Zimovanje i gniježđenje vrane gačac (Corvusfrugilegus L. 1758) na području Požege tijekom2016./2017. godine

Komljenović, Josip

Undergraduate thesis / Završni rad

2017

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of biology / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:181:108686

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-11

Repository / Repozitorij:

Repository of Department of biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Odjel za biologiju

Preddiplomski sveučilišni studij Biologija

Josip Komljenović

Zimovanje i gniježđenje vrane gačac (Corvus frugilegus L. 1758)

na području Požege tijekom 2016./2017. godine

Završni rad

Mentorica: doc. dr. sc. Alma Mikuška

Osijek, 2017.

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Odjel za biologiju

Završni rad

Preddiplomski sveučilišni studij Biologija

Znanstveno područje: Prirodne znanosti

Znanstveno polje: Biologija

Zimovanje i gniježđenje vrane gačac (Corvus frugilegus L. 1758) na području Požege

tijekom 2016./2017. godine

Josip Komljenović

Mentor: doc. dr. sc. Alma Mikuška

Sažetak:

Gačac (Corvus frugilegus L.), ptica iz porodice vrana, danas je sve brojnija u gradovima. Cilj

završnog rada je istraživanje populacije vrane gačac tijekom zime 2016./2017. i proljeća 2017.

na području grada Požege, te utvrđivanje lokacije na kojima se kolonije okupljaju i gnijezde.

Tijekom zime na području grada Požege zimovalo je 1113 gačaca. Gačci su se okupljali na

stablima u parku Zvečevo. Tijekom 2017. godine u parku Zvečevo gnijezdilo se 431 par u

jednoj velikoj koloniji i tri male kolonije na rubnim dijelovima parka.

Broj stranica: 18

Broj slika: 12

Broj tablica: 0

Broj literaturnih navoda: 53

Jezik izvornika: hrvatski

Ključne riječi: vrana gačac, Corvus frugilegus, gniježđenje, okupljalište, Požega, Hrvatska

Rad je pohranjen u:

knjižnici Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i u Nacionalnoj

sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u elektroničkom obliku, te je objavljen na web stranici Odjela

za biologiju.

BASIC DOCUMENTATION CARD

Josip Juraj Strossmayer University of Osijek

Department of Biology

Bachelor’s thesis

Undergraduate university study programme in Biology

Scientific Area: Natural Sciences

Scientific Field: Biology

Wintering and breeding of the Rook (Corvus frugilegus L. 1758) in Požega town during

2016./2017.

Josip Komljenović

Supervisor: doc. dr. sc. Alma Mikuška

Abstract:

Rook (Corvus frugilegus), a member of the corvid family, recently is more numerous in the

cities. The aim of this thesis is to research the roosting and nesting rook population during

winter and spring 2016./2017. in Požega. During winter, 1113 rooks roosted and in spring 431

pairs were nesting in Zvečevo park in Požega. Rooks were nesting in one big, and three smaller

colonies on the park borders.

Number of pages: 18

Number of figures: 12

Number of tables: 0

Number of references: 53

Original in: Croatian

Key words: Rook, breeding, roosting, Požega, Croatia

Thesis deposited in:

the Library of the Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek and in

the National and University Library in Zagreb in electronic form. It is also available on the

website of the Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek.

Sadržaj:

1. UVOD......................................................................................................................................... 1

1.1. Opis vrste Corvus frugilegus L. 1758 (vrana gačac).......................................................... 2

1.2. Geografska rasprostranjenost i stanište vrste C. frugilegus............................................... 2

1.3. Razmnožavanje vrste C. frugilegus.................................................................................... 4

1.4. Prehrana vrste C. frugilegus............................................................................................... 5

1.5. “Roosting” – fenomen okupljališta.................................................................................... 5

2. CILJ RADA................................................................................................................................ 7

3. MATERIJALI I METODE......................................................................................................... 8

3.1. Područje istraživanja.......................................................................................................... 8

3.2. Terenski rad........................................................................................................................ 10

4. REZULTATI............................................................................................................................... 10

