Život i rad Braće Mirka i Steve Seljana

ivot i rad Brae Mirka i Steve SeljanaMirko i Stevo Seljan sinovi su karlovakog krznara Janka Seljana i Vincencije r. Schieder, keri slikara Matije Schiedera, Tirolca koji je ivio u Karlovcu. Mirko prvi put odlazi iz Karlovca 1889. godine na odsluenje vojnog roka. Ve kao vojnik bavi se mjernikim i geodetskim poslovima, to nastavlja na Dunavu u erdapskoj klisuri, u Budimpeti i oko Bea, Braa Seljana zatim u Rusiji u Sankt Peterburgu. Ondje se sve vie bavio i atletikom. 1898. godine proslavio se kao pobjednik u brzom hodanju od Sankt Peterburga do Pariza "u sto dana". Ve 23. sijenja 1899. otputio se pjeice zajedno s mlaim bratom Stevom na put oko svijeta. Nakon mnogo muka i dramatinih doivljaja, braa stiu u Addis Abebu, gdje stupaju u slubu etiopskog negusa Menelika II. Doskora postaju asnici negusove tjelesne garde. Mirko je imenovan guvernerom junih etiopskih provincija, a Stevo njegovim zamjenikom. Tijekom 1900. i 1901. godine Seljani su obavili mnogobrojna istraivanja u pokrajinama Gawo-Gofa i Sidamo-Barana.

Nastojali su to tonije istraiti i kartirati vodene tokove, a daju i vaan prilog znanstvenoj obradi etnologije tih krajeva. 1902. godine vraaju se u Europu i tako zavrava njihov istraivaki rad u Etiopiji i Africi uope. 1902. godinu i prve mjesece 1903. Seljani provode u Europi predavajui o Africi. Mirko Seljan Mirko se u Belgiji oenio i kupio kuu u Draganiu te pripremao rukopis svoje knjige o Etiopiji, koja nikada nije tiskana. Posljednje predavanje u Europi odrao je u Aachenu 4. oujka 1903. godine. Zatim s bratom Stevom naputa Europu i preko Engleske i Portugala plovi za Junu Ameriku.

1. epizoda

U SRCE ZELENOG KONTINENTA(Rio de Janeiro-Sao Paolo-Corumba)Ovjenani slavom ve priznatih svjetskih istraivaa u radu za etiopskog cara Menelika II. u Africi, braa Mirko i Stevo Seljan u travnju 1903. godine stiu u Rio de Janeiro. Ondje osnivaju "Mision cientifica Croata, Mirko y Stevo Seljan", Hrvatsku znanstvenu misiju, koja Ekipa HTV-a Jasna Ferluga iMario plemena Guaranisa Saletto s Indijancima iz

saveznom vladom Brazila sklapa ugovor o istraivanju mogunosti otvaranja puteva od gusto naseljenog priobalja Atlantika to dalje na brazilski "divlji zapad". Na prvu ekspediciju porjejem Rio Paranapaneme, pritoke Rio Paranae, kreu iz Sao Paola u srpnju 1903. godine, najprije vlakom do gradia

Itapetininge. Zatim se to na konjima, to pjeice, to na amcima, mukotrpno probijaju vie od 1500 km prema unutranjosti Zelenog kontinenta. Crtajui zemljovide i trasirajui "piquade" (oznaene stazice) za trase buduih kopnenih poveznica meu neplovnim dijelovima rijeka, Seljani usput prouavaju ivot, obiaje i jezike tamonjih Indijanaca. Najvee opasnosti od ratniki raspoloenih plemena i divljih ivotinja ekaju ih u movarama Pantanala na junom rubu stranog Mato Grossa. Istraivi mogunosti prometnog povezivanja Rio Paranae s Rio Paraguayem, uspjeno zavravaju prvu ekspediciju u Corumbai, na tromei Brazila, Bolivije i Paragvaja. 100 g. nakon Seljana, njihovim tragom isti put ponavlja ekipa Kao i Seljani,stoljee za njima, ekipa HTV-a na konjima kroz juni Mato GrossoDokumentarno-

povijesnog program a HTV-a, kako bi istraila to se do danas ondje promijenilo, a to ostalo isto, te koji su od projekata slavnih hrvatskih istraivaa ostvareni.

Trailer:

RealVideo (726 KB) WindowsMedia (1,4 MB)

2. epizoda

IZ PANTANALA U PARAGVAJ(Corumba-Asuncion-Villarrica)Vei dio prve izgraene eljeznike pruge u Junoj Americi izmeu Asunciona i Villarice, koju opisuju Seljan, odavno je van upotrebeIz Corumbae, najvee rijene luke na Rio Paraguayu, braa Seljan su najprije namjeravala otii na sjever, da izvide mogunosti spajanja sljevova Rio Paranae i Rio Paraguaya sa slijevom Amazone. No uvi od Indijanaca fantastine prie i legende o golemim slapovima Salto del Guaira mijenjaju plan i kreu na jug. braa

U sijenju 1904. godine Mirko i Stevo iz Corumbae po Rio Paraguayu zaplovie nizvodno oko 900 km udaljenog Asunciona, glavnoga grada Paragvaja. Braa ovdje u prvi plan stavljaju svoja urnalistika znanja i iskustva svjetskih putnika. Marljivo piu jo i danas zanimljive turistike vodie kao i mnotvo putopisa i lanaka za vodee europske i junoamerike asopise te tadanji zagrebaki tisak "Prosvjetu" i "Agramer Zeitung".

1.

U

SRCE

ZELENOG

KONTINENTA

Posebno ih se dojmio Asuncion s kolonijom Hrvata, ali i tragedija Paragvaja koji je bezumljem diktatora Solane Lopeza bio uvuen u rat protiv trideseterostruko jae koalicije Brazila, Argentine i Uruguaya.

