STRUČNA TRIBINA:STRUČNA TRIBINA:„USAGLAŠAVANJE CRNOGORSKOG ZAKONODAVSTVA O VODAMA „USAGLAŠAVANJE CRNOGORSKOG ZAKONODAVSTVA O VODAMA

SA OKVIRNOM DIREKTIVOM EU (WFD:2000/60/EC)”SA OKVIRNOM DIREKTIVOM EU (WFD:2000/60/EC)”Podgorica, Hotel „Ramada” – sala „Lesendro”Podgorica, Hotel „Ramada” – sala „Lesendro”

13. decembar, 2013. godine13. decembar, 2013. godine

Želimir PekašŽelimir Pekaš

HRVATSKE VODEHRVATSKE VODE

ODREĐIVANJE CJELINA PODZEMNE VODE I MONITORINGA ODREĐIVANJE CJELINA PODZEMNE VODE I MONITORINGA PREMA ZAHTJEVIMA OKVIRNE DIREKTIVE O VODAMA U PREMA ZAHTJEVIMA OKVIRNE DIREKTIVE O VODAMA U

REPUBLICI HRVATSKOJREPUBLICI HRVATSKOJ

GEOLOŠKO OKRUŽENJE

DVA GLAVNA BAZENA:

- PANONSKI BAZEN- Prevladavaju

klastične naslage

- DINARIDI- Krško područje

HYDROGEOLOŠKO OKRUŽENJE

DVA OSNOVNA SLIVA: - Sliv Dunava kao dio crnomorskog sliva

(oko 62 % kopnenog teritorija)

- Jadranski sliv, (uglavnom krško područje)

HYDROGEOLOŠKO OKRUŽENJE – PANONSKI BAZEN

KARAKTERISTIKE KRŠKIH VODONOSNIKA

• Vodonosnici su uglavnom velikih dimenzija

• Tipovi podzemnog toka: brzi vertikalni tok kroz nesaturiranu zonu, brzi turbulentni tok kroz mrežu podzemnih kanala i spori tokovi kroz sifonalnu zonu u dubokom podzemlju

• U zoni istjecanja izvori imaju veliku izdašnost (velika razlika izdašnosti izvora tijekom kišnog i sušnog razdoblja)

• Veliki broj podmorskih istjecanja ( vrulja) kao posljedica velike oscilacije razine mora (oko 100m) od zadnje oledbe

delineacija drenažnih bazena je prvenstveno rađena na

temelju rezultata trasiranja podzemnih tokova

PRVI POČECI IMPLEMENTACIJE ODVPRVI POČECI IMPLEMENTACIJE ODV

POČETAK 2001. GOD. U OKVIRU ICPDR-aPOČETAK 2001. GOD. U OKVIRU ICPDR-a

PROBLEMI S RAZUMIJEVANJEM ODVPROBLEMI S RAZUMIJEVANJEM ODV

- definicija groundwater bodia (10 m- definicija groundwater bodia (10 m33/dan)/dan)

- nedostatak podatak- nedostatak podatak

PrisPristup: Inicijalna karakterizacija je napravljena na tup: Inicijalna karakterizacija je napravljena na regionalnom regionalnom nivou nivou

Delineacija horizontalnih granica Delineacija horizontalnih granica Hidrogeološke jedinice i struktureHidrogeološke jedinice i strukture Hidraulička svojstvaHidraulička svojstva Podzemni tokPodzemni tok Interakcija površinskih i podzemnih vodaInterakcija površinskih i podzemnih voda – krško područje– krško područje

Vertikalna delineacijaVertikalna delineacija Gornja granica Gornja granica – pokrovne naslage su uključene u GW body– pokrovne naslage su uključene u GW body Donja granica Donja granica – temperatura 20– temperatura 2000C, mineralizacija 1,000 mg/lC, mineralizacija 1,000 mg/l (termalni vodonosnici nisu uključeni u GW bodies zbog nedostatka (termalni vodonosnici nisu uključeni u GW bodies zbog nedostatka

podataka)podataka)

Izdvajanje cjelina podzemne vode na području Hrvatske provedeno je korištenjem:

- Osnovne geološke karte RH 1:100.000, - Hidrogeološke karte 1:200.000, - Hidrogeološke karte 1:300.000, - Vodnogospodarske odnove RH – dio podzemne vode, - Hidropedološke karte 1:300.000 (radne karte M 1:50.000)- brojnih objavljenih i neobjavljenih radova.

