Zena u medijskom ogledalu

7/30/2019 Zena u medijskom ogledalu

1/134


2/134


3/134


4/134


5/134


6/134

5Medijskim opismenjavanjem stie se sposobnost

za kritiki odnos prema medijima. Samo medijski

opismenjen ovjek zna da medijska predstavanije neutralni odraz stvarnosti i istina,

ve da je to iskonstruisana slika kojom nam se

sugerie i neki stav o onome to je predstavljeno.

On zna kako da svaku medijsku konstrukciju

dekonstruie, sagleda kao uslovnu istinu,

to jest istinu nekog subjekta, nekog konteksta,

nekog pogleda na svijet, neke ideologije.

Mediji masovne komunikacije imaju mo da

simuliraju realno i da proizvedu utisak da nemaju

ideoloke pretenzije i interese. Anketirani ljudi

esto tvrde da su mediji za njih samo zabava

i odbacuju mogunost da mediji (izuzev

inormativnih emisija) vre na njih ideolokiuticaj. Ipak, stav Mec Juana - Medij je poruka

sve se ee citira to pokazuje da narasta svijest

o tome da mediji masovne komunikacije danas

imaju veliki uticaj na ormiranje naih modela

ponaanja, identiteta, vrednosnih sistema, i da je

zato neophodno kritiki reagovati na te uticaje.

Medijska re-prezentacija, kao temelj medijskog

procesa, u stvari je kulturna praksa kojom se

proizvode znaenja. Terminom medijska

re-prezentacija, koji je danas iroko prihvaen

u teorijskom promiljanju medija masovne

komunikacije, potenciramo da medijske

predstave nisu odrazi svijeta, ve da mediji

za odreenu publiku re-kreiraju predstavu,

re-prezentuju objekat ili proces u njegovomodsustvu. To znai da mediji stvarnost

prepoznaju, imenuju, simboliki ksiraju

i daju joj znaenje. Na taj nain, svaka medijska

re-konstrukcija mora biti shvaena kao politiki

dogaaj jer ona reprezentuje neki interes

koji se tie kontrole i moi.

Sposobnost da u medijskim predstavama

o eni prepoznamo re-prezentaciju, ideoloku

konstrukciju ili poruku o tome ta ena treba

da bude - vaan je segment procesa medijskog

opismenjavanja. Usljed svoje integrisanosti

u kulturu, seksizam (diskriminacija po osnovu

pola) je najrasprostranjeniji ali istovremenoi najnevidljiviji oblik diskriminacije.

Mi ne vidimo razliite vidove diskriminacije

ene zato to smo kroz proces obrazovanja

i socijalizacije naueni da su predstave o eni

koje naa kultura generie i reprodukuje istinite,

to jest utemeljene u prirodi. Naueni smo

da mislimo da su enskom polu priroenasvojstva poput portvovanosti, vezanosti

za porodicu, neodlunosti itd, ali nismo

naueni da preispitujemo te predstave

i da razmiljamo o njima kao socijalnim

i ideolokim konstruktima.


7/134

6

Patrijarhalna rodna politika ostvaruje se

kroz generisanje i reporodukovanje rodnih

stereotipa ili uvrijeenih predstava o eni

kojima obiluje naa kultura. Stereotipi su

nekritiki preuzete, iskustveno neutemeljene

predstave o pripadnicima pojedinih grupa koje

se (ukoliko su stereotipi negativni) koriste za

diskriminaciju te grupe. Stereotipi o enama

su integrisani u patrijarhalnu kulturu. Njima seenama pripisuje niz osobina koje se sve stiu

u jedan, temeljni stereotip o eni koja svoje

prirodno utoite nalazi u ulozi majke koja se

brine o potomstvu i ene koja eli da udovolji

seksualnoj elji mukarca.

Mediji masovne komunikacije i masovnakultura eksploatiu te stereotipe o eni kao

objektu, prirodno ineriornom, privatnom

i ne-politikom biu. Ipak, s obzirom na veliku

arolikost medijskih reprezentacija ene,

izgleda nam da je teko doi do preciznog

odgovora na pitanje kakvu predstavu o eni

mediji masovne komunikacije konstruiui nameu kao drutveno poeljnu? Savremene

medijske prakse reprezentacije ene su tako

arolike da nas to moe zbuniti i navesti

da posumnjamo u stav da mediji promoviu

tradicionalno-patrijarhalnu predstavu

o eni. Stereotipi o eni se istorijski mijenjaju

i transormiu. U medijima masovnekomunikacije pojavljuju se reprezentacija

ene koje se, barem na prvi pogled, ne uklapaju

u tradicionalne stereotipe o eni. Tako, na

primjer, mediji masovne komunikacije ne mogu

da ignoriu sve vei broj ena u javnoj seri,

u politici, biznisu, umjetnosti. Novi stereotip

o eni koja uspijeva da bude savrena majka,

proesionalka i ljubavnica djeluje, barem na

prvi pogled, kao naruavanje patrijarhalnog

stereotipa o eni. Takoe, moe nam se uiniti da

se vrlo izraena seksualizacija ene u medijima

ne uklapa u predstavu o eni koju prepoznajemo

kao tradicionalno-patrijarhalnu. Ipak, analize

rodne politike medija masovne komunikacije

pokazuju da sve ove reprezentacije nisu u osnovipromijenile patrijarhalnu sutinu medijske

re-prezentacije ene: iako se stereotipi o eni

redizajniraju, mediji masovne komunikacije

i dalje ostaju moan instrument odranja politike

patrijarhata i ouvanja njegovih interesa.

Mediji masovne komunikacije i danas imaju

vanu ulogu u nastojanjima da se ena i daljezadri u prostoru privatnosti i doma, to jest

u spreavanju ili usporavanju njenog pristupa

javnom prostoru, gdje se osvaja i dijeli drutvena

mo. Na taj nain, oni vre ideoloki uticaj titei

politike interese patrijarhata.

Zbog svog planetarnog uticaja, mediji masovnekomunikacije ve odavno su u ii interesovanja

eministikih teoretiarki. U svijetu se vre

monitorinzi medija kako bi se ocijenio njihov

uticaj na drutveni poloaj ene. Analizira se

nain na koji mediji masovne komunikacije

predstavljaju ene i nain na koji je medijski

sistem konstruisan u okvirima patrijarhalnogsistema proizvodnje i reprodukcije.Ta istraivanja

imaju etiri glavna cilja: da analiziraju sadraj

u smislu postojanja seksizma i stereotipne

enskosti; da dovedu u pitanje mehanizme

kojima se konstruiu znaenja enskosti; da opiu

odnose izmeu medija i konzumenata i naina


8/134

7

kulturnog razumijevanja, i da analiziraju medije

u pogledu zaposlenosti ena u njima.

Medijsko opismenjavanja treba da nas osposobi

da razumijemo da medijske predstave o eni nisu

polno zadate, ve da je rije o re-prezentacijama

ena koje su nastale u okviru ideologije

patrijarhata. Dekonstrukcija rodnih medijskih

predstava podrazumijeva prepoznavanjemedijske slike kao konstrukcije, dakle njenu

de-konstrukciju - razotkrivanje te slike kao

socijalnog konstrukta ideologije patrijarhata.

Distinkcija pol/rod je temeljno polazite

kritike medijske re-prezentacije ene.

Polazi se od stava da osobine koje se pripisujuenama (ineriornost, emotivnost, neodlunost,

nesamostalnost, plaljivost itd.) nisu prirodne

osobine, ve da su to poeljne osobine ena

koje drutvo kroz proces socijalizacije i kroz

svoje institucije (obrazovanje, kultura, mediji itd.)

nastoji na nametne enama i drutvu.

Dok je pol bioloka datost, anatomskakarakteristika iz koje ne proistiu bilo kakva

svojstva ene, rod je drutveno konstruisana

predstava o eni, koja nema nikakvo uporite

u polnim karakteristikama ve nastaje u drutvu

kao rezultat interesa i htjenja da se ena zadri

u potinjenom poloaju. Sutina dekonstrukcije

medijskih rodnih stereotipa jeste upravoprepoznavanje toga konteksta i razumijevanje

interesa koji utiu na medijsku proizvodnju

takvih stereotipa.

Sve ove napore pokree elja da se amie

emancipatorski potencijal medija masovne

komunikacije. U demokratskom drutvu

bi muka i enska stvarnost morale da budu

jednako vane i vidljive, a iz perspektive politike

jednakih prava vano je da i mukarci i ene

pod istim uslovima okupiraju medijski prostor.

Na rodno korektnu medijsku politiku mediji su

obavezani mnogim meunarodnim

i nacionalnim dokumentima mnogih zemalja.

Politika korektnost ukljuuje i brigu o nainumedijskog predstavljanja ena, njihovog lika

i tijela, biolokih i drutvenih razlika. Takoe,

od medija se zahtijeva da suzbijaju diskriminaciju

i seksizam i da ohrabruju ene za vee uee

u javnom ivotu i ostvarivanje enskih ljudskih

prava. Zakon o rodnoj ravnoravnosti u Crnoj

Gori takoe prepoznaje znaaj medija masovnekomunikacije za postizanje rodne ravnopravnosti.

U lanu 13 ovog Zakona od medija se oekuje

da promoviu rodnu ravnopravnost kroz

programsku koncepciju. Takoe, lanom 23

Zakona o medijima zabranjuje se objavljivanje

inormacija i miljenja kojima se podstie

diskriminacija, mrnja ili nasilje protiv osobeili grupe osoba zbog njihovog pripadanja

ili nepripadanja odreenom polu. Postojanje

ovakvih zakona pokazuje da u Crnoj Gori postoji

politiki konsezus oko znaaja rodno korektne

politike medija za razvoj demokratije i politike

potovanja ljudskih prava.

Ipak, promjene u medijskoj rodnoj politici

su vrlo spore. Seksizam je inkorporiran

u kulturu, kao njen sastavni dio, to oteava

da diskriminacija ene bude prepoznata

kao diskriminacija. Budui da seksistike poruke

nisu uvijek oigledne, da one ak znaju da budu


9/134


10/134

9


11/134


12/134


13/134


14/134

13

ensko tijelo sa naslovnice Cosmopolitana je

jedno od mnogih savrenih enskih tijela kojazaposijedaju medije, koja ute i koja sigurno

nikada nee rei nita o korupciji, pravosuu,

ekologiji, krenju ljudskih prava. Ova ena je

nijema jer je ona ovdje samo zato da bi izgledala

onako kako izgleda. Budi lijepa i uti! ovaj

stari imperativ patrijarhata mediji masovne

komunikcije neprestano obnavljaju predstavljajuinam ene koje su lijepe i koje ute.

Ova ocjena moe djelovati kao pretjerivanje: u

medijima se ipak mogu uti i enski glasovi, a

sve ee u medijskom prostoru nailazimo i na

seksualizirana muka tijela. Da bismo testirali

objektivnost ovog zakljuka, pokuajmo da

zamislimo neki dnevni list u kojem bi se na prvim,ozbiljnim stranama javljale samo predstave

ozbiljnih enskih tijela, u odijelima i uglavnom

lica-portreta, a na ostalim, zabavnim stranama

tijela polunagih mukaraca koja ukraavaju

stranice na kojima se govori o njezi i ljepoti,

zdravlju, automobilima ili novim tehnologijama.

Da li nam tako neto izgleda mogue? Naravnoda ne. A ako nam se ve takva situacija ini

nemogua, moramo zakljuiti da ivimo u svijetu u

kojem mukarci i ene nisu ravnopravni, ni u ivotu

ni u medijima, i moramo se zapitati - Zato je tako?

Drutveno poeljno tijelo

Ve samu injenicu da je ena daleko ee

od mukarca u medijima re-prezentovana

kao tijelo treba shvatiti kao ozbiljan simptom.

Tendencija utjelovljenja ene je sama po sebi

diskriminirajua budui da je u patrijarhalnoj

kulturi tjelesno oznaeno kao ineriorno

u odnosu na ne-tjelesno.

