Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u postdeytonskoj Bosni i Hercegovini

Pripremila Marica Popić-Filipović

Portret muzejaZemaljski muzej BiH (Landes Museum für Bosnien und die Herzegovina) je najstarija znanstvena i muzejska ustanova u Bosni i Hercegovini, osnovan 1. veljače 1888. godine na inicijativu Muzejskog društva.

Prvi kustos

Za prvog kustosa Zemaljskog muzeja BiH postavljen je dr. Ćiro Truhelka (povjesničar umjetnosti i arheolog), koji je, na poziv Muzejskog društva i inicijativu dr. Isidora Kršnjavog, u Sarajevo došao 1886. godine.

Za prvog direktora muzeja imenovan je vladin savjetnik Kosta Hörmann.

Portret muzeja Od samog početka rada Zemaljski muzej

BiH se razvijao kao kompleksna kulturna i znanstvena ustanova, u kojoj se izučavalo više znanstvenih disciplina: arheologija (prahistorijska, antička i srednjovjekovna), etnologija, folkloristika, povijest umjetnosti, kao i prirodne znanosti. Istovremeno, formirana je i znanstvena knjižnica.

Portret muzeja

Rad muzeja se na početku praktično odvijao u dva odjeljenja:

jedno za istraživanje arheologije, povijesti umjetnosti i etnologije i

drugo za izučavanje biologije, mineralogije i geologije.

Portret muzeja Nakon zapaženog uspjeha na izložbama

u Pešti (1886.) i Beču (1891.) etnologija se nametnula kao značajna mlada znanstvena disciplina, tako da je već 1892. godine iz Odjeljenja za arheologiju, kao treće odjeljenje, izdvojeno Odjeljenje za etnologiju, čiji su početni fond činili predmeti izloženi na tim izložbama.

Odjeljenje za arheologiju

Odjeljenje za etnologiju

Odjeljenje za prirodne znanosti

Portret muzeja

Počeci znanstveno-istraživačke djelatnosti Zemaljskog muzeja BiH odvijali su se pod snažnim utjecajem razvoja znanosti i kulture u Europi 19. stoljeća, pri čemu je velika pažnja posvećivana istraživanju arheologije i prirodnih znanosti.

Portret muzeja Godine 1889. Zemaljski

muzej BiH je započeo izdavati časopis Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, a za zemlje Europe i svijeta Wissenschaftliche Mitteilungen des Bosnisch-Herzegowinischen Landesmuseums.

Portret muzeja

Značajne rezultate na polju arheologije postigli su Ćiro Truhelka, Franjo Fiala, Karl Patsch, Vaclav Radimsky i Filip Baliffa, i time dali značajan doprinos izučavanju antičke provincijalne kulture u ovim krajevima.

Portret muzeja Etnologijom se, u pauzama arheoloških

iskopavanja, bavio Ćiro Truhelka (a nakon 1900-te i Vejsil Ćurčić), pa je ova znanstvena disciplina po rezultatima znatno zaostajala za arheologijom i prirodnim znanostima. Zbog nedostatka odgovarajućih stručnih i znanstvenih radnika, rezultati su se u početku svodili na sakupljačku i izložbenu akrivnost.

Portret muzeja

Portret muzeja

Veliki je značaj pridavan i prirodnim znanostima jer je interesiranje za prirodna bogatstva Balkana bilo jako izraženo. Važno je spomenuti Dr. Friedricha Katzera, Otmara Reisera, Victora Apfelbecka, Karla Malya, jer su oni svojim dugogodišnjim radom u Zemaljskom muzeju BiH dali veliki doprinos razvoju prirodnih znanosti.

Portret muzeja Prema projektu arhitekte Karla Paržika, u periodu

od 1908. do 1912. godine izgrađen je novi muzej paviljonskog tipa sa četiri objekta i botaničkim vrtom u sredini. Novi muzej je, za javnost otvoren 4. listopada 1913. godine u čast obilježavanja 25. godišnjice rada. Sva tri Odjeljenja su smještena odvojeno, u zasebnim paviljonima, a izložbe su bile postavljene po najmodernijim muzeološkim principima. Knjižnica i upravne prostorije su smješteni u četvrtom paviljonu.

Portret muzeja

Portret muzeja

Zastoj u terensko-istraživačkom radu, uzrokovan događajima vezanim za dva svjetska rata i ekonomsku krizu 30-tih godina 20. stoljeća, prevaziđen je tek pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća.