4.1. Rezultati okupljanja vrane gačac tijekom zime 2016/2017 na području grada Požege..... 10

4.2. Gniježđenje vrane gačac na području grada Požege u 2017. godini.................................. 11

5. RASPRAVA............................................................................................................................... 13

6. ZAKLJUČCI............................................................................................................................... 14

7. LITERATURA ........................................................................................................................... 15

1

1. UVOD

Proces urbanizacije povoljan je za ljude, ali nažalost dolazi do niza ekoloških problema

uključujući gubitak biološke raznolikosti. Brojnost ptica se smanjuje i najniža je u urbanim

sredinama. Ipak, urbani prostori mogu pružiti širok raspon staništa, ovisno o intenzitetu

urbanizacije (Grimm i sur., 2008; Clergeau i sur., 1998. 2006; Marzluff, 2001; DeGraaf i sur.,

1991). Gradovi su danas izazovni ekosustavi za održavanje biotičkih zajednica i bogate

raznolikosti. Tijekom 2000-ih godina istraživale su se populacije i zajednice gradskih ptica te

mehanizmi koji dovode do povećanja gustoće populacije i smanjenja raznolikosti vrsta u

usporedbi s pticama divljih staništa. Ptice se prilagođavaju urbanom ekosustavu fiziološki

(promjene hormona stresa) i ponašanjem (promjene u ponašanju hranjenja, produljenje sezone

parenja). Veća gustoća naseljenosti povezana je većom količinom hrane, a vjerojatno i

smanjenjem predatorskog pritiska. Gubitkom staništa, visokom gustoćom ljudske naseljenosti

i negativnom interakcijom sa sinantropnim vrstama gubi se i raznolikost (Shochat i sur. 2010).

Porodica vrana (Corvidae) je jedna od porodica koja nastanjuje urbana područja. U Hrvatskoj

su zastupljene četiri vrste iz roda Corvus: vrana gačac (Corvus frugilegus L.), siva vrana

(Corvus corone cornix L.), gavran (Corvus corax L.) i čavka (Corvus monedula L.). U ekologiji

ovih vrsta dogodile su se značajne promjene koje su neposredno vezane uz čovjekovo

narušavanje okoline onečišćenjem i preobrazbom staništa (Jurčević, 2002.).

2

1.1. Opis vrste Corvus frugilegus L. 1758 (vrana gačac)

Vrana gačac (C. frugilegus) izgledom je jako slična crnoj vrani (Corvus corone). Obje

vrste imaju sjajno crno perje s metalnim sjajem, ali se gačci razlikuju po izrazito klinastom

obliku perja te svijetlo obojenom kljunu (Slika 1). Prosječno su 47 cm dugački i teški 337 do

531g, ali u usporedbi s ostalim vrstama, gačci se smatraju velikim pticama. Spolni dimorfizam

je slabo izražen, mužjaci su malo veći od ženke. Duljina krila je od 290 do 330 mm, a raspon

krila od 81 do 94 cm. S obzirom na veličinu, gačac ima velik kljun, dug 53 do 57 mm, koji se

sužava u oštar vrh. Taj dug i oštar kljun im služi za pronalaženje hrane i prehranu kukcima

(Madge i Burn, 1994; Mullarney i sur., 1999).

Slika 1. Odrasla vrana gačac (Web 1).

1.2. Geografska rasprostranjenost i stanište vrste C. frugilegus

C. frugilegus se nalazi u Paleartičkoj regiji, širom Europe i Azije (Slika 2). Postoje dvije

podvrste gačaca: Corvus frugilegus frugilegus i Corvus frugilegus pastinator.

Rasprostranjenost C. f. frugilegus rasprostire se od Irske na istok preko Europe u Rusiju, s

južnim granicama do Turske i Irana. Populacije se mogu naći i na sjeveru u južnoj Švedskoj,

Danskoj i Norveškoj. Zahvaljujući uzgoju i migracijama, C. f. frugilegus se može naći u

sjevernoj Rusiji i mediteranskom području, a populacije su uvedene i na Novi Zeland. Ove dvije

podvrste geografski su odvojene Altajskim planinama (Madge i Burn, 1994).

