ivot s medvjedimaBilten LIFE DINALP BEAR projekta 2015

Praen je popu lac i je medv jeda

Spreavan je tete

Ut jeca j prometa na medv jede

Podizan je javne sv i jes t i

Ekotur i zam

Iskustva i z inozemstva

U fokusu : Hrvatska

Dragi itatelji,

nadam se da ete uivati u naem prvom izdanju ivota s medvjedima, godinjem biltenu LIFE DINALP BEAR projekta. Svrha biltena je irenje vanih i zanimljivih informacija o projektnim aktivnostima koje se trenutano provode. Takoer, naglasit emo teme koje idu u prilog naem shvaanju projekta LIFE. Uz to, predstavit emo iskustva i stavove onih kojih surauju na naem projektu, koji se profesionalno bave medvjedima ili samo ive uz ovu karizmatinu, a opet ponekad izazovnu vrstu. Nadam se da e vas na bilten motivirati na razmiljanje o suivotu ljudi i medvjeda.

Matija Stergar

Rije urednika

Sadraj

Kratka povijest LIFE DINALP BEAR projekta ................................................................................................................. 3

Uspostavljena meunarodna suradnja za praenje populacije smeeg medvjeda ........................... 4

GPS tehnologija pomae znanstvenicima u otkrivanju mjesta na kojima

medvjedi prelaze hrvatske autoceste ................................................................................................................................ 5

Jednostavni i dokazani postupci mogu smanjiti tetu koju uzrokuju medvjedi .................................. 6

tete koje su uzrokovali medvjedi u Hrvatskoj od 2004. do 2014 ................................................................ 7

Uiniti slovenske ceste, autoceste i pruge sigurnijima za medvjede i ljude .......................................... 8

Mjere za smanjenje utjecaja prometa na medvjede na autocesti Rijeka - Zagreb ............................. 9

Znate li kako se ponaati u blizini medvjeda? ..........................................................................................................10

Poveanje vrijednosti medvjeda kroz ekoturistiku ponudu ...........................................................................11

Konfliktne situacije izmeu ljudi i medvjeda u Rumunjskoj ...........................................................................12

Mogunosti meunarodne suradnje za zatitu medvjeda u budunosti .................................................12

Zdravlje i reproduktivni status medvjeda u Hrvatskoj .........................................................................................13

Planirane aktivnosti .....................................................................................................................................................................14

3

U posljednjem desetljeu pojavili su se novi izazovi u upravljanju dinarsko-pindskom i alpskom populacijom smeih medvjeda. Vani izazovi koji zahtijevaju prekograninu suradnju ukljuuju upravljanje na razini populacije i smanjenje uestalosti sukoba ljudi i medvjeda. Upravo zato je devet partnera iz Slovenije, Austrije, Italije i Hrvatske udruilo snage te 2013. primilo sredstva za provedbu LIFE DINALP BEAR projekta, kojim koordinira Zavod za gozdove Slovenije.

Glavni je cilj LIFE DINALP BEAR projekta praenje populacije smeih medvjeda kao temelj za budue prekogranino upravljanje. Uz to, dajemo sve od sebe kako bismo poboljali izglede za odravanje povezanosti stanita medvjeda na podruju na kojem se provodi projekt. To je iznimno vano za povezivanje dinarsko-pindske i alpske populacije, kao i za dugoronu odrivost alpske populacije.

Drugi jednako vaan cilj projekta je pomoi ljudima da ive s medvjedima smanjivanjem ili ak spreavanjem sukoba. Nadamo se da emo to postii suraujui s ljudima na cijelom podruju na kojem se provodi projekt kako bismo zatitili ljude, imovinu i sprijeili dostupnost hrane iz ljudskih izvora medvjedima. Naposljetku, s lokalnim zajednicama razvijamo poslovne prilike kako bi izvukle ekonomsku korist iz suivota s medvjedima kroz ekoturizam i proizvode s oznakom Medvjedu prijateljski.

Nadamo se da e na iroki i sveobuhvatni pristup ouvanju i upravljanju medvjedima u budunosti postati globalan model za suivot ljudi i medvjeda.

Rok erne, koordinator projekta

Kratka povijest LIFE DINALP BEAR projekta

3

Projektni tim na sastanku upravljake skupine u Trentinu, Listopad 2015.