Patrijarhalni, androcentrini pogled na svijet

temelji se na ideji suprotnosti. Ta ideologija

postulira normu (simbolike muke vrijednosti),

a ostalo se denie kao ono drugo, kao

suprotno toj normi, kao odsustvo norme, i u

tom smislu kao neto ne-vrijedno. Patrijarhalni,androcentrini pogled na svijet ne poznaje pojam

razliitog: ono to nije normativno-muko u

patrijarhalnoj kulturi moe biti shvaeno samo

kao puko odsustvo te normativne vrijednosti,

a nikako ne kao neto razliito i kao takvo

samosvojno i vrijedno.

Patrijarhalni pogled na svijet raslojava i

subjekat: budui da je svijest, intelekt ono to je

normativno (muka vrijednost), tijelo se mora

shvatiti kao odsustvo intelekta, dakle neto

suprotno intelektu, ne-intelekt, a samim tim i

ne-vrijednost. Vrednosne konotacije tijela su

one iste konotacije koje se kulturoloki pripisujuenskosti. Patrijarhalna kultura poiva na

monom simbolikom poretku u kojem se sve

to je normativno i superiorno izjednaava sa

mukim, a svako odstupanje od norme, sve to

je ineriorno sa enskim. Tijelo, kao odsustvo

mukog-intelektualnog, simboliki se izjednaava

sa enom. Tako se samim potenciranjem ensketjelesnosti u medijima ensko diskvalikuje:

ono se ne prepoznaje kao razliito od mukog,

to ono jeste, ve jedino kao ne-kao-muko,

suprotno mukom i ineriorno u odnosu na

muko, to ono svakako nije.


15/134


16/134

15

nedae sa politikih institucija prebacuje na

nejaka plea svetih majki i alsikuje istinao tome ko je zaista odgovoran za drutvene

anomalije. O ovoj otograji, dakle, takoe

moemo razmiljati kao o rodnom stereotipu

kojim se naa panja okusira na sentimentalni

prikaz svete majke muenice kako ne bismo

postavljali neprijatna pitanja o odgovornosti

kreatora muke politika za nastanak rata, zaormiranje izbjeglikih kolona i patnje ena i

djece koja su se u tim kolonama nala.

Feministike teoretiarke tvrde da patrijahat

neprestano svodi enu na njene anatomske

unkcije: unkciju majke koja obezbjeuje

reprodukciju i unkciju seksualnog objekta.Dvije re-prezentacije ene koje su objavljene u

prilogu ovog teksta (prilog 1/prilog 2) zapravo

rerodukuju ta dva osnovna patrijarhalna

stereotipa o eni.

Dvije re-konstrukcije

Ipak, izmeu ove dvije re-prezentacije enskog

tijela (prilog 1/prilog 2) postoji razlika koja

nas vodi ka razumijevanju politike strategije

objektikovanja ene i enskog tijela

u patrijarhalnoj mas-medijskoj kulturi.

Za poetak, preispitajmo svoje spontane,neposredne reakcije na ove dvije medijske

re-prezentacije ene. Za enu sa naslovnice

Cosmopolitana rei emo automatski ona je

objekat. Konstatacija da je ova ena vrlo lijepa

praena je svijeu da je njena ljepota od one

vrste koja enu svodi na objekat.

ena sa naslovne strane Cosmopolitana je za

nas objekat zato to izgleda tano onako kakose u popularnoj kulturi oekuje da izgleda lijepa

ena. Ova plavokosa mlada ena senzualnog

pogleda je, dakle, samo medijska realizacija

stereotipa lijepe ene. Kada kaemo da je ona

objekat, to znai da je ona objekat u odnosu

na neki subjekat koji njome manipulie, ijoj se

volji pasivno pokorava. Ovu enu percipiramokao objekat koji postoji samo kao predmet,

objekat muke volje kojoj se ne opire i koju ne

iznevjerava, jer ona nije projektovana da bude

subjekat i da ima svoju volju. Projektovana da

bude samo slika, prednjeplanska i plona, ona

nema dubinu: na njoj nema znaka koji bi nam

davao za pravo da je doivljavamo drugaijedo kao tijelo koje eli da se dopadne.

Njoj nedostaje ekspresija, emocija, stav, volja,

misao, bilo ta to bi moglo da ukae na njenu

cjelovitu linost i subjektivnost. Dok gledamo

ovu sliku, konstatujemo da ova ena jeste lijepa,

da nema odstupanja od stereotipa lijepe ene

i dalje od toga nas ona i ne zanima.

Za re-prezentaciju ene izbjeglice (prilog 2)

neemo u prvi mah pomisliti da je objekat.

Iako smo svjesni mogue manipulativnosti

ove re-prezentacije realne ene i razloga

koji nam daju za pravo da govorimo i o njenoj

objektikaciji - svakako emo za ovu enu reida je u odnosu na enu sa naslovne strane

Cosmopolitana subjekt, to jest da je ona

re-konstruisana tako da bude percipirana

kao subjekat, a ne kao objekat. Dakle,

re-prezentacija ene na otograji (prilog 2)

takoe je re-konstrukcija kojom se uspostavljaju


17/134

16

znaenja i odailju odreene poruke, ali su

to drugaija znaenja i poruke. I ova ena jelijepa, ali je to sasvim drugi tip ljepote, koji

ne izlazi u susret stereotipu poeljne ene.

Njena ljepota je karakterna: ona je povezana

sa njenim iskustvom, voljom, emocijama,

njenim unutranjim ivotom. Premda je i ovaj

utisak ideoloki iskonstruisan (ljepota svete

majke), u odnosu na tijelo ene sa naslovniceCosmopolitana ova ene svakako polae

pravo na status subjekta. Dok gledamo lice ove

ene, mi pokuavamo da rekonstruiemo njene

emocije, ivotno iskustvo, njene misli i strahove,

da prodremo u njen unutranji ivot i tako

zaokruimo predstavu o njenoj linosti.

Politika tijela

enska ljepota je istorijska kategorija jer su se

kriterijumi ljepote enskog tijela mijenjali tokom

istorije. ene sa Rubensovih slika su nekada

odgovarale standardima koje su enska tijelamorala ispunjavati da bi bila smatrana lijepim.

Danas, meutim, takva tijela nisu lijepa. Ako su ti

kriterijumi istorijski, to znai da je na sud o tijelu

stvar drutvenog dogovaranja, to jest da je on

posredovan kulturom. To znai da naa tijela nisu

objektivno lijepa ili runa, privlana ili odbojna,

zadovoljavajua ili nezadovoljavajua. Iako smoskloni da vjerujemo da su kriterijumi na osnovu

kojih sudimo o tuim i svojim tijelima objektivni,

istina je da nai sudovi o tijelu zavise iskljuivo od

toga kakva znaenja kultura upisuje u naa tijela.

Nema niega objektivno runog ili odbojnog

u pojedinim djelovima ljudskog tijela, a za to to

ih se mi ipak gnuamo moemo da zahvalimo

iskljuivo kulturi koja te djelove tijela oznaavakao odbojne ili ih ak tabuizira. Tek kroz proces

socijalizacije, mi uimo kako da posmatramo tue

tijelo i svoje sopstveno, da li da ga volimo ili ne,

da li da ga se stidimo ili da mu se divimo.

Ako kriterijumi ljepote enskog tijela nisu

objektivni, ako su ti kriterijumi drutvenodogovoreni, onda se moramo zapitati - na emu

se ti kriterijumi temelje? Feministiki odgovor

na ovo pitanje glasi - ti kriterijumi su diktirani

iskljuivo politikim interesima patrijarhata,

to jest interesima ouvanja muke kontrole

nad enskim tijelom.

Svaka ideologija povezana je sa interesima

koji se tiu (pre) raspodjele moi i supremacije.

Za eministike teoretiarke nema sumnje

da je patrijarhalna ideologija utemeljena na

politikom interesu ouvanja muke kontrole

nad enom i da re-prezentacije ene u medijskoj

kulturi moraju biti analizirane kao instrumentostvarivanja tih politikih interesa, to jest kao

proces upisivanja u tijelo ene onih znaenja koja

opravdavaju tu supremaciju. Sve je politiko!

ovim eministikim sloganom iskazan je stav da

se u svakom drutvenom odnosu i svim serama

ivota vodi politika borba oko raspodjele

moi. Ta borba se ne vodi samo u seri kojutradicionalno prepoznajemo kao politiku:

ljubavni odnos, brani odnos, odnosi u porodici

takoe su politiki odnosi jer svim tim odnosima

rukovodi volja za supremacijom i za osvajanjem

moi. Sa eministikog stanovita, patrijarhat

je, dakle, politiki sistem koji je napravljen tako


18/134


19/134

18

ostvarivanja doprinosi da se od enskog iskustva o

tijelu stvori okvir za univerzalno iskustvo tijela-za-drugog, koje je neprestano izloeno primjedbama

koje vri pogled i diskurs drugih.2

ena sa naslovnice ovog magazina oito zavodi

i ene, a ne samo mukarce. Ona ih zavodi

kao savreni stereotip kome one ele da se

priblie. Tokom posljednjih decenija ta volja zausaglaavanjem enskog tijela sa stereotipima

enstvenosti postaje sve izraenija. Vie nego

ikada ranije, savremena ena svoje vrijeme,

trud i novac posveuje brizi oko tijela nastojei

da ga pripitomi, uini enstvenim i usaglasi

sa stereotipom. Savremena ena je obuzeta

potragom za idealom enstvenosti koji postajesve promjenljiviji, neuhvatljiviji, koji se mijenja

iz asa u as, zahvaljujui modnoj industriji

i medijima koji stalno plasiraju nove uzore

enstvenosti. Obuzete eljom da postignu taj

ideal, da se polno samoidentikuju kroz tijelo,

ene pribjegavaju izgladnjivanju, iznurivanju,

napornim treninzima, plastinoj hirurgiji,razliitim sredstvima koja njihova tijela mogu

makar za jedan korak pribliiti stereotipu.

Pradoksalno je da se to dogaa u vrijeme kada

su ene ve uveliko zakorile u javni prostor i

kada izgleda da su mnoge bitke za ravnopravnost

polova dobijene. U samom naem dobu tekoje izbjei priznanje da savremena preokupacija

izgledom, jo uvijek daleko prisutnija kod ena nego

kod mukaraca, ak i u naoj narcistikoj i vizuelno

orjentiranoj kulturi, moe unkcionirati kao

2 Pjer Burdje,Vladavina mukaraca, CID, Unoverzitet CrneGore, Podgorica 2001, str 89.

backfash enomen, to jest vraanje unazad,

ponovno pozivanje na postojeu konguracijuspolova, a protiv bilo kakvih pokuaja da se

izbjegnu ili transormiraju odnosi moi.

Svaki dan se susreemo sa novinama i magazinima

koji promoviraju tradicionalne odnose meu

spolovima, koji su ohrabrivani zbog straha od

promjena: prie o djeci bez nadzora (oba roditelja

zaposlena), zlostavljanju u vrtiima, problemimanove ene sa mukarcima, njenom nedostatku

sposobnosti za brak, i tako dalje. Dominantna

vizualna tema u tinejderskim magazinima

prikazuje ene koje se kriju u sjenci mukaraca,

traei utjehu u njihovom naruju, dobrovoljno

smanjujui prostor koji zauzimaju. Ovo posljednje,

naravno, takoe opisuje na savremeni estetskiideal za enu, ideal ija su opsesivna nastojanja

postala glavna mora u ivotima mnogih ena.

U ovakvoj eri oajniki trebamo eektivan politiki

diskurz o enskom tijelu, kae Susan Bordo3.

Povratak u svoje tijelo

Mnoge se savremene ene osjeaju nelagodno

u svom enskom tijelu. Pokuavajui da

objasnimo razloge tog enskog osjeaja

nelagode mi zapravo govorimo o moguim

nainima transormacije opresivnog

patrijarhalnog drutva u humanu zajednicuslobodnih individua.

3 Susan Bordo: Unbearable Weight: Feminism, WesternCulture, the Body, peruzeto iz Vincent B. Leitch (gen.ed.) (2001). TheNorton Anthology o Theory and Criticism, New York & London: W.W.