(Rio de Janeiro - Sao Paolo - Corumba) 2. IZ PANTANALA U PARAGVAJ (Corumba Asuncion Villarrica) 3. S INDIJANCIMA DO GUAIRAE (Villarica Curuguaty Guaira) 4. OD VRAJEG GRLA DO ATLANTIKA (Guaira - Foz do Iguazu - Curitiba Sao Francisco do Sul - Rio de Janeiro) 5. PREKO ANDA DO PACIFIKA (Buenos Aires - Mendoza - Valparaiso) Palaa zlosretnog paragvajskog 6. OD SREBRNE RIJEKE DO BOLIVIJE diktatora Lopeza u glavnom gradu Asuncionu danas je sjedite vladeU Paragvaju, "najindijanskijoj" zemlji Zelenog (Valparaiso - Montevideo - Rosario kontinenta Seljani svestrano prouavaju ivot tamonjih plemena Asuncion - Corumba) Guaranija i Guayakija. Budui da je otac dikatatora Solane, Carlos Lopez, 1856. izgradio prvu eljezniku prugu u Junoj Americi, Seljani njome putuju iz Asunciona do Villarrice, podrobno opisujui svoja iskustva i doivljaje. Trailer: RealVideo (648 WindowsMedia KB)

3. epizoda

S INDIJANCIMA DO GUAIRAE(Villarrica-Curugaty-Guaira)Iz Villarrice dalje prema 400-tinjak km udaljenoj rijeci Paranai i slapovima Guairae kroz zemlju Indijanaca Guayakija i Guaranija - moglo se samo na konju ili pjeice po jedva vidljivim stazicama. Prema ugovoru s paragvajskom vladom. Fotografije Seljana i ekipeHTV-a. Na putu prema nekadanjim slapovima Guaira i nakon sto godina nain ivota ostaje gotovo nepromjenjen Seljani

su

morali napraviti zemljovide i geoloki i hidrografski podrobno istraiti te vodopade za koje se vjerovalo kako su najvei na svijetu. U okolici Villarrice braa nekoliko dana skupljaju potrebnu opremu, nosae, konje, mule i hranu za ekspediciju te poetkom veljae kreu kroz jo neistraena podruja protkana rijetkim stoarskim "estancijama" i gustim umamama glasovitog pragvajskog aja yerba mate. Nakon osam dana jahanja put nastavljaju pjeice u pratnji nosaa Guaranija. Kosinama Serre Mbaracayu napokon stiu do slapova Salto del Guaira. "Imade asova u ljudskom ivotu, koji se ne mogu opisati Tradicionalna proizvodnja drvenog ugljena u porjeju Rio Paranae jo je ista kaopoetkom 20. st. u vrijeme istraivake ekspedicije "Hrvatske znanstvene misije"

rieima, ... Srce puno svetih i sladkih ustava zaboravlja jade zemaljske! ... motrimo divlje velianstvo, borbu ogromnih brzicah koje su prokrile put kroz kamenite peine. Stare mytoloke legende kao da su oivile. Slika koju motrimo personificira borbu Giganta i Titana ... Pakao i nebo, granie u podpunom skladu..." zapisae u svoj dnevnik. Ekipa HTV-a takvu sliku nije vidjela. Izgradnjom brane Itaipu nizvodno na rijeci Paranai za danas najveu hidrolektranu na svijetu, slapovi Salto de Guaira zauvijek su nestali.

1. U SRCE ZELENOG KONTINENTA (Rio de Janeiro - Sao Paolo - Corumba) 2. IZ PANTANALA U PARAGVAJ (Corumba Asuncion Villarrica) 3. S INDIJANCIMA DO GUAIRAE (Villarica Curuguaty Guaira) 4. OD VRAJEG GRLA DO ATLANTIKA (Guaira - Foz do Iguazu - Curitiba Sao Francisco do Sul - Rio de Janeiro) 5. PREKO ANDA DO PACIFIKA (Buenos Aires - Mendoza - Valparaiso) 6. OD SREBRNE RIJEKE DO BOLIVIJE (Valparaiso - Montevideo - Rosario Asuncion - Corumba)

Trailer:

4. epizoda OD VRAJEG GRLA DO ATLANTIKA (Guaira-Foz do Iguazu-Curitiba-Sao Francisco do SulRio de Janeiro) Godine 1977. izgraeno je umjetno jezero, najvee hidroelektrane na svijetu, Itaipu, s proizvodnjom od 93 milijuna megawattsati na godinu. Ekipa HTV-a umjesto slapova Guairae razgledava "sedmo svjetsko udo" suvremenog doba, gotovo 8 km dugaku i 200 m visoku branu, iz koje bi Tromea Argentina-BrazilParagvaj Golemo "Vraje grlo" najdojmljiviji je od stotinjak slapova Iguazu, ije je prve tone zemljovide u mjerilu 1: 25 000 izradio Mirko Seljanse utroenim betonom moglo izgraditi 210 stadiona veliine Marakane, a upotrijebljenim eljezom 380 Eiffelovih tornjeva! Braa Seljan dolaze do slapova Iguazu na tromei Brazila, Argentine i Paragvaja, danas jednog od najatraktivnijih turistikih odredita Zelenog kontinenta. Uz geoloka i hidrografska istraivanja fotografiraju i izrauju zemljovide. Najvie su ih se dojmili zastraujui buni divovski vodopadi Garganta del Diablo (Vraje grlo).

1. U SRCE ZELENOG KONTINENTA (Rio de Janeiro - Sao Paolo - Corumba) 2. IZ PANTANALA U PARAGVAJ (Corumba Asuncion Villarrica) 3. S INDIJANCIMA DO GUAIRAE (Villarica Curuguaty Guaira) 4. OD VRAJEG GRLA DO ATLANTIKA

U nastavku ekspedicije Seljani prouavaju gdje e se moi izgraditi prometna veza izmeu parobrodskih luka na rjeini Paranai i Atlantskog oceana. Prvi dio puta prelaze jaui od Foz do Iguazua do Guarapuave, a dalje cestom kolima do grada Ponte Grosse, pa onda Iz povijesne luke Sao Francisco do Sul Seljani su u kolovozu 1904.g otplovili za Rio de Janeiroeljeznicom do Curitibe. U dravama Paranai i Santa Catalini nastavljaju jo vie od mjesec dana putovanje i istraivanja, posebno zainteresirani za ivot i obiaje divljih Indijanaca Botocudos. Nakon "jedne i po godine pretrpljenih muka, koje nisu ostale bez posljedica", Seljani u kolovozu 1904. godine zavravaju svoju ekspediciju i odlaze u Rio de Janeiro da saveznoj vladi predaju cjelokupan materijal o obavljenom poslu sa skicama eljeznikih pruga i cesta za povezivanje istonih krajeva Brazila s rijekom Paranaom.