4

4

P r a e n j e P o P u l a c i j e m e d v j e d a

Uspostavljena meunarodna suradnja za praenje populacije smeeg medvjeda

Praenje je iznimno vano za uspjeno uprav-ljanje i zatitu bilo koje divlje vrste. Smei medvjedi nisu iznimka. ak i s mnogim novim alatima koji su nam na raspolaganju, praenje divljih ivotinja kao to su medvjedi ostaje izazov.

Ipak, vjerujemo kako je znanstveno utemeljeno praenje populacije smeih medvjeda temelj za dugoroan uspjeh ovog projekta. Sr naeg pristupa praenju je infrastrukturni informa-cijski sustav, koji e omoguiti brzu izmjenu podataka izmeu upravljaa, donosioca odluka i znanstvenika u svim zemljama koje sudjeluju u projektu. Svi e se podaci sustavno unositi u zajedniku bazu podataka, to e osigurati osnovu za djelotvornu prekograninu zatitu i praenje naih medvjeda.

Dok se u praenju populacije prikupljaju mnogi razliiti tipovi podataka, najtee pitanje i dalje ostaje koliko uope ima medvjeda? Kae se kako je brojanje riba kao brojanje drvea osim

to ih se ne moe vidjeti i neprestano se kreu. Isto vrijedi i za medvjede, zato je prikupljanje genetskih uzoraka posebno korisno za procjene populacije divljih ivotinja u gustom umskom okoliu na prostorima kao to su Hrvatska i Slovenija. Nai veliki napori na terenu uklju-uju stotine volontera koji prikupljaju uzorke medvjeeg izmeta na vie od dva milijuna hektara prostora na kojem obitavaju medvjedi u Hrvatskoj i Sloveniji. Sudjelovanje volontera i podrka hrvatskih i slovenskih lovaca kljuna je za uspjeh ovog vanog zadatka. Zahvalni smo na njihovoj pomoi.

Iz svakog prikupljenog uzorka izmeta moemo identificirati pojedinog medvjeda i procijeniti ukupnu veliinu populacije koristei se inferen-cijalnim statistikim modelima. To e osigurati preciznu procjenu brojnosti populacije jak temelj za budue upravljanje i prva pouzdana referentna toka za populaciju medvjeda u sjevernim Dinaridima.

Podruje projekta i sakupljanja uzoraka za genetiku. Crveno - zona irenja medvjeda (oportunistiko prikupljanje), zeleno sredinja zona (intenzivno prikupljanje). Obje zone zajedno predstavljaju cijelo podruje rada na projektu LIFE DINALP BEAR.

5

P r a e n j e P o P u l a c i j e m e d v j e d a P r a e n j e P o P u l a c i j e m e d v j e d a

Uspostavljena meunarodna suradnja za praenje populacije smeeg medvjeda

Uspavani medvjed Bojan (B44), nakon obrade i stavljanja ogrlice.

GPS tehnologija pomae znanstvenicima u otkrivanju mjesta na kojima medvjedi prelaze hrvatske autoceste

Kada se medvjedima stave oko vrata, GPS ogr-lice omoguuju nam da prouavamo kuda se medvjedi kreu i kako koriste svoje stanite. To je posebno vano kada medvjedi trebaju prijei autocestu. Vaan zadatak LIFE DINALP BEAR projekta je bolje razumjeti kako se medvjedi kreu u odnosu na autocestu Rijeka - Zagreb. U ovom sluaju, GPS tehnologija omoguuje nam da promatramo kretanje medvjeda u blizini autoceste. Kako bismo to postigli, poveali smo uestalost lociranja ogrlicama sa svaka dva sata na svakih petnaest minuta u sluajevima kada se medvjedi pribliavaju autocesti, to nam omoguuje da precizno vidimo medvjedov put. Tijekom ljeta 2015. tri od etiri medvjeda s ogrlicom prela su autocestu dva medvjeda prela su autocestu 11 puta svaki, a trei ju je preao etiri puta. Svi zabiljeeni prijelazi bili su na mjestima gdje je autocesta u tunelu.

