Zlatna Pravila Za Uspjeh Brajan Trejsi

Brajan Trejsi

ZLATNA PRAVILA ZA USPJEH - Brajan Trejsi Graanica - januar, 2015.

www.edukacija.alfa-lider.ws Refik Hrvi 1

BRAJAN TREJSI (Brian

Tracy) - roen je 1944. godine u Kanadi.

Vodei je ameriki strunjak za razvoj ljudskih potencijala i linog razvoja, pisac, motivacioni govornik, biznis trener, napisao je vie od 45 knjiga iz oblasti marketinga, prodaje, psihologije uspjeha, meu kojima su:

Maksimalno dostignue; Ciljevi; Nema opravdanja; Vjetina prodaje;

100 apsolutno neoborivih zakona poslovnog uspjeha; Mo govora; Umjetnost zakljuenja prodaje; Pojedi tu abu;

I mnoge druge od kojih je veina prevedena na mnoge svjetske

jezike, a samo je u toku 2014. godine izdao 5 novih knjiga.

Osnovao je univerzitet prodaje i preduzetnitva koji je obuio vie

od 1 000 000 studenata u 46 drava. Do danas je, licem u lice,

razgovarao sa vie od 5 000 000 ljudi irom svijeta.



Ovo je vrijeme dostignua. Nikada ranije nije bilo toliko mnogo

ljudi koji su ostvarili tako mnogo u razliitim oblastima kao

danas. Ni u jednom drugom vijeku u povijesti nije se desilo da

tako veliki broj ljudi toliko brzo postanu uspjeni.

I nijedno drugo doba kao ovo dananje nije prualo vie

mogunosti da snove pretvorite u stvarnost.

Vodei futuristi i prominentni biznismeni predviaju ulazak

ovjeanstva u Zlatno doba. Zapadni ideali demokratije,

individualne slobode i slobode poduzetnike aktivnosti obilaze

svijet i donose prosperitet, razvoj i ljudsku slobodu gdje god se ka

njima zaista tei.

Moda niste mogli roditi se u sretnije vrijeme i u sretniji as u

pogledu toga da postignete vei uspjeh, postati slobodniji, sretniji

i financijski neovisniji.

Ovaj materijal e vam pokazati na koji nain da unaprijedite svoj

ivot, ostvarite svoje ciljeve i postanete svjesni svog istinskog

potencijala za postizanje uspjeha i ivot ispunjen sreom.

Bez obzira na to tko ste ili u kakvoj se situaciji nalazite,

vi, u ovom trenutku, duboko u sebi imate sposobnost da



postignete daleko vie nego prije.

U vama se nalazi sposobnost nadmaiti sve prethodno

postignute nivoe dostignua.

Vi moete biti i uiniti daleko vie nego to ste ikada

pomislili.

A sve to je potrebno da uinite je ovladavanje metodom pomou

koje to sve moete ostvariti, a onda usvojeno znanje primijeniti u

praksi.

Sve ono to ste ikada mogli poeljeti, kao i svaki inilac koji ste

mogli smatrati presudnim za vau sreu, moe se svrstati u jednu

od sedam kategorija. Ovih sedam elemenata uspjeha su dosljedni

svim onim tekstovima koji su ikada napisani o uspjehu i srei. Oni

obiljeavaju ivot i dostignua svih izuzetno uspjenih ljudi,

obuhvaaju sve ono to ste ikada mogli poeljeti.

Va idealan ivot je smjesa ovih sedam sastojaka, odnosno,

njihova prava kombinacija koja vas ini najsretnijim u bilo kom

danom trenutku. Definiranjem vaeg uspjeha i sree u odnosu na

jedan ili vie od ovih sedam sastojaka, stvarate jasan cilj kojem

treba teiti. Nakon toga moete procijeniti koliko vam



to polazi za rukom. Moete prepoznati one oblasti u kojima je

potrebno provesti promjene ukoliko elite promijeniti svoj ivot.

Morate poeti sa svojim idealom, vizijom savrene budunosti. U

onom trenutku kada budete podigli oi i ugledalisvoj ivot kao

da je ve savren u svakom pogledu, vi ete poeti oslobaati svoje

unutarnje sposobnosti.

Va prvi posao sastoji se u tome da napravite nacrt, jasnu sliku o

tome kuda idete i kako e izgledati vaa cjelokupna situacija kada

tamo stignete. Ta slika e potom sluiti kao princip organizacije,

vodi, polazna toka, u odnosu na koju ete moi procijeniti i

urediti sve ono to ste uradili u procesu njenog ostvarenja.

Prvi od sedam elemenata uspjeha, i jedan od najvanijih, je

duevni mir. To je ovjekovo najvee blagostanje. Ukoliko toga

nema, sve ostalo gubi vrijednost.

Upravo zbog toga, to je neto za to se borite cijelog svog ivota.

Da li vam u odreenom trenutku ivota ide dobro ili ne obino

procjenjujete na osnovu toga koliko imate duevnog mira.

Duevni mir je va unutarnji iroskop. Kada ivite u skladu sa

svojim najuzvienijim sistemom vrijednosti i najdubljim

uvjerenjima - kada ste savreno uravnoteeni tada ste ispunjeni

duevnim mirom.

Ali, ako iz bilo kog razloga kompromitirate svoj sistem vrijednosti,



ili postupate suprotno glasu svog unutarnjeg vodia, prvo to ete

izgubiti je va duevni mir.

