ŽivotopisŽivotopis Ivo Andrić Ivo Andrić (1892(1892 -- 1975), književnik, 1975), književnik,

jedan od najvećih južnoslavenskih pisaca. jedan od najvećih južnoslavenskih pisaca. Rođen je u Travniku. Gimnaziju je završio Rođen je u Travniku. Gimnaziju je završio u Sarajevu, a slavenske književnosti i u Sarajevu, a slavenske književnosti i povijest studirao u Zagrebu, Beču, povijest studirao u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu. Za vrijeme Prvog Krakovu i Gracu. Za vrijeme Prvog svjetskog rata uhićen je i interniran. svjetskog rata uhićen je i interniran. Između dva rata bio je u diplomatskoj Između dva rata bio je u diplomatskoj službi. Živio je u Beogradu gdje je i umro.službi. Živio je u Beogradu gdje je i umro.

Pisac je snažne imaginacije, a istovremeno i vanredan poznavalac povijesnih prilika stare Bosne. Najprije je objavljivao pjesme, lirsku prozu, prijevode, članke i kritike, a zatim prešao na pripovijetku i roman.

Dobivši stipendiju hrvatskoga kulturno-prosvjetnog društva Dobivši stipendiju hrvatskoga kulturno-prosvjetnog društva „Napredak“, Andrić u listopadu 1912. godine započinje „Napredak“, Andrić u listopadu 1912. godine započinje studije na fakultetu Kraljevskog sveučilišta u Zagrebu. studije na fakultetu Kraljevskog sveučilišta u Zagrebu. Naredne godine prelazi u Beč gdje sluša predavanja iz Naredne godine prelazi u Beč gdje sluša predavanja iz povijesti, filozofije i književnosti. U to vrijeme piše povijesti, filozofije i književnosti. U to vrijeme piše refleksivne pjesme u prozi, a u mjesecu lipanju 1914. godine refleksivne pjesme u prozi, a u mjesecu lipanju 1914. godine Društvo hrvatskih književnika u Zagrebu objavljuje mu šest Društvo hrvatskih književnika u Zagrebu objavljuje mu šest pjesama u prozi u panorami pjesama u prozi u panorami Hrvatska mlada lirikaHrvatska mlada lirika. .

1903. godine upisuje Veliku 1903. godine upisuje Veliku gimnaziju, najstariju srednju gimnaziju, najstariju srednju školu u Bosni i školu u Bosni i Hercegovini. Za Hercegovini. Za gimnazijskih dana, Andrić gimnazijskih dana, Andrić počinje pisati poeziju i počinje pisati poeziju i 1911. godine u 1911. godine u Bosanskoj Bosanskoj vilivili objavljuje svoju prvu objavljuje svoju prvu pjesmu “U sumrak”.pjesmu “U sumrak”.

Zbog ponovljene bolesti pluća, odlazi na liječenje u Zbog ponovljene bolesti pluća, odlazi na liječenje u

Zagreb, u čuvenu Bolnicu Milosrdnih sestara, pažljivo Zagreb, u čuvenu Bolnicu Milosrdnih sestara, pažljivo

dovršava knjigu stihova u prozi koja će pod nazivom dovršava knjigu stihova u prozi koja će pod nazivom

Ex PontoEx Ponto, biti objavljena u Zagrebu 1918. godine sa biti objavljena u Zagrebu 1918. godine sa

predgovorom Nika Bartulovića. Već početkom 1920. godinepredgovorom Nika Bartulovića. Već početkom 1920. godine

Andrić započinje svoju vrlo uspešnu diplomatsku karijeruAndrić započinje svoju vrlo uspešnu diplomatsku karijeru

postavljenjem u Poslanstvu pri Vatikanu. U tišini svoje postavljenjem u Poslanstvu pri Vatikanu. U tišini svoje

iznajmljene sobe, piše prvo iznajmljene sobe, piše prvo Travničku hronikuTravničku hroniku, , a krajema krajem

1944. godine okončava i 1944. godine okončava i Na Drini ćuprijiNa Drini ćupriji. Oba romana. Oba romana

objavit će u Beogradu nekoliko mjeseci po završetku rata, aobjavit će u Beogradu nekoliko mjeseci po završetku rata, a

koncem 1945. godine u Sarajevu izlazi i roman koncem 1945. godine u Sarajevu izlazi i roman GospođicaGospođica. .

Godine 1954. štampa u Matici Godine 1954. štampa u Matici Prokletu avlijuProkletu avliju,,

a  pripovijetka a  pripovijetka IgraIgra pojavljuje se 1956. godine. pojavljuje se 1956. godine.