Ovo e nam istraivanje pomoi da utvrdimo hoe li postavljanje elektrine ograde uz dio

Povrina ivotnih prostora etiriju medvjeda oznaenih ogrlicama. Od svibnja/lipnja 2015. do kraja kolovoza 2015. tri od etiri medvjeda s ogrlicama prela su autocestu nekoliko puta.

s uobiajenom mreastom ogradom pomoi usmjeriti kretanje medvjeda prema sigurnim prijelazima autoceste (npr. dio gdje je autoce-sta u tunelu). Oekuje se da e ogrlice trajati oko tri godine prije nego to poseban signal za odbacivanje oslobodi ogrlicu, ime nestaje i potreba za ponovnim hvatanjem medvjeda.

B43_Slavko_MCP100 B46_Slaven2_MCP100

B47_Vedran_MCP100B44_Bojan_MCP100

6

6

S P r e ava n j e t e t e

Jednostavni i dokazani postupci mogu smanjiti tetu koju uzrokuju medvjedi

Unitavanje imovine ljudi jedan je od naju-obiajenijih oblika sukoba ljudi i medvjeda. Pravilna zatita imovine, kao to su stoka i pelinje konice, kljuna je za smanjenje tete koju uzrokuju medvjedi i minimiziranje privi-kavanja medvjeda na ljudsku okolinu i izvore hrane u njoj.

Koristimo dva pristupa za postizanje svog cilja u spreavanju tete: prvo, titei stoku, pelinje konice i drugu imovinu koristei elektrine

ograde i drugo, koristei pse uvare, koji su tradicionalna i dokazana metoda zatite stoke. Koritenje ograda i pasa pomoi e u sprea-vanju sluajeva teta, a i openito su dobro prihvaeni meu lokalnim stanovnitvom.

U ljeto 2015. podigli smo prve setove elek-trinih ograda kako bismo zatitili stoku i pelinje konice. U Sloveniji smo donirali 17 setova elektrinih ograda (od 40 dostupnih) na podruju projekta.

Postavljanje elektrine ograde za zatitu stoke. Elektrina ograda sa est vodia titi pelinje konice.

Janez Krii, stoar iz Prevalja pod Krimom:

Nedavno sam dobio 400 metara elektrine ograde od LIFE DINALP BEAR projekta. Elektrina ograda osigurala nam je mirniji san i manje briga za sigurnost stada nou. Sada ivotinje moemo ostaviti da pasu na udaljenim panjacima i livadama. Projekt definitivno pomae u zatiti ne samo naih domaih ivotinja, nego i divljih, jer elektrina ograda odreuje njihove meusobne granice.

6

7

S P r e ava n j e t e t e S P r e ava n j e t e t e

tete koje su uzrokovali medvjedi u Hrvatskoj od 2004. do 2014.

Hrvatska lovaka drutva plaaju kompenzaciju za tete koje uzrokuju medvjedi. U proteklih 11 godina bila su 343 sluaja tete ili prosjeno 31 teta godinje. Vie od polovine (53 %) teta koje su uzrokovali medvjedi odnose se na vonjake, urod itarica, vrtove i vinograde. tete uinjene stoci (21%), pelinjim konicama (12 %) i domovima (imovina) (11 %) ostali su glavni oblici prijavljenih teta.

Ukupna zabiljeena teta od 2004. do 2014. iznosi 70.992 eura, to je prosjeno 6.454 eura godinje. Neuobiajeno niske razine teta koje su uzrokovali medvjedi mogu se pripisati tradicionalnom znanju i shvaanju kako ivjeti s medvjedima, injenici da tete ne plaa drava te neprijavljivanju teta. Kao partneri u LIFE DINALP BEAR projektu teimo boljem razumijevanju cjelokupne slike o tetama koje uzrokuju medvjedi u Hrvatskoj i pomaganju u smanjenju sukoba, jer su oni jedan od kljunih imbenika koji oblikuju javno prihvaanje medvjeda.

Elektrina ograda sa est vodia titi pelinje konice.

Marko Tomljanovi, naelnik sektora lovstva u hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede

Ovo je Ministarstvo sufinancijer LIFE DINALP BEAR projekta i podrava sve aktivnosti projekta. Republika Hrvatska upravlja svojim medvjedima tako da odrava optimalnu veliinu populacije kako bi odrala dugoroan opstanak na korist i zadovoljstvo lovaca i lokalnog stanovnitva.