(Guaira - Foz do Iguazu - Curitiba Sao Francisco do Sul - Rio de Janeiro) 5. PREKO ANDA DO PACIFIKA (Buenos Aires - Mendoza - Valparaiso) 6. OD SREBRNE RIJEKE DO BOLIVIJE (Valparaiso - Montevideo - Rosario Asuncion - Corumba)

Trailer

5. epizoda

PREKO ANDA DO PACIFIKA(Buenos Aires-Mendoza-Valparaiso)Braa Seljan u prosincu 1904. stiu u Buenos Aires. U tromjesenom radnom "odmoru" sreuju prikupljeni etnografski materijal i alju ga Narodnom (danas Etnografskom) muzeju u Zagrebu. Objavljuju mnogobrojne lanke i odavaju predavanja o Seljani su na svojim ekspedicijama putovali brodovima, amcima, pjeice i na konjima. Od posljednje argentinske do prve ileanske stanice andske eljeznice mogli su samo koijom ili konjima. Ekipa HTV -a sto godina kasnije putuje na njihov nainsvojoj ekspediciji, zavravaju rukopis knjige "El Salto dal Guayra" te uspostavljaju prijateljske i poslovne veze s hrvatskim iseljenicima u Argentini, Urugvaju i ileu. U oujku 1905. braa se u Buenos Airesu ukrcavaju na luksuzni vlak Pacifike kompanije koji ih nakon 1200 km vonje dovozi do grada Mendoze, sredite najvee argentinske vinorodne regije. U oujku (kada je tu jesen) sada se odrava najvei i naslikovitiji godinji festival berbe u Argentini. Seljani se legendarnom andskom uskotranom eljeznicom po vrtoglavoj pruzi prepunoj, tunela, mostova i limenih zatitnih "tunela", kao jedine zatite od i do 6 m visokoga snjenog pokrivaa, penju do 3150 m n/m na poboje MarioSaletto na obali jezera Laguna del Inca, blizu graninog prijevoja pod Aconcaguom koji dijeli Argentinu od ilea. Ovdje na visini od 3100 m gdje su Seljani, smrzavajui se, morali kampirati - danas je mondeni skijaki centarAconcague.

U njihovo doba argentinski dio transandske eljeznice jo nije bio spojen sa ileanskim, pa su vrni dio puta, preko prijevoja na visini od 4000 m preli na konjima. Ta eljeznica je brzopleto ukinuta, pa ekipa HTV-a putuje po novoj cesti, koja veim dijelom prati trasu pruge. ileanski jo strmiji dio transandske eljeznice, takoer je naputen osim dijela koji slui za prevoz rudae. U nekadanjoj divljini "kordiljere" u kojoj su, smrzavajui se, kampirali Seljani, danas su mondena skijalita i hoteli. Pratei prugu sputamo se na obalu Tihog oceana, po Seljanima opjevani "cvjetni vrt" i proavi Vinu del Mar stiemo do posljednje eljeznike postaje Bella Vista u luci Valparaiso.

6. epizoda

OD SREBRNE RIJEKE DO BRAZILA(Valparaiso-Montevideo-Asuncion-Corumba)U Valparaisu Seljani osnivaju "Sociedad Slava Esplotadora de Mato Grosso" (Slavensko drutvo za eksploataciju Mato Grossa) s tada velikim poetnim kapitalom od 550,000 $. lanovi drutva bili su hrvatski iseljenici, a najvei broj dionica kupili Ekipa HTV-a svodiem pred kolibom Vidriana (drugi s lijeva) i njegove sestre Julie, posljednjih dvoje Indijanca iz plemena Guatos u porjeju rijeke Cuiabaesu

Mirko i Stevo Seljan te dr. Franjo Pammer, Hrvat roen u Bosni. Tog lijenika, ujedno i vrsnog geologa i mineraloga braa su pridobila da osobno sudjeluje u njihovoj ekspediciji u Mato Grosso. Prema ugovoru koji su sklopili s vladom drave Mato Grosso trebali su prokriti stazu za buduu izgradnju puta od grada Cuiabae do Santarema, a vlada Mato Grossa bi kao nagradu za uinjeni posao dala misiji trajno pravo posjedovanja zemljita veliine 80,000 ha.Dio puta tragom Seljana ekipa HTV-a preplovila je na jednom od najstarijih ovdanjih putniko-teretnih linijskih brodova "Caciqueu II" 3.

oujka 1906. godine Seljani i dr. Pammer se s jo 5 lanova "Hrvatske znanstvene misije" u Montevideu ukrcaju u parobrod "Mercedes" i Rio del Platom prolaze uz otoi-utvrdu Martin Garcia, vanu strateku toku blizu

1. U SRCE ZELENOG KONTINENTA (Rio de Janeiro - Sao Paolo - Corumba) 2. IZ PANTANALA U PARAGVAJ (Corumba Asuncion Villarrica) 3. S INDIJANCIMA DO GUAIRAE

ua rijeka Paranae i Uruguaya. Nakon 550 km plovidbe po Rio Paranai stiu u Rosario. Ekipa HTV-a slijedi njihov trag na "Cacique II" (Poglavica II), jednom od najstarijih brodova koji plovi Seljanovim rutama. Putnici na njemu jo uvijek spavaju u ponesenim "amakama" (mreama visiljkama), a staje se gotovo kod svakoga usputnog zaselka. Na rijeci Paragvaj nakon Asunciona sljedea vana luka je Concepcion. U povijesti toga grada veliku ulogu imali su Hrvati. Danas ovdje ivi dr. Pedro Ruso Skuri, koji je izgradio prvi staraki dom u regiji, a glavnu je ulicu pretvorio u svojevrsni tehniki muzej strojeva.Zavojite rijeke ubeskraju movara i uma Pantanala i Mato Grossa u doba Seljana bile su jedine prometnice po kojima se moglo putovati bre i sigurnije nego na konju ili pjeice, s maetom u ruci

(Villarica Curuguaty Guaira) 4. OD VRAJEG GRLA DO ATLANTIKA (Guaira - Foz do Iguazu - Curitiba Sao Francisco do Sul - Rio de Janeiro) 5. PREKO ANDA DO PACIFIKA (Buenos Aires - Mendoza - Valparaiso) 6. OD SREBRNE RIJEKE DO BOLIVIJE (Valparaiso - Montevideo - Rosario Asuncion - Corumba) RealVideo (632 WindowsMedia (1,3 MB KB)

Trailer:

Seljani se u Corumbai, luci na granici Brazila s Bolivijom prekrcavaju na manji parobrod "Ilex" i Rio Cuiabajom plove prema istoimenom gradu ususret svom do tada najneizvjesnijem i najopasnijem istraivanju oko 700 km divljine prema Amazoni, posve nepoznatog podruja ratniki raspoloenih Indijanaca.

