HRVf\TSKO

NfKINO-KNJIEUNI ZBORNIK,

KNJIGA II. 1906. IZDALA ~~~ ~ "MATICA HRVATSKA" .

DIONiKA TISKARA U ZAGREBU. 1906.

Digitized by Google '"

SADRAJ. Jakov MarinkovU: DorinG. (Novela iz dalmatinske bodolarije) 3 J. DraJmovi: III ulpoml1l4. (Znoj. - Altruizam. - U mirini. - Po-

sljednje pijanstvo.) - III ma/lanj"G. (pod 8vibanjskim oblacima. - Ra-stanak. - Krletka. - Vi~nje s njezina groba.) . . . .. 69

Beralt Herma (Alberto Weber i Hermina BrkU): l_n oil PO","Ila. \Dramska legenda u jednom inu.) . . 83

Dr. Fran UdU: Kalit-Mio/it I &Iovjn,tvo u Slownaca. . . . . 97 Gjuro Arnol: Pilat. . . . . ... . . . . . . . . 107 Dr. I. Krmjavi: Sv. Franjo .Adilti i n. lf1all Kapistran. (Prigodom ob-

novljenja iloke crkve.) . . 1 t 3 Milan enoa: Na nj,#onillu sv. Ivana. 122 Dr. Oton Kuera: EI,lItricit,la j matmjo. 154 Alberto Weber: RentklJvOUI. . 166 Miroljub (Ante Evetovi): Dal,1I0 s,~ prama/Jite. . . 168 Svetozar Ritig: GrlJi". (Iz pukoga ljvota.) - Vilenjall 169 Hermiu Brki: Doi e dani... . . 182 Stjepan RaU: Kako se odgajaju gospodari svieta . . 184 Viktorija Risakovi: Persino vjenanje . . . . . 217 Dr. Ruolf Horvat: Politika povjest grada Rijeke. . . 224 Jovan Hranilovi: Uspommi pobratima Gjur, Badovinca. _. U liranO'Voj

tlu1i. - Besmrtnoj Ilul; . . . . . . . . . . 270 Stjepan BanovU: .Gundnliev "Osman" i narodne pjesme 274 Milan M. Jenovsld: U buri i ""tavi. . . 281

Laislav Laanjski: Jnlina . . . . . . . . 293 Jovan Hranilovi: Najnovije hrvatsko pjesnmvo . 296 Cherubin egvi: Roblje u Hrvatskoj . . . . 32 4 Dr. Dragotin Lonar: Javno jivlJinje pri Slovmclk 333 Ante Juki (Veljko Obraov): Zar Ji lallo moralo biti! (Novela sa

sela n Bosni) . . . . . . . . . . . . . . . 354 Fr. . Kuha: etelake popievke plavih Hrvata iz hrvatskoga Zagorja 375 S. Granari: OJ~ Iljtlflojllo. - Ljuv,n sanall. (Skladbe) . . . 386 Julije Kempf: Prilozi za poviest sredovjenoga kaptola sv. Petra kod Polege 395 Vjekoslav KlaU: Dva .rvjda K"0ba. (t J. E. Tomi. - t Vjenceslav Novak) 406 Knj,itl'Vni Obllor. (Dr. Fr. lle!H6: Priegled slovenske knjilevnosti u god.

1905/6. - S. Radi: Hrvati. i Hrvatska u poljskom "Slavenskom Sviet.,,,. - V. Jugovi: t Henrik Ibsen. - Dr. V. Lozovina: E. de Amicis svome rodu o jeziku. - S. Radi : idovstvo kilo negativni elemenat kulture) . . . . . . . . . . . . . 413

Digitized by Google

ETELAKE FOFIEVKE PLAVIH HRVATA IZ HRVATSKOGA ZAGORJA.

OBAVJEST. Zetelake ove popijevke pjevale su mi dne 28. oujka 1906. dvie

gospodjice: Margareta Ritterova, - ki udove vlastelinke u Pozna-novcu, i prijateljica njezina, gospodjica Jelka Marjanovieva, - ki predstojnika odjela za pravosudje u Zagrebu. Obje gospodjice nauile su te popievke u Poznanovcu u hrv. Zagorju od seljakih djevojaka (etelica), te su umjele pijev seljakinja tako tono i vjerno oponaati, da su ak pogodile i enharmonske intervale naih pukih pjevaica, koji se intervali znatno razlikuju od intervala temperirane ugodbe.