3

Slika 2. Područje rasprostranjenosti vrane gačac (Web 2).

Vrana gačac široko je rasprostranjena diljem Europe i zapadne Azije. Preferiraju stepske

regije, riječne ravnice i obradive zemlje u kojima je tlo mekano i plodno. Gačci obično

izbjegavaju područje gdje se uzgajaju zimske žitarice kao što su raž i pšenica. Umjesto toga

preferiraju područja gdje se uzgajaju proljetne žitarice kao što je ječam. Stepske regije i ravnice

izvrsna su staništa za gačce jer im bogato tlo obiluje kukcima, a traganje za hranom je lakše

kada je tlo mekano. Gačci također nastanjuju područja koja graniče s gradovima, te same

gradove sve dok im je dostupna dovoljna količina hrane i stabla kao zaklon. S obzirom da

naseljavaju veći dio Europe i Azije, gačci toleriraju veliki raspon visine, od razine mora do oko

4000 m nadmorske visine (Feare, 1974; Griffin i Thomas, 2000; Madge i Burn, 1994).

4

1.3. Razmnožavanje vrste C. frugilegus

Iako su po prirodi vrlo društveni, veza mužjaka i ženke može trajati od nekoliko godina

pa sve do kraja života. Partnere počinju pronalaziti tek kad imaju dvije godine. Tijekom sezone

parenja, parovi se gnijezde zajedno sve do polaganja jaja (Slika 3). Nakon toga se vraćaju na

pojedinačna gnijezda. Unatoč tome što je u jednoj zajednici više stotina ptica, gačac održava

svoju vezu s partnerom intenzivnom komunikacijom. Iako su gačci poznati kao monogamna

vrsta, poput C. corax i C. corone, postoje slučajevi bigamije i okupacije gnijezda drugih ženki

(Green, 1982; Madge i Burn, 1994; Roskaft i Espmark, 1982; Røskaft, 1983).

Razmnožavanje i polaganje jaja započinje obično krajem veljače, ali mogu početi

krajem travnja i svibnja u srednjoj Europi i Rusiji, gdje niže temperaturne vrijednosti traju dulje.

Gnijezda grade na visokim listopadnim stablima, iako ponekad znaju izgraditi gnijezdo na tlu

ili u grmlju. Gnijezdo grade od štapića, grana s listovima i trave. Gačac polaže 2-7 (prosječno

4) plavo-zelenih jaja sa sivim pjegama. Inkubacija traje 16 do 18 dana i uglavnom ženke sjede

na jajima, osim ako moraju nakratko napustiti gnijezdo i tada mužjak preuzima dužnost. Nakon

izlijeganja, ženka se brine o mladima desetak dana (Slika 4), dok mužjak donosi hranu. Nakon

desetak dana mladi postaju samostalniji i ženka se pridružuje mužjaku u skupljanju hrane. Sa

32 do 33 dana starosti, mladi gačci napuštaju gnijezdo ali nastanjuju obližnja stabla i ostaju u

blizini roditelja (Kasprzykowski, 2007, Madge i Burn, 1994).

Slika 3. Mužjak i ženka u gnijezdu (Web 3).

5

Slika 4. Ženka se brine o mladima nakon izlijeganja (Web 3).

1.4. Prehrana vrste C. frugilegus

Gačci su svejedi i jedu bilo koju jestivu hranu. Zbog svog snažnog i velikog kljuna mogu

kopati i pretraživati tlo u potrazi za ličinkama i kukcima. Također jedu sitno voće, žitarice i

žireve. Ako ulove priliku, love i male ptice i sisavce. Poznato je da napadaju gnijezda drugih

vrsta ptica kako bi jeli mladunce i jaja. Za razliku od onih koji se javljaju u prirodnim

područjima, gačci koji žive u blizini gradskih lokacija djeluju kao sakupljači iskorištavajući

otpad i bačenu hranu. Poput svih ostalih ptica, gačac sprema svoju hranu (Baughman, 2003;

Bird i Emery, 2008; Feare i sur., 1974; Harrison, 1978).