7. epizoda OPLJAKANI U MATO GROSSU ( Corumba - Cuiaba - Nobres )

Za financiranj e ekspedicije u kojoj je trebalo istraiti najsvrsisho dniji spoj paranskoparagvajsk 1. U SRCE ZELENOG KONTINENTA og porjeja (Rio de Janeiro - Sao Paolo - Corumba) s 2. IZ PANTANALA U PARAGVAJ Amazono (Corumba - Asuncion - Villarrica) m, braa 3. S INDIJANCIMA DO GUAIRAE Seljan osnivaju akcionarsko (Villarica - Curuguaty - Guaira) "Slavensko drutvo istraivaa Mato 4. OD VRAJEG GRLA DO ATLANTIKA Grossa".(Guaira - Foz do Iguazu - Curitiba Sao Francisco do Sul - Rio de Janeiro) Prema ugovoru s vladom brazilske drave Mato Grosso, ako ekspedicija 5. PREKO ANDA DO PACIFIKA

uspije, Seljani dobivaju u posjed 80.000 hektara zemljita na koje mogu naseliti koga ele. Uz to, vlada je morala osigurati oruanu pratnju od 12 ljudi, nosae i tovarne ivotinje te svu opremu. Seljanima se pridruuje i dr. Pammer, Hrvat podrijetlom iz Bosne, lijenik i iskusan geolog. U opasnom pothvatu trebalo se probiti kroz 1900 km jo neistraenog podruja na kojem su ivjeli ratoborni Indijanci i divlje zvijeri, kako bi spojili glavni grad Mato Grossa, Cuiabu, s lukom Santarem na Amazoni, "negdje du porjeja rijeka Tapajos ili Xingu" . 3. oujka 1906. godine ekspedicij a Hrvatske znanstven e misije ukrcala se na brod u Montevide

(Buenos Aires - Mendoza - Valparaiso) 6. OD SREBRNE RIJEKE DO BOLIVIJE (Valparaiso - Montevideo - Rosario Asuncion - Corumba) 7. OPLJAKANI U MATO GROSSU ( Corumba - Cuiaba - Nobres ) 8. RIO TAPAJOSOM U AMAZONU (Cuiaba - Itaituba - Santarem) 9. PREKO EKVATORA ZA ZLATOM (Santarem - Macapa - Belem) 10. OD VENEZUELE DO PANAME (Venezuela - Kolumbija - Panama) 11. IZ PANAME U SAD I PERU (Panama - SAD - Peru) 12. S ANDA DO KOKAINSKE MAFIJE (Callao - Lima - Cerro de Pasco - Nuevo Progreso) 13. PERU - TRAGEDIJA U DUNGLI (Nuevo Progreso - Tocache - Pachiza - Dos de Mayo - Pajaten)

Fatal error: Call to undefined function flash_html() in /home/www/staticne/htv_emisije/tragomSeljana/epizode/07_opljackani.php on line 143

u i, preplovivi u 21 dan vie od 1800 kilometara, napokon stigla u Cuiabu. No, tu je sve polo po zlu: nije ih doekala ugovorena vojna pratnja ni nosai. Na vidiku je bila revolucija, pa su vlasti imale preeg posla. Svojim novcem i novcem akcionara braa Seljan i dr. Pammer poli su istraivati stotinjak kilometara udaljene planine Serra Azula, gdje su prouavali vanu razvodnicu paransko-paragvajskog i amazonskog porjeja.

Vrativi se u Cuiabu, kad je ekspedicija napokon bila spremna za glavni zadatak, izbija revolucija. Hrvatskoj znanstvenoj misiji oduzeta je sva oprema. Za ratne potrebe dr. Pammer i braa Seljan u tamonjem Salezijanskom samostanu organiziraju bolnicu. Strogo neutralni u krvavom sukobu, primali su ranjenike obiju strana. Predsjednik Toto Paez svrgnut je i ubijen, a lanovi Hrvatske znanstvene misije opljakani su do gole koe, spasivi jedva ive glave. Ekspedicija je propala, a

akcionari ostali i bez novca i bez zemlje.Tono stotinu godina kasnije dvolana ekipa HTV-a nastavlja put prema Amazoni slijededi plan i zemljovide Hrvatske

znanstvene misije od mjesta na kojem su oni zaustavljeni. Divljina jo postoji; u blizini Serre Azul susreli smo i posljednje kopae zlata u nekadanjem "El Doradu" koji su arko eljeli otkriti i Seljani.

8. epizoda RIO TAPAJOSOM U AMAZONU (Cuiaba - Itaituba - Santarem)

1. U SRCE ZELENOG KONTINENTA (Rio de Janeiro - Sao Paolo - Corumba) 2. IZ PANTANALA U PARAGVAJ (Corumba - Asuncion - Villarrica) Nakon propasti ekspedicije Hrvatske 3. S INDIJANCIMA DO GUAIRAE znanstvene misije u revoluciji u Mato Grossu 1906. godine, braa Seljan odlaze (Villarica - Curuguaty - Guaira) 4. OD VRAJEG GRLA DO ATLANTIKA u Rio de Janeiro ne bi li od savezne brazilske vlade dobili odtetu za opremu (Guaira - Foz do Iguazu - Curitiba i novac. Uzalud, ponudie im samo 10% Sao Francisco do Sul - Rio de Janeiro) traenog iznosa, a sudski se proces vukao 5. PREKO ANDA DO PACIFIKA