Gospodjica Ritterova pjevala je melodiju t. j. s o p r a n, a go-spodjica Marjanovieva a l t, koji tamonji seljaci zovu k o n t r u (od

. lat. rijei "contra"). Cieli dvozvuni zbor seljakih pjevaica pjeva s po-etka t i h o (piano), a istom kada se pridrue altistice, pjeva zbor iz svega grla (fortissimo). Pri tom pjevaju pako samo d v i j e, t r i p j e-v a i c e s o p r a n, sve ostale pako a l t, to podaje tomu zboru oso-biti kolorit. Po tempu pjevaju veoma sporo, dulje cijele kajde i po-lovnjae, dok pjevaicama sapa traje. .

Melodije tih popijevaka potjeu bez dvojbe iz poganske dobe Hr-vati, a mislim i poetak nekih tekstova. Velim p o e t a k, jer u na-stavku teksta ve se istie uticaj kranstva. Neki tekstovi su tvo-revine novije dobe, ali melodije i od tih popijevaka su iz najstarije dobe. Vidi popijevke: "Je su li nam doma gospoda" i "Iva je mlada".

Poznato je, da je kransko sveenstvo nastojalo, da izbrie iz naroda spomen na poganstvo, te da je - gdje se samo dalo - izmije-nilo poganska imena s kranskim imenima. A poznato je i to, da prosti puk tradicionalno sauva. stare melodije popijevaka i onda, kada je materinski svoj jezik napustio i drugi jezik primio, kakQ je to jo dan

Digitized by Google

376

danas primjerice u Tirolu. O sadanjem tirolskom narodu, koji pjeva na njemake tekstove slavenske melodije, pisao je god. 1879. raspravu dr. 1. Mitterrutzer, ravnatelj gimnazije u Bri.ixenu u Tirolu.

Poto sada u starosti svojoj ne ujem vie tako dobro, kako sam neko uo, zamolio sam moga prijatelja gospodina Nikolu pl. Fallera, naega na glasu ravnatelja orkestra, koji ima otar i izvjeban glazben sluh, da prosudi, jesam li svojim sluhom ono dobro uhvatio, to su mi spomenute gospodjice pjevale. Gospodin se Faller drage volje odazvao mojoj molbi, a isto tako i obje gospodjice, da jo jedanput pjevaju pred gosp. FaIlerom reene etelake pjesme. No dok smo se mogli sastati, jer su sad jedni sad drugi bili zaprijeeni, prolo je mjesec dana. Na-pokon smo se teda negda koncem travnja sastali u mom stanu; gospo-djice su pjevale, a gosp. Faller - komu nisam pokazao svoju ukajdbu -biljeio je i one popijevke, koje sam ja prije ukajdio, pa jo i dvije druge popijevke, koje mi nisu prije pjevale obe gospodjice.

U koliko smo se mi ukajditelji tih melodija slagali ili razili u ukajdbi, razabrati e oni, koje na puki pijev zanima, te koji hoe jednu i drugu ukajdbu sravnjivati medju sobom. S toga razloga priopio sam ovdje moju ukajdbu i ukajdbu gosp. FaIlera.

to se tie teksta tih popijevaka, komentirao je na moju molbu neke tekstove poznati i zasluni na slavenski mitolog, dr. Nikola vitez

Greti Gapievl, koji komentar takodjer ovdje priopujem.! 1. NAKA CZETELAKA)

iz Poznanovca u hrv. Zagorju. Pjevaju etelice u jutro na polju.

Ukajdio Nik. pL Fallu. Largo. _

~~:~ -R~ -=~-=S" I~ -'-l- i:~::c 1W:"::t.--::t-+=-0 - - jem ko-le - ku. 1 Dr. Greti je god. 1900 . .ftampom izdao u Mostaru znamenito svoje djelo:

,,0 vjeri starih Slovjena" (Ve). oktav. str. XX1II. i str. 216}. ~ Komentar dra. N. Gretia priobujemo na n a r o i t u elju g. Kuhaa. UR.