Andrićevi romaniAndrićevi romani

Na Drini ćuprijaNa Drini ćuprija Travnička Travnička hhronikaronika GospođicaGospođica Prokleta avlijaProkleta avlija OmerOmer--paša Lataspaša Latas

Najpoznatiji roman Ive Andrića, Najpoznatiji roman Ive Andrića, „Na Drini ćurpija“„Na Drini ćurpija“ (1945), (1945),

kronološki prati četiri stoljeća zbivanja oko velikoga mostakronološki prati četiri stoljeća zbivanja oko velikoga mosta

preko rijeke Drine u Višegradu. Most, kao nijemi svjedok,preko rijeke Drine u Višegradu. Most, kao nijemi svjedok,

pamti ukrštaj različitih kultura, vjera i tradicija i dvije pamti ukrštaj različitih kultura, vjera i tradicija i dvije

civilizacije, istočne i zapadne. civilizacije, istočne i zapadne.

Travnička Travnička hhronikaronika (1945) je povijesni roman pisan za (1945) je povijesni roman pisan za

vrijeme Drugog svjetskog rata, ostvaren  po modelu europskogavrijeme Drugog svjetskog rata, ostvaren  po modelu europskoga

realističkog romana.realističkog romana.

ObuhvaObuhvaćća vrijeme od 1807. do 1814. godine. a vrijeme od 1807. do 1814. godine.

U U Travničkoj Travničkoj hhronicironici sudarila su se četiri svijeta, različita posudarila su se četiri svijeta, različita po

vjeri, kulturi, povijesti, običajima. vjeri, kulturi, povijesti, običajima.

Roman Roman GospođicaGospođica nema karakteristike romana nema karakteristike romana nego jenego jesastavljen iz niza odvojenih proznih struktura, bez jasnosastavljen iz niza odvojenih proznih struktura, bez jasnodefiniranog glavnog junakadefiniranog glavnog junaka i i koncipiran koncipiran je je kao kaoromaneskna struktura u kojoj središnju ulogu ima jedan lik.romaneskna struktura u kojoj središnju ulogu ima jedan lik.Život Rajke Radaković protekao je u znaku jedne strasti – Život Rajke Radaković protekao je u znaku jedne strasti – ljubavi prema novcu. Pisac zauzima stanovište da život ljubavi prema novcu. Pisac zauzima stanovište da život predstavlja neprekidno trošenje svega oko nas i u nama. predstavlja neprekidno trošenje svega oko nas i u nama. Kratki roman Kratki roman „Prokleta avlija“„Prokleta avlija“, čije pisanje, čije pisanje Andrić Andrićzapočzapočinjeinje između dva svjetska rata, a dovrš između dva svjetska rata, a dovršavaava ga i objav ga i objavljujeljuje1954. godine, smatra se piščevim remek-djelom. 1954. godine, smatra se piščevim remek-djelom. ProkletaProkletaavlijaavlija okrenuta je povijesti. . okrenuta je povijesti. .

„„Avlija živi sama za sebe, sa stotinu promena, i uAvlija živi sama za sebe, sa stotinu promena, i uvvek ista.“ek ista.“

Andrićeve pripovijetkeAndrićeve pripovijetke

- Put Alije ĐerzelezaPut Alije Đerzeleza - Anikina vremena- Anikina vremena - Zeko- Zeko

- Ćorkan i ŠubicaĆorkan i Šubica - Žeđ- Žeđ - Bife “Titanik”- Bife “Titanik”

- Za logorovanjaZa logorovanja - Mila i Prelac- Mila i Prelac - Znakovi- Znakovi

- Ljubav u kasabiLjubav u kasabi - - Smrt u Sinanovoj tekijiSmrt u Sinanovoj tekiji - Trup- Trup

- Mustafa MadžarMustafa Madžar - Nemirna godina- Nemirna godina - Žena na kamenu- Žena na kamenu

- U musafirhaniU musafirhani - Čaša- Čaša - Igra- Igra

- Most na ŽepiMost na Žepi - Pismo iz 1920. godine- Pismo iz 1920. godine - Panorama- Panorama

- Mara milosnicaMara milosnica - Zlostavljanje- Zlostavljanje - Ljetovanje na jugu- Ljetovanje na jugu

- Priča o vezirovom slonuPriča o vezirovom slonu - Kuća na osami- Kuća na osami

- Jelena, žena koje nemaJelena, žena koje nema

Poezija Ive AndrićaPoezija Ive AndrićaPrvu knjigu stihova u prozi Prvu knjigu stihova u prozi Ex PontoEx Ponto Andrić Andrićje objavio 1918. godine u Zagrebu, a zbirkuje objavio 1918. godine u Zagrebu, a zbirkuNemiriNemiri štampao je u Beogradu 1920. godine. štampao je u Beogradu 1920. godine.Njegove lirske pjesme  koje za života nisuNjegove lirske pjesme  koje za života nisusabrane u knjigu, objavljene su posthumno,sabrane u knjigu, objavljene su posthumno,1976. godine u Beogradu, pod nazivom 1976. godine u Beogradu, pod nazivom ““Što sanjam i štŠto sanjam i štoo mi se događa” mi se događa”.. Andrić ne razbija Andrić ne razbijasasvim logičku strukturu jezika, već od pjesmesasvim logičku strukturu jezika, već od pjesmetraži da progovori smislom.traži da progovori smislom. Slobodan stih bezSlobodan stih bezrime, odbacivanje stroge arhitektonike sonetskerime, odbacivanje stroge arhitektonike sonetskeforme, pokazali su se kao najpogodniji zaforme, pokazali su se kao najpogodniji zaspontano i intuitivno pulsiranje misli. U poezijuspontano i intuitivno pulsiranje misli. U poezijuse unose jasna i neposredna značenja, a pjesma sese unose jasna i neposredna značenja, a pjesma sene piše da zbunjuje, već da kazuje, da slika.ne piše da zbunjuje, već da kazuje, da slika.