Broj sluajeva teta koje su uzrokovali medvjedi u Hrvatskoj, 2004. 2014.

Tipovi teta koje su uzrokovali medvjedi u Hrvatskoj, 2004. - 2014.

04

Poljoprivreda Pelinje konice

Objekti Drvee

Promet

Stoka

05 06 07 08 09 10 11 12 13 14

100908070605040302010

0

7

Ukupno 343

Prosjeno 31 godinje

8

8

u t j e c a j P r o m e t a n a m e d v j e d e

Uiniti slovenske ceste, autoceste i pruge sigurnijima za medvjede i ljude

Pivke i od Ljubljane do Postojne prostori su na kojima djelujemo.

Koristit emo elektrine ograde (autocesta) i zvune plailice (glavne ceste i pruge) kako bismo obeshrabrili medvjede da prelaze na tim dijelovima. U isto vrijeme, uzdu dvaju dijelova glavne ceste od Ljubljane do Koevja bit e postavljeni dinamiki znakovi kako bi upozorili i, nadajmo se, usporili vozae da se izbjegnu potencijalni sudari s divljim ivotinjama, uklju-ujui medvjede.

Dva tipa zvunih plailica koje su se do sada koristile u Sloveniji.

Autoceste, ceste i pruge mogu imati negativan utjecaj na medvjede i mnoge druge vrste div-ljih ivotinja. Medvjedi koje su usmrtila vozila i vlakovi znaajan su dio ukupne dokumentirane smrtnosti medvjeda u Sloveniji. Uz to, sudari medvjeda i vozila predstavljaju ozbiljan rizik za vozae i putnike. Sveukupno, smrtnost medvjeda povezana s vozilima predstavlja rizik za dugoronu odrivost populacije medvjeda u Sloveniji; tovie, autoceste predstavljaju prepreke u kretanju medvjeda i mogu smanjiti povezivost populacije/a.

Kako bismo se suoili s ovim vanim pitanjem, donijeli smo akcijski plan za ublaavanje utjecaja prometa na medvjede. Nekoliko mjera ublaavanja provest e se na najproblema-tinijim dijelovima autocesta, dravnih cesta i pruga, gdje je koncentrirano smrtno strada-vanje medvjeda u prometu. Glavna cesta od Ljubljane do Koevja, autocesta od Ljubljane do Postojne i dijelovi pruge od Postojne do

autocestasmrtnost na autocestama

smrtnost na prugama

smrtnost na cestama

pruga

Mjesta prijavljenih smrtnih sluajeva smeih medvjeda na autocestama (uto), cestama (crveno) i prugama (zeleno) u Sloveniji, 2004. 2014.

9

u t j e c a j P r o m e t a n a m e d v j e d e u t j e c a j P r o m e t a n a m e d v j e d e

Mjere za smanjenje utjecaja prometa na medvjede na autocesti Rijeka - Zagreb

Glavni naglasak projekta za autocestu Rije-ka-Zagreb je odvraanje medvjeda od ulaska na samu trasu ceste na podrujima koja su visokorizina (arine toke). U 2015. godini 30 kilometara autoceste ograeno je elektrinom ogradom (1 metar izvan uobiajene ograde) kako bi se medvjedi odvratili od dolaska na autocestu.

U sluaju da medvjed ili neka druga velika ivo-tinja ipak ue u ograeno podruje autoceste, postavili smo niz (30) jednosmjernih vrata za izlazak, koja se sama zatvaraju, i est iskonih rampi, koje omoguuju ivotinjama da sigurno napuste prostor. Na najproblematinijim mje-stima koriste se dvije razliite vrste vrata za izlazak, koje ivotinji omoguuju da otvori vrata gurajui iznutra. Iskone rampe iste su visine kao i ograda autoceste, a omoguuju ivotinja-ma da iskoe iz ograenog dijela autoceste.

Uz to, na odabranim arinim tokama na autocesti u Gorskom kotaru koristit e se kante za otpad otporne na medvjede kako bi se spri-jeilo privlaenje medvjeda u blizinu autoceste i njihov ulazak u njen prostor. Elektrina ograda na autocesti Rijeka Zagreb.

Iskona rampa za izlazak divljih ivotinja iz prostora autoceste. ivotinje se mogu zatrati uz rampu i zatim preskoiti ogradu.