Digitized by Google

Vie, vie sunece PO tom bojem koleku PO tom bojem koleku. 1 PO tom bojem grobeku.

Gde Marija kleala Svoga sina molila.

Mitoloki komentar dra. Gretia:

377

Ova pjesma je spadala u poganske hvalospjeve sunanomu boanstvu; nu sada je aliboe samo- fragment stare poganske pjesme. Ovo je moi razabrati iz same rijei pjesme: -

"Vie, vie Sunece (Suniu) po tom bojem koleku". Znaaj je ovim rijeima: "Penji se penji "Sunace" PO tvojem boanskom kolicu". Ovo je dakle hvalospjev predpoldanjemu blagomu sunanomu boanstvu,

kojega djevojke prizivlju u draestnom diminutivu, a takova su mu i kola. U starom vijeku bila je vjera, da sunce juri po nebesima na zlatnima kolima. Tako je jurilo sunce, i to predpoldanje blago sunce "Mithra" na zlatnim kolima

upregnutima sjajnima konjima, kojima je ravnala krasna koijaica "Ais-Vang. hubi". A tako je jurio Helios sa svojom Eos u Grka i Sol sa "Aurorom" u Rimljana, a u starih Slovjena Sunic (Sni) sa Zorom.

,~Po tom bojem grobeku" znai "po nebesima", jer tamo prebivaju due po-kojnika.

2. NAKA (ETELAKA) Iz Poznan ovca u hrv. Zagorju.

Pjevaju etelice u poldan na polju. LarghisBitnQ '=-= 40 Ukajdio Fr. . Kuha. a _ Ei:~_-

Prva zapopeva Od milog Jezua.

Trea zapopeva

Druga zapopeva od djeve Marije.

od svetog Trojstva nam. Mitoloki komentar dra. Grletia: Vinja je bila u starih Prusa a po svoj prilici i u Praslovjena sveto drvo. po-sveeno bogu Vinji.ju.":odkud joj i ime.

Ova pjesma sjea nas na pradrevnu pjesmu, koju je-priobio Wagilewie (sravni dr. Greti: O vjeri starih Slovjena, str. t3t.) o stvaranju svijeta, tom razlikom. da su tri ptice (golubice) sjele na sveto rajsko drvo "Jasen" (u Germana Ygdrasil) i posavjetovale se, kako da stvore svijet. i to ponajprije "sjajno sunce, bliedi mjesec, arku zoru i sve zviezde".

8.NAKA(ETELAKA) Iz Poznanovca u hrv. Zagorju.

Pjevaju etelice u poldan na polju. Larghi8rimo C:J = 40 . ' Ukajio Fr. ~. Kuha. ~i=~t _-, ~1~F~h~~-j:t~=--~tj __ ~J~ - j:I_,.,J:~~--j Z *__ _* '-...,. *__ __* _

Spe . vaj, spe - vaj Ka - . ti . - ea!

mo - ja ro - a ru

"Spevaj, spevaj, Katica I Moja roa rumena."

""Kako bi ja spevala, Kad ja toga ne morem?""

"Kakva tuga, Katica? Moja roa rumena I"

me - -- . na.

""Kak ja tuna ne bila? Kad moj dragi otaja. "" t

""Nejdi, nejdi. dragi moj I Ja ti dajem prsten svoj .....

"""Ja t' ne ljubim s prstenom Neg te ljubim srecem. """

1 Ovdje zamnievao je glas ef mal ne kao /is. a glas rJe mal ne kao tlis. Ali poto ja nikada nisam biljeio u pukom pievu, koji glas po absolutnoj sitnini (visini) nego vazda po stupkama ljestvice, to sam i tuj uzeo glas ef za septimu, a glas rJe za kvintu, premda nisu ti glasovi bili po temperiranoj ugodbi pravi ef i pravi rJe.

lotaja = odhaja.

Digitized by Google

""Pove 1 meni, dragi moj! Kada se bu! poymu\?''''

mo - ja ro - a ru Mitoloki komentar dra. Gretia:

"""Ja si dima 2 povrnem, Suho drevce procvete .......

me - - na.