Northon Company, 2362. 2376)


20/134


21/134

20

Samo ena koja nije ena u patrijarhalnoj

kulturi moe raunati da e neko uti njen glasi tretirati je kao subjekat. Teoretiarke poput

Elizabet Gros, meutim, tvrde da ene ne smiju

dopustiti da na taj nain ieznu u mukom,

to jest da ne smiju pristati da svoj subjektivitet

plaaju odricanjem od enskosti jer se upravo u

njihovom enskom tijelu, u razliitosti toga tijela,

nalazi centar novog enskog subjektiviteta. Onesmatraju da e ena u budunosti morati da nae

novi, sopstveni put do svoga tijela, da e u polnoj

razliitosti svog tijela ona nai izvorite nove

enske subjektivnosti. ensko tijelo se tada vie

nee svoditi na objekat ve e upravo ono biti

osnova njenog subjektiviteta. Na taj nain e biti

dokinut dualizam tijela i duha, ne samo enskog,ve i mukog subjekta, i tako e biti stvoreni

temelji za novi humanizam koji e poivati

na ideji razliitosti, a ne suprotnosti, i na ideji

jedinstva polova.

Naravno, ovakve projekcije danas nam djeluju

utopistiki. Iz nae sadanje perspektive, teko jezamisliti kakvo e biti to ensko tijelo koje e biti

polno odreeno, ali pri tom ne samo da nee biti

zarobljeno stereotipima i tretirano kao objekat

ve e, naprotiv, ono postati centar enskog

subjektiviteta i polazite za nastanak nove

humanije zajednice. Teko je zamisliti kakvu e

to novu kreativnost i energiju osloboditi enskotijelo onda kada ena prestane da ga se stidi

zato to je objektikuje ili zato to nije dovoljno

savreno, kada prestane da ga mui i progoni

da bi dostiglo savrenstvo stereotipa, kada ga

spozna i usvoji kao svoje tijelo, a ne tijelo za

drugoga, kada pone da ga gleda svojim oima,

a ne oima patrijarhata. Svakako, takve projekcije

su dragocjene jer se vie ne tiu samo ena ve isvakog ljudskog bia i ovjeanstva.

Savremeni mediji masovne komunikacije, meutim,

ne daju nikakvu podrku takvim projektima.

Sudei po medijskim re-prezentacijama ene koje

su objavljene uz ovaj tekst, ensko tijelo se u naoj

kulturi jo uvijek, nema sumnje, tretira iskljuivokao objekat, a mediji ine sve da tako i ostane.


22/134

21


23/134


24/134


25/134


26/134

25

vrlo, vrlo muki parlament, u kojem zakonedonose mukarci, a koji najbolje znajukakve su potrebe ena.

Akciju CL i Stele podrala je kotorskaAnima. Koordinatorka te NVO Ljubomirka Ko-vaevi je kazala da je mjesto predsjedniceOdbora i te kako vano.- Nemamo nita lino protiv Dakovieve,ali traimo da na toj funkciji bude enakoja razumije o emu se radi i koja e za-

stupati enska prava u Crnoj Gori. I nitadrugo. Gospoa Dakovi oigledno sa sta-vovima koje ima i izlae ne razumije i nezna ta znai demokratija. Oni ljudi kojimogu da se mijenjaju i da ue neto od dru-gih koji ive u demokratiji, trebalo bi davode i idu dalje. Nijesam sigurna i ne znamkoliko u Demokratskoj partiji socijalistaima ena i mukaraca koji su spremni davode taj Odbor na odgovarajui nain - sma-

tra Kovaevieva.Dakovieva, inae poslanik DPS-a, je,podsjetimo, povodom deset zahtjeva enskihNVO za rodnom senzitivnou Ustava, iz-javila da nee te senzitivne jezike, taizmiljanja seksualnog uznemiraanja, i ra-zne druge stvari pretjerivati u neemu ipraviti od ena bauk uopte. Uplaile suse to su ene.... Takoe potencirala jeda ene moraju traiti da budu majke, da

iznad svega ta njina profesija, to njiho-vo ivotno opredjeljenje, to neto to neznam je njima u ivotu na utrb djeteta ina utrb projekata..Iz Mree enskih nevladinih organizacijaCrne Gore saopteno je jue da podravajuakciju dijeljenja letaka CL i Stele, te daje tim povodom u prostorijama UNDP organi-zovan sastanak.

S.N.

Dakovi: Djevojke koje otkrivaju pupakvie napadaju mukarce nego obrnuto

Dr Ljubica Dakovi izjavila je jue, povo-dom inicijative dijela enskog nevladinogsektora za njenom smjenom, da nee datiostavku na mjesto predsjednika Odbora zaravnopravnost polova. Ona je u izjavi zaDan istakla da e to rado uiniti jedi-no u sluaju ako to zatrai njena partija(DPS) i Skuptina Crne Gore, koja je ime-

novala.- Neu dati ostavku zbog pet ena koje dije-le nekakve letke. A ako bi, pak, to traileprave ene, koje mukotrpno rade svoj posao,kao to su istaice, novinarke, sudije...razmislila bih - kazala je Dakovieva, uznapomenu da je sporna izjava njen lini stav,a ne stav Odbora.- Nije mi apsolutno stalo hou li ostatina elu Odbora, mada smatram da bih na toj

funkciji mogla mnogo pomoi drugim enama.Kada sam rekla da mi to predstavlja opte-reenje, mislila sam na put i trokove odPljevalja do Podgorice, a ne na samo mjesto- pojasnila je Dakovieva.Poslanik DPS-a odbacuje optube enskihNVO da je seksista, uz tvrdnju da je upra-vo ona uvijek bila na strani ena i da imanjihovu podrku.Obrazlaui izjavu koja je toliko uzdrma-

la javnost, Dakovieva je rekla da su jesa televizije probudili da im komentari-e deset NVO zahtjeva koji treba da uu uUstav, ukljuujui i stavku o seksualnomuznemiravanju.- Ustav je najvei akt jedne drave i za-mislite da se bavimo detaljima kao to jeda li neko nekoga seksualno uznemirava.Smatram da svaka ena mora imati stav prematome i da je niko na silu ne moe uzne-

miravati. Bila sam i ja mlada i nijesambila neko udovite, pa me niko nikada nijeuznemiravao u tom smislu - kazala je ona,navodei da treba pogledati dananje dje-vojke na ulicama, koje pue, psuju i otkri-vaju pupak i koje vie napadaju mukarcenego to je to obratno.Ponovila je i daene treba da budu prvenstveno i iznad sve-ga majke, a materinstvo i porodica osnovedrutva.


27/134

26

SNP: Pod hitno smjena

Iz Socijalistike narodne partije (SNP) jeocijenjeno da izjava Ljubice Dakovi po-tvruje da se najvei koniari na putuCrne Gore prema evropskim integracijamanalaze u redovima DPS-a.- Oekujemo da DPS hitno pokrene postupakza smjenu Dakovieve sa mjesta predsjedniceOdbora, jer je poslije ovakvog istupa po-tpuno jasno da ona tu funkciju ne moe da

obavlja - navodi se u izjavi lana Glavnogodbora Sneane Jonice.U toj stranci smatraju neprimjerenom izja-vu Dakovieve, a izostanak reakcije DPS-adeniu kao izuzetno neodgovoran odnosprema ovom pitanju.

Zatitili je od oa

Petrovieva je podsjetila da su enske NVOreagovale i stavile se u zatitu Bebe Da-kovi, u avgustu 2001. godine, pred miz-oginijskim istupom poslanika Dragana oa.Drobnjak: Kritika svemu to radimo

ef Kancelarije za ravnopravnost polova uVladi Crne Gore Nada Drobnjak je izjavila

da se i ovoga puta pokazalo da je u Cr-noj Gori duboko ukorijenjena rodna nerav-nopravnost, kao stereotip, te da moemo dagovorimo ak i o rodnom sljepilu.- Izjavu Bebe Dakovi doivjeli smo savelikim iznenaenjem, jer sve ono to Kan-celarija radi tom izjavom je kritikovano.Vjerujemo da je to njena lina izjava i dane predstavlja stav Odbora - rekla je Drob-

njakova Danu.Ona nije eljela da komentarie inicijati-ve enskih NVO za smjenom Dakovieve, sma-trajui da predsjednika Odbora postavlja iimenuje Skuptina, te da je to u njihvojnadlenosti.Drobnjakova je podsjetila da se Kancelari-ja zalae za jednakost ena i mukaraca,sve u cilju demokratizacije drutva, kaoi da insistira da se Ustavom regulie puna

ravnopravnost mukaraca i ena, sa istimkorpusom ljudskih prava.


28/134

27

VELIKO B i MALO b

Tekst pod naslovom ene nee Bebu, koji je

objavljen u dnevnom listu Vijesti 28. novembra

2006. godine (prilog 1) inormie o za taj dan

najavljenom protestu aktivistkinja enskih

nevladinih organizacija ispred Skuptine Crne

Gore. Bilo je to vrijeme javnih debata o buduem

Ustavu Crne Gore nakon proglaenja njenenezavisnosti. elei da iskoriste ovu priliku,

aktivistkinje nekih enskih NVO iznijele su svoje

predloge odredbi novog Ustava, kojima bi se

osigurao vei stepen potovanja enskih prava.

Na njihove zahtjeve reagovala je predsjednica

Odbora za rodnu ravnopravnost u Skuptini

Crne Gore Ljubica Beba Dakovi na nain koji suaktivistkinje NVO osudile kao skandalozan.

To je iniciralo i organizovanje protesta na platou

ispred Skuptine Crne Gore 28. novembra.

Aktivistkinje tih NVO eljele su javnim protestom

da javno izraze negodovanje zbog, kako su

ocijenile, skandaloznih, seksistikih izjava

predsjednice Odbora za rodnu ravnopravnostu Skuptini Crne Gore Ljubice Bebe Dakovi,

i da zatrae njenu ostavku.

Trei akter

Nije cilj ovog teksta da ocjenjuje postupke istavove uesnica ovog dogaaja. Ono to nas

zanima nisu stavovi i ponaanje akterki koje

vidimo na sceni, ve uloga treeg, nevidljivog,

ali najvanijeg aktera u ovom dogaaju medija

masovne komunikacije.

Budui da se ne nalazi na sceni, koja zaokuplja

nau panju, ovaj akter lako promie neopaen.Toliko smo skloni da ga zanemarimo da nam se

ini da se dogaaj o kojem itamo u tampi ili

koji gledamo na TV-u deava sada i ovdje, pred

naim oima. Zato nas je uvijek iznova potrebno

podsjeati da je ono to gledamo na TV-u ili ono

o emu itamo u tampi u stvari re-konstrukcija

ili re-prezentacija dogaaja, dakle - pria kojunam neko pria. Onoga koji re-konstruie nikako

ne bismo smjeli zanemarivati jer on ima mo da

ormira na stav o dogaaju koji re-prezentuje.

Medij nije neutralni posmatra koji, poput

stakla, proputa sliku onoga to se realno zbiva.

ak i kada ne primjeujemo da nas nagovora,

kada nam se ini da je iezao iza dogaaja, damu je svejedno ta emo misliti o onome to

nam predoava - ovaj akter je uvijek prisutan.

Ovo to gledamo ili itamo kao objektivnu

inormaciju i percipiramo kao realan dogaaj

kome neposredno i lino prisustvujemo zapravo

je njegova re-konstrukcija, njegova predstava

dogaaja i njegova istina o dogaaju.

Namjerno zbunjivanje

Kakva je uloga treeg aktera-medija u tekstu

koji je pod naslovom ene nee Bebu objavljen

u Vijestima 28. novembra 2006?