(Buenos Aires - Mendoza - Valparaiso) 6. OD SREBRNE RIJEKE DO BOLIVIJE Ekipa Dokumentarno-povijesnog (Valparaiso - Montevideo - Rosario programa HTV-a, oboruana izvornim Asuncion - Corumba) planovima i skicama zemljovida brae 7. OPLJAKANI U MATO GROSSU Seljan, tono 100 godina nakon njih ( Corumba - Cuiaba - Nobres ) kree iz Cuiabe na put dugaak 1900 kilometara, slijedei tragove nesuenog 8. RIO TAPAJOSOM U AMAZONU (Cuiaba - Itaituba - Santarem) 9. PREKO EKVATORA ZA ZLATOM (Santarem - Macapa - Belem) 10. OD VENEZUELE DO PANAME (Venezuela - Kolumbija - Panama) 11. IZ PANAME U SAD I PERU (Panama - SAD - Peru) 12. S ANDA DO KOKAINSKE MAFIJE (Callao - Lima - Cerro de Pasco - Nuevo Progreso) 13. PERU - TRAGEDIJA U DUNGLI (Nuevo Progreso - Tocache - Pachiza - Dos de Mayo - Pajaten)

sve do 1911. g.

putovanja Seljanove ekspedicije du porjeja Tapajosa.Cesta od Cuiabe do Santarema izgraena je na trasi koju je predvidio Mirko Seljan. No, jo je i Fatal error: Call to undefined function flash_html() in danas to preteno blatnjav makadam, /home/www/staticne/htv_emisije/tragomSeljana/epizode/08_rio.php neprohodan u kinom razdoblju. Rijetko on line 143 nailazimo na dijelove netaknute, djevianske divljine. U "aldejama", skupinama koliba izgraenima od bambusa i palmina lia, osim gotovo posve istrijebljenih Indijanaca, od obraivanja okunica, lova i ribolova

ive uglavnom "caboclosi", mjeanci bijelaca s Indijancima i crnim robovima jo iz kolonijalnog doba.

U gradu Itaituba raskrije je glavne ceste koja u smjeru sjever-jug spaja Cuiabu sa Santaremom i glasovite Transamazonike koja ide u smjeru istok-zapad.. I ona je znatnim dijelom jo razrovan makadam po kojem prae ili u blatu zapinju 45tonski tegljai prevozei goleme trupce plemenitog drveta i soju. Te ceste omoguile su bru i mnogostruko veu lakomislenu sjeu u srcu amazonskih dungli, i time i Brazilu i svijetu donijele vie tete nego koristi, to zacijelo nije bila namjera Hrvatske znanstvene misije.

U Itaitubi se ukrcavamo u tipian ovdanji rijeni brod kojim domorodci putuju iz priobalnih naselja na rijeci Tapajosu. To je najbolji nain da se

upozna svakodnevica naselja koja gotovo da se nisu promijenila od vremena brae Seljan. Stiemo u Santarem, po veliini i vanosti treu luku na Amazoni. Danas je to glavna luka za izvoz plemenitog amazonskog drveta. Nekad vodee izvozne proizvode, kauuk, aj jerba mate i brazilske oraie, zamijenila je soja, zbog ijih se plantaa amazonska dungla takoer nemilice unitava. U slikovitom "mercadu", santaremskoj trnici, uz mnotvo indijanskih biljnih lijekova, ponudit e vam prirodnu "muku i ensku viagru", mnogo uinkovitiju od one kemijske.

9. epizoda PREKO EKVATORA ZA ZLATOM ( Santarem - Macapa - Belem)

U namjeri da nekako nadoknade golem gubitak u revoluciji 1906. g. opljakane ekspedicije "Hrvatske znanstvene misije" u Mato Grossu braa Seljan se rastaju. Poetkom 1907. g. Mirko odlazi u Europu. U Karlovcu se rastaje od svoje supruge, Belgijke, prodaje rodnu kuu u Draganiu i dri mnoga predavanja, najprije u Zagrebu, a zatim u Strassbourgu, Parizu i Londonu. Otplovivi iz Rio de Janeira, Stevo odlazi na Antile, a zatim u Venezuelu i Kolumbiju. U drugoj polovini 1907.g. radi na gradilitu Panamskog kanala kao prevoditelj. U veljai 1908. vraa se u Brazil, u Belem, kako bi na poziv vlade drave Para sudjelovao u hidrolokom i geolokom istraivanju goleme delte Amazone u kojoj je najvei otok, Marajo, vei od Hrvatske. S veleposjednikom, pukovnikom Flechom, dogovara istraivanje njegovih posjeda sjeverno od Amazone i ekvatora, u dravi Amapa. Flechu su zanimali ponajprije zlato i dijamanti. Dvolana ekipa HTV-a ide stopama ekspedicije Steve Seljana od Belema i Macapae, glavnoga grada drave Amapa, najprije do gradia Mazagaoa na uu istoimene rjeice u odvirak Amazone. Tu je bilo sjedite veleposjednika Flecha. Stevi Seljanu dao je amac, kanu i tri pratioca da se probije do oko 300 km udaljenih izvorita Rio Maracae i Rio Branca pod obroncima Serre do Tumucumaque.

Kao Stevo Seljan, i ekipa HTV-a organizira svoju ekspediciju. Jedina vlast, bog i batina u Mazagaou, ni gradu ni selu s dvije ulice, lokalni je "jefe politico", koji je ujedno poreznik i policajac. Od njega unajmljujemo amac, a u pratnji je, osim njega i njegove supruge koja e nam kuhati, "motorist" koji se razumije u izvanbrodski motor. to s pomou motora, a to veslima i odgurivanjem kolcima u pliacima prepunim raslinja, uspijevamo doi do "Pedreire Grande", posljednje toke do koje je na rijeci Branco stigao i Stevo Seljan. Unato indijanskim priama, na velikom kamenitom otoku u rijeci i na njezinim obalama nije otkrio zlato, ve naslage tada gotovo bezvrijednog bitumena, stvrdnute nafte na povrini, danas "crnog zlata", budunosti Amapae, najsiromanije i najslabije naseljene drave u Brazilu. Amapa, povrinom dva i pol puta vea od Hrvatske, danas ima samo 475.000 stanovnika, od kojih polovina ivi u glavnome gradu. Sve je ostalo manje-vie isto kao u Stevino doba.