10

10

P o d i z a n j e j av n e S v i j e S t i

Znate li kako se ponaati u blizini medvjeda?

Znate li kako se ponaati u stanitu med-vjeda? Znate li to znai kada medvjed stane na stranje noge? Ove odgovore i dodatne informacije o tome kako se ponaati pri susretu s medvjedom moete pronai u naem letku Kako se ponaati u stanitu medvjeda:

Letak Kako se ponaati u stanitu medvjeda dostupan je na pet razliitih jezika

Cilj ovoga letka je pruiti informacije o tome kako usmjeriti nae ljudsko ponaanje kada smo u blizini medvjeda. Na je cilj iriti znanje o tome kako ivjeti uz smee medvjede na podruju Dinarida i Alpa.

Carlo Maiolini, glasnogovornik LIFE WOLFALPS (LIFE12 NAT/IT/000807) projekta

LIFE DINALP BEAR i LIFE WOLFALPS projekti imaju najsuvremenije tehnike i znanstvene timove koji su dobro upoznati sa specifinim vrijednostima razliitih dionika. Ti su timovi posveeni tome da ukljue sve stanovnike Alpa u pitanja zatite i upravljanja velikim mesoderima. LIFE DINALP BEAR i LIFE WOLFALPS dva su velika projekta za dvije velike vrste vjerujemo da emo upornim radom s vremenom uspjeti uvjeriti veinu graana da vide velike zvijeri kao znak raznolikosti i izvrsnosti alpskog podruja.

http://dinalpbear.eu/download/documentation/

10

11

P o d i z a n j e j av n e S v i j e S t i e k o t u r i z a m

Poveanje vrijednosti medvjeda kroz ekoturistiku ponudu

Medvjedu prijateljski umski med.Skrovite za promatranje i fotografiranje medvjeda u Lokom Potoku, Slovenija.

zainteresirani za jednodnevne i dvodnevne programe promatranja medvjeda u kombinaciji s drugim vanjskim aktivnostima. Nekoliko lo-vakih drutava u Sloveniji pokazalo je veliki interes za aktivnosti promatranja medvjeda. injenica da nema sezonskog preklapanja izmeu promatranja medvjeda i lova dobra je poetna toka za razvoj ekoturizma vezanog uz medvjede. Budue aktivnosti ukljuuju organiziranje seminara za lovce, turistike vo-die i turistike agencije i razvoj ekoturistike internetske stranice za rezerviranje izleta u podruja na kojima obitavaju medvjedi.

Kako bismo osigurali dugoroan opstanak medvjeda, vano je kod lokalnog stanovni-tva poveati uvaavanje vrste. U dananje vrijeme raste broj ljudi koji putuju u ruralna podruja promatrati prirodu i divlje ivotinje. Ovaj trend predstavlja i ekonomsku priliku za lokalne zajednice i potencijalne koristi za zatitu medvjeda. U okviru LIFE DINALP BEAR projekta stvaramo turistike proizvode vezane uz medvjede. Promovirat emo koritenje posebnih oznaka Medvjedu prijateljski kako bismo dali dodanu vrijednost proizvodima kao to su mlijeko, med i runi radovi proizvedeni u stanitima medvjeda koristei se praksama koje promiu njihovu dobrobit.

Takoer, istraujemo mogunosti za ekoturizam vezan uz medvjede. Jedan od prvih poduzetih koraka bio je procijeniti zanimanje lovaca i turista za promatranje medvjeda. Rezultati upitnika pokazali su da su turisti uglavnom

12

12

Konfliktne situacije izmeu ljudi i medvjeda u Rumunjskoj

Ovo je ljeto na projektni tim posjetio Ru-munjsku kako bismo razmijenili iskustva u ouvanju i upravljanju medvjedima. Openito, postoje mnoge slinosti izmeu podruja na kojem se odvija na projekt i karpatskog dijela Rumunjske oba su planinska, ruralna i imaju

U Rumunjskoj je prisutnost pastira i pasa uvara uobiajena mjera zatite od velikih zvijeri ukljuujui i medvjeda.

vane lokalne ekonomije koje se temelje na umarstvu i poljoprivredi. A i u oba sluaja, kada se ljudi i medvjedi susretnu, mogu se dogoditi sukobi. Zato rjeavanje sukoba ljudi i medvjeda predstavlja izazov za osiguravanje dugoronog suivota za oba podruja.