Osnova za izdvajanje cjelina na području Crnomorskog sliva načinjeno je analizom sljedećih elemenata:

- geološka građa terena (listostratigrafske jedinice i strukturno-tektonski odnosi)- poroznost (intergranularni, pukotinski, pukotinsko-kavernozni)- geokemijski sastav (silikatni, karbonatni)- hidrogeološke karakteristike (hidrogeološke jedinice prema propusnosti, hidrauličkoj vodljivost i transmisivnost vodonosnika)- smjerovi toka podzemnih voda – analizom trasiranja podzemnih voda u krškom dijelu- izdašnosti izvora i zdenaca- napajanje podzemnih voda- odnosa s površinskim tokovima

INICIJALNA KARAKTERIZACIJA 2004-2006

Osnova za izdvajanje cjelina na području Jadranskog sliva načinjena je analizom sljedećih elemenata:

- geološka građa terena (listostratigrafske jedinice i strukturno-tektonski odnosi)- poroznost (intergranularni, pukotinski, pukotinsko-kavernozni)- geokemijski sastav (silikatni, karbonatni)- hidrogeološke karakteristike - geomorfološke pojave (špilje, jame, ponori, ponorne zone)- smjerovi i brzine toka podzemnih voda – analiza trasiranja podzemnih voda- izdašnosti izvora i zdenaca- napajanje podzemnih voda- odnos s površinskim tokovima

INICIJALNA KARAKTERIZACIJA 2004-2006INICIJALNA KARAKTERIZACIJA 2004-2006

Izdvojena je ukupno 461 cjelina podzemne vode- Crnomorski sliv – 363 (49 na području krša)- Jadranski sliv - 98

PRVO GRUPIRANJE CJELINA PODZEMNE VODEPRVO GRUPIRANJE CJELINA PODZEMNE VODE

PPrema WFD, monitoring podzemnih voda rema WFD, monitoring podzemnih voda potrebno je potrebno je uspostaviti u svakoj izdvojenoj cjelini uspostaviti u svakoj izdvojenoj cjelini podzemne vode, što u konačnici iziskuje i velika podzemne vode, što u konačnici iziskuje i velika financijska sredstvafinancijska sredstva

Prvo grupiranje na području Crnomorskog sliva Prvo grupiranje na području Crnomorskog sliva napravljeno jenapravljeno je kaokao u UK u UK (metodologija (metodologija usvojenusvojenaa na nacionalnom workshop-u hidrogeologa na nacionalnom workshop-u hidrogeologa Agencije za zaštitu okoliša (Environmental Agencije za zaštitu okoliša (Environmental Agency – EA) održanomAgency – EA) održanom 2003. godine. 2003. godine.

PPodjelodjelaa vodonosnika u četiri tipa: vodonosnika u četiri tipa:

-- osnovni vodonosniciosnovni vodonosnici – oni iz kojih se ostvaruje – oni iz kojih se ostvaruje značajno korištenje podzemne vode i oni koji značajno korištenje podzemne vode i oni koji imaju značajnu ulogu u održavanju ekosustava imaju značajnu ulogu u održavanju ekosustava podzemne vodepodzemne vode

-- sekundarni vodonosnicisekundarni vodonosnici – oni koji također – oni koji također imaju važnu ulogu u opskrbi podzemnom vodom, imaju važnu ulogu u opskrbi podzemnom vodom, ali koji zbog svojih hidrogeoloških i hidrauličkih ali koji zbog svojih hidrogeoloških i hidrauličkih svojstava lako mogu dovesti do pre-eksploatacijesvojstava lako mogu dovesti do pre-eksploatacije

-- neproduktivni vodonosnicineproduktivni vodonosnici – uglavnom su – uglavnom su ograničeni na tercijarne i jurske gline koje ograničeni na tercijarne i jurske gline koje općenito ne mogu dati količine veće od 10 m3/danopćenito ne mogu dati količine veće od 10 m3/dan

-- značajan «drift» vodonosnikznačajan «drift» vodonosnik – područja s – područja s podzemnom vodom u sklopu «drift» krovinskih podzemnom vodom u sklopu «drift» krovinskih neproduktivnih slojevaneproduktivnih slojeva