Ako dlanom prekrijemo naslov i usmjerimo

panju samo na tekst, moemo pomisliti da je

rije o nepristrasnom posmatrau koji objektivno

i bezlino inormie o dogaaju pripremama za

protest ispred Skuptine Crne Gore 28. novembra


29/134

28

2006. Ali, kada sklonimo dlan, utisak se mijenja

- ovaj naslov ne djeluje vie tako nepristrasno ibezlino. Sada ve jasno vidimo autora teksta,

onoga ko re-konstruie dogaaj, pria priu,

usmjeravajui nas u pravcu koji je on zacrtao. A ako

ve tako stoje stvari sa naslovom - koji je saetak

za one koji nee itati tekst ili e ga samo pretrati

uzdu i poprijeko - onda svakako moramo revidirati

i utisak o neutralnosti ovog teksta.

Ovaj naslov je, to nam je odmah jasno, vie od

inormacije. Da se njime samo eljela prenijeti

inormacija, on ne bi bio dvosmislen budui da

dvosmislenost ometa inormaciju. A ako nije

inormacija, ili nije samo inormacija, koji je onda

interes ovog naslova?

Zamislimo da ovaj naslov ne moemo da vidimo,

ali da moemo da ga ujemo (a da pri tom nismo

upoznati sa sadrinom teksta). Naslov ene nee

Bebu shvatili bismo, nema sumnje, kao ene

nee bebu, to jest pomislili bismo da ovaj lanak

izvjetava o nekim enama koje ne ele da raajudjecu. Jedino nas veliko slovo B upozorava da

smo na pogrenom putu, da je ovdje, u stvari,

rije o nekim enama koje ne ele neku osobu

koja se zove Beba. Ali, ni u to ne moemo biti

sasvim sigurni. Jer, da je autor/ka naslova elio/

ljela da nas u tom pravcu usmjeri, bila bi nam

data barem neka odrednica koja bi nam pomoglada odmah shvatimo da su ene zapravo -

aktivistkinje NVO, a da je Beba - predsjednica

Odbora za rodnu ravnopravnost u Skuptini Crne

Gore Ljubica Beba Dakovi.

Nema sumnje da je autor/ka teksta/naslova

elio/ljela da nas dovede u zabunu. Dvoznanost

imenice Beba/beba omoguava autoru/uredniku/

mediju da ovim naslovom, s jedne strane, ispuniproesionalni zadatak - obezbijedi inormaciju

koja koliko-toliko odgovara injenicama (ene

mogu biti i aktivistkinje NVO, a Beba je zaista

nadimak predsjednice Odbora), ali i da, s druge

strane, poalje poruku o tome kako treba

razumjeti ovaj dogaaj.

enska lomaa

Autor/urednik/medij elio je, dakle, da nam na

samom poetku, prije nego ponemo da itamo

tekst, naslovom saopti da ove ene ne ele

djecu i da nas upozori da to moramo imati u vidudok ovaj tekst budemo itali.

Ova ena mrzi djecu! pod tom su optubom

mnoge ene u prolosti spaljivane na lomai.

Naravno, lomaa bi mogla biti prejaka metaora

za naslov teksta u Vijestima s obzirom da ene

koje su se toga dana okupile ispred Skuptineod ovog teksta nisu pretrpjele nikakve zike

posljedice. Ali, ako i nije pravi poziv, simboliki

poziv na lomau ovaj naslov svakako jeste.

Plamen lomae nikada nije prijetio smjernim

majkama: na lomai su zavravale neposlune

ene, koje su na bilo koji nain odbijale dase uklope u ensku polnu ulogu koju im je

namijenio patrijarhat. Bilo zbog toga to su htjele

da znaju vie nego to je enama bilo dozvoljeno

da znaju, ili zbog bilo kakvog ugroavanja muke

supremacije, takve ene su morale biti izloene

ekskomunikaciji da ne bi dalje ugroavale


30/134


31/134


32/134


33/134


34/134


35/134


36/134

35

zahtjevima ovih ena i da e im dati za pravo;

da e shvatiti da one imaju pravo da trae onoto trae; da e se pobuniti protiv onih koji im

to pravo uskrauju; jednom rijeju moglo bi

se dogoditi da e o ovom dogaaju poeti da

razmilja svojom glavom kao o politikom

dogaaju, na politiki nain. Ali, sa ovakvim

naslovom koji kao svjetlea reklama stoji iznad

teksta i obasjava ga, ovaj dogaaj moe bitipercipiran samo kao pijana anegdota o kojoj

ne vredi razmiljati. Ovaj naslov nas nagovara

da ovaj tekst itamo ne kao izvjetaj o nekom

politikom, javnom, ozbiljnom dogaaju, to on

jeste, ve kao biljeku sa margina, to jest tekst o

nekom privatnom dogaaju koji je mogao i da

se ne nae u medijima. Sve o emu se govori uovom tekstu tako postaje privatno, neozbiljno,

nebitno i zabavno, dakle ne-politiko. Na kraju,

ne uspijevamo da umaknemo utisku da je ovaj

dogaaj kobajagi politiki, da je sve ovo, u stvari,

nekakva arsa koja treba da nas zabavi i relaksira.

Iznad ispod

Privatizovanjem se znaenja dogaaja sniavaju,

a sniavanje je komika strategija. Ovaj naslov

sugerie da ovaj tekst treba itati kao komediju,

kao travestiju u kojoj se komiki eekat postie

time to se ono uzvieno, vano, znaajno

preruava u prosto, nisko, beznaajno. Travestije

ismijavaju heroje i junake, ono to je iznad. Ali,

u ovom tekstu se ne ismijavaju pravi politiari

time to se enama doputa da se pojave u

njihovoj ulozi, ve se ismijavaju ene koje su

naumile da se bave politikom. Ovo je komedija

koja ismijava cijeli jedan pol koji nee da se

pomiri sa mjestom koje mu po prirodi pripada.Budui da ivimo u epohi politike korektnosti,

malo ko bi se usudio da javno objavi humoresku

kojom bi se neposredno ismijavala enska

politika pretencioznost. Zato se mediji

zadovoljavaju aluzijama i naslovima tipa

ene nee Bebu. Ali, i to je dovoljno da se

zaokrui komika situacija: sve ostalo e uraditipatrijarhalna svijest koja tano zna u koji

degradirajui kontekst da smjesti enu koja sebe

politiki ozbiljno shvata i koja je naumila da

uzme dio politike moi. Dovoljan je samo jedan

mig da shvatamo da su ove ene, u stvari, samo

domaice koje se svim silama upinju da lie na

poltiare. Kakva smijurija!Naravno, to je zabavno, ali i upozoravajue:

svaka ena koja naumi da se javno bavi enskom

politikom znae, zahvaljujui ovakvim naslovima,

ta je eka na terenu. U svakom trenutku neko

moe da spomene bilo ta iz njene privatnosti,

da je podsjeti da je odlino napravila pitu nekom

prilikom, ili da je viena kako kupuje sir, i ona eodmah biti prepoznata kao u sutini ili po svojoj

prirodi domaica. Bie ismijana, imae malo ljudi

na svojoj strani, mnogo ljudi protiv sebe. Sve to

bude rekla, ako se to nekome ne bude dopalo, bie

tretirano kao da je reeno u kuhinji ili na pijaci, meu

kominicama koje prepisuju recepte za turiju.

Zamisli - seksizam!

Aludiranje na branu postelju takoe je

popularna strategija privatizovanja, kojom se

diskredituje enska politika inicijativa.


37/134

36

Dovoljna je najmanja aluzija na seksualnost

ene, na njeno tijelo, koju e novinar udjenuti uizvjetaj o nekoj enskoj politikoj aktivnosti, pa da

ta aktivnost bude diskreditovana.

U tekstu u Vijestima nema aluzija na seks, ali

ih ima u listu Dan od 29. novembra 2006. Toga

dana se u Danu pojavio tekst o ovom dogaaju

koji je u naslovu imao rije seksizam podnavodnicima - Beba nepoeljna zbog seksizma

(prilog 2). Budui da svako iole obrazovan zna da

seksizam znai - diskriminacija po osnovu pola,

i da ova rije nema drugo znaenje, pitamo se -

kome su i zato bili potrebni navodnici?

Navodnici ovdje imaju zadatak da ukau na toda rije seksizam ne treba itati onako kako se

jedino moe itati kao polna diskriminacija, ve

da treba uzeti u obzir samo aluzivni potencijal te

rijei, koji je sadran u korijenu rijei - imenici seks.

Navodnicima se itaocu sugerie da ovaj tekst

izvjetava o neemu to ima neke veze seksom

i preporuuje mu se da ga ita u tom kljuu,a nikako kao izvjetaj o politikom dogaaju.

Budui da ovaj dogaaj nije imao nikakve veze sa

seksom, kao uostalom ni sa bebama, ostaje nam

da rastumaimo ta se ovim aluzijama na seks

eljelo poruiti enama i o enama.

Svojevremeno se jedna crnogorska politiarka

spotakla dok se pela na neku uzdignutu

govornicu. Tada je jedan politiar, njen politiki

oponent, rekao neto o njenim visokim

potpeticama. ena nije ustuknula, ali je cijela

javnost odmah shvatila ta je on elio da joj kae.

Uostalom, sline situcije se stalno ponavljaju:

im se ene nau u politici, tim prije ukoliko

izgleda tako da je mukarci percipiraju kaoseksualno poeljnu, neko se sjeti da uzgred

spomene njene noge, dubinu dekoltea, rizuru.

Tako se ena politiki degradira time to se svodi

na ulogu seksualnog objekta, ulogu koju joj je

dodijelio patrijarhat elei, naravno, da ona i dalje

u toj ulozi ostane. Spominjui njene potpetice,

politiar je elio da podsjeti, i nju i cijelujavnost, na njenu, ensku seksualnu zavisnost

od mukarca. Njene visoke potpetice on je

interpretirao javnosti kao znak njene (enske)

prirodne predodreenost da zavodi, privlai,

da bude ona koja uvijek i jedino eli da bude

poeljna kao seksualni objekat. Podsjeajui

na njenu primarnu, prirodnu seksualnupodreenost mukarcu unutar privatnog

prostora, on poruuje, njoj i javnosti, da ena koja

je seksualno podreena mukarcu u privatnoj

seri ne moe ni u politici biti njegov ravnopravan

partner. Svaki nastup ena u politici uvijek moe

biti degradiran podsjeanjem na injenicu da

je ona u branoj ili nekoj drugoj postelji ta kojapristaje da udovoljava mukoj elji. Kakav onda

ozbiljan oponent u politici moe mukarcu biti

ena, to jest kako ena koja je u seksu objekat

moe u politici biti subjekat?

Spominjui seksizam, autor teksta u Danu

radi ono isto to je uradio dotini politiar.

Tekst u Danu publici je poslao poruku da je

sve ovo to se zbivalo ispred Skuptine imalo

nekakve veze sa seksom i to je bilo dovoljno

da shvatimo o emu se ovdje zapravo radi.


38/134

37

enska (ne)ispunjenost

Patrijarhat ne vidi enu kao bie koje moe da

bude nad-lino, koje moe, poput mukarca,

da misli o pitanjima koja prevazilaze interese

njene porodice i privatnosti. Polna uloga ene

je u patrijarhatu precizno odreena i tano je

propisana mjera enskog zadovoljstva: svaka

ena postaje srena onda kada moe da ispunipolnu ulogu koja joj je dodijeljena. Ukoliko je

ispunjena kao ena, to jest ukoliko ima djecu,

dom i mua, ona ne moe vie imati nikakvih

interesa jer nju po prirodi nita drugo ne

zanima. Patrijarhat je odredio da mukarac

po svojoj prirodi razmilja o pravdi i nepravdi

meu ljudima, o tome kako bi se moglo ureditibolje drutvo, o tome na koji nain sprijeiti

globalno zagrijevanje, a da ena nema potrebe

da o tome misli. Ako se pojavi ena koja ipak eli

da se bavi takvim temama, to onda moe znaiti

samo to da ona nije srena i ispunjena kao ena,

to jest da je kao ena rustirana i da na ovaj

nain, gurajui se meu mukarce, pokuava daizlijei komplekse i da svoje enske nauspjehe

nadomjesti potvrujui se tamo gdje joj nije

mjesto. Budui da enu po prirodi zanima samo

ono to je privatno, sve to ena uradi u politici

uvijek se mora dovesti u neku vezu sa njenim

privatnim ivotom u kojem ona jedino moe biti

srena ili nesrena, sa njenim nezadovoljstvom,to jest enskom (ne)ispunjenou.