Portret muzeja U drugoj polovici 20. stoljeća Zemaljski

muzej BiH doživljava uspon u svim znanstvenim disciplinama. U muzeju rade stručnjaci (arheolozi, etnolozi, folkloristi, geolozi, botaničari, zoolozi), koji realiziraju brojna terenska istraživanja, a postignute rezultate objavljuju u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH ili putem posebnih izdanja.

Portret muzeja

Spomenuću samo neka od imena: A. Benac, B. Čović, Đ. Basler, P. Anđelić, N. Miletić, Z. Marić, I. Čremošnik, D. Sergejevski, V. Paškvalin, Š. Kulišić, Z. Čulić, C. Popović, V. Palavestra, Đ. Buturović, R. Kajmaković, R. Fabijanić-Filipović, A. Bugarski, Lj. Beljkašić-Hadžidedić, Č. Šilić, R. Sijarić, S. Miškin, Ž. Bjelčić, T. Slišković, S. Obratil, S. Mehanović, E. Đurović i dr.

Portret muzeja Iz Zemaljskog muzeja BiH su, nakon Drugog

svjetskog rata, izdvojene i oformljene nove ustanove: Umjetnička galerija BiH, Institut za proučavanje folklora; Orijentalni institut; Balkanološki institut, Zavod za zaštitu spomenika kulture. Od osnivanja do danas, Zemaljski muzej BiH je bio temeljna institucija oko koje su se okupljali stručnjaci iz cijele Bosne i Hercegovine, jugoistočne Europe, ali i cijelog svijeta.

Portret muzeja

Stogodišnjicu rada (1988.) Zemaljski muzej BiH obilježava modernim izložbenim postavkama, znanstvenim kongresima i impozantnim brojem od 120 uposlenika.

Portret muzeja

U svijetu najpoznatiji eksponat svakako je Sarajevska Hagada, manuskript iz 14, stoljeća.

Portret muzeja

90-te godine 20. stoljeća, zbog ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, obilježene su stagnacijom na polju istraživačkog rada u Zemaljskom muzeju BiH. Prioritet je dat muzeološkom radu i spašavanju muzejskih kolekcija.

Poslijeratni period (1996. –2012.)

Završetak rata (1992.-95.) Zemaljski muzej BiH je dočekao sa jako devastiranim objektima, a broj uposlenih je pao na jednu trećinu.

Zahvaljujući nadljudskim naporima malog broja uposlenih

SVI MUZEJSKI EKSPONATI SU SPAŠENI!

Poslijeratni period (1996. –2012.)

U poslijeratnom periodu oporavak teče veoma usporeno. Muzej se susreće s brojnim poteškoćama od kojih su najteže nepotvrđen status ustanove i neredovito finansiranje. Broj uposlenih je dostigao 65 ljudi, da bi do kraja 2012. godine pao na 60, od čega samo jednu trećinu čine kustosi.

Poslijeratni period (1996. –2012.)

Zahvaljujući angažmanu švedskih organizacija SIDA i NGO Kulturno naslijeđe bez granica (CHwB), u periodu od 1997. do 2005. godine, obnovljene su tri zgrade (Prirodnjačko odjeljenje, Arheološko odjeljenje i Upravna zgrada). Zgrada Odjeljenja za etnologiju obnovljena je sredstvima Europske komisije.

Poslijeratni period (1996. –2012.)

Svjetski kongres Katastrofe i zaštita od katastrofa u muzejima je 2001. godine okupio stručnjake iz cijelog svijeta i skrenuo pažnju na stradanje objekata Zemaljskog muzeja BiH tijekom rata 1992.-95. godine. Također, kongres je upozorio i na druge mogućnosti stradanja muzeja (poplave, požari, krađe).

Poslijeratni period (1996. –2012.) Pored angažmana na renoviranju zgrada, NGO

Kulturno naslijeđe bez granica se angažirala i na organiziranju međunarodnih skupova kao npr.:

Okrugli stol K modernizaciji Zemaljskog muzeja BiH (1999.); Simpozijum Susret etnologije i muzeja (2005.) i Susret arheologije i muzeja (2007.)

U periodu od 2000. do 2010. godine održani su brojni seminari iz muzeologije i menadžmenta za muzealce iz zemalja Zapadnog Balkana.

Poslijeratni period (1996. -2012.)

Zakonski okvir 1. veljače 1888. godine Zemaljska vlada

za Bosnu i Hercegovinu je osnovala Zemaljski muzej za Bosnu i Hercegovinu.

Godine 1913. Austrougarska vlast je Statutom potvrdila državni status Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Zakonski okvir 1958. godine Narodna Republika Bosna i

Hercegovina je donijela zakon o muzejima kojim je bio reguliran status Zemaljskog muzeja BiH kao republičke (državne ustanove).