10. epizoda OD VENEZUELE DO PANAME ( Venezuela - Kolumbija - Panama)

1. U SRCE ZELENOG KONTINENTA (Rio de Janeiro - Sao Paolo - Corumba) 2. IZ PANTANALA U PARAGVAJ (Corumba - Asuncion - Villarrica) Propau opljakane ekspedicije u 3. S INDIJANCIMA DO GUAIRAE Mato Grossu i odbijanjem brazilske (Villarica - Curuguaty - Guaira) vlade da "Hrvatskoj znanstvenoj 4. OD VRAJEG GRLA DO ATLANTIKA misiji" nadoknadi tetu, braa Seljan nala su se u nevolji. Vlastita novca za (Guaira - Foz do Iguazu - Curitiba Sao Francisco do Sul - Rio de Janeiro) daljnja istraivanja nisu imali, a na hrvatske iseljenike iz ilea, Argentine, 5. PREKO ANDA DO PACIFIKA

Urugvaja i Brazila vie nisu mogli raunati, jer su i oni u toj ekspediciji izgubili sav uloeni novac. Dok je Mirko 1907. g. bio u Europi, Stevo u potrazi za novim poslom odlazi najprije na karipske otoke, a zatim u Venezuelu. Tamo su bogata nalazita vrijednih minerala, boksita, zlata i dijamanata. Neko vrijeme boravi u Caracasu, opisujui za zagrebake i svjetske novine zemlju i njezin glavni grad u


svojem feljtonu "Kroz Junu Ameriku". Njegovim tragom ekipa HTV-a odlazi na jug Venezuele do skupine rudnika zlata oko gradia El Callao. Sputamo se u jedan od njih, u kojem se jo

Fatal error: Call to undefined function flash_html() in /home/www/staticne/htv_emisije/tragomSeljana/epizode/10_odvene.php on line 143

koristi tehnologijom iz doba Seljana. Tu 200 m pod zemljom, na velikoj vruini, samo runim alatom skupina polugolih rudara odvaljuje kamen po kamen, traei zlatne "ile". Rekoe nam da za kilogram istog zlata katkad treba iskopati 8 tona kamenja! Pratimo zatim proces usitnjavanja tog kamenja u pijesak, iz ijeg se ispranog mulja na kraju arenjem u pei dobiva zlato. Iz Venezuele Stevo odlazi u Kolumbiju, gdje su, uz rudnike zlata, velika nalazita smaragda. Stiemo u Cartagenu, bogatu atlantsku luku s najbolje ouvanom kolonijalnom arhitekturom u Junoj Americi, iz koje su se u svijet izvozili plemeniti metali i smaragdi. Zatim odlazimo u glavni grad Bogotu, u kojoj se i danas po ulicama slobodno trguje smaragdima. U sreditu najbogatije rudarske regije posjeujemo dva rudnika kamene soli, Zipaquiru i Nemocon. Uz topivi bijeli mineral sol, i smaragd je mineral, vrst, zelenkast i netopiv. esto su u geolokom susjedstvu. Naalost, u oblinji rudnik smaragda, Muzo, najpoznatiji u Kolumbiji, iz sigurnosnih nas razloga ne putaju.

Napustivi Kolumbiju, Stevo odlazi u Panamu, zaposlivi se kao prevoditelj s francuskog na engleski u amerikoj tvrtki. Ta je, kupivi licenciju od slavnog Francuza Lessepsa nakon to je bankrotirao, nastavila s gradnjom Panamskog kanala.

11. epizoda IZ PANAME U SAD I PERU (Panama - SAD - Peru)

1. U SRCE ZELENOG KONTINENTA (Rio de Janeiro - Sao Paolo - Corumba) 2. IZ PANTANALA U PARAGVAJ (Corumba - Asuncion - Villarrica) 3. S INDIJANCIMA DO GUAIRAE 99 godina nakon Steve Seljana stiemo u Panama City. Iz panjolskog (Villarica - Curuguaty - Guaira) kolonijalnog gradia prijestolnica 4. OD VRAJEG GRLA DO ATLANTIKA Paname prerasla je izgledom u tipian (Guaira - Foz do Iguazu - Curitiba ameriki velegrad naikan Sao Francisco do Sul - Rio de Janeiro) neboderima sauvavi latinoameriki 5. PREKO ANDA DO PACIFIKA

duh.

Prevodei amerikim inenjerima dokumente njihovih francuskih kolega, Stevo je pisao i lanke o Panamskom kanalu za junoamerike novine i zagrebaki asopis "Prosvjetu". Iz tih tekstova saznajemo da je nakon ideja o kanalu kroz Meksiko ili Nikaragvu na kraju odlueno da se prokopa kanal kroz Panamu. Plovei kanalom usporeujemo Stevine opise propasti Lessepsove ideje, nastavljene prema


uspjenom amerikom projektu, s dananjim stanjem. Stevo prouava ivot i obiaje tamonjih Indijanaca. Njegovim tragom odlazimo u porjeje rijeke Chagres do Indijanaca iz plemena

Fatal error: Call to undefined function flash_html() in /home/www/staticne/htv_emisije/tragomSeljana/epizode/11_izpanam.php on line 147

Embera i na arhipelag San Blas, gdje na 60-ak otoia ive Indijanci iz plemena Kuna. Stevo Seljan ostavio je nekoliko vrlo zanimljivih opisa njihovih obiaja. Kad se Mirko vratio iz Europe, braa se do 1910. g. bave prosvjetnim radom meu hrvatskim iseljenicima u ileu, Argentini, Boliviji i Peruu. Godine 1911. u Limi osnivaju financijski konzorcij "Hrvatsko dioniko drutvo", koji s peruanskom vladom sklapa ugovor o projektiranju i izgradnji puta koji e povezati Amazoniju s Pacifikom. S tim ugovorom odlaze u Panamu do Stevinih amerikih prijatelja i s njihovom preporukom do monih financijera u SAD.

Brodom iz Paname stiu u Los Angeles i San Francisco. Na putu preko kontinenta u Pueblu, Denveru i Kansas Cityju posjeuju tamonje hrvatske kolonije. 50-ak dana ostaju St. Louisu, prireujui predavanja i koncerte. Tamonji "Hrvatski prosvjetni klub" o svom troku tiska

njihovu knjigu "Kroz praume i pustinju". U oujku 1912. Mirko i Stevo stiu u Chicago. O njihovim predavanjima, uz ameriki tisak, opirno izvjetava i iseljenika "Hrvatska zastava". Svojom vizijom spojnice koja e povezati luku Iquitos na Amazoni i Pacifik pridobivaju najmonijeg ikakog kapitalista E.T. Gundlacha i

osnivaju "Peruansko-ameriko drutvo". Nakon to su posjetili jo nekoliko amerikih gradova, vraaju se u Limu, gdje poinju s pripremama za veliku ekspediciju.