PRVO GRUPIRANJE CJELINA PODZEMNE VODEPRVO GRUPIRANJE CJELINA PODZEMNE VODE

U Jadranskom slivu izdvojena su tri tipa vodonosnika :U Jadranskom slivu izdvojena su tri tipa vodonosnika :

- - osnovni vodonosnici osnovni vodonosnici - karbonatni vodonosnici visoke propusnosti iz kojih podzemna - karbonatni vodonosnici visoke propusnosti iz kojih podzemna voda istječe na izvorima velikih izdašnosti (većinom preko 10 l/s), koji ujedno predstavljaju i voda istječe na izvorima velikih izdašnosti (većinom preko 10 l/s), koji ujedno predstavljaju i glavne vodoopskrbne zahvate, ili na priobalnim izvorima i vruljama većih izdašnosti (npr. glavne vodoopskrbne zahvate, ili na priobalnim izvorima i vruljama većih izdašnosti (npr. izvor Kristal, Pantan, vrulja Dubci).izvor Kristal, Pantan, vrulja Dubci).

- - sekundarni vodonosnici sekundarni vodonosnici

a) karbonatni vodonosnici pukotinsko-kavernozne poroznosti iz kojih podzemna voda istječe a) karbonatni vodonosnici pukotinsko-kavernozne poroznosti iz kojih podzemna voda istječe na izvorima izdašnosti uglavnom manjim od 10 l/s, odnosno istjecanje podzemne vode na izvorima izdašnosti uglavnom manjim od 10 l/s, odnosno istjecanje podzemne vode događa se difuzno u more;događa se difuzno u more;

b) vodonosnici s razmjerno dubokim razinama podzemne vode koji do danas nisu b) vodonosnici s razmjerno dubokim razinama podzemne vode koji do danas nisu zahvaćeni. Za sada još uvijek postoje problemi tehnički i gospodarski otimalnog načina zahvaćeni. Za sada još uvijek postoje problemi tehnički i gospodarski otimalnog načina eksploatacije podzemne vode u takvim vodonosnicima. U budućnosti bi mogli postati eksploatacije podzemne vode u takvim vodonosnicima. U budućnosti bi mogli postati zanimljivi izvori vodoopskrbezanimljivi izvori vodoopskrbe

otočki vodonosnici (Hvar, Vis, Korčula, ...) u kojima intenzivno crpljenje tijekom ljetnih sušnih otočki vodonosnici (Hvar, Vis, Korčula, ...) u kojima intenzivno crpljenje tijekom ljetnih sušnih razdoblja izaziva mogućnost zaslanjenja.razdoblja izaziva mogućnost zaslanjenja.

- - neproduktivne stijeneneproduktivne stijene - uglavnom su ograničeni na klastične i fliške naslage (izmjena - uglavnom su ograničeni na klastične i fliške naslage (izmjena lapora, praha, glina, pijesaka, mjestimice karbonata, pješčenjaka, konglomerata i breča), te lapora, praha, glina, pijesaka, mjestimice karbonata, pješčenjaka, konglomerata i breča), te kvartarne naslage niskih hidrauličkih svojstava i/ili malih debljina u krškim poljima koje kvartarne naslage niskih hidrauličkih svojstava i/ili malih debljina u krškim poljima koje općenito ne mogu dati količine veće od nekoliko l/s.općenito ne mogu dati količine veće od nekoliko l/s.

ZAVRŠNA KARAKTERIZACIJA ZA IZVJEŠTAJ PREMA ČLANKU 5 ODV

i planove upravljanja (River Basin Management Plans)

- završna karakterizacija je završena 2009. g.- Prethodno izdvojene 461 cjeline podzemne vode su odvojeno grupirane na području Panonskog bazena i krškog područja - Korištene su različite metodologije procjene rizika za panon i krško područje.

Nakon grupiranja, broj cjelina Nakon grupiranja, broj cjelina podzemne vode na području podzemne vode na području Panonskog bazena se smanjio Panonskog bazena se smanjio na 15na 15

ii 17 cjelina podzemne vode na 17 cjelina podzemne vode na krškom područjukrškom području

UTVRĐIVANJE CJELINA PODZEMNE VODE UTVRĐIVANJE CJELINA PODZEMNE VODE KOJE SU VEZANE ZA EKOSISTEME OVISNE O PODZEMNIM VODAMA KOJE SU VEZANE ZA EKOSISTEME OVISNE O PODZEMNIM VODAMA