1.5. ''Roosting'' – fenomen okupljališta

Fenomen okupljališta (engl. Roosting, od riječi roost – mjesto za odmor ili spavanje)

dobro je poznat jer je opsežno istraživan na nekoliko kontinenata tijekom različitih godišnjih

doba . Iako se uglavnom sastoje od malog broja ptica poznato je da se, primjerice u Europi, kod

vrste C. frugilegus okuplja po nekoliko tisuća jedinki (Feare i Mungroo, 1990; Goodwin, 1976;

Hansen i sur., 2000; Heinrich, 1989; Wright i sur., 2003).

6

Ptice napuštaju hranilišta, okupljaju se u veliko jato i zajedno odlaze na mjesto gdje

spavaju (Slika 5 i 6). Ovaj fenomen se odvija samo tijekom zimskih mjeseci (Coombs, 1961;

Jadczyk i Jakubiec, 1995; Jadczyk i Drzeniecka-Osiadacz, 2013). Postoji nekoliko pretpostavki

o razlozima zbog kojeg se gačci okupljaju na mjestima za „roosting“ (Beauchamp, 1999). Prva

je zaštita od predatora - veći broj jedinki povećava detekciju predatora i smanjuje opasnost od

predacije (Eiserer, 1984), druga je uspješnija potraga za hranom – ptice neuspješnije u

pronalaženju hrane prate one uspješnije do izvora hrane (Ward i Zahavi, 1973) i treće

temoregulacija – prisutnost susjednih jedinki smanjuje energetske zahtjeve (Yom-Tov i sur.,

1977; Du Pleiss i sur., 1994). Gačci se prije odlaska na mjesto spavanja okupljaju na nekom

drugom mjestu i najvjerojatnije razmjenjuju informacije o lokacijama hrane i predatora uz

veliku buku (Coombs, 1961, Jolles i sur., 2013).

Slika 5. Okupljalište gačaca u parku Zvečevo (foto: J.Komljenović).

7

Slika 6. Okupljalište gačaca u parku Zvečevo (foto: J.Komljenović).

2. CILJ RADA

Cilj završnog rada je istraživanje zimujuće populacije vrane gačac (Corvus frugilegus

L.1758) i njihovog gniježđenja na području grada Požege tijekom zime 2016. i proljeća 2017.

godine. Istraživanje se sastoji od utvrđivanja lokacije gdje se populacija gačaca okuplja tijekom

zime u gradu Požegi, te utvrđivanja broja jedinki koje se okupljaju prije odlaska na spavanje.

Tijekom proljeća istraživanje obuhvaća utvrđivanje lokacije kolonija i broja aktivnih gnijezda

vrane gačac na području Požege.

8

3. MATERIJALI I METODE

3.1. Područje istraživanja

Grad Požega nalazi se u središnjoj Slavoniji, u Požeškoj kotlini koja je okružena

slavonskim gorjem: Psunj, Papuk, Krndija, Dilj i Požeška gora (Web 5). Grad je smješten

(45.34° N i 17.68° E) na 152 m nadmorske visine i prostire se na površini od 133,91 km2.

Sjeverni planinski masiv Papuk svojim grebenima i vrhovima od istočne Tromeđe (713 m)

iznad Kutjeva preko glavnog vrha papuka (953 m) do zapadnog Petrovog vrha (615 m) kod

Daruvara štiti Požešku kotlinu od sjevernih vjetrova. Zbog toga je klima na južnim padinama

blaža nego u samoj Požeškoj kotlini (Web 4 i 5). Park Zvečevo smješten je (N 45°20’' i

E 17°40’) i posađen 1924-e godine uz rijeku Orljavu (Slika 7 i 8). U parku su posađene platane,

listopadna stabla široke krošnje i visokog rasta (do 50 m), koje danas služe vrani gačac kao

mjesto gdje se okupljaju i spavaju (Web 6).

Slika 7. Park Zvečevo 1924. godina (Web 7).

