Zerzan

  • Upload
    ljubich

  • View
    226

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/24/2019 Zerzan

    1/87

    Sumrak mainaDon Zerzan

    Anarchy: A Journal of Desire Armed, No. 54, Winter 2002-2003

    Pre mnogo godina, V. . !den "e to #aeo na #$ede%i na&in' (Vreme u ko"em i)imookruu"e na# *o*ut me#ta z$o&ina.+ W. . uden, The Double Man, /4 !d tada "ekriza *o#ta$a o&ig$edna i ne*re#tano #e *rodu1$"u"e u #)im #erama i)ota. ednamo"a *ri"ate$"ia i kominia neda)no "e, )r$o re&ito i #a *uno razume)an"a, go)ori$ao to" #ituai"i' ( o*6o7en"u # drugima+, #a)eto)a$a me "e, (tre1a u)ek da imamo u)idu da "e #)a&i"e #re #$om$"eno.+

    Da $i "e mogu%e da "o u)ek ima mnogo oni6 ko"i ne )ide u kom *ra)u idu #)et io)o nae drut)o8 9$o1a$no zagre)an"e, *o#$edia indu#tri"#ke i)i$izai"e, uniti%e

    1io#eru mnogo *re kra"a o)og )eka. :irom *$anete i)e )r#te u1rzano ne#ta"u,mrt)e zone u okeanima #e ire, zem$"a i )azdu6 *o#ta"u #)e zatro)ani"i, *raume #urt)o)ane, kao i #)e o#ta$o.

    Dea od d)e godine k$"uka"u #e antide*re#antima, a emoiona$ni *oreme%a"i me7um$adima #u #e )ie nego ud)o#tru&i$i u *o#$ed"i6 20 godina. Sto*a #amou1i#ta)ame7u tine"derima utro#tru&i$a #e od /;0-ti6 na o)amo. edno no)i"e i#trai)an"e "e*okaza$o da #e #koro tre%ina #redn"oko$aa na*i"e 1arem "ednom me#e&noe$a *arada okantni6 i ua#a)a"u%i6 *o"a)a iz)ireiz ra#*ada"u%eg "ezgra drut)a. ?re%emo #e kroz *e"#a i#*un"en *razninom, tugom,#tre#om, do#adom i #tre*n"om, u ko"o" #e naa ($"ud#ka *riroda+ u*orno degradira,kao i #)i drugi o#tai *rirodnog #)eta.

    !1im znan"a #e redo)no ud)o#tru&a)a #)aki6 *et godina< a$i, u tom te6no$oki #)ena*redni"em i #)e 6omogenizo)ani"em #)etu, o)a ogo$"ena #t)arno#t *ro$azi #koro1ez izazo)a. @oman Aie$a $e1eka Elemetarne esticeAi6e$ ou$$e1eB, Ce#Partiu$e# $ementaire#, 1e#t#e$er u Eranu#ko" //F o*i#u"e tu #umornu moderno#t,$ienu #)i6 i$uzi"a, u ko"o" k$oniran"e *o#ta"e zamena za ra7an"e. Pokaza$o #e da "e#ama >i)i$izai"a 1i$a greka, a da "e &o)e&an#t)o za)ri$o $ik)idira"u%i #amo #e1ekroz 1ezu#$o)nu *reda"u #)im mogu%im o1$iima dominai"e. Ga" tota$ni *oraz iinizam zai#ta #e #a)reno uk$a*a"u u *reo)$a7u"u%i *o#tmoderni#ti&ki *og$ed na#)et.

    Sim1o$i&ka ku$tura "e atroira$a naa &u$a, *oti#nu$a ne*o#redno i#ku#t)o i do)e$ana#, kako "e to *red)i7ao Ero"d, u #tan"e (*ermanentnog $i&nog nezado)o$"#t)a+.Hzmeteni #mo i o#iromaeni do te mere da *ro#to moramo da #e u*itamo zato "e

    $"ud#ka akti)no#t *o#ta$a tako ne*ri"ate$"#ki na#tro"ena *rema &o)e&an#t)u = one*ri"ate$"#t)u *rema #)im drugim o1$iima i)ota da ne go)orimo.