Cjeline podzemne vode koje su Cjeline podzemne vode koje su vezane za okosisteme ovisne o vezane za okosisteme ovisne o podzemnim vodama su podzemnim vodama su izdvojene na temelju:izdvojene na temelju:

Nacionalne ekološke mreže Nacionalne ekološke mreže (NATURA 2000),(NATURA 2000), koja je koja je identificirala ekosisteme i identificirala ekosisteme i propisuje mjere zaštite u propisuje mjere zaštite u područjima unutar ekološke područjima unutar ekološke mreže mreže

Vodenih ekosustava unutar Vodenih ekosustava unutar kojih podzemna voda tijekom kojih podzemna voda tijekom cijele ili samo jednog dijela cijele ili samo jednog dijela godine utječe na napajanje, godine utječe na napajanje, odnosno pražnjenje odnosno pražnjenje površinskih voda unutar površinskih voda unutar ekosustava,ekosustava,

Kopnenih ekosustava na čije Kopnenih ekosustava na čije održanje bitno utječe razina održanje bitno utječe razina podzemne vode (npr. vlažni podzemne vode (npr. vlažni travnjaci, šume).travnjaci, šume).

RISK ASSESSMENT – KEMIJSKO STANJE VODARISK ASSESSMENT – KEMIJSKO STANJE VODA – PODRUČJE PANONA – PODRUČJE PANONA

Procjena rizika je bazirana na:Procjena rizika je bazirana na:

- - Prirodnoj ranjivosti Prirodnoj ranjivosti

vodonosnikavodonosnika (modificirana SINTACS(modificirana SINTACS metoda)metoda)

- Utvrđivanje pritisaka od- Utvrđivanje pritisaka od točkastih i raspršenihtočkastih i raspršenih izvora zagađenjaizvora zagađenja

- Kakvoći podzemnih voda - Kakvoći podzemnih voda

RISK ASSESSMENT – KEMIJSKO STANJE VODARISK ASSESSMENT – KEMIJSKO STANJE VODA – PODRUČJE KRŠA – PODRUČJE KRŠA

RRisk isk aassessment ssessment je baziran na:je baziran na:

- Prirodnoj ranjivosti- Prirodnoj ranjivosti vodonosnika (premavodonosnika (prema metodologiji projektametodologiji projekta COST 620)COST 620)

- Utvrđivanje pritisaka od- Utvrđivanje pritisaka od točkastih i raspršenihtočkastih i raspršenih izvora zagađenjaizvora zagađenja

- Kakvoći podzemnih- Kakvoći podzemnih voda voda

RISK ASSESSMENT – KOLIČINSKO STANJERISK ASSESSMENT – KOLIČINSKO STANJE – PANONSKI DIO – PANONSKI DIO

Analiza utjecaja zahvaćenih količina podzemne vode na količinsko stanje voda je načinjenaNa temelju sljedećih podataka:

Vremenskih serija podataka o razinama podzemne vode za razdoblje 1997 – 2008. god. Vremenske serije podataka o vodostajima i protocima rijeka Drave i Save u razdoblju od

1997. do 2008. godine na 8 vodomjernih stanica na rijeci Dravi i 8 vodomjernih stanica na rijeci Savi

Vremenske serije podataka o padalinama na 4 glavne meteorloške stanice (Varaždin, Osijek, Zagreb – aerodrom, Sisak) i jedne kišomjerne stanice (Virovitica) u razdoblju od 1997. do 2008. godine, te u razdoblju od 1978-2008. godine

Eksploatacijskih količina podzemnih voda na pojedinim crpilištima (prema izdanim koncesijama, Hrvatske vode, 2007)

Procijenjenom obnavljanju podzemnih voda (VOH, 2002) Hidrogeološkim modelima vodonosnika istaloženih u Dravskom i Savskom bazenu

Cjelina podzemne vode u riziku, s obzirom na količinsko stanje, označava cjelinu unutar koje

se bilježi trend sniženja razine podzemne vode, nije zabilježen trend sniženja padalina, a

sniženje razina vode je posljedica velikih crpnih količina koje dosežu obnovljive zalihe

podzemnih voda.