9

Zima 2016./2017. (Slika 8), tijekom koje je obavljeno istraživanje (praćenje okupljanja

i broj gačaca), bila je hladna i većinom niža od višegodišnjeg prosjeka s temperaturnim

anomalijama u rasponu od -1,4°C do 0,9°C (Web 8 prema DHMZ). Proljeće 2017. (Slika 9),

tijekom kojeg je obavljeno prebrojavanje gnijezda gačaca, bilo je toplo s umjerenom količinom

padalina (Web 9 prema DHMZ).

Slika 8. Ocjena klimatološke zime 2016./2017 (Web 8).

Slika 9. Ocjena klimatološkog proljeća 2017. (Web 9).

10

3.2. Terenski rad

Okupljanje gačaca, tijekom zime, prije odlaska na spavanje praćeno je u siječnju 2017.

godine. Gačci su se okupljali samo na jednoj lokaciji, na stablima u parku Zvečevo. Brojanje

jedinki je izvršeno 04.01.2017. i 14.01.2017., uz pomoć dalekozora. Nakon toga je zabilježeno

vrijeme odlaska na spavanje. Brojanje je dodatno kontrolirano i provjeravano brojanjem jedinki

sa fotografija.

Prebrojavanje gnijezda i parova u kolonijama je obavljeno 25.03.2017. u parku

Zvečevo. Brojala su se samo aktivna gnijezda u kojima su se nalazile jedinke. Zbog preglednosti

i točnosti rezultata, brojanje aktivnih gnijezda obavlja se dok na stablima nema lišća.

4. REZULTATI

4.1. Rezultati okupljanja vrane gačac tijekom zime 2016/2017 na području grada Požege

Prvo prebrojavanje jedinki vrane gačac tijekom zime 2016./2017. obavljeno je

04.01.2017. Broj jedinki vrane gačac na okupljalištu u parku Zvečevo tog dana iznosio je 1105.

Treba uzeti u obzir da su neke jedinke prebrojane više puta jer su ptice u stalnom pokretu.

Roosting je počeo u 15:45 kada su jedinke iz svih dijelova grada došle u park Zvečevo (Slika

10). U 16:20, gačci više nisu u pokretu, te su u tišini smješteni na stablima što označava vrijeme

odlaska na spavanje. Drugo prebrojavanje obavljeno je 14.01.2017. Broj jedinki vrane gačac

tog dana na okupljalištu iznosio je 1113, što pokazuje manji porast broja jedinki od datuma

prvog prebrojavanja. U 15:53 gačci se okupljaju u parku, a u 16:25 se u tišini smještaju na stabla

i odlaze na spavanje. Zanimljivo je što je vrani gačac na području Požege ista lokacija, park

Zvečevo, i okupljalište i spavalište.

11

Slika 10. Roosting vrane gačac u parku Zvečevo (foto: J.Komljenović).

4.2 Gniježđenje vrane gačac na području grada Požege u 2017. godini

Prebrojavanje je obavljeno 25.03.2017. i utvrđeno je da se tijekom 2017. godine na

području grada Požege gnijezdio 431 par vrane gačac u jednoj velikoj koloniji, te u 3 manje

kolonije na rubnim dijelovima parka Zvečevo s 20-30 parova (Slika 11). Gnijezda su smještena

na 23 stabla američke platane (Platanus occidentalis L.) (Slika 12). Zbog sve češćih pritužbi

stanovnika Ulice kralja Zvonimira na štetu vrane gačac, 16.03.2015. (Web 11), 21.01.2016.

(Web 12) i 30.03.2016. (Web 13) je došlo do uklanjanja gnijezda, a 01.04.2016. je srušeno

nekoliko stabala (Web 14), što je uvelike utjecalo na broj gnijezda.

12

Slika 11. Kolonije vrane gačac u parku Zvečevo (Web 10).

Slika 12. Gnijezda gačaca u parku Zvečevo na stablima drveća Platanus occidentalis (Foto:

J.Komljenović).