  • 7/24/2019 Zerzan

    2/87

    Sami na#$o)i neki6 no)i"i6 kn"iga izraa)a"u rezignai"u *red tom #)e#tandardizo)ani"om i #iromani"om #t)arno%u' Danas je sve povezano: ivot u prvoj

    lobalnoj civilizaciji< i$i !ta"e biti: #a$o "e novi svet informacija promeniti na%e &ivote. $$>onneted NoI' Cie in t6e Eir#t 9$o1a$ >i)i$ization< W6at Wi$$ Je' oI t6e NeIWor$d o Hnormation Wi$$ >6ange !ur Ci)e# Gi rado)i izraa)a"u kreati)nui#r*$"eno#t i mora$ni #$om e*o6e, u ko"o" #e ma#i)na de6umanizai"a i ga$o*ira"u%ade#truki"a *rirodnog #)eta nadme%u u rea$izai"i #)o"i6 me7u#o1no *o)ezani6*ro"ekata.

    9odine //;-/F, gu#ti o1$ai dima me#eima #u zak$an"a$i #une iznad "ugoi#to&nezi"e, kada "e 1i$o za*a$"eno neki6 4 mi$iona 6ektara uma. Ketiri godine ka#ni"e, na#totine *oara "e 1e#ne$o "unom u#tra$i"om< )atru #u *odmeta$i tine"deri ko"ima"e 1i$o do#adno. S"edin"enim Dra)ama, zaga7en"e *odzemni6 )oda i t$a )idno "e*o)e%ano z1og )e$ike konentrai"e antide*re#anata u $"ud#ko" mokra%i. !tu7en"e udrut)u i unita)an"e 1i$"ni6 i i)otin"#ki6 za"ednia udruu"u #e u #a1$a#ni,

    i#*re*$etani *$e# na#i$"a *roti) zdra)$"a i i)ota.Po#t)arena egzi#teni"a *rogre#i)no o#aka%u"e #)e i #)akog ko *okua da "e do)edeu *itan"e. ?ako druga&i"e g$edati na za*an"u"u%e *ri$ago7a)an"e *o#tmoderni#ti&kogdu6a, a$ergi&nog na #amu *omi#ao da #e u *itan"e do)edu teme$"i )$ada"u%e te6no-ka*ita$i#ti&ke ma$igno#ti8 $i, to *itan"e #e i*ak *o#ta)$"a i #)e 1re artiku$ie kroz#i$o)iti im*u$# o1no)$"enog drut)enog *okreta.

    #ituai"i kada #e )ita$ni znai i)ota-#)eta *ogora)a"u na #)akom *$anu, na"1o$"iumo)i tre1a$o 1i da tome *o#)ete #)u mogu%u *an"u i da krenu u *otragu zareen"ima. me#to toga, )e%ina na$azi 1ez1ro" na&ina da meditira nad *ara$iu%om

    #u*rotno%u izme7u i)i$izai"e i *rirode, ne#*o#o1na da do7e do neiz1eogzak$"u&ka. S)ega neko$iko da$eko)idi"i6 *o"edinaa 1a)i$o #e tim *itan"em umoderna )remena. ork6a"mer ork6eimer "e #6)atio da dominai"a nad*rirodom i $"udima, kao i instrumentalni umko"i #to"i iza te dominai"e, iz)iru iz(na"du1$"i6 #$o"e)a i)i$izai"e.+ Jata" Jatai$$e "e go)orio da (ona" trenutak kada&o)ek negira Aa"ku Zem$"u, ko"a mu "e da$a i)ot, ot)ara *ut *oro1$"a)an"u.+

    Po#$e neki6 tride#etak godina 1ez drut)eni6 *okreta, dana# *ri#u#t)u"emon"i6o)om o1na)$"an"u. Pod#taknut #)eo*tom krizom, do1ro o1a)eten, naoruan1o$"im razume)an"em i du1$"om kritikom nego to #u to 1i$i *okreti iz /L0-ti6, ta"*okret #e, u nedo#tatku nekog 1o$"eg izraza, #$o1odno moe naz)ati (anar6i#ti&kim+.