Ipak, ini se da su ljudi u Rumunjskoj vie navikli tititi svoju imovinu od velikih zvijeri. Skoro svako stado ovaca ima svog pastira, obi-no u drutvu nekoliko ovarskih pasa, a samo mali broj uzgajivaa ovaca koristi i elektrine ograde kako bi zatitili svoje ivotinje. Ljudska prisutnost ini se kao najuobiajenija metoda za spreavanje teta u Rumunjskoj.

Kako bi se medvjedi sprijeili u tome da obilaze spremnike s otpadom u naseljima ogranieno se koriste ograde i kavezi. Tako medvjedi ne mogu pristupiti spremnicima i s vremenom e, nadamo se, izgubiti interes za posjeivanje naseljenih lokacija. Usprkos tome to se dogaaju sukobi ljudi i medvjeda, neke zapoete aktivnosti, kao promatranje medvje-da, pridonose poveanju javnog prihvaanja medvjeda u Rumunjskoj.

Veoma nam je drago da moemo poeljeti dobrodolicu dr. Sethu Wilsonu u LIFE DINALP BEAR projektu. Seth e u Sloveniji biti godinu dana, a projektu e pruiti svoje struno tehniko znanje. Skoro 20 godina Seth radi na pomaganju u suivotu ljudi i zvijeri. Njegovo istraivako iskustvo ukljuuje i geoprostorno modeliranje rizika sukoba sa zvijerima, istraivanje novih pristupa nainu zatite kroz rad lokalne zajednice i definiranja novih politika zatite. Trenutno radi na projektu North Rockies Conservation Cooperative i projektu Blackfoot Challenge, takoer je i pridrueni profesor na Sveuilitu drave Montane. Seth je bio i privremeni predava na Sveuilitu Yale od 2003. - 2013. lan je IUCN-ovog (International Union of Conservation of Nature) tima specijaliziranog za sukobe izmeu ljudi i medvjeda. Nedavno ga je guverner drave Montane imenovao u Povjerenstvo za gubitak stoke Montane.

Mogunosti meunarodne suradnje za zatitu medvjeda u budunosti

12

Dr. Seth Wilson u Zavodu za gozdove Slovenije, Ljubljana.

i S k u S t va i z i n o z e m S t va

13

u f o k u S u : H r vat S k a

Zdravlje i reproduktivni status medvjeda u Hrvatskoj

Teko je procijeniti zdravlje i reproduktivni status slobodnih medvjeda u divljini. No, neotkrivena bolest(i) moe biti vrlo rizina za populaciju. Lov na medvjede po sustavu kvota u Hrvatskoj omoguuje nam da redovno uzimamo uzorke s leina medvjeda.

Sa svake leine medvjeda mogu se uzeti uzorci i provesti mjerenja. Primjerice, moemo izolirati DNA iz miinog tkiva, po zubima moemo procijeniti dob medvjeda, a unutarnje organe moemo testirati na specifine bolesti ili istraiti reproduktivni status. Lovci jako dobro surauju s LIFE DINALP BEAR projektom

te je dosad u potpunosti uzorkovano 36 medvjeda. To nam pomae da shvatimo koje vrste parazita mogu invadirati medvjede, reproduktivni status medvjeda i sastav njihove tjelesne masti. Moemo procijeniti ak i razinu stresa kojoj su medvjedi mogli biti izloeni testirajui njihove nadbubrene lijezde. Od 36 uzorkovanih medvjeda, devet ih je bilo pozitivno na jednog ili vie parazita. Prouavanje reproduktivnih organa otkrilo je da su i mujaci i enke dosegli spolnu zrelost u treoj godini ivota. Do sada smo smatrali da postaju aktivni u etvrtoj godini.

uto tijelo (Corpus luteum) na jajniku enke.

Placentalni oiljak na maternici enke; dokaz da se enka okotila u posljednjem razdoblju brloenja.

13

Foto

: Mar

ko M

aste

rli S k u S t va i z i n o z e m S t va

14

14

Planirane aktivnosti

Najsuvremenija znanost:

Bit e dovrena prva prekogranina procjena populacije medvjeda. Geo-baza podataka praenja populacije omoguit e nove naine pohranjivanja podataka o

medvjedima i poveati sudjelovanje javnosti.