Procjena rizika za nepostizanje dobrog količinskog stanja je načinjena na temelju utvrđivanja pritisaka od različitih oblika korištenja voda (zahvaćanja)

ZAGREB GWB – U STANJU POTENCIJALNOG RIZIKAZAGREB GWB – U STANJU POTENCIJALNOG RIZIKA

- sniženje razine vode u Savi je posljedica erozije korita rijeke („ukopavanje” korita)- sniženje razine vode u Savi je posljedica erozije korita rijeke („ukopavanje” korita)- sniženje razine podzemne vode je posljedica sniženja razine rijeke Save- sniženje razine podzemne vode je posljedica sniženja razine rijeke Save- zahvaćanje velikih količina vode (5.5 m- zahvaćanje velikih količina vode (5.5 m33/s) za javnu vodoopskrbu/s) za javnu vodoopskrbu

RISK ASSESSMENT – KOLIČINSKO STANJERISK ASSESSMENT – KOLIČINSKO STANJE – KRŠKO PODRUČJE – KRŠKO PODRUČJE

RiskRisk assessments assessments je načinjen na temelju analize:je načinjen na temelju analize:-- digitalne karte srednjih godišnjih oborina i temperature za digitalne karte srednjih godišnjih oborina i temperature za vremensko razdoblje vremensko razdoblje 1961-19901961-1990- opažanja istjecanja na izvorima (različita vremenska - opažanja istjecanja na izvorima (različita vremenska razdoblja) razdoblja)- količina zahvaćene vode za javnu vodoopskrbu- količina zahvaćene vode za javnu vodoopskrbu- brojnih hidroloških studija- brojnih hidroloških studija

Procjena je napravljena na temelju pojedinih kritičnih Procjena je napravljena na temelju pojedinih kritičnih godina, pri čemu je kolovoz uzet kao kritičan mjesec s godina, pri čemu je kolovoz uzet kao kritičan mjesec s najvećim potrebama za vodom. najvećim potrebama za vodom.

Na temelju prethodno navedenih analiza i podataka iz projekata planiranih navodnjavanja te mogućnosti intruzija morske vode u obalne vodonosnike izdvojene su cjeline podzemne vode kao „u riziku” ili „potencijalni rizik”.

MONITORINGMONITORING

Nakon delineacije i grupiranja cjelina podzemne vode zamijećeni su određeni nedostatci u opažanjima podzemnih voda. Samo su rijetka grupirana vodna tijela podzemne vode pokrivena odgovarajućom mrežom opažanja, a za pojedina grupirana vodna tijela je ta pokrivenost vrlo slaba.

Sustav monitoringa kakvoće podzemnih voda se razlikuje na krškom i aluvijalnom području.

Nadzorni monitoring kakvoće podzemnih voda - područja krša

- 48 postojećih postaja

- 52 dodatne postaje

Uz proširenje mreže, postojeći program mjerenja će se dopuniti:

- osnovni pokazatelji: otopljeni kisik, pH, elektriĉna vodljivost, nitrati i amonijak,

- dodatni pokazatelji: ukupni pesticidi, tvari koje se pojavljuju kao posljedica prirodnih uvjeta i ljudske djelatnosti (arsen, kadmij, olovo, živa, kloridi, sulfati) te umjetne tvari: trikloretilen i tetrakloretilen,

- drugi pokazatelji bitni za utvrđivanje stanja voda: slobodni CO2, temperatura, ortofosfati, mutnoća, ţeljezo, mangan i mineralna ulja.

MONITORING – područje kršaMONITORING – područje krša

Nadzorni monitoring količinskog stanja podzemnih voda će obuhvatiti:

- standardna hidrološka praćenja na svim izvorima koji su uključeni u javni vodoopskrbni sustav ili se koriste za neku drugu namjenu

- stalnu evidenciju eksploatacijskih količina voda

- hidrološka praćenja na svim drugim važnijim izvorima koji ne presušuju, a čija je minimalna izdašnost veća od 50 l/s

- praćenja dinamike kolebanja razina podzemnih voda u piezometarskim bušotinama u dijelovima krških vodonosnika perspektivnih dinamičkih i statičkih rezervi podzemne vode, kao i u zaleđima značajnijih vodoopskrbnih izvorišta

Na područjima ekosustava ovisnih o podzemnim vodama nema opažačkih objekata i oni će se definirati detaljnim istraživanjima.

 

Operativni monitoring će se organizirati u svim grupiranim vodnim tjelima podzemne vode, koja su u riziku i vjerojatno u riziku.