    o od #uko1a na u$iama Si"et$a u no)em1ru ///. godine za )reme za#edan"aS)et#ke trgo)in#ke organizai"e, ori"entai"a antig$o1a$i#ti&kog *okreta *o#ta"a$a "e#)e o&ig$edni"a. (nar6izam "e dominantna *er#*ekti)a unutar *okreta+, zak$"u&i$a"e Jar1ara *ta"n Jar1ara *#etin u iz)eta"u iz "e#eni 200. godine. e1ruaru2002, #ter ?a*$an #t6er ?a*$an "e *rimeti$a' (...kako #e *okret za6ukta)ao *o#$eSi"et$a, #)e )ie akti)i#ta, 1ez mnogo *om*e, *o&e$i #u da #e izri&ito iz"an"a)a"u kaoanar6i#ti, a 1ro" anar6i#ti&ki u#mereni6 ko$ekti)a "e u u#*onu...nar6i#ti&ko kri$o1rzo *o#ta"e #redite *okreta.+ De")id 9re1er Da)id 9rae1er "e to izrazio "o#aeti"e' (nar6izam "e #re no)og *okreta, n"ego)a dua< iz)or #)ega to "e u tom*okretu no)o i o1e%a)a"u%e.+ enri ?i#inder enrM ?i##enger "e na *rote#te

    *roti) g$o1a$izai"e iz ///. i 2000. godine g$edao kao na (*r)e znake uz1une+, ko"i uindu#tri"a$izo)anim zem$"ama Gre%eg #)eta ima"u (*oteni"a$nu *o$iti&ku teinu+ i

  • 7/24/2019 Zerzan

    3/87

    ko"i zato ugroa)a"u i #am #)et#ki #i#tem. Hz)eta" >H (9$o1a$ni trendo)i do 205+,o1"a)$"en u *ro$e%e 2000, *red)i7a da 1i na")e%a *re*reka g$o1a$izai"i u no)ommi$eni"umu mog$o da 1ude e)entua$no udrui)an"e *rote#tni6 *okreta iz Pr)og#)eta #a 1or1om uro7eni&ki6 naroda, ko"i *okua)a"u da #a&u)a"u #)o" integritet*red na*redo)an"em ka*ita$a i te6no$ogi"e.

    Go na# *o#ta)$"a *red mnogo )ani"e *itan"e u )ezi # tim *okretom i n"ego)imo*a#nim *o)ezi)an"em # )eko)nom 1or1om *roti) Hm*eri"e u "oneindu#tri"a$izo)anim de$o)ima #)eta. Naime, ako "e ta" *okret #)e )ie anar6i#ti&kiori"enti#an, u &emu #e #a#to"i ta" anar6izam8

    Ai#$im da "e #a#)im "a#no da #e ta" *okret dana# raz)i"a u neto druga&i"e od $e)ie.S)e do #ada, #)i moderni antika*ita$i#ti&ki *okreti #utin#ki #u *ri6)ata$i ek#*anzi"u#red#ta)a za *roiz)odn"u i da$"i raz)o" te6no$ogi"e. Sada #e #re%emo #a od$u&nimod1i"an"em tog *rodukti)i#ti&kog u#meren"a< to od1i"an"e #e iri u no)omanar6i#ti&kom *okretu.

    Ga anar6o*rimiti)i#ti&ka i$i *ro#to *rimiti)i#ti&ka tendeni"a #)e#na "e da#uo&a)an"e # danan"om turo1nom #t)arno%u za6te)a du1$"i u)id u in#titui"e ko"e#u nekada, #koro 1ez izuzetka, 1i$e *ri6)atane zdra)o za goto)o. *rko#*o#tmoderni#ti&ko" za1rani i#*iti)an"a *orek$a ti6 in#titui"a, no)i *og$ed do)odi u*itan"e &ak i rad i *ri*itom$"a)an"e, kao o#no)ne uzorke #adan"i6 ek#trema naeegzi#teni"e. Ge6no$ogi"a, kao #i#tem ko"i *o&i)a na #)e )e%o" *ode$i rada i#*ei"a$izai"i, izo$o)ana "e kao generator #)e )e%e te6no$ogizai"e i)ota-#)eta.>i)i$izai"a, ko"a na#ta"e kada *ode$a rada do#tigne #te*en u ko"em *o&in"e*ri*itom$"a)an"e, #ada #e tako7e *o#matra kao kra"n"e *ro1$emati&na. Dok #e na