Novi zadaci za spreavanje sukoba:

U Sloveniji e se podijeliti kante za kompost otporne na medvjede. U Sloveniji e se zatititi problematini spremnici za otpad. U Sloveniji i Italiji podijelit e se nove elektrine ograde za zatitu stoke i pelinjih konica. U Italiji i Sloveniji podijelit e se ovarski psi etabliranih uzgajivaa.

Novi komunikacijski alati:

Napisat emo novi vodi za sve projektne partnere o najboljim tehnikama komunikacije i suradnje.

Postavit e se infotoke s interaktivnim terminalima kako bi pruile informacije lokalnim zajednicama i posjetiteljima stanita medvjeda.

Pokrenut e se nova internetska stranica s detaljnim informacijama o tome kako pravilno zatititi svoju imovinu od divljih ivotinja i kako reagirati u sluaju tete.

Ekoturistika upotreba medvjeda:

Odrat e se informativni seminari o mogunostima turizma povezanog s medvjedima u Sloveniji i Hrvatskoj.

Zajedniki protokol intervencija u etiri drave:

Razvit e se prvi zajedniki protokol za biljeenje sukoba i teta.

Kreirat emo novi vodi za odgovore interventnih timova na sukobe.

Dr. Peter Skoberne, slovensko Ministarstvo okolia i prostornog ureenja, Odjel zatite prirode

Prisutnost velikih zvijeri pokazatelj je dobro ouvanog okolia i pozitivne veze izmeu ljudi i prirode. Zato je vano potaknuti i razviti pristup suivotu koji obuhvaa potrebe i ljudi i velikih zvijeri. LIFE DINALP BEAR projekt pomoi e nam da bolje razumijemo suivot i kako da postupno promijenimo svoje stavove o medvjedima od optereenja do koristi.

1414

Sudionici projekta:

Sufinancijeri:

Foto: Marko Masterl

16

16

O projektuAkronim: LIFE DINALP BEAR

Naziv projekta: Upravljanje i zatita populacije smeih medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama

Referenca: LIFE13 NAT/SI/000550

Trajanje projekta: 1. 7. 2014. 30. 6. 2019.

Internetska stranica: www.dinalpbear.eu

Moete nas pratiti i na Facebooku (www.facebook.com/dinalpbear) i na Twitteru (twitter.com/dinalpbear).

E-mail: dinalpbear@gmail.com

O biltenuUrednik: Matija Stergar E-mail: matijastergar@gmail.com

Autori i recenzenti: Samar Al Sayegh Petkovek, Matej Bartol, Toma Berce, Natalia Bragalanti, Rok erne, Claudio Groff, Dario Hipolito, uro Huber, Maja Jeleni, Klemen Jerina, Marko Jonozovi, Irena Kavi, Felix Knauer, Miha Krofel, Josip Kusak, Ura Marinko, Seth M. Wilson, Aleksandra Maji Skrbinek, Tatjana Matkovi, Maja Mohorovi, Anja Molinari-Jobin, Tanja Musil, Botjan Pokorny, Georg Rauer, Slaven Relji, Toma Skrbinek, Bojan Vivoda

Fotografije, karte i grafovi: Samar Al Sayegh Petkovek, Archive Servizio Foreste e fauna PAT, Matej Bartol, Toma Berce, Petra Drakovi Pelc, uro Huber, Miha Krofel, Josip Kusak, Maja Mohorovi, Zoran Pavek, Botjan Pokorny, Georg Rauer, Slaven Relji, Toma Skrbinek, Matija Stergar, Bojan Vivoda

Lektoriranje: Morana Zajec, Slaven Relji, uro Huber

Prijevod: Slaven Relji, uro Huber, Morana Zajec

Izdava: Zavod za gozdove Slovenije

Grafiki dizajn: Nua Stanojevi Suwa

Naslovna fotografija: Petra Drakovi Pelc

Broj primjeraka: 800

Tisak: P&G GREGOR VIRANT s.p.

Tiskano na recikliranom papiru. Besplatan primjerak.

Ljubljana, studeni 2015.

S podrkom financijskog instrumenta LIFE Europske unije.