MONITORING – Panonsko područjeMONITORING – Panonsko područje

U okviru nacionalne mreže (kontrolnog monitoringa), motrenje prirodne kakvoće podzemnih voda u panonskom dijelu Hrvatske provodi se na 228 lokacija: - 40 lokacija u slivu rijeke Drave, - 37 lokacija u slivu rijeke Save (izuzev Zagreba) - 151 lokaciji na zagrebačkom području.

Osim toga, praćenje kakvoća podzemne vode prati se i na većim crpilištima koja se koriste za javnu vodoopskrbu.

Nacionalna opažačka mreža je pod ingerencijom Hrvatskih voda, dok je motrenje na crpilištima obveza komunalnih poduzeća.

Analize uzoraka podzemne vode i iz jedne i iz druge opažačke mreže rade se u ovlaštenim laboratorijima Zavoda za javno zdravstvo.

U nacionalnu mrežu će se uključiti crpne zdence i izvore koji se koriste za javnu vodoopskrbu, a unutar jedne cjeline podzemne vode sudjeluju s više od 10 % ukupnih eksploatacijskih količina

Daljnji razvitak nadzornog monitoringa kakvoće podzemne vode mora biti uspostavljen na način da zadovolji zahtjeve Nitratne direktive i motrenja u zaštićenim područjima, uključujući i zone sanitarne zaštite izvorišta za piće

MONITORING – Panonsko područjeMONITORING – Panonsko područje

Operativni monitoring, u cjelinama koje su u riziku s obzirom na određene pokazatelje, potrebno je obvezno provoditi praćenja jedanput na mjesec sljedećih pokazatelja: -nitrata (NO3-), -pH-vrijednost, -elektrolitičke vodljivosti (EC), -zasićenosti kisikom, -amonijev ion (NH4+), -arsen (As), -kadmij (Cd), -olovo (Pb), -živa (Hg), -kloride (Cl-), -sulfate (SO42-), -trikloretilen i tetrakloretilen.

Jednom godišnje je potrebno učiniti kompletnu analizu (''C'' analiza) na odabranim objektima.

MONITORING – Panonsko područjeMONITORING – Panonsko područje

Motrenje razina podzemnih voda u panonskom dijelu Hrvatske provodi se uOkviru nacionalne mreže motrenja od strane Državnog hidrometeorološkog zavodaHrvatske.

- u dolini rijeke Drave motrenje se provodi na 434 piezometra, - u dolini rijeke Save na 460 piezometara od čega - u 60 piezometara za potrebe praćenja oscilacija razina podzemne vode na

području ekosustava Spačvanski bazen na kojemu su zastupljene šume i vlažni travnjaci.

- u dolini rijeke Kupe motrenje razina podzemnih voda provodi se na 65 piezometara

Većina piezometara izvedena je za potrebe projektiranja i praćenja rada hidroelektranaplaniranih i/ili izvedenih na ovim rijekama.

Postojeću opažačku mrežu potrebno je dopuniti na područjima gdje motrenja razina i istjecanja podzemnih voda nema. Takva područja su prvenstveno vodonosniciMeđuzrnske poroznosti u dolini rijeke Save nizvodno od Siska.

U pridravskoj ravnici, na desnoj obali rijeke Drave nizvodno od Virovitice takođerje potrebno dopuniti opažačku mrežu piezometrima koji zahvaćaju vodonosni sloj,a ne krovinske naslage.

BUDUĆE AKTIVNOSTIBUDUĆE AKTIVNOSTI

DALJNDALJNJJA KARAKTERIZACIJA CJELINA PODZEMNE VODE POD RIZIKOMA KARAKTERIZACIJA CJELINA PODZEMNE VODE POD RIZIKOM

DEFINIRANJE THRESHODEFINIRANJE THRESHOLLD VRIJEDNOSTID VRIJEDNOSTI

DETALJNA ISTRAŽIVANJA EKOSUSTAVA OVISNIH O PODZEMNIM VODAMADETALJNA ISTRAŽIVANJA EKOSUSTAVA OVISNIH O PODZEMNIM VODAMA

SURADNJA SA SUSJEDNIM DRŽAVAMA NA HARMONIZACIJI SURADNJA SA SUSJEDNIM DRŽAVAMA NA HARMONIZACIJI PREKOGRANIČNIH CJELINA PODZEMNE VODEPREKOGRANIČNIH CJELINA PODZEMNE VODE

HVALA NA PAŽNJIHVALA NA PAŽNJI