    *ri*itom$"a)an"e 1i$"aka i i)otin"a nekada g$eda$o kao na neto dato, #ada #e #ama ta$ogika do)odi u *itan"e. Da 1i #e #6)ati$o *ra)o zna&en"e, reimo, genet#koginen"eringa i $"ud#kog k$oniran"a, oni #e mora"u #ag$edati kao deo 1azi&nogna#to"an"a da #e o)$ada *rirodom, to ni"e nita drugo do *ri*itom$"a)an"e. Hako "e"a#no da o)a" kriti&ki *ri#tu* dono#i )ie *itan"a nego odgo)ora, raz)o" anar6i#ti&ke#)e#ti ko"a ne tei kona&nim odgo)orima )ie #e ne moe zau#ta)iti.

    Drugim re&ima, nema *o)ratka na #taru, *ro*a$u $e)iu. ?ome "o ni"e "a#no da "e uo)o" ta&ki 6itno *otre1no neto drugo8

    edan od teme$"a i$i nada6nu%a *rimiti)i#ti&ke anar6i"e "e#te i *romena *aradigme odrut)enom i)otu nae )r#te u (*rai#tori"#kom *eriodu+, do ko"e "e *o#$edn"i6deeni"a do$o u o1$a#ti antro*o$ogi"e i ar6eo$ogi"e. >i)i$izai"a #e *o"a)i$a *re #)ega/.000 godina. N"enu *o"a)u #u u korenu #a#ea$e 6i$"ade $"ud#ki6 generai"a ko"e #ui)e$e u odno#ima ko"e 1i#mo mog$i naz)ati *rirodnom anar6i"om. ortodok#no"antro*o$oko" $iteraturi, &ak i u ud1eniima, i)ot iz)an i)i$izai"e o*i#u"e #e kao*re*un #$o1odnog )remena. Ga" na&in i)ota od$iko)a$i #u ega$itarizam, o1i&a"de$"en"a 6rane, re$ati)na autonomi"a i ra)no*ra)no#t *o$o)a, i od#u#t)oorganizo)anog na#i$"a.

    C"udi #u ku)a$i )$akna#to *o)r%e "o *re 2 mi$iona godina i *$o)i$i ot)orenim morem*re F00.000 godina. N"i6o)a inte$igeni"a 1i$a "e ra)na nao", # tim to #u oni ui)a$i u

    da$eko najuspe%nijem' nedestru$tivnom obli$u ljuds$o prilao(avanjako"i "e ikada*o#to"ao. Dok #e rani"e u ud1eniima *o#ta)$"a$o *itan"e (zato #u $"udi tako ka#no

  • 7/24/2019 Zerzan

    4/87

    *re$i na *ri*itom$"a)an"e i *o$"o*ri)redu+, #ada #e *o#ta)$"a zato im "e to uo*te1i$o *otre1no8

    ?o$iko nam "e "o )remena o#ta$o da #*a#imo 1io#eru i #amu nau $"ud#kot8 Stari*ri#tu*i &ine #amo niz di#kredito)ani6 *okua"a da #e u*ra)$"a o)im #)etom, tim

    ma#i)nim generatorom *roiz)odn"e i otu7en"a. Ze$ena i$i *rimiti)i#ti&ka anar6i"a*redno#t da"e radika$no" deentra$izai"i, ne*o#rednim komuna$nim odno#ima,i)otu za#no)anom na onome to *riroda moe da nam *rui, ume#to na *roeniko$iko #e moe na*redo)ati u n"enom tota$nom *ot&in"a)an"u. Naa )izi"a "edirektno #u*rot#ta)$"ena )$ada"u%o" *utan"i te6no$ogi"e i ka*ita$a, iz raz$oga ko"i #u)ie nego o&ig$edni.