12. epizoda S ANDA DO KOKAINSKE MAFIJE (Ekspedicija Peru I.dio: Callao - Lima Cerro de Pasco - Nuevo Progreso)

1. U SRCE ZELENOG KONTINENTA (Rio de Janeiro - Sao Paolo - Corumba) 2. IZ PANTANALA U PARAGVAJ (Corumba - Asuncion - Villarrica) 3. S INDIJANCIMA DO GUAIRAE (Villarica - Curuguaty - Guaira) 4. OD VRAJEG GRLA DO ATLANTIKA Godine 1911. braa Seljan u Limi (Guaira - Foz do Iguazu - Curitiba osnivaju konzorcij "Hrvatsko dioniko drutvo" koje s peruanskom vladom Sao Francisco do Sul - Rio de Janeiro) 5. PREKO ANDA DO PACIFIKA sklapa ugovor o projektiranju i

izgradnji puta koji e spajati visinski (Buenos Aires - Mendoza - Valparaiso) Peru s porjejem rijeke Amazone, a 6. OD SREBRNE RIJEKE DO BOLIVIJE zauzvrat za svake 2 krune koje potroe (Valparaiso - Montevideo - Rosario dobivaju 11.500 etvornih metara Asuncion - Corumba) zemljita.

7. OPLJAKANI U MATO GROSSU Glavni grad Perua, Lima, jedan je od ( Corumba - Cuiaba - Nobres ) najljepih, ali i najopasnijih gradova u 8. RIO TAPAJOSOM U AMAZONU Junoj Americi. Luka Lime, Callao, (Cuiaba - Itaituba - Santarem) jo je opasnija. Ekipu HTV-a tu je za 9. PREKO EKVATORA ZA ZLATOM tren oka okruilo nekoliko policajaca (Santarem - Macapa - Belem) i zatitara. Veina hrvatskih 10. OD VENEZUELE DO PANAME useljenika, utemeljitelja ribarske (Venezuela - Kolumbija - Panama) industrije u Peruu, ivjela je u Callau. 11. IZ PANAME U SAD I PERU Seljani su u tu odrali predavanja o (Panama - SAD - Peru) emu je opirno izvijestio iseljeniki i peruanski tisak. U ovdanjoj su se luci 12. S ANDA DO KOKAINSKE MAFIJE braa Seljan zauvijek rastala. Stevo je (Callao - Lima - Cerro de Pasco - Nuevo Progreso) otplovio prema Chicagu da bi vodio 13. PERU - TRAGEDIJA U DUNGLI materijalne poslove ekspedicije, a (Nuevo Progreso - Tocache - Pachiza - Dos de Mayo - Pajaten)

Fatal error: Call to undefined function flash_html() in /home/www/staticne/htv_emisije/tragomSeljana/epizode/12_sanda.php on line 141

Mirko se vratio u Limu kako bi je organizirao i proveo Pomona ekspedicija koju je vodio inenjer Lezcano otila je neto ranije. Mirko odlazi iz Lime 25. listopada 1912. na prvu etapu do gradia Cerro de Pasca, najviom eljeznikom prugom na svijetu. Danas vie nije u redovnoj uporabi; usporedna cesta i golemi kamioni tegljai preuzeli su veinu tereta. Pratimo Mirkove opise te fantastine pruge i stiemo u rudarski gradi Cerro de Pasco na visini od 4.340 m. Tu je u rudnicima bakra, olova, cinka i srebra u Seljanovo doba radilo oko 500 Hrvata. Neki su se obogatili i postali vlasnicima rudnika, to je

zacijelo jedan od razloga duljeg Mirkova boravka u tom gradiu. U rudnicima veinom rade Indijanci, nazoni smo njihovu slikovitom religioznom obredu. Mirku se kao pomonik u vodstvu ekspedicije pridruio Amerikanac O'Higgins. Spustivi se s Anda u peruansku Amazoniju, du rijeke Rio Huallage, pratimo put Seljana i O'Higginsa prema tada jo posve neistraenom porjeju Rio Huyabambe. No, i mi upadamo u nevolje - poela je "balvan

revolucija" pobunjenih seljaka, koji su na nekoliko mjesta jedinu cestu blokirali, razorili je eksplozivom ili pregradili sruenim drveem. Sve je to odmah iskoristila kokainska mafija,

ije je ovo podruje, a vlasti su nemone. Susretljivou peruanskih vlasti u mjestacu Nuevo Progreso, na rubu carstva kokaina, dobivamo oruanu pratnju od 4 specijalca i amcem nastavljamo Mirkovim tragom prema Pachizi.

13. EPIZODA PERU; TRAGEDIJA U DUNGLI (Ekspedicija Peru II.dio: Nuevo Progreso Pachiza - Dos de Mayo - Pajaten)

Tragom ekspedicije Mirka Seljana plovimo Huallagom sve dublje u podruje koje nadzire kokainska mafija. Oko nas je pravo ratno stanje: posade vojnih helikoptera desantima i zapaljivim projektilima unitavaju plantae koke.