379

etelica .. Katica" aluje, da njezin miljenac (Sunce) od dana etve odhaja u tudje zemlje i da se ne vraa, dok opet ne procvate suho drvo (priroda) i ne uzori ito.

Ovo povraanje "Sunevo~' su jur vrlo drevni narodi u ljubavne bajke ubiljeili. Tako aluje I i d a za svojim nastradalim miljenikom O s o r o m (Osor = Asera). koji je bio u podzemlju strogim sudijom dua.

Slinu bajku susreemo i u Phoeniana, gdje je A s t o r e t (grka Aphrodita) alovala za nastradalim u lovu A d o n o m. koji-se je ali svakog proljea opet vraao k svojoj Astarti. a jeseni polazio u podzemlje (Hades). Slinu bajku su vjerovali i Babilonjani, gdje I s t a raaluje zimi za B e lom .. gospodarom duhova". Isto tako ali A i s Vanghubi za M i th r o m u Perzijanaca. Tako je bila uvijek u crnini odjevena Bhavani u Indjana za ivom, sudijom dua u podzemlju, a zvala se je po muu i Sivina. Slinu bajku nalazimo u Germana. gdje Nana aluje za B a I d u r o m i boginja "S i e b a" (iva) za R a t o g o s t o m (odnosno sunano boanstvo Sva-roi) u sjevero-zapadnih starih Slovjena. Svi ovi nesretni nastradaoci bivstvovali su zimi u podzemlju a proljeem su se vraali na zemlju. Takva je bila drevna ljudska vjera. kojom su ljudi tumaili postanak zime i ljeta: i dana i noi!

4. ETELAKA POPIEVKA iz Poznanovca u hrv. Zagorju.

Pjevaju etelice, kad sunce zalazi. Ukajdio Fr. . Kuba. ~i==l j: _;;~ -:~j 11-1~-:-~j-~~ ~I ~~--~ i---.. ~d- -5-.* I!:J __ -.... -d-- .-:;d- -Ii"'i'-...io -I!:)-.:.......d---

Ni fje, ni - je sun e - - ce ----

l Pove = povedj. 2 Dima = doma. s Gosp. FaUer drao se ovdje absolutne sitnine glasova, koji glasovi zaisto

vie naginju na /is i dis nego na " i dl.

Digitized by Google

380

--po tom ma . lom ko Ie ku.

Nije, nije sunece Po tom malom koleku, Po tom bujem grobeku. PO tom malom koleku,

Gde Marija kleala Svoga sina molila. ~

5. VIENAC (ETELAKA POPIEVKA)3 iz Poznanovca u hrv. Zagorju.

Pjevaju etelice u veer. , - Ukajdio Fr. . Kuha.

~=-3_-=:::I=:::j :t=.J-I-:::j--1--+-~:~ I-a--j--+-~:r-=l-~ =2--. ~.--51- _ ... __ -;-.J_ ... __ ._-=-+,_'_ ~-_-t- ,,--/!!J-------~-ff --- ~'=.-.::-;---" .:.- - ~~~t-:-.::.:.rrr-I 1--'\1' , 1.1 '1 '- 1---:

"-Ve . er nam je ro sa pa . da - la,

J Glede melodije vidi prijanju popievku "Spevaj, spevaj, Katica". 2 Glede teksta vidi popievku: "Vie, vie, sunece". . s Kada etelice na veer dodju s polja, nakite jednu djevojku viencem meui joj taj vienac na glavu. Vienac je spleten od peninih klasa nalik kruni. Kod te zgode idu etelice dvie po dvie i to tako polagano, te se jedva opaa, da se napred miu, jer koraci ne iznaaju ni polovice stope, a noge stiskuju jednu uz drugu nogu. Meni se ini, da i taj hod spada na poganski obred, kada su imali kakav ophod. .

4. Ovaj ef glasio mal ne kao fis, a glas de mal ne kao dis_ ~ Koliko ja znam iz vlastitog sluanja, razlikuju nai selski pjevai enhar-

monske glasove. U njih je lis malo sitniji (vii) od glasa ef, a isto tako i dwcis od glasa tle.