    Neu#*e6 $e)ie 1io "e monumenta$ni6 razmera, kako na indi)idua$nom *$anu, tako iu odno#u na *rirodu. me7u)remenu, "az izme7u $e)ie i no)og anar6i#ti&kog*okreta #amo #e *roiru"e. P"er Jurdi"e Pierre Jourdieu i @iar @orti @i6ard@ortM izraa)a"u a*#urdnu &en"u za o1no)$"enom )ezom izme7u inte$ektua$aa i

    #indikata, kao da 1i ta 6imera neto *romeni$a na 1azi&nom ni)ou. irgen a1erma#urgen a1erma#, u #)o"o" kn"zi )zme(u injenica i norme, #$a)i *o#to"e%e #tan"e, na"o nekriti&ki"i i airmati)ni"i na&in nego u #)o"im *ret6odnim rado)ima, *ot*uno#$e* za *ra)e razmere ko$onizai"e modernog i)ota. art i Negri Ai6ae$ ardt intonio Negri *ri$i&no direktno go)ore o tom iz1oru' (Ji$i 1i#mo anar6i#ti, kada ne1i#mo go)ori$i...#a #tano)ita materi"a$no#ti kon#titui#ane u mreu *roiz)odnekoo*erai"e, drugim re&ima, iz *er#*ekti)e *rodukti)no kon#titui#anog6umaniteta...Ne, mi ni#mo anar6i#ti, mi #mo komuni#ti.+ Na#u*rot tome, u i$"u"a#ni"eg *red#ta)$"an"a o)og *itan"a, e#u# Se*u$)eda e#u# Se*u$)eda *rime%u"eda #e (anar6i"a i uro7eni&ki *okreti 1ore *roti) *oretka i)i$izai"e i n"ego)e *rak#e

    #tandardizai"e.+

    Ne de$e #)i anar6i#ti #)e )e%e rezer)e *rema te6no$ogi"i i i)i$izai"i. Na *rimer,Noam Kom#ki Noam >6om#kM i Aare" Juk&in AurraM Jook6in in#i#tira"u natradiiona$nom *ri6)atan"u *rogre#i)nog raz)o"a. Aark#i#ti&ko #reanar6o#indika$izam ti*i&an "e izraz te #k$ono#ti i 1$edi za"edno #a #)o"im $e)i&ar#kimro7aima.

    Aark#, ko"i "e 1io to$iko #)e#tan utia"a *roiz)odnog *roe#a i n"ego)ogde#trukti)nog 6oda u o1$iku *ode$e rada, i*ak "e )ero)ao i$i e$eo da )eru"e da %edinamika te6no$okog raz)o"a *odriti ka*ita$izam. $i, (#)e to "e &)r#to+ ne

    (i#*ara)a u )azdu6+. Pre %e 1iti da #e #amo #)e )ie #t)rdn"a)a u ono to "e#te. Go)ai za i)i$izai"u, i#to ko$iko i za ka*ita$izam.

    >i)i$izai"a dana# ima o1$ik ko"i "o" da"e te6no$ogi"a, nerazd)o"i)a od o#tatkadrut)enog *oretka = #)et#kog *e"#aa ka*ita$a. !na o$i&a)a i izraa)a n"ego)ena"du1$"e )redno#ti. (Preo#ta$e #u nam #amo &i#to te6no$oke *ret*o#ta)ke+,zak$"u&io "e a"deger, &i"a "e ormu$ai"a do)o$"na da razotkri"e mit o (neutra$no#ti+te6no$ogi"e.

    ?ao i n"en u#$o) = *ode$a rada = i te6no$ogi"a "e, kao "edna od *ret*o#ta)ki #i#tema,dugo 1i$a *ote7ena kritike. $i, dana#, kada "e te6no$ogizai"a o1u6)ati$a eo #)et, a

    te6no$ogi"a *o#ta$a na"dominantni"i a#*ekt modernog i)ota, i ta" )eo *o&in"e da*ada. gre#i)na te6no$oka ko$onizai"a #)akodne)nog i)ota i #i#temat#ko

  • 7/24/2019 Zerzan

    5/87

    izmetan"e izi&kog okruen"a )ie #e ne mogu ignori#ati i$i *rikriti. !t)ara #e6i$"adu *itan"a.