13

5. RASPRAVA

Vrana gačac Corvus frugilegus L. redovna je gnjezadarica u Hrvatskoj (Kralj i Barišić

2013), međutim do 1927.godine bila je poznata samo kao zimski gost u hrvatskoj ornitofauni

(Ivković, 1948 u Jurčević 2002). Prema Lukač 2007, populacija gačaca u Hrvatskoj

procijenjena je na 5000 do 10.000 parova. Sustavna istraživanja gnijezdećih populacija gačaca

u Hrvatskoj su provođena od 1993. do 1995. godine (Eršek i sur.1993, 1994, 1995 u Jurčević

2002), no jedina dugoročna istraživanja gnijezdeće populacije gačaca su provedena u gradu

Osijeku i njegovoj okolici (Jurčević 2002; Felja 2014; Mikuska i sur. 2015). Rezultati

dugoročnih istraživanja (1993. – 2015.) u Osijeku i njegovoj okolici pokazuju da je u 23 godine

trend gnijezdeće populacije gačaca u blagom padu i to za 36% (Mikuska i sur. 2015). Osnovni

razlog tome je stalno protjerivanje i uznemiravanje za vrijeme gnijezdeće sezone, kao i rušenje

gnijezda, iako je to protivno Zakonu o zaštiti prirode Hrvatske (NN 80/13).

Tijekom proljeća 2017. godine na području kontinentalnog dijela Hrvatske provedeno

je istraživanje veličine gnijezdeće populacije gačaca u kolonijama uz veće gradove (HDZPP

2017). Ukupno je prebrojana 81 kolonija u 26 gradova. Gnijezdeća kolonija gačaca u Požegi je

druga po veličini s 431 parom. Jedina veća kolonija je u Kneževu sa 617 parova (HDZPP 2017).

Zimsko prebrojavanje gačaca na okupljalištima istraživano je jedino u Osijeku tijekom zime

2013/2014 (Felja 2014). Ukupno je brojano od 1000 do 4000 ptica, no kako zaključuje Felja

2014, taj broj je veći u odnosu na broj gnijezdećih parova u Osijeku (902) iz čega je vidljivo da

na zimska okupljališta u Osijek dolaze i gačci iz okolnih mjesta. U Požegi je tijekom zime

2016/2017 prebrojano 1113 ptica (u dva prebrojavanja), a obzirom da je broj gnijedećih parova

u proljeće bio 431, možemo pretpostaviti da na zimovanje u Požeški park zapravo ne dolaze

gačci iz okolnih mjesta, ili dolaze u malom broju. Tijekom sezone gniježđenja 2015. i 2016.

godine kolonija gačaca u Požeškom parku je uznemiravana, gnijezda su rušena, kao i stabla na

kojima su gačci gnijezdili. Ove radnje su sigurno utjecale na broj gnijezdećih parova, no koliki

je utjecaj nije moguće procijeniti, jer ne postoje podatci o broju gnijezda.

14

6. ZAKLJUČCI

Tijekom zime 2016./2017. na području grada Požege zimovalo je 1113 gačaca.

Gačci su se okupljali na stablima američke platane u parku Zvečevo. Okupljalište je

ujedno bilo i spavalište.

Tijekom 2017. godine na području grada Požege gnijezdio se 431 par vrane gačac u

jednoj velikoj koloniji i 3 manje kolonije na rubnom dijelu parka.

Krajem 2015. i početkom 2016. godine, tri puta je došlo do rušenja gnijezda i jednom

do rušenja stabala zbog pritužbi stanovnika, što je vjerojatno utjecalo na broj gnijezda.

Obzirom da je kolonija gačaca u Požegi jedna od najvećih u Hrvatskoj potrebno je

redovito pratiti broj gnijezdećih parova, i spriječiti eventualna uznemiravanja i rušenja

gnijezda.

15

7. LITERATURA

Baughman, M. 2003. Reference Atlas to the Birds of North America. Washington, D.C:

National Geographic Society.

Beauchamp G. 1999. The evolution of communal roosting in birds: origins and secondary

losses. Behav Ecol 10(2):675-687.