U sluaju junakinja dogaaja o kojem izvjetava

Dan od 29. novembra 2006, aluzijama na seks

se ukazuje i koja je to vrsta neispunjenosti.

Dovoljna je i najmanja aluzija na seks, navodnici

ispred i iza rijei seksizam i mi odmah shvatimo

poruku: ove ene su nezadovoljne zato to su

odbaene kao seksualni objekti, zato to sustare, rune, mukobanjaste, nepoeljne, i to

je u stvari ono to njih ljuti, a ne nepotovanje

ljudskih prava ili neodgovarajua politika rodne

ravnopravnosti koju vodi Skuptina Crne Gore.

itaocima je namignuto i oni sada znaju o

emu se ovdje zapravo radi: njihovo politiko

nezadovoljstvo je maska koja ne moe da skrijenjihov enski bijes zato to mukarci u njima vie

ne prepoznaju interesantne seksualne objekte.

Nisu nas, dakle, prevarile.

Visok stepen saglasnosti

Sudei prema ovim tekstovima, kao i prema

nekim drugim medijskim prilozima koji su se

povodom ovog istog dogaaja tih dana pojavili,

mediji su ovom prilikom pokazali neoekivano

visok stepen saglasnosti oko toga u kom pravcu

treba usmjeriti re-konstrukciju ovog dogaaja.

Saglasnost je bila neoekivana s obzirom nato da crnogorski mediji dugo vremena nisu

mogli da postignu saglasnost ni oko tako

vanih pitanja kakva su pitanja potovanja

etikog novinarskog kodeksa, to jest prihvatanja

ingerencija Novinarskog samoregulatornog

tijela da izrie ocjene o potovanju novinarskih

standarda u crnogorskim medijima. Razlike u

pogledima na odreena politika pitanja koja

inae dezintegriu crnogorsku medijski zajednicu

u sluaju izvjetavanja o ovom dogaaju kao

da su nestale. Po emu god da se ovi mediji

razlikovali, ono u emu se sigurno ne razlikuju

jeste zajedniko nasljee - ideologija patrijarhata.


39/134

38

Prije svega, uoljivo je da su oba medija, i Vijesti

i Dan, procijenila da ovaj dogaaj zasluujedosta medijske panje. U listu Dan se vijest o

ovom dogaaju nala i na naslovnoj strani, a

tokom nekoliko dana ovaj medij je bio medijator

izmeu Ljubice Bebe Dakovi i aktivistkinja

NVO. ta znai ova medijska panja? Svakako,

ne radi se o tome da su mediji procijenili da je

ovaj dogaaj znaajan, to jest da je on takavda moe imati posljedice po veliki broj ljudi i

da ima javni interes. Da je dogaaj ocijenjen

kao znaajan, on bi bio ozbiljno re-konstruisan,

bez dvosmislenosti i aluzija kojima se oito eli

uspostaviti ne-ozbiljan, komiki kontekst itanja.

Takoe, dogaaj nije ni senzacionalan, to jest nije

ni po emu vanredan i zapanjujui.

Budui da ovaj dogaaj nije bio procijenjen ni

kao znaajan ni kao senzacionalan, ostaje pitanje

zato su ga mediji senzacionalizovali i poklonili

mu toliko panje? Oito je da je rije o jednom

od onih dogaaja koji uznemiravaju patrijarhat i

koji, iako naizgled bezopasni, sutinski dovode upitanje njegove osnovne postavke. Mogue je da

su mediji spontano prepoznali tu provokaciju

i spontano odreagovali na nju elei da ovaj

dogaaj odmah diskredituju i da automatski

neutraliu njegove mogue eekte. Raunajui

na podrku patrijarhalne zajednice koja dijeli

zajednike stavove o tome gdje je mjesto eni, a

gdje mukarcu, mediji su ovaj dogaaj iskoristili

da jo jednom mobiliu i okupe zajednicu kako

bi svi skupa kroz smijeh na raun ena politiarki

potvrdili da je miljenje o tome gdje je kome

mjesto ispravno i da ga ne treba mijenjati.

Tekstovi koji su objavljeni u Vijestima i u Danu,

a koji su ovdje analizirani, nisu izuzetni po svomnainu predstavljanja enske politike akcije.

Svaki medijski prilog koji izvjetava o bilo kojoj

enskoj politikoj aktivnosti manje ili vie u

stratekom pogledu lii na analizirane tekstove.

Ta slinost je oekivana i logina: novinari i

mediji koji izvjetavaju o ovakvim dogaajima

pripadaju istoj - patrijarhalnoj kulturi, to znaida dijele zajednike ideje o podjeli polnih uloga

i batine iste stereotipe o enama i mukarcima.

Iz te zajednike patrijarhalne vizure, oni stvari

moraju vidjeti i re-konstruisati na slian nain.

Zato i govorimo o mas-medijskoj rodnoj politici

i, u okviru te politike, o odreenim strategijama

predstvaljanja ena u medijima koje slueostvarivanju ciljeva te politike.

Dalje od politike!

Oslanjajui se na zajednike patrijarhalne

medijske strategije reprezentacije ene, tekstoviu Vijestima i Danu alju istu poruku: ena mora

i dalje da podnosi sve ono to joj je dodijeljeno

patrijarhalnom podjelom polnih uloga i neka se

ne usudi da te svoje privatne probleme iznosi na

javnom mjestu pokuavajui da dobije politiku

podrku za bilo kakvu promjenu! Jo krae bi se

ta poruka mogla saeti kao upozorenje upueno

enama - Dalje od politike!

Ali, to je upravo ono upozorenje koje eministkinje

odbacuju. Krilatica Lino je politiko! jezgrovito

saima eministiki stav da nema niega linog

to nije i politiko, i da zato sve lino mora


40/134

39

biti rjeavano kao politiko pitanje. Takoe,

eministkinje su upozorile da se iza svakogodvraanja ena od nastojanja da svoja iskustva

privatne, porodine diskriminacije iznesu pred

javnost i postave kao politiko pitanje kriju

interesi patrijarhata koji ne eli da doe do nove

raspodjele muke i enske moi. Sve dok se lino

tretira kao ne-politiko, dok se diskriminacija

ena unutar porodice posmatra kao njen privatniproblem koji treba da rjeava izmeu etiri zida,

dokle god se bude ena pozivala da te probleme

rjeava koristei enska orua ene e i dalje

biti diskriminisane u drutvu.

Parijarhat ne eli politizaciju enskog pitanja.

ena koja trai pravdu samo u svoje ime, bezpretenzija da svoje zahtjeve univerzalizuje i

politizuje kao ensko pitanje moda e naii

na razumijevanje zajednice. Ako ena nastupa

sa pozicije rtve i trai saaljenje i muku-viteku

zatitu, ako je rije o pretuenoj eni koja je

istjerana na ulicu sa djecom tada ona moe

raunati na podrku patrijarhalnog drutva.

Ali, ena kojoj nita ne ali, koja se bori za svoje

pravo kao politiko pravo, za prava svih ena,

za ravnopravnost kao politiki stav, za slobodu

i ravnopravan poloaj u porodici i izvan nje

takva ena nailazi na neodobravanje,

satanizaciju, ismijavanje i degradaciju, i na onaj

medijski tretman na koji su naile aktivistkinje

NVO koje su se 28. novembra 2006. okupile

ispred Skuptine Crne Gore.

Naravno, mediji masovne komunikacije

mogu da diskriminiu enu i diskredituju njen

politiki angaman zato to medijske strategije

diskriminacije ena imaju vrsto uporite i

sigurnu podrku u patrijarhalnoj kulturi.

O tome kakav je u crnogorskoj javnostistav prema enskoj politici svjedoe moda

najupeatljivije stavovi prema eministkinjama,

dakle onim enama koje su javno prepoznate

kao ene koje ele da o problemima ena govore

politiki. Predrasude prema eminstkinjama

jednako su ukorijenjene i meu enama i meu

mukarcima jer polna pripadnost nikoga ne iniimunim na uticaj kulture i socijalizacije. Mnogi

ljudi svoj animozitet prema eministkinjama

objanjavaju time to su eministkinje

iskompleksirane, agresivne, rune, stare,

neprijateljski raspoloene prema djeci i porodici,

dakle - ene koje imaju neki svoj privatni razlog

da budu ljute na cijeli svijet. Naravno, mnogi neshvataju da prihvatajui taj negativni stereotip

o eministkinjama zapravo prihvataju stav da

razliiti vidovi diskriminacije ena irom svijeta

nisu tema za diskusiju i da je opresija nad enama

prirodna i doputena.

Istine, a ne Istina

Ali, ako javnost to ne shvata, da li i mediji imaju

pravo da ne shvataju posljedice diskvalikovanja

enskih politikih inicijativa? Od medija

masovne komunikacije oekujemo da preuzmu

emancipatorsku ulogu, to jest da postanu

glasnogovornici svih pojedinaca i grupa koje

trae potovanje svojih ljudskih prava u skladu sa

meunarodnim standardima. Od njih se oekuje

da podre razvoj pluralnog drutva u kojem vie

niko nema monopol nad istinom, ukljuujui i

mukarce. Razvoj demokratije podrazumijeva

upravo odbijanje gratis povjerenja u takve istine,


41/134


42/134

41

Iz Novinarskog samoregulatornog tijela je stigao

odgovor sve je bilo u redu, slovo B je veliko,a ne malo. Neko ko nije rodno senzitivan ovaj

naslov zaista moe doivjeti kao korektan.

Ali, neko ko poznaje patrijarhalne stereotipe

o enama i zna razloge zbog kojih se oni

generiu i reprodukuju, ko je, dakle, spreman da

svijet posmatra iz drugog rakursa u velikom

B e nepogreivo prepoznati malo b, a u ovomkorektnom naslovu poziv na obnavljanje

najagresivnijeg stereotipa o enama koje ele

da uu u politiku i uzmu dio moi ove ene

nee da raaju!

M dij ki hit


43/134

42

Medijski hitac

iz javne zasjedeErvina Dabiinovi

prilog 1


44/134

43

Kolain - Odluka Z.B. (51) da prekine ljubavnuvezu sa est godina mlaim .. bila je tragina

za oboje. Jue oko 14.40 asova on je u bibliote-ci kolainskog Centra za kulturu hicima iz pito-lja usmrtio nju, a potom presudio sebi.Krv na parketu izmeu drvenih polica sa knji-gama i rikoeti na zidu i vratima bibliotekesvjedoili su o traginoj drami.Prema prii oevidaca, .. je jue, sa pito-ljem u ruci, uao u biblioteku, koja se nalaziu zgradi u strogom centru Kolaina, traeiZ.B. koja je tu radila.

U biblioteci su tada bile i dvije djevojke,koje su na kratko zaustavile ., pokuavajuida ga odvrate od traginog nauma.Izlazite, sve u vas pobiti, povikao je ..djevojkama, koje su u strahu istrale iz Centraza kulturu traei pomo.Niko ne zna ta se dalje deavalo izmeu pra-njavih polica sa knjigama, gdje je policijanekoliko minuta kasnije pronala dva tijela ulokvi krvi.Pretpostavlja se da je .. uao u prvu prosto-riju biblioteke i odmah pucao na Z.B, a potomnekoliko minuta kasnije u drugoj sobi, pucaosebi u glavu.Policija je stigla prije nego to je .. pre-sudio sebi, meutim, nijesu uspjeli da ga ubi-jede da se preda.Iz Uprave policije sino je potvreno da supolicajci pokuali da pregovaraju sa ..

- On to nije uradio, ve je prijetio da e pu-cati u njih ako pokuaju da uu, nakon ega seiz biblioteke zauo jo jedan pucanj - navodise u saoptenju.Kada je odjeknuo posljednji pucanj, policajcisu uli u biblioteku i pronali tijelo Z.B, dokje . jo davao znake ivota.