    Zdra)$"e "e #amo "edno od n"i6' #)edoi #mo o1na)$"an"a i umnoa)an"a na"raz$i&iti"i6o1o$"en"a, #)e ot*orni"i6 na indu#tri"#ke $eko)e za ko"e #e t)rdi da i6 e$iminiu.

    ntide*re#anti #amo ma#kira"u neke #im*tome ra#tu%i6 razmera tuge, de*re#i"e,#tre*n"e i o&a"a, dok #e od na# o&eku"e da o#tanemo #$e*i za mu$ti#enzorno 1ogat#)o,razno$iko#t i ne*o#redno#t, ko"e te6no$ogi"a *roteru"e iz nai6 i)ota. Sa"1er-guruio1e%a)a"u *o)ezi)an"e i #tian"e no)i6 mo%i $"udima ko"i nikada ni#u 1i$i to$ikoizo$o)ani, nemo%ni i #tandardizo)ani. S)ako no)o i#trai)an"e *ot)r7u"e da &ak ineko$iko #ati *ro)edeni6 na Hnternetu ima ka#ni"e negati)ne eekte. Ge6no$ogi"a "etako7e do*rine$a iren"u o1$a#ti rada *reko razni6 ure7a"a, *o#e1no *reko mo1i$ni6te$eona, 1i*era i e-mai$a, ko"i mi$ione $"ude dre u *ri*ra)no#ti 1ez o1zira na*ro#torne i )remen#ke koordinate.

    ?o"i ku$turni eto# #to"i iza i#me)an"a #)akog *okua"a kritike i ot*ora, i, u kra"n"o"

    $ini"i, iza o*ra)da)an"a ne*ri6)at$"i)og8 Go "e, nara)no, *o#tmodernizam, ko"i dana#do#tie zenit #)og mora$nog i inte$ektua$nog 1ankrot#t)a.

    Se"$a Je6a1i1 izno#i u1ed$"i)u )erzi"u *o#tmoderni#ti&ke mi#$i u tri teze' (Smrt&o)eka, #6)a%ena kao #mrt autonomnog, #amo#)e#nog #u1"ekta, #*o#o1nog zade$o)an"e na o#no)u *rini*a< #mrt i#tori"e, u #mi#$u od1ai)an"a e*i#temo$okogzaniman"a za i#tori"u #uko1$"eni6 gru*a, u n"i6o)om na#to"an"u da kon#truiu #)o"unarati)nu *ro$o#t< #mrt metaizike, u #mi#$u nemogu%no#ti kritike i$i o*ra)da)an"ain#titui"a, *rak#i i tradii"a, o#im u #$u&a"u ne*o#rednog #amoo*ra)da)an"a ma$i6narai"aO. ( Aara$ Jerman Aar#6a$$ Jerman )idi *o#tmodernizam kao (i$ozoi"u

    o&a"a *od ma#kom radika$nog inte$ektua$nog ika...na#*ram ko$a*#a i)i$izai"e ko"i#e od)i"a #)uda oko na#.+

    Po#tmoderni#ti #$a)e razno$iko#t, raz$i&ito#t i 6eterogeno#t, g$eda"u%i na #t)arno#tkao na neto $uidno i neu6)at$"i)o. Pra)a *ara$e$a tom #ta)u na$azi #e u kretan"u1rzo*otrone ro1e, u n"eno" 1e#mi#$eno" irku$ai"i kroz g$o1a$ni #i#tem grozni&a)ogkonzumerizma. Po#tmodernizam in#i#tira na *o)rnom, u*orno di#kreditu"u%i#)aku iru #)e#t u kori#t na)odnog *artiku$arizma. S druge #trane, #mi#aouni)erza$ne, 6omogenizu"u%e te6no$ogi"e ne #amo da #e ne do)odi u *itan"e, )e% #eo1"eru&ke *ri6)ata. Veza izme7u te6no$okog im*eri"a$izma i gu1itka #mi#$a udrut)u, nikada ni"e uznemira)a$a *o#tmoderni#te.

    Na#tao iz *oraza *okreta iz /L0-ti6 godina i #ta#a)a"u%i kroz "o *ot*uni"eo#iromaen"e iz *oton"i6 deeni"a, o1e$eni6 no)im *orazima i reaki"om,*o#tmodernizam "e drugo ime za *reda"u *red &udo)inom #t)arno%u. Sre%no*ri6)ata"u%i #adan"o#t, ko"u nazi)a (te6no*rirodom+ i (te6noku$turom+, Donaara)e" Donna araIaM do1ro izraa)a tu *o#tmoderni#ti&ku *reda"u. Hzg$eda da"e te6no$ogi"a *o#to"a$a odu)ek< nema na&ina da #e i)i iz)an n"ene ku$ture