6 Da ovdje sliede u melodiji (u sopranu) glasovi ef i de, zakljuujem od tuda, to sam jasno razabrao, da je a\tistica pjevala na melodijski glas tle, kontru-glas g"

Digitized by Google

Ukajio Nik. pl. Faller.

Ei:::-t~ 5:4--~f~~~;~~t+~~:r~~J-=:~=3 I:~-----:J!.-- -~tt--':::""~ -F :'-~S-~-=-~-IS1-S_3 I If l.! I .'-1 I I 1'C.j

----

Ve - er nam je ro sa pa - da - la

nju -Ma Veer nam je rosa padala, Nju Marija gledala Sa lepoga dvorca od Boga Od smilenoga Jezua.

Mitoloki komentar dra. Gretia:

ri - ja gle da - la. Smileni, o Jezu, dojdi k nam, Pelaj nam due v svetel raj. U svetel nam raju najbole Gde se due vesele.

Dok je prva pjesma bila hvalospjevom predpoIdanjemu .. Suncu", trea poldnev-nomu, ova popoldanjemu, i to veernomu .. Suncu".

Prva pjesma nazivlje predpodnevno sunce - Vie-Sunace, trea Vinje-Su-nace, a etvrta Nije-Sunace. Potraimo li znaenje Vinjemu-Suncu, to emo

nai, da sskt. vishuwam znai izjednabu dana i noi, a to biva 24. rujna (Aequi-noctium). Jesenska izjednaba noi biva upravo u zviezdovlju .. eteoke", kad sunce udara )vojima zrakama na polovnik, a to biva za vrieme etve. Cim krene sunce prema-jugu, odhadja svakim danom to vie prema junima stranama svijeta. S toga aluje~ .. Katica" etelica za svojim miljenkom, koji e se tekar drugim proljeem opet natrag vratiti, da drugu etvu polui.

Prost narod ne zna, to je to Vinje-Sunce, ve usredotouje svoje misli ~na poznato mu stablo vinju;'nu i ovo 'stablo bilo je posveeno Vinji-ju, koje boan;tvo spominju stare bugarske "pjesme, koga dre najuzvienijim nebeskim boanstvom, a po svoj prilici e biti srodan sa vedskim:Vinom (Vishnu). Poznato je, da su Brahmani podieliIi velike rtve .. Satra" u dvije polovice, a medju ovima padala je izjednaba

noi (Vihuvam), a time su ustanovili prema raznim boanstvima i razne obrede. Stoga drim, da etelice u Poznanovcu oponaaju svojim sporim micanjem u dvo-jakom redu prividno sunano sporo micanje!

6. VIENAC (ETELAKA POPlEVKA) Iz Poznanovca u hrv. Zagorju.

Pjevaju etelice u veer, kada predadu vienac vlastniku polja. Ukajio Nik. pl. Faller.

t'~ =l==i~::E:~~_I=::c=_~~}=::l~:t:E::~+I-:f..=::] - --5='~r--~ - -l:Es.-rrf:~-=~-I=r-s=I~f~~.:I::.~

I 1...L.J!.oI I ':- I ........ -Je II su nam do - ma go spo da ?

Digitized by Google

182

~-~~t~~:tli~"t'I~-~~I;r-i I 1 ~ I 1 I I _I it'" . ....., I

- ' - Je li su nam do - ma go - - spo - da?

Je li su nam doma gospoda? J e li su nam doma gospoda?

Mi nesemo ovaj dar, Koga nam je Jezu dal.

Poljaci imadu slinu pjesmu, kada etelice nose plod (penini vienac) s polja, te ga predadu gospodaru. - Evo te pjesme s originalnom svojom melodijom:

Moderato.

~--. ~-~ --' ...... I-:::I=~:..:ts-~--I~~--~ ~~-...=t' .~=~: =p'-: ::._=-== ~ _ :::l.,-- =.-.--=-=r-= _____ =t: _________ ~_ __P:J__ _ :::L_ . Pro-wa-dzt-my plon w Je- go-mo-sci dom. A-by do-brze

p--!- --f-l--f-l--~::t: -~ -------------~-!-I--lio.-"""---I~-!~J-----------=--=~= ?=-JII_-t=~ =-$ _ ___ - = plon Je - go - mo-sci w dom.