Sa tekim povredama glave i bez svijesti, Z.. supolicajci unijeli u kola i prevezli ga do Doma

zdravlja. Ljekari su odluili da ga hitno bolni-kim kolima trasportuju do podgorikog Klinikogcentra, ali je .. izdahnuo ve na Crkvinama.Policija je prilikom uviaja pronala i pi-tolj M 57 cal. 7,62 mm iz kojeg je Z.. pucaou Z.B, a potom i sebi u glavu.Istrani sudija Vieg suda u Bijelom PoljuM.J.S, koji je zajedno sa policijom obaviouviaj, Vijestima sino nije mogao da saoptimotiv ubistva.

On nije kazao ni koliko je metaka ispaljeno izpitolja ., ve je naveo da e se to znati na-kon to se obavi obdukcija tijela poginulih.Nakon jueranje tragedije u Kolainu se pre-priavalo da su, navodno, Z.B. i . u prote-klih nekoliko mjeseci bili u emotivnoj vezi.Navodno, .. je ljetos prodao veliko imanjeu Kolainu, a novac je potom troio u gradskimdiskotekama i kafanama. Imao je suprugu i trojedjece.Z.B. godinama je radila u biblioteci, a nakonto je prije petnaest godina ostala bez supru-ga, koji je stradao u vatrenom obraunu, samaje podizala dvoje djece.

Sin Z.B. stajao ispred zgradeU trenutku dok se u Centru za kulturu odvija-la drama, ispred zgrade se okupio veliki brojKolainaca, koji nijesu slutili da e policija

nedugo potom iznijeti dva tijela.Ubrzo se u masi naao i sin Z.B., koji je htio daue unutra, ali su ga policajci sprijeili.Ne znajui da je .. prethodno izvrio samo-ubistvo, sin Z.B. je govorio da hoe da ueunutra.- Pustite me, hou da ga ubijem, vikao je mla-di, prije nego to su mu policajci saoptilita se dogodilo - ispriao je Vijestima jedanod oevidaca.

Vijesti, 02.04. 2008.

TRAGINI EPILOG LJUBAVNE DRAME U KOLAINU:..(45) ISPALIO SMRTONOSNE HICE U Z.B. (51)UBIO BIBILIOTEKARKU PA PRESUDIO SEBI

prilog 1

prilog 2


45/134

44

U Domu kulture u Kolainu . . (35) ubio Z. M,roenu Z.B. (51), a onda sebi pucao u glavu.

Kolain, 1. aprila .. (35) iz Kolainadanas je oko 14, 40 sati ubio Z.M, roenuB. (51), a nakon izvrio samoubistvo, pu-cajui sebi u glavu. Do sada nezabiljee-na drama odigrala se u centru Kolaina, uzgradi Doma kulture i imala je pravi lmskiscenario. Kada je javljeno da su se oko14,40 asova uli pucnji u zgradi Doma kul-ture operativci kriminalistike policije

ispostave Kolain doli su na lice mjesta ipoeli pregovore sa ., koji se nalazio uzgradi Doma kulture. Pet minuta su trajalineuspjeni razgovori, a ule su se ak iprijetnje od strane .. Nakon toga zaulisu se i pucnji. Kada su pripadnici polici-je uli u zgradu Doma kulture i prostorijeGradske biblioteke na vratima su naili nabeivotno tijelo Z.M, da bi u treoj pro-storiji od itaonice nali i tijelo .,

koji je u tom trenutku davao znake ivota.Ekipe kolainskog Doma zdravlja su krenulesa njim ka Podgorici, ali je na Crkvinamakonstatovana njegova smrt.

Oevici priaju da su se poslije 14 sati i40 minuta zauli pucnji u gradskoj itaoni-ci koja je, inae, poznata kao miran kutakkolainskog gradskog centra. Nezvanino sesaznaje da je .. udaljio iz bibliotekedvije radnice koje su radile sa stradalomZ.M.. Ona je ostala sama u biblioteci. Unjenom tijelu, kako nezvanino saznajemo,naeno je vie metaka.

Z.M, roena B, ima punoljetnog sina i ker-ku. ., koji je inae bio zaposlen u EPCGi radio u HE Rijeka Muovia, za sobom jeostavio suprugu i tri sina.

Pobjeda, 02.04. 2008

DVOJE MRTVIH U CENTRU KOLAINA

UBIO - PA PRESUDIO SEBI

p g

prilog 3


46/134

45

U kolainskoj biblioteci u centru gradajue oko 14 sati dolo je do pucnjave, ukojoj su smrtno stradali .. (34) i Z.M.(50). Prema rijeima istranog sudije Vi-eg suda iz Bijelog Polja M.J. S, unutarbiblioteke pronaena su beivotna tijelaovo dvoje Kolainaca.- Oboje su preminuli od posljedica ispalji-vanja nekoliko hitaca iz pitolja. Uviajusu prisustvovali i zamjenik vieg dravnogtuioca M.V. i radnici policije. Naloiosam da se obavi obdukcija oba tijela - is-

takao je sudija M.J.S.Kako nezvanino saznajemo, prvo je .. pu-cao u Z.M, a onda ubio sebe. Pronaeni sujedno blizu drugoga pored polica za knjige.Inae, .. je radio u Elektrodistribuci-ji, a Z.M.je bila bilbliotekar i, nakon tojoj je prije nekoliko godina ubijen suprugu hotelu Bjelasica, sama je ivjela sadvoje djece. Saznali smo da su njih dvojebili u emotivnoj vezi i da je .. jue,

jo se ne zna iz kojih razloga, uao u bi-blioteku gdje je pored Z.M. vidno ljut za-tekao jo dvije bibliotekarke. Nakon to imje naredio da napuste prostoriju, zakljuaoje vrata i, nakon kratkog razgovora, premakazivanju onih koji su se nalazili ispredzgrade, zaulo se pet-est hitaca.

Pred vijeem Vieg suda u Bijelom Polju ko-jim predsjedava D.K, da podsjetimo, u tokuje bilo suenje .. zbog pokuaja ubistva.Zamjenik vieg dravnog tuioca u BijelomPolju L.M. podigla je optunicu protiv .,u kojoj se navodi da je on 12. maja prolegodine, u 2 sata i 45 minuta iza ponoi, udiskoteci Selekt, na Trgu boraca u Kola-inu, s umiljajem pokuao da lii ivotasugraanina N.V. Iz pitolja marke INIK,kalibra 7,65 mm, koji je neovlaeno drao,ispalio je tri hica, od kojih je jedan po-

godilo N.V. u predjelu prepona i nanijeo mulake tjelesne povrede.U svojoj izjavi, .. je naveo da je pu-cao iz straha, bojei se napadaa koji subili ziki jai od njega. Nasilniki suse ponaali i pucao sam u pravcu nogu, nenamjeravajui nikoga da ubijem, istakao jetom prilikom .. Suenje je trebalo da senastavi 27. maja.M.N.

Dan, 02.04. 2008.

U KOLAINU .. (34) UBIO Z.M. (50), PA SEBE

DVOJE MRTVIH U BIBLIOTECI


47/134

46

Medijski hitac iz javne zasjede

Tri crnogorska dnevna lista su 2. aprila 2008.

osvanula sa inormacijom o istom zloinu koji se

dogodio prethodnog dana u Kolainu - ubistvu

koje je nad Z.B. izvrio ..

Tekstovi su imali vie-manje sline naslove i

podnaslove, koji e i biti u okusu analize u ovomtekstu (iako ne samo oni). Naslovi imaju cilj da

nas privuku da proitamo odreenu inormaciju,

ali i da nas odmah pozicioniraju u odnosu na

dogaaj, to jest da nam sugeriu na koji nain

emo vrednovati taj dogaaj i suditi o njemu.

U sva tri navedena sluaja naslovi ksiraju stereotipe

o enskoj ineriornosti i sva tri medija koriste istemedijske strategije depolitizovanja nasilja nad

enama, ime de akto opravdavaju nasilje.

Analizom ova tri priloga od 2. aprila 2008.

otkrivamo kakve su posljedice ovakvog

medijskog predstavljanja jednog zloina, to jest

kakav uticaj na na sud o tom dogaaju imanain njegove medijske reprezentacije.

Sluaj Vijesti: Ljubavna drama

Nadnaslov:

Tragini epilog ljubavne drame u Kolainu:

.. (45) ispalio smrtonosne hice u Z.B. (51)

Naslov:

Ubio bibliotekarku, pa presudio sebi

Oni/one koji su itali Vijesti 2. aprila 2008.

mogli su na osnovu nadnaslova i naslova dobiti

sljedeu inormaciju o dogaaju: ena koja radi

u biblioteci, stara 51 godinu, stradala je na svomradnom mjestu od sadanjeg, ili biveg partnera,

starog 45 godina.

Meutim, ve nadnaslovom Tragini epilog

ljubavne drame u Kolainu: .. (45) ispalio

smrtonosne hice u Z.B. (51) nae razumijevanje

ovog dogaaja se usmjerava u (ne)eljenompravcu. Naime, takav nadnaslov nas nagovara da

ovaj dogaaj smjestimo u seru privatnosti, intime

i linog. Mi na to pristajemo po automatizmu jer

smo naueni da je ljubav lina, intimna stvar, a

ovdje je zloin reprezentovan kao ragment jedne

ljubavne prie, to jest kao epilog te prie. Takoe,

ovim nadnaslovom nam se sugerie da izvjetaj o

zloinu treba da itamo kao herc roman, dakle

ne samo kao neto to je privatno, ve i kao neto

to je kcionalno, dakle ne-stvarno.

U patrijarhatu koji denie ta je javno, a ta

privatno, ljubav izmeu mukarca ene se tretira

kao privatna stvar u koju zajednica ne treba da

se mijea. Shodno tome, ono to se izmeu ene

i mukarca dogaa iza zatvorenih vrata ne

smije biti od javnog interesa i ne smije nikada

postati drutveno-politiki problem. Na taj nain,

patrijarhalno drutvo se oslobaa odgovornosti da

politiki rjeava razliite oblike diskriminacije ena

u privatnoj seri i da suzbija nasilje nad enama i

zloine poput ovog koji se dogodio u Kolainu.

Autor/ka teksta u Vijestima slijedi takva

uputstva patrijarhata dovodei zloin u vezu sa

ljubavlju i rekonstruiui ga kao privatni dogaaj.


48/134

47

Nadnaslov koji govori o ljubavnoj drami

u Kolainu savreno se uklapa u patrijarhalniobrazac denisane mukosti i enskosti, javnosti

i privatnosti. Iako se zloin dogodio u biblioteci,

dakle na javnom mjestu, nama se sugerie

da ga posmatramo kao neto to se dogodilo iza

zatvorenih vrata, u seri privatnosti. Kako smo

naueni da nije lijepo da virimo kroz kljuaonicu,

mi zakljuujemo da nije pristojno i da nema

smisla suditi o neemu to se tie samo toga

mukarca i te ene, jer je to njihova privatna stvar.

Na taj nain se blokira nae kritiko miljenje

i racionalna reakcija, to utie i na nau procjenu

dogaaja: to to se dogodilo je samo lina stvar

o kojoj ne treba razmiljati.

Izvlaenjem iz prie djelova koji su prepoznatljivi

kao lini i njihovim plasiranjem na naslovnici,

postupcima koji dramatizuju dogaaj i sugeriu

njegovu kcionalnost vri se depolitizacija

nasilja nad enama. Depolitizacija je postupak

kojim se jedna pojava koja objektivno ima iri

i optiji znaaj od line prie ili pojedinanog

sluaja predstavlja kao lini in ili dogaaj, ime

joj se oduzima politiki znaaj.

Da bi medijsko ribarenje ljudskim duama

(autor termina . unji) bilo uspjeno, vano

je postaviti dobre udice: ponekad je dovojno

samo da novinar/ka naglasi i uini vidljivim

neki podatak, na tetu nekog drugog. U tekstu

objavljenom u Vijestima povodom ovog

dogaaja novinar/ka naglaava, osim ljubavnog

motiva zloina, i godine starosti aktera, takoe

sa ciljem da prizove odreene patrijarhalne

stereotipe o muko - enskim odnosima i da tako

usmjeri na stav o dogaaju.