Bird C, Emery N. 2008. Using video playback to investigate the social preferences of rooks,

Corvus frugilegus. Anim Behav 76(3):679-687.

Clergeau P, Jokimäki J, Snep R. 2006. Using hierarchical levels for urban ecology. Trends Ecol

Evol 21(12):660-661.

Clergeau P, Savard JPL, Mennechez G, Falardeau G. 1998. Bird abundance and diversity along

an urban-rural gradient: a comparative study between two cities on different continents. Condor

100(3):413-425.

Coombs CJF. 1961. Rookeries and roosts of the rook and jackdaw in south-west Cornwall. Bird

Study 8:55-70.

DeGraaf RM, Geis AD, Healy PA. 1991. Bird population and habitat surveys in urban areas.

Landsc Urban Plan 21(3):181-188.

Du Pleiss MA, Weathers WW, Koenig WD. 1994. Energetic benefits of communal roosting by

acorn woodpeckers during the non-breeding season. Condor 96:631-637.

Eiserer LA. 1984. Communal roosting in birds. Bird Behavior 5: 61-80.

Feare C. 1974. Ecological studies of the rook (Corvus frugilegus) in north-east Scotland:

Damage and its control. J Appl Ecol 11(3):897-914.

Feare C, Dunnet G, Patterson I. 1974. Ecological studies of the rook (Corvus frugilegus) in

north-east Scotland: Food intake and feeding behaviour. J Appl Ecol 11(3):867-896.

Feare CJ, Mungroo Y. 1990. The status and management of the House Crow Corvus splendens

(Viellot) in Mauritius. Biol Cons 51:63-70.

16

Felja A. 2014. Zimovanje i gniježđenje vrane gačac (Corvus frugilegus L. 1758) na području

Osijeka tijekom 2013/2014. godine. Diplomski rad. Odjel za biologiju. Sveučilište Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku. 38.

Goodwin D. 1976. Crows of the World. University of Queensland Press, Brisbane, 354 pp.

Green, P. 1982. Bigamy in the rook Corvus frugilegus. Bou 82:193-196.

Griffin L, Thomas C. 2000. The spatial distribution and size of rook (Corvus frugilegus)

breeding colonies is affected by both the distribution of foraging habitat and by intercolony

competition. Proc Biol Sci 267(1451):1463-1467.

Grimm NB, Faeth SH, Golubiewski NE, Redman CL, Wu J, Bai X, Briggs JM. 2008. Global

change and the ecology of cities. Science 319(5864):756-760.

Hansen H, Smedshaug CA, Sonerud GA. 2000. Preroosting behaviour of hooded crows (Corvus

corone cornix). Can J Zool 78:1813-1821.

Harrison J. 1978. Bird Families of the World. S.A., Lausanne: Elsevier Publishing Projects.

Heinrich, B. 1989. Ravens in Winter. Summit Books, New York.

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode 2017. Projekt prebrojavanja kolonija gačaca u

Hrvatskoj 2017.godine, neobjavljeni podatci.

Jadczyk P, Jakubiec Z. 1995. Winter roosts of rooks Corvus frugilegus in Europe. Przegl Zool

39:297-321.

Jadczyk P, Drzeniecka-Osiadacz A. 2013. Feeding strategy of wintering rooks Corvus

frugilegus L. in urban habitats. Pol J Ecol 61:587-596.

Jolles JW, King AJ, Manica A, Thornton A. 2013. Heterogeneous structure in mixed-species

corvid flocks in flight. Anim Behav 85:743-750.

Jurčević I. 2002. Ekologija i dinamika populacija vrsta roda Corvus (Aves) u istočnoj

Hrvatskoj. Doktorska disertacija. Biološki odsjek. Prirodoslovno-matematički fakultet,

Sveučilište u Zagrebu, Zagreb.

Kasprzykowski, Z. 2007. Reproduction of the rook, Corvus frugilegus in relation to the colony

size and foraging habitats. Folia Zool 56/2:186–193.

