samo 15%. Kako raste

temperatura i tope se ledenemase, sve je manje ledene

povrine koja reflektujesvjetlost, a sve vie vodenepovrine koja apsorbuje zbog

ega globalna temperatura jovie raste, to topi nove lednikei tako u krug.


65/73

Smanjenje ozonskog sloja

OZONje gas koji se u atmosferi nalazi u

tragovima. Ozon je alotropska modifikacija

kisika koji stalno nastaje u stratosferi iznad

30 km visine fotodisocijacijom molekularnog

kisika. Maksimalna koncentracija ozona

zabiljeena je u pojasu izmeu 20 i 27 km.

Od 90% od ukupnih koliina ovog gasa nalazi seu stratosferi, a preostalih 10% initroposferski ozon. Stalna koncentracija

ozona u stratosferi uravnoteena jeprocesima razgradnje ozona,

fotodisocijacijom i katalitikom razgradnjom,uz uee oksida azota, vodika, hlora ibroma.


66/73

Od ranih 70-tih XX vijeka postojale su indikacije o postepenom

smanjivanju koncentracije stratosferskog ozona, koje je za

posljednjih 30 godina dostiglo nekoliko %. Ovo smanjenje se ne

moe nadoknaditi ozonom formiranim u troposferi. Naime, mada se

stratosferski ozon moe ponekad spustiti u troposferu, obrnutopomjeranje se ne deava: ozon nastao u troposferi ne podie se ustratosferu.

Intenzitet UV zraenja proputenog kroz atmosferu (u opsegu od 320do 240 nm) direktno je srazmjeran ukupnom sadraju ozona, pa

dalje smanjivanje njegove koncentracije moe biti pogubno za ivisvijet.


67/73


68/73


69/73

STANJE U SVIJETU

Polovinom 80-ih godina XX vijeka iznad Antarktika smanjenje

ozona od 50%.

Narednih godina: oko 97% ozona u donjoj stratosferi izmeu 14 i18 km izgubljeno.

Evropa i Sjeverna Amerika: ukupno smanjenje ozona za oko 2,5

do 3,5% sa tendencijom ubrzavanja.


70/73

POSLJEDICE

Smanjenje ozona za 10% poveava UV-B zraenje za 20%.

Smanjenje ozona za 1% poveava rak koe za 2% (za USA to znaiblizu 20000 novih sluajeva).


71/73


72/73


73/73

Kisele kie

Documents

ZE Glob.ekol