1. Prowadzimy plon W Jegomosci dom,

Aby dobrze plonowalo, PO sto korcy z kopy dalo.

Prowadzimy plon W Jegomoscl dom.

2. Prowadzimy plon W Jegomo~ci dom.

Niech jegomosci wyjrzy w pole Oziminka sie nie chwieje.

Prowadzimy etc.

3. Prowadzimy plon W Jegomosci dom.

Nie chwieje si~ i jareczka. Sp~tn~)jsmy do ziareczka.

Prowadzimy etc.

4. Prowadzimy plon W J egomosci dom.

Bogdaj zdrovo plonovalo, te tak roczek doczekalo.

Prowadzimy etc.'

Kako je iz gornje melodije razabrati, upotriebio je poljski puk za nju tradicionalnu svoju trodjelnu mjeru (takt) sa dvie osmine na prvu etvrtinku.

1 Vidi melodiju popievke "Veer nam je rosa padala". 2 Ova je popievka izvadjenaiz djela: "Piesni ludu", tampano u Krakovu

g. 1892. Tekstove te zbirke napi~ao je po pukom pievu g. Zygmunt Gloger, koji mi je svoju knjigu S3'll u Zagrebu predao; melodije ukajdio je takodjer po pukom pievu g. Zygmunt Noskovski.

Digitized by Google

I naa hrvatska melodija za slinu pjesmu: "Je li su nam doma gospoda?" po mojoj je ukajdbi trodielna ('/2)' ali na prvu etvrtinku ne dolaze dvie osmine, nego jedna etvrtinka, to odgovara trohejskom akcentu teksta.

Poraba narodnog (razliitog) ritma u poljskoj i u hrvatskoj melodiji iz-brisala je srodnost medju obim melodijama, ali unato tome ipak se sauvala neka zajednica i to u s l i e d u i n t e r val a melodije, kako to posvjedouju sliedei taktovi:

Poto nije vjerovati, da je ta istovjetnost tih taktova puki sluaj, to smijemo pretpostaviti, da potjee ne samo tekst, nego i melodije poljske i hr-vatske popievke iz zajednike dobe poganskih Poljaka i poganskih Hrvata. To smijemo pako ve s toga pretpostaviti, to se onaj dio poljske Galicije,' od-kuda ta popievka i od kuda i plavi Hrvati potjeu, jo i danas zove B i e l a H orva tska.

Mitoloki komentar dra. Gretia: Ova je pjesma ostanak od stare poljske p;,esme:

.. PIon niesemy plon jegomoci v' dom; Bogdaj zboe (ito) plonovalo Dziescec korcy (vagan) z medIa dalo".

Svetkovinu etve su obavljali svi stari Slovjeni, a bog etve je bio uLitvana i Poljaka .. Pluite" (Plevnik = Punitelj hambara), Pluto u Grka i Rimljana. U Po-znanju upute se eteoci iza etve k svomu gospodaru te jedna djevojka nosi ogroman

kola (korowaj), a jedan momak nosi na glavi omani vienac upleten klasovim raznijem cvijeem tE e gospodaru zapjevati gornju pesmu:

Plod nesemo plod Vaem monom domu, Bogdaj ito porodilo 1 Svako zrno razmnoilo Deset mjera zrno dalo!

Od ovoga etclakoga boanstva .. Pelnita" ostale su i nam riei .. plod, pleviti, piniti (puniti) i t. d. Rie plod potjee od nasala .. plont".

7. ETELAKA POPIEVKA iz Poznanovca u hrv. Zagorju.

Pjevaju etelice, kada zob !anju. Ukajio Nik. pL FaUer.

Fi=f -i-=-~:f;~=I~_-i_ f~-_~~~_+E~r--1_ f f~:L _.3 ~ ___ .. y_I_~jEr:J-..ii_L~ __ I=;-~_E~I-Q~~ __ 3 - -I - . va je mia da

Digitized by Google

384

Iva je mlada Veter njum vlada

Veter njum vlada Kit je kad trga.

Kit je je trgal Na breg je metal.

Na breg je mee Dunaj zamee.

1 Vidi melodiju popievke "Spevaj, spevaj, Katica l"

FR. ~. KUHA.

Digitized by Google