Karakterističan mladalački nemir sa tragovimaKarakterističan mladalački nemir sa tragovimamelankolične jadikovke svojstven je melankolične jadikovke svojstven je Andrićevim ranim stihovima. U AndrićevojAndrićevim ranim stihovima. U Andrićevojpoeziji pisanoj prije Prvog svjetskog rata, kao nipoeziji pisanoj prije Prvog svjetskog rata, kao niu poeziji većine pripadnika njegove generacije,u poeziji većine pripadnika njegove generacije,nema nagovještaja povijesne bure koja ćenema nagovještaja povijesne bure koja ćeizmjeniti lice svijeta. I knjiga izmjeniti lice svijeta. I knjiga NemiriNemiri (1920) (1920)nastaje djelom u zatvoru i internaciji. Kao i nastaje djelom u zatvoru i internaciji. Kao i Ex PontoEx Ponto, i ova knjiga je ispov, i ova knjiga je ispoviijednoga jednoga karaktera, s tim što su autobiografski elementikaraktera, s tim što su autobiografski elementizamaskirani ili poetski tranformirani. zamaskirani ili poetski tranformirani.

Tri ciklusa koja čine ovu knjigu - „Nemir od veka“, „Nemir dana“ i Tri ciklusa koja čine ovu knjigu - „Nemir od veka“, „Nemir dana“ i „Bregovi“ predstavljaju tri  bitna odnosa subjekta prema „Bregovi“ predstavljaju tri  bitna odnosa subjekta prema fundamentalnim ljudskim mogućnostima, nalaženju mjesta za fundamentalnim ljudskim mogućnostima, nalaženju mjesta za čovjeka. čovjeka.

Prvi putopis Andrić Prvi putopis Andrić objavljujeobjavljuje 1914. godine pod nazivom 1914. godine pod nazivom „„Pismo iz Krakova“ u Pismo iz Krakova“ u Hrvatskom pokretuHrvatskom pokretu, za vrijeme studija na, za vrijeme studija naJagelonskom univerzitetu. Živeći i učeći u Gracu, Andrić je Jagelonskom univerzitetu. Živeći i učeći u Gracu, Andrić je 1923. godine utiske o životu i zemlji u vidu „zabilješki s 1923. godine utiske o životu i zemlji u vidu „zabilješki s puta“  pretočio u tekst „Kroz Austriju“. U putopisima Andrić puta“  pretočio u tekst „Kroz Austriju“. U putopisima Andrić prije svega iznosi ono što jednu zemlju i njezin način života činiprije svega iznosi ono što jednu zemlju i njezin način života činispecifičnim. Ljubav prema Jugu nije, naprotiv, isključivala specifičnim. Ljubav prema Jugu nije, naprotiv, isključivala piščevo interesiranje za Sjever.piščevo interesiranje za Sjever.

Izražavam kao svoju najveću želju da se pri dodjeljivanju Izražavam kao svoju najveću želju da se pri dodjeljivanju nagrade ne uzima u obzir nacionalna pripadnost kandidata, nagrade ne uzima u obzir nacionalna pripadnost kandidata, što znači da se nagrada dodijeli najzaslužnijem, bio on pošto znači da se nagrada dodijeli najzaslužnijem, bio on popodrijetlu Skandinavac ili ne.podrijetlu Skandinavac ili ne.

Alfred Bernhard Nobel, Pariz, 27. studenog 1895Alfred Bernhard Nobel, Pariz, 27. studenog 1895..

Odluka o izboru laureata Nobelove Odluka o izboru laureata Nobelove nagrade iz oblasti književnosti donijeta nagrade iz oblasti književnosti donijeta je 26. listopada 1961. godine. Andrić se je 26. listopada 1961. godine. Andrić se 17. svibnja 1962. godine obratio Savjetu 17. svibnja 1962. godine obratio Savjetu za kulturu NR BIH u kojem saopćava za kulturu NR BIH u kojem saopćava svoju odluku da 50% dinarskog iznosa svoju odluku da 50% dinarskog iznosa primljenog na ime Nobelove nagrade primljenog na ime Nobelove nagrade poklanja u svrhu unapređenja poklanja u svrhu unapređenja bibliotekarstva. bibliotekarstva.