1. U SRCE ZELENOG KONTINENTA (Rio de Janeiro - Sao Paolo - Corumba) 2. IZ PANTANALA U PARAGVAJ (Corumba - Asuncion - Villarrica) 3. S INDIJANCIMA DO GUAIRAE (Villarica - Curuguaty - Guaira) 4. OD VRAJEG GRLA DO ATLANTIKA (Guaira - Foz do Iguazu - Curitiba Sao Francisco do Sul - Rio de Janeiro) 5. PREKO ANDA DO PACIFIKA (Buenos Aires - Mendoza - Valparaiso) 6. OD SREBRNE RIJEKE DO BOLIVIJE

U Huicungu unajmljujemo amac i novu peterolanu posadu. Stiemo do Pachize, koja je 1912. g. bila posljednje naseljeno mjesto na trasi budue ceste koja bi preko Anda povezala Amazoniju s Pacifikom. Pokuavamo odgonetnuti zbog ega je iskusni vojni kartograf Mirko traio taj put na najgorem moguem terenu neprohodnih gotovo okomitih kanjona zaraslih u dunglu. I ovo podruje Perua nije zaobila zlatna groznica u potrazi za velikim blagom skrivenim negdje u praumi. U vrijeme Seljana nije bilo poznato da postoje dva Pajatena: dananji Gran Pajaten, svetite Chachapoyasa i potencijalni "El Dorado" te (Jesus de)

(Valparaiso - Montevideo - Rosario Asuncion - Corumba) 7. OPLJAKANI U MATO GROSSU ( Corumba - Cuiaba - Nobres ) 8. RIO TAPAJOSOM U AMAZONU (Cuiaba - Itaituba - Santarem) 9. PREKO EKVATORA ZA ZLATOM (Santarem - Macapa - Belem) 10. OD VENEZUELE DO PANAME (Venezuela - Kolumbija - Panama) 11. IZ PANAME U SAD I PERU (Panama - SAD - Peru) 12. S ANDA DO KOKAINSKE MAFIJE (Callao - Lima - Cerro de Pasco - Nuevo Progreso) 13. PERU - TRAGEDIJA U DUNGLI (Nuevo Progreso - Tocache - Pachiza - Dos de Mayo - Pajaten)

Fatal error: Call to undefined function flash_html() in /home/www/staticne/htv_emisije/tragomSeljana/epizode/13_peru.php on line 148

Pajaten, nekadanje naselje katolikih misionara. Plovidba tragom Seljana uzvodno po Huayabambi zbog sve bre i plie rijeke postaje sve tea. esto izlazimo iz amca kako bismo ga vukli uetima. Tu je negdje usput Mirko unajmio nosae Indijance te Julianu Chispo, vodia i prevoditeljicu. Gradonaelnik naselja Dos de Mayo, iji je djed bio lan Seljanove ekspedicije, ispriao nam je da su iskapali neke grobnice i da je Mirko nosio pojas pun zlata. Kad su zaspali, nosai su ih ubili i opljakali. Prema drugoj pretpostavci, oba su bijelca bila zaljubljena u Julianu i meusobno se

poubijala iz ljubomore. Poznati arheolog dr. Peter Lerche smatra da su najvjerojatnije iscrpljeni 54-dnevnim probijanjem kroz dunglu, bolesni i naputeni od svojih nosaa, Mirko i O'Higgins umrli od gladi. Uspijevamo doi do Pajatena i pronai ostatke nastambi misionara franjevaca. Je li se Mirkova ekspedicija od tog Pajatena probila nekim do danas nepoznatim putom i do Gran Pajatena, ostaje tajna.

Godine 1997. peruanski autor Alejandro Guerrero snimio je TV seriju o kulturi Chachapoyasa u kojoj spominje i Mirka Seljana. etiri lana njegove ekspedicije nestala su u ovom

kraju. Tek nakon 28 dana potrage helikopterima spasili su trojicu, potpuno izgladnjele, ve na rubu smrti, a etvrti se utopio. Prema svemu sudei, slina sudbina snala je i Mirka Seljana i Patricka O'Higginsa.

10. epizoda - OD VENEZUELE DO PANAME( Venezuela - Kolumbija - Panama )

Venezuela - Autor Serije Mario Saletto ispred nekadanje carinarnice La Guaira

Venezuela - Vlak, koji je u Seljanova vremena vozio od La Guaire do Caracasa danas moete vidjeti samo u muzeju

Venezuela - Glavni grad Caracas - Katedrala

Venezuela - Callao -poznati rudnik zlata Autor Mario Saletto u jednom od horizontalnih rovova

Venezuela - Callao - radovi na iskopu zlatne rudae na dubini oko sto metara

Callao - proces pridobivanja zlata iz zlatne rudae

Kolumbija - Bogota prodavaonica poznatog dragog kamena smaragda

Kolumbija - glavni grad Bogota

Kolumbija - jezero Guatavita - zlatni spalv Indijanaca Muisica

11. epizoda - IZ PANAME U SAD I PERU( Panama - SAD - Peru )

Panama - Panama city - obavezan kip Simonu Bolivaru ispred katedrale

Panama - Panamski kanal Miraflores

Panama - Panamski kanal

Panama - Rijeka Chagres Naselje Indijanaca Embera

Panama - Rijeka Chagres Indijanke Embera

Panama - Rijeka Chagres Indijanci Embera

Panama - rijeka Chagres djeca Embera

Panama - Otoci San Blas Indijanka plemena Kuna

Panama - Otoci San Blas runi rad indijanaca plemena Kuna

Panama - Otoci San Blas

Panama - Otoci San Blas Ekipa HTV-a s folklornom skupinom Indijanaca plemena Kuna

Panama - Otoci San Blas

12. epizoda - S ANDA DO KOKAINSKE MAFIJE( Ekspedicija Peru I.dio: Callao - Lima - Cerro de Pasco - Nuevo Progreso )

Peru - Lima - policajci

Peru - Najvia eljeznica na svijetu Lima - Cerro de Pasco

Peru - Cerro de Pasco - ostavljen je samo eljezniki vagon

Peru - Cerro de Pasco Inijanke nedjeljom pred crkvom

Peru - Cerro de Pasco - Indijanci slave svog zatitnika

Peru - Cerro de Pasco - Indijanci slave svog zatitnika

Peru - LLama

Peru - Fotograf Filip Beusan fotografira llame

Peru - LLame

Peru - vojnici

Peru - Ekipa HTV-a plovi rijekom Huayabambom

Peru - Ekipa HTV-a pije aj od koke protiv visinske bolesti

13. epizoda - PERU; TRAGEDIJA U DUNGLI(Ekspedicija Peru II.dio: Nuevo Progreso - Pachiza - Dos de Mayo - Pajaten)

Peru - Pachiza priprema za nastavak ekspedicije

Peru - Pachiza pakiranje prtljaga u nepromoive vree

Peru - Ekipa HTV-a s lijeva na desno snimatelj Draen Ljubi,i Jasna Ferluga, peruanski vodi i fotograf Filip Beusan

Peru - tradicionalni prijevoz splavima po Huayabambi



Documents

Život i rad Braće Mirka i Steve Seljana