Starost aktera je vana u sva tri medijska primjera

koja analiziramo. Zanimljivo je da su podacio godinama starosti aktera u sva tri sluaja

naglaeni ve u nadnaslovu ili naslovu teksta,

to nije bilo nuno (ovakvi podaci se mogu nai

i u tekstu, to se najee i dogaa).

Takoe je zanimljivo da se u ova tri medijska

izvjetaja navode razliite godine sudionika

dogaaja. Tako u Vijestima ena ima 51 godinu,

a mukarac 45; u Pobjedi ena ima 50 godina,

a mukarac 35, dok u Danu ena ima 51 godinu,

a mukarac 34. Ovakvi, biograski podaci svakako

spadaju u objektivne injenice kojima je teko

manipulisati. Ipak, u ovom sluaju kao da niko od

novinara/ki nije bio/la zainteresovan da ispotuje

objektivnost injenica koje se tiu godina starosti.

Taj nemar prema ovim injenicama pokazuje

da su novinari/ke koji su pripremali/le ovu

inormaciju u ovim biograskim injenicama

prepoznali prije svega priliku za medijsku

manipulaciju, to jest za prizivanje patrijarhalnih

stereotipa, tako da su, noeni tom eljom,

jednostavno zaboravili da provjere inormacije.

U tekstu u Vijestima ove injenice su ukljuene

u opis dogaaja na sljedei nain:

Odluka Z.B. (51) da prekine ljubavnu vezu sa est

godina mlaim .. bila je tragina za oboje.

Jue oko 14.40 asova on je u biblioteci kolainskog

Centra za kulturu hicima iz pitolja usmrtio nju,

a potom presudio sebi.

Patrijarhalna ravnotea podrazumijeva da se

heteroseksualne veze zasnivaju na malom

broju odstupanja. Meutim, razliiti su arini


49/134

48

za mukarce i ene u onome to je dozvoljeno

ili zabranjeno. Tako je opravdana vezaizmeu starijeg mukarca i mlae ene, ali je

neopravdana i zabranjena veza izmeu starije

ene i mlaeg mukarca. U ovakvim izvjetajima

teko je odrediti gdje se injenica navodi radi

injenice, a gdje se njome manupulie da bi se

prizvali patijarhalni stereotipi. U posljednjem

pasusu teksta u Vijestima navodi se da je Z.B.

nakon to je prije petnaest godina ostala bez

supruga, koji je stradao u vatrenom obraunu,

sama (je) podizala dvoje djece. Iako je rije o

objektivnoj injenici, za koju ovdje ima mjesta,

taj podatak u ovakvoj rekonstrukciji dogaaja

kao da takoe slui osnaivanju stereotipa o

eni bez mua koja razara tue porodice, ime

se, naravno, dodatno ojaava negativan stav

prema eni koja je zavela mlaeg mukarca.

Autor/ka teksta u Vijestima sugerie da je

ena koja je rtva zloina prekrila patrijarhalna

prava i trai nau saglasnost da se sloimo sa

osudom. Budui da su ove patrijarhalne zabrane

dio nae kulture, autor/ka lako postie cilj: kao

i on/a, i mi smo protiv takve ene. Sljedee

to bismo trebali da zakljuimo jeste da je ona

(barem djelimino) sama odgovorna za zloin

budui da se ogrijeila o nepisane, ili prirodne

zakone, kako patrijarhat denie svoje sopstvene

socijalne norme.

Na taj nain, naa percepcija dogaaja se

preusmjerava u drugom pravcu, koji nas udaljava

od onog, jedino prihvatljivog, etikog i humanog

odnosa prema zloinu. Ovakav kontekst, u koji se

smjeta ovaj zloin, u cjelini blokira nau humanu

reakciju: mi prestajemo da razmiljamo o ovom

zloinu kao o aktu nasilja, koje je samo po sebimiljenje, ponaanje i akt protiv ljudskosti i koje

zato mora doivjeti osudu pojedinca i javnosti.

Umjesto toga, mi razmiljamo o ponaanju ove

ene i bavimo se ocjenama njene moralnosti.

Pravila dobrog novinarstva podrazumijevaju da

nema brkanja injenica i pretpostavki. Ali, u ovom

tekstu injenice i pretpostavke se stalno mijeaju:

Pretpostavlja se da je .. uao u prvu prostoriju

biblioteke i odmah pucao na Z.B., a potom, nekoliko

minuta kasnije, u drugoj sobi, pucao sebi u glavu.

Policija je stigla prije nego to je .. presudio sebi,

meutim, nijesu uspjeli da ga ubijede da se preda.

Istrani sudija Vieg suda u Bijelom Polju M.J.P, koji

je zajedno sa policijom obavio uviaj, Vijestima

sino nije mogao da saopti motiv ubistva.

On nije kazao ni koliko je metaka ispaljeno iz

pitolja ., ve je naveo da e se to znati nakon to

se obavi obdukcija tijela poginulih...

Nakon jueranje tragedije u Kolainu se

prepriavalo da su, navodno, Z.B. i .. u proteklih

nekoliko mjeseci bili u emotivnoj vezi.

Budui da iz ovoga teksta saznajemo da je uzeta

izjava istranog sudije i svjedoenje policajaca,

to jest da postoje zvanini podaci, postavlja

se pitanje otkud potreba za spekulacijama?

I slijedi odgovor da bismo ovaj dogaaj

percipirali kao kciju - ljubavnu dramu, to nasoslobaa obaveze da o njemu donosimo sud.

Da je to zaista cilj ovakvo prikaza dogaaja u

Vijestima pokazuje i to to novinar/ka otvoreno

dramatizuje detalje:


50/134

49

Prema prii oevidaca, Z.. je jue, sa pitoljem u ruci,

uao u biblioteku, koja se nalazi u zgradi u strogomcentru Kolaina, traei Z.B. koja je tu radila.

U biblioteci su tada bile i dvije djevojke, koje su na

kratko zaustavile Z., pokuavajui da ga odvrate

od traginog nauma.

Izlazite, sve u vas pobiti - povikao je Z..

djevojkama, koje su u strahu istrale iz Centra za

kulturu traei pomo.

Niko ne zna ta se dalje deavalo izmeu pranjavih

polica sa knjigama, gdje je policija nekoliko minuta

kasnije pronala dva tijela u lokvi krvi.

Novinar/ka koristi podatke koje navode

oevici da bi na osnovu njih cijeli dogaaj

rekonstruisao/la kao senzacionalistiku,kriminalistiko-ljubavnu lmsku priu, u stilu

krv i strast. Tako se stereotipni triler-motivi,

kakvi su pranjave police sa knjigama i lokve

krvi, koriste da bi se dogaaj dramatizovao

u eljenom pravcu. Ovakvi motivi provociraju

nae emocije, ali u pravcu u kojem to eli ovaj

medij. Ovakav nain rekonstrukcije dogaajaonemoguava ne samo da razumijemo ta

se dogodilo i da o tome etiki sudimo, ve

on onemoguava i nau humanu emotivnu

reakciju. Bilo bi logino da u ovom sluaju

osjetimo autentinu empatiju (sposobnost da

se emocionalno uivimo ili, uslovno reeno,

osjetimo emotivno stanje druge osobe),ali mi, umjesto toga, doivljavamo samo

povrnu pseudo-empatiju kojom dominira

osjeaj samozadovoljstva i u kojoj nema

nieg autentino humanog. Nae emocije su

izmanipulisane po elji ovog medija: mi smo

okirani i zgroeni, ao nam ih je itd.

Ono to nikako neemo moi da osjetimo je -

istinsko saosjeanje sa rtvom.

U patrijarhalnom drutvu sve to se deava

izmeu ene i mukarca mora ostati njihova

lina stvar. ak i zloin. Mediji pomau da to

tako i ostane: oni nas speavaju da o ovom

zloinu mislimo etiki, kao o zloinu, i da istinski

saosjeamo sa rtvom zloina.

Sluaj Pobjeda: Filmski scenario

Nadnaslov:

Dvoje mrtvih u centru Kolaina

Naslov:

Ubio - pa presudio sebi

Nadnaslov i naslov teksta u Pobjedi su

korektniji i objektiviziraniji nego u Vijestima.

Novinar/ka se bavi injenicama nastojei da to

potpunije rekonstrue dogaaj. Dodue, ovdje

izostaju injenice i podaci istranog sudije,

tako da se stie utisak da novinar/ka nije

razgovarao/la sa predstavnicima/cama suda

i istrage. Meutim, mogue je da je razgovor

i obavljen ali da su predstavnici institucija

razgovarali neslubeno i bez potvrenih

inormacija. Ovaj proesionalni stav se, meutim,

naputa onoga asa kada nam novinar/k

saoptava svoju linu percepciju ovog dogaaja:

Do sada nezabiljeena drama odigrala se u centru

Kolaina, u zgradi Doma kulture i imala je pravi

lmski scenario.


51/134

50

Na ovaj nain, poreenjem jednog zloina

sa lmskim scenarijem, dovodi se u pitanjeobjektivnost i realnost dogaaja. I ovdje se, kao

i u Vijestima, dogaaj dramatizuje, kcionalizuje

i smjeta u kontekst privatne ljubavne drame, koja

provocira nau pseudo-emotivnu reakciju. Budui

da je sve to se dogodilo nalik lmskom scenariju,

mi ovaj dogaaj prestajemo da posmatramo

kao dogaaj koji ima opte znaenje, koje se

tie svih ljudi i svakog ljudskog bia, i koji stoga

zahtijeva da donesemo odrei etiki sud o njemu.

Drugim rijeima, dogaaj se depolitizuje, to jest

privatizuje se i smjeta u domen kcionalnog

i privatnog, o kojem se ne pita, koje se ne istrauje

i o kojem moemo samo da nagaamo.

Time nam se oduzima pravo da postavimo

mnoga pitanja koja ovaj dogaaj realno

postavlja: da li je ovaj dogaaj usamljen ili ima

mnogo slinih dogaaja u Crnoj Gori; zato su

rtve najee ene; postoji li strategija suzbijanja

nasilja nad enama; kako rade slube koje se bore

protiv takvog oblika nasilja; da li je mogue da

i druge ene trpe nasilje, iako o tome ne govore?

Sva ta pitanja gube smisao ako je ovo samo

lina ljubavna drama.

Mogli bismo, dakle, postaviti mnoga pitanja kada

bi nas mediji provocirali da ih postavljamo i kada

nas ne bi nagovarali da, umjesto toga, prolivamo

lane suze i optuujemo ene da su same krive jernee da budu poslune. Mediji nas nagovaraju da

razmiljamo o ponaanju ove ene u kontekstu

patrijarhalnih predrasuda i da je u tom svijetlu

procjenjujemo. Oni nam podmee lane dileme

koje nemaju nikakve veze sa zloinom i naim

stavom o njemu. Sve to treba da nas navede

da odgovornost za zloin pripiemo rtvi, a nepoiniocu i drutvu.

Biograski podaci o godinama aktera se i u

Pobjedi potenciraju: rtva je ovdje starija

od svog progonitelja cijelih 16 godina. Svi oni

eekti koji se u Vijestima postiu razlikom od

samo est godina u korist (ili na tetu) ene

sada se viestruko pojaavaju. ena koja je

rtva zloina sada vie nije samo ena koja je

prekrila patrijarhalne zabrane zavoenja mlaeg

mukarca, ve ona, sa razlikom od 16 godina,

postaje olienje enskog mitskog zla poput

antike heroine Fedre. Time iezava i posljednja

nada da e biti kakve takve empatije prema

rtvi zloina jer ena koja je starija od mukarca

cijelih esnaest godina moe biti samo dodatno

viktimizirana i optuena da je sama kriva.