1967. godine donesen je Zakon o Zemaljskom muzeju BiH.

1976. godine donesen je Zakon o muzejskoj djelatnosti, a 1977. godine ponovo Zakon o Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Zakonski okvir 1990. godine je Zakonom o znanstveno-

istraživačkoj djelatnosti potvrđeno da je Zemaljski muzej BiH znanstvena i muzejska ustanova od značaja za državu Bosnu i Hercegovinu i upisan je u tzv. Bijelu knjigu u koju su upisane sve ustanove od značaja za našu domovinu.

Situacija danas Danas, nakon 125 godina rada,

nažalost, situacija je potpuno drugačija. Ustavom Bosne i Hercegovine koji je

donesen nakon usvajanja Deytonskog sporazuma potvrđen je kontinuitet Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine kao državne ustanove.

Situacija danas

Aneksom VIII, Deytonskog sporazuma, utvrđena je odgovornost države za očuvanje kulturne baštine. Međutim, u praksi je kultura u Bosni i Hercegovini prepuštena institucijama nižeg nivoa vlasti (entitetima i županijama), a ustanove čija je djelatnost od značaja za državu, „dodijeljene“ su na brigu Ministarstvu civilnih poslova.

Situacija danas Slijedom takve odluke, finansiranje osnovne

djelatnosti Zemaljskog muzeja BiH nije regulirano putem budžeta, nego putem Granta za koji se natječaj raspisuje svake godine.

Sredstva dobivena putem granta (oko 400.000,00 eura) zadovoljavala su 60% od ukupno potrebnih sredstava za „normalan“ rad institucije (zaštitu i održavanje eksponata u depoima i stalnim izložbama, nabavku opreme i znanstvene literature, plaće).

Situacija danas

Napominjem da tijekom cijelog poslijeratnog perioda (od 1995. godine do danas), muzej radi sa prepolovljenim kapacitetom osoblja.

Ostatak sredstava muzej je „zarađivao“ putem projekata, iznajmljivanja prostora i od prodaje ulaznica.

Situacija danas U prvim poslijeratnim godinama, kada su

čišćeni predmeti i vraćane stalne izložbene postavke, osoblje muzeja radi bez obezbijeđenog centralnog grijanja, iako je sustav grijanja priključen na zgradu Parlamenta BiH. Kasnije, muzej „dobiva“ odobrenje za grijanje u trajanju od mjesec ili dva mjeseca. Nakon 2005. godine, Parlament odobrava priključenje na centralno grijanje u trajanju od pet mjeseci (1. 11. – 31. 3.).

Situacija danas Preko projekata su obezbjeđivana

sredstva za terenska istraživanja, tematske izložbe, izdavanje godišnjaka i posebnih muzejskih izdanja, kao i obavljanje drugih aktivnosti u Muzeju. Vlastitim snagama je urađena digitalizacija muzejske građe (bez odgovarajućeg programa za koji Muzej nije imao sredstava).

Situacija danas

Situacija danas U poslijeratnom periodu je postavljen

veliki broj tematskih izložbi, preko kojih je javnost upoznata sa muzejskom građom koja nije dostupna u okviru stalnih izložbenih postavki.

Ali, to su samo mrvice u odnosu na sve potrebe i mogućnosti koje pruža rad u ustanovi kakva je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.

Situacija danas Teška finansijska situacija je kulminirala

tijekom 2011. i 2012. godine, kada Zemaljski muzej BiH nije dobio finansijsku podršku za obavljanje osnovne djelatnosti. Bila je to direktna posljedica političke nestabilnosti u zemlji, kada dulje od godinu dana nakon izbora nije formirana vlada Bosne i Hercegovine (2011.).

Situacija danas Godine 2012. uvjeti za dodjelu granta od

strane Ministarstva civilnih poslova su potpuno izmijenjeni. Natječaj je raspisan samo za projekte, u maksimalnom iznosu od 170.000,00 eura po jednom korisniku.

S obzirom da je ukinut grant za redovnu djelatnost i činjenicu da se maksimalno 20 % sredstava sa projekta mogu iskoristiti za administrativne potrebe i plaće, Zemaljski muzej BiH se nije javio na natječaj.

Situacija danas

Kada su iscrpljene sve finansijske mogućnosti i realizirani tekući projekti, Zemaljski muzej BiH je 4. listopada 2012. godine, na stotu godišnjicu otvaranja novih muzejskih objekata, zatvorio vrata za javnost.

Uposlenici nisu primili plaće već 17 mjeseci.

HVALA NA PAŽNJI