17

Kralj J, Barišić S. 2013. Rare birds in Croatia. Third report of the Croatian Rarities Committee.

Natura Croatica, 22: 375-396

Lukač G 2007. Fauna Croatica. Popis ptica Hrvatske. Natura Croatica,16, Suplement 1:1-160.

Madge S, Burn H. 1994. Crows and Jays. Princeton, NJ: Princeton University Press, 300 pp.

Marzluff JM. 2001. Worldwide urbanization and its effects on birds. U knjizi: Avian ecology

and conservation in an urbanizing world, Marzluff JM, Bowman R, Donelly R. Kluwer, Boston,

Massachusetts, USA, 19-47 pp.

Mikuška A, Felja A, Bjedov D, Kajan K, Blažević M, Zovko A, Benić P. (2015)

Rasprostranjenost i trend gnijezdeće populacije vrane gačac (Corvus frugilegus L. 1758) na

području Osijeka. Zbornik sažetaka 12. Hrvatskog biološkog kongresa. Zagreb: Hrvatsko

biološko društvo 150-150.

Mullarney K, Svensson L, Zetterstorm D, Grant P. 1999. Collins Bird Guide. London,

HarperCollins Publishers Ltd., 392 pp.

Narodne novine 80. 2013. Zakon o zaštiti prirode. Pravilnik o zaštićenim i strogo zaštićenim

vrstama.

Røskaft E. 1983. Male promiscuity and female adultery by the rook Corvus frugilegus. Ornis

Scand 14(3):175-179.

Røskaft E, Espmark Y. 1982. Vocal communication by the rook Corvus frugilegus during the

breeding season. Ornis Scand 13(1):38-46.

Shochat E, Lerman S, Fernández-Juricic E. 2010. Birds in Urban Ecosystems: Population

Dynamics, Community Structure, Biodiversity and Conservation. U knjizi: Urban Ecosystem

Ecology, Aitkenhead-Peterson JA, Voloder A (gl.ur) ASA-CSSA-SSSA, Madison, 75-86 pp.

Ward P, Zahavi A. 1973. The importance of certain assemblages of birds as "information-

centers" for food-finding. Ibis 115:517-534.

Wright J, Stone RE, Brown N. 2003. Communal roosts as structured information centres in the

raven, Corvus corax. J Anim Ecol 72:1003-1014.

Yom-Tov Y, Imber A, Otterman J. 1977. The microclimate of winter roosts of the starling

Sturnus vulgaris in Israel. Ibis 119:366-368.

18

Web izvori :

1. http://www.hbw.com/sites/default/files/styles/ibc_2k/public/ibc/p/Corvus_frugilelus.jp

g?itok=6j9TZe30

Preuzeto 18.09.2017

2. http://www.bbc.co.uk/nature/life/Rook_(bird)

Preuzeto 18.09.2017

3. http://www.arkive.org/rook/corvus-frugilegus/image-A12048.html

Preuzeto 19.09.2017

4. http://www.pozega.hr/o-gradu.html

Preuzeto 20.9.2017.

5. https://hr.wikipedia.org/wiki/Po%C5%BEe%C5%A1ka_kotlina

Preuzeto 20.9.2017.

6. http://www.plantea.com.hr/platana/

Preuzeto 20.9.2017.

7. https://www.facebook.com/pozezan/

Preuzeto 14.8.2017.

8. http://klima.hr/ocjene_arhiva.php

Preuzeto 20.9.2017.

9. http://klima.hr/ocjene_arhiva.php

Preuzeto 20.9.2017.

10. https://www.google.hr/maps/@45.3389805,17.6786538,503m/data=!3m1!1e3?hl=hr

Preuzeto 20.9.2017.

11. http://www.034portal.hr/clanak.php?id=17221

Preuzeto 20.9.2017.

12. http://www.034portal.hr/clanak.php?id=20732

Preuzeto 20.9.2017.

13. http://www.034portal.hr/clanak.php?id=21526

Preuzeto 20.9.2017.

14. http://www.034portal.hr/clanak.php?id=21540&li=2

Preuzeto 20.9.2017.