Takoe, u Pobjedi novinar/ka ukazuje na ne/

brani status mogue veze izmeu aktera, kao

i na njihove brane statuse. U Pobjedi je Z.B

predstavljana kao Z.M, roena B, da bi na kraju

teksta itaoci saznali da je i samohrana majka:

Z.M, roena B, ima punoljetnog sina i kerku. .,

koji je inae bio zaposlen u EPCG i radio u HE Rijeka

Muovia, za sobom je ostavio suprugu i tri sina.

Moemo pretpostaviti da su se ovi podaci

nali na samom kraju teksta da bi se njima

poentirao izvjetaj. To bi svakako bilo u skladu

sa patrijarhalnim normama o polnoj i/ili rodnoj

ulozi ene i njenim prioritetima. Mogli bismo

pretpostaviti da nam se na ovaj nain sugerie da

su ovi ljudi zanemarili svoje roditeljske obaveze


52/134

51

povedeni svojom strau. I naravno, ta osuda prije

svega vai za enu koja ni u ime ega ne smije

zanemariti svoju materinsku dunost. Mukarcu se

to moe progledati kroz prste, ali ne i eni. Bilo da

je to bila svjesna ili nesvjesna namjera autora/

ke, ovakva zavrnica teksta je zaista eektna:

sada na ovaj zloin gledamo iz ugla djece koja

su ostala bez roditelja. To je human i opravdan

nain razmiljanja jer djeca zaista jesu rtve ovog

dogaaja. Ali, medij nam opet postavlja zamku

nagovarajui nas da za to to su djeca ostala bez

roditelja optuimo ne poinioca zloina ili drutvo,

ve ponovo enu koja je prekrila patijarhalne

zabrane i tako sama izazvala nesreu ne samo

svoju, ve i petoro djece.

Naslovi i tekstovi poput onih koji su objavljeni

u listovima Dan, Vijesti i Pobjeda mogu da

isprovociraju sve reakcije, osim onu koja bi morala

da uslijedi osudu zloina i saosjeanje sa rtvom.

Sluaj Dan:Nevaan sudski podatak

Nadnaslov:

U Kolainu . (34) ubio Z.M. (50) pa sebe

Naslov:

Dvoje mrtvih u biblioteci

U izvjetaju o ovom dogaaju koji je objavljen ulistu Dan novinar/ka takoe navodi injenice

o dobi aktera kao i inormacije o prirodi odnosa

dvoje aktera, koje su dobijene od oevidaca ili

izvora. U ovom tekstu prenijeta je i izjava sudije

koji je radio na sluaju:

Oboje su preminuli od posljedica ispaljivanja

nekoliko hitaca iz pitolja. Uviaju su prisustvovali

i zamjenik vieg dravnog tuioca M.V. i radnici

policije. Naloio sam da se obavi obdukcija oba

tijela - istakao je sudija S.

U Danu, meutim, nailazimo na izuzetno vanu

injenicu da je .. izvio ovaj zloin branei se

sa slobode za pokuaj ubistva nad drugim licem.

Zaista je udno da je ovaj tako vaan podatak

proputen u izvjetajima koji su objavljeni

u Vijestima i Pobjedi. ak i u Danu je on

samo ovla naveden. Iako od izuzetne vanosti,

taj podatak nije ponukao novinara/ku da ovaj

zloin osvijetli u kontekstu debate o kvalitetu

rada sudova i sudija, tuilatva i svih onih koji

bi morali da nam jasno pokau prisutnost

drave i njenih institucija u zatiti naih prava.

Posebno je neshvatljivo da nije dolo do takve

kontekstualizacije s obzirom da je neekasnost

sudstva naa gorua tema i da su mediji

prepuni inormacija o krenju ljudskih prava;

o neproesionalizmu i nekvalitetnom radu

sudova; o kanjenjima i otaljavanju sudskih

sluajeva; o selektivnoj pravdi; o oslobaajuim

presudama sudova za djela koja ugroavaju

druge ili za koje postoji procjena da mogu biti

ponovljena. Podatak da je lice koje se branilo sa

slobode izvrilo drugi zloin zaista bi morao biti

vrijedan posebne panje novinara, tako da bi bilo

logino da je upravo taj podatak uzet kao rakursiz koga e ovaj dogaaj biti rekonstruisan.

Meutim, nijedan od medija, ukljuujui i Dan,

nije elio da osvijetli taj ugao, to jest da ovaj

dogaaj sagleda kao problem odgovornosti


53/134

52

sudstva i onih koji su obavezni da tite prava

graana. To je i oekivano jer se u tom sluaju

ne bi mogao postii osnovni cilj - armacija

patrijarhalnog stava da ene u privatnoj

(ljubavnoj) seri mogu da trpe nasilje i da to

nikada ne smije postati javno, drutveno pitanje.

U prilog ovim zakljucima moe se navesti mnogo

slinih primjera. O jednom srodnom sluaju

inormiu Vijesti 12.marta 2008, dakle nedugo

prije zloina u Kolainu. Toga dana su Vijesti,

naime, obavijestile javnost da je Apelacioni sud

ukinuo prethodnu presudu i donio oslobaajuu

presudu u korist mladia zbog pokuaja ubistva

bive djevojke. U tekstu se kae:

Ovo je takozvani zloin iz strasti. Prilikom

odmjeravanja kazne, sud je kao olakavajuu

okolnost imao u vidu da P. nije ranije osuivan i da

se iskreno pokajao... Tokom suenja P. je pokazao

da je voli, ak joj je ponudio i brak. Nakon svega to

se desilo, obeao je da e je zaobilaziti, obuzdavati

ljubav i ljubomoru, te da je nee vie uznemiravati -

kazao je sudija V. u obrazloenju presude.

Kada itamo ovaj tekst, u iskuenju smo da se

toliko zanesemo ljubavlju da zanemarimo

neke druge injenice kao nebitne. A te nebitne

injenice kau da je poinilac, koji je tokom

suenja pokazao da voli svoju rtvu, tu istu

voljenu enu-rtvu est puta izbo noemkada je ona pokuala da prekine vezu sa njim.

U ovom tekstu nalazimo istu strategiju depoliti-

zovanja nasilja nad enama. Iako novinar/ka

stavlja navodnike ispred i iza sintagme zloin iz

strastistavljajui nam time do znanja da zna da je

zloin iz strastisamo - zloin, cijeli ovaj tekst

(kao uostalom, i to je jo gore, i odluka

Apelacionog suda) utemeljen je na stavu

da nasilje nad enom koje se deava u seri

privatnosti nije nasilje i da se moe tolerisati

jer je poinjeno iz ljubavi.

Sluaj odluke Apelacionog suda i zloina

u Kolainu se sa puno razloga mogu dovesti

u vezu. Njihova vremenska i sutinska povezanost

mogla je biti iskoritena kao sjajna prilika da se

u medijima nau dvije izuzetno vane teme:

nasilje nad enama u Crnoj Gori i izostanak

institucionalnog odgovora na ovu pojavu,

to jest neproesionalizam i neaurnost sudstva

(i zastarjelost pravne regulative u Crnoj Gori) koje

selektivno primjenjuje pravdu, najee na tetu

onih kojima je neophodno da pravda ne bude

slijepa. Ali, ova prilika da se nasilje nad enama

u Crnoj Gori problematizuje u svjetlosti zakona

(njihove zastarjelosti i neprepoznavanja pojava

o kojima je rije) i meunarodnih akata koje je

drava ratikovala, a tiu se diskriminacije koja se

sprovodi nad enama nije iskoritena. Naprotiv,

mediji su iskoristili sve svoje potencijale kako bi

nas uvjerili da zloin iz ljubavi nije zloin, da je

svaki vid nasilja nas enom, ukljuujui i ubistvo,

koji se deava u privatnoj seri - doputen.

emu se nadamo, a ta dobijamo

Drava Crna Gora je potpisnica svih

meunarodnih dokumenata o spreavanju

diskriminacije na osnovu pola, ukljuujui i

Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije


54/134

53

ena. U lanu 8. Ustava Crne Gore zabranjuje se

neposredna i posredna diskriminacija, a u lanu

159. Krivinog zakonika povreda ravnopravnosti

se smatra krivinim djelom.

Politika medija u Crnoj Gori morala bi da se

temelji na meunarodnim preporukama o

rodno osjetljivom medijskom izvjetavanju

koje treba da dovede do uspostvaljanja rodne

ravnopravnosti kroz izmijenjenu medijsku

reprezentaciju ene.

Kada je medijsko predstavljanje ena u pitanju,

obaveza novinarke/a bila bi da izbjegava stereotipe

i predrasude, promovie vrijednosti i principe

tolerancije, nediskriminacije uz upotrebu rodno-

senzitivnog jezika. Poseban pristup i obaveze

novinari bi morali imati kada je u pitanju porodino

nasilje, trgovine ljudima, seks traking, ije su rtve

najee ene...

(Iz Kodeksa rodno osjetljivog medijskog izvjeta-

vanja - Lokalni tampani mediji i ravnopravnost

polova, Peanik, Kruevac, 2006, 60-61)

I u crnogorskom Zakonu o medijima zabranjuje

se, izmeu ostalog, polna diskriminacija i nasilje,

i kae se da programski medijski sadraji ne

bi smjeli propagirati diskriminaciju i nasilje.

Dakle, na rodno senzitivno inormisanje medije

obavezuju ne samo Zakon o medijima i medijski

proesionalni standardi, ve i Ustav Crne Gore,Krivini zakonik i niz meunarodnih dokumenata

koje je Crna Gora ratikovala. Takoe, na to medije

obavezuje i sam proces prodruivanja EU, politika

potovanja ljudskih prava, prihvatanje temeljnih

vrijednosti na kojima poiva razvoj savremenih

demokratija i civilnog drutva. Sve to, dakle,

zahtijeva od medija da o nasilju nad enama

izvjetavaju na nain sutinski razliit od naina

kojemu pribjegavaju listovi Vijesti, Pobjeda i

Dan izvjetavajui o zloinu u Kolainu.

Dakle, mi s punim pravom oekujemo od medija

da budu rodno senzitivni, proesionalni, politiki

korektni, emancipatorski, to jest da se stave

u slubu ukidanja patrijarhalnih predrasuda

koje onemoguavaju potovanje enskih

ljudskih prava i sprovoenje politike rodne

ravnopravnosti. U sluaju nasilja nad enama,

to znai da od njih oekujemo da nasilje nad

enama rekonstruiu i predstave javnosti kao

nasilje, da objasne javnosti da ena ne moe

biti odgovorna za nasilje koje se nad njom vri,

da je za to nasilje odgovoran onaj ko zloin vri,

ali i drutvo i njegove institucije jer je drava

obavezna da ima sistemsko rjeenje za takav

problem. Jednom rijeju, oekujemo od medija

da nasilje nad enama postave kao politiki, a ne

privatni problem.

Tekstovi koji su objavljeni u Vijestima, Danu

i Pobjedi nas upozoravaju da smo daleko od

onoga to elimo i na ta smo se kao zajednica

obavezali. Generalno, moe se zakljuiti da sva

tri analizirana teksta rade upravo ono to se od

njih ne oekuje. Oni idu uz dlaku patrijarhalnim

predrasudama koristei strategije depolitizavanjanasilja nad enama kako bi to nasilje prebacili u

privatnu seru, a drutvo oslobodili odgovornosti.

Analiza sva tri sluaja izvjetavanja o zloinu koji

se dogodio u Kolainu pokazuje kakvi su eekti

te strategije. Sva tri lista, i Vijesti i Pobjeda

i D k j d j k d l d d h k


55/134

54

i Dan, rekonstruu ovaj dogaaj tako da na

kraju ponemo da razmiljamo o tome koliko

je sama Z.B. odgovorna za zloin koji je nad

njome izvren. Umjesto da nas navedu da Z.B.

sagledamo kao rtvu, to ona jeste, i da se

zapitamo o tome ko je za to odgovoran, ovi

mediji nas navode da se pitamo da li je ona

prekoraila patrijarhalne prirodne zabrane

Documents

Zena u medijskom ogledalu