Duevni mir, ili sklad, je od osnovne vanosti za funkcioniranje

ovjeka u okviru svih grupacija, poevi od vae veze sa

prijateljima i lanovima obitelji do poslovnih odnosa i organizacije

u kojoj radite. Svi ljudi tee tome da njeguju skladne odnose sa

drugim ljudima. Svi maniri, moralna pravila, propisano ponaanje

i diplomacija su organizirani oko elje svake osobe da sebi osigura

duevni mir ne naruavajui duevni mir drugih.

Ljepota istine o duevnom miru sastoji se u tome da je to vae

normalno, prirodno stanje.

Vi imate pravo biti sretni.

To je neto to vam pripada. Nije to nikakvo iskustvo kroz koje

prolazite povremeno ako vam je srea naklonjena. Duevni mir je

od osnovnog znaaja za samu vau egzistenciju. To je osnovni

preduvjet za uivanje u svim ostalim ivotnim sadrajima.

Dostizanje unutarnjeg mira mora biti osnovni princip vaeg

ivota. To mora postati glavni cilj kome su podreeni svi ostali

ciljevi. U stvari, vi ste sretan ovjek u onoj mjeri koliko ste

sposobni sebe uiniti sretnim, zadovoljnim i ispunjenim

blagostanjem jednom rijeju, duevnim mirom.

Duevni mir je toliko znaajan za sve ostalo emu teite da on

mora biti podvrgnut vrlo ozbiljnoj analizi.



Odakle on potjee?

Pod kojim uvjetima vas ispunjava taj unutarnji mir?

Kako dostii jo dublji unutarnji mir?

Najjednostavnije reeno, vi ste sretni i spokojni kad god u vama

ne postoje destruktivna osjeanja kao to su strah, ljutnja, krivica,

uvrijeenost i zabrinutost.

im se oslobodite negativnih emocija u vama se

spontano javlja unutarnji mir.

U skladu s tim, klju sree sastoji se u sistematskom

odstranjivanju, ili barem svoenje na minimum, onih sadraja

vaeg ivota koji predstavljaju izvor negativnih emocija ili bilo

kakvog stresa.

Kada svoj duevni mir budete postavili sebi kao cilj i sve to radite

budete planirali u vezi s tim da li to potie ili koi ostvarivanje tog

cilja, nikada vie neete napraviti greku.

init ete i govorit ete prave stvari. Otkrit ete da djelujete na

osnovu vaih principa. Bit ete zadovoljni sobom. Duevni mir je

klju svega.

Drugi element uspjeha je zdravlje i energija. Poput duevnog

mira, isto tako i zdravlje i energija predstavljaju normalno i

prirodno psihiko stanje. Vae tijelo po prirodi tei k tome da

bude zdravo.

Ono spontano proizvodi energiju bez obzira na psihike ili fizike



utjecaje. A zdravljem zrai onda kada nema nikakvog bola, bolesti

ili oboljenja.

Nevjerojatna stvar, ali vae tijelo sazdano je na takav nain da se

ono esto spontano oporavi, ozdravi i obnovi energiju im

prestanete koditi mu na neki nain.

Ako i postignete viestruki uspjeh u materijalnom

svijetu, a pri tome izgubite zdravlje i duevni mir,

nikakvo zadovoljstvo neete osjeati zbog svih svojih

dostignua.

Trei element uspjeha su veze prepune ljubavi. Rije je o

odnosima sa onim ljudima koje vi volite i do kojih vam je stalo,

kao i onim ljudima koji vole vas. Oni su pravo mjerilo vae ostvarenosti kao ljudskog bia. Vei dio

sree i nesree u ivotu izvire iz vaih odnosa sa drugim ljudima,

jer vas upravo veze s drugima ine pravim ovjekom.

Osnovno obiljeje koje ukazuje na to da li nekom ovjeku sve ide

od ruke sastoji se u tome da li ima sposobnost da stvara i odri

dugotrajna prijateljstva i intimne veze sa drugim ljudima.

Osnova vae osobnosti se vidi u nainu na koji njegujete odnose s

drugima, kao i u nainu na koji se drugi odnose prema vama.

Gotovo uvijek moete procijeniti kvalitetu svoje komunikacije s



drugim ljudima na osnovu jednog vrlo jednostavnog testa, a to je

smijeh.

Koliko se dvoje ljudi, ili obitelj, smiju dok su zajedno je

najpouzdanije i jedino mjerilo kvaliteta njihovih odnosa.

Kada veza odie pravim skladom i sreom, ljudi se puno smiju

dok su zajedno. Ali kada odnos izmeu dvoje ljudi zahladi, prvi

znak predstavlja odsustvo smijeha.

Ovo pravilo odnosi se i na kompanije. Najreprezentativnije,

visokoprofitne organizacije jesu one u okviru kojih se ljudi ale i

zbijaju ale jedni sa drugima.

Oni uivaju u uzajamnom drutvu i atmosferi u kojoj

rade.

Oni funkcioniraju kao jedan uigran i sretan tim. Prepuni su

entuzijazma, otvoreni za nove ideje, kreativniji i fleksibilniji.

etvrti element uspjeha jeste neoptereenost financijskim

problemima, a to znai imati dovoljnu koliinu novca kako ne bi

bili stalno zabrinuti, kao to je sluaj kod veine ljudi.

Ne nalazi se novac u korijenu svih zala, ve nedostatak



novca.

Stjecanje financijske nezavisnosti je jedan od najvanijih

ciljeva i odgovornosti u vaem ivotu.

Daleko je vanije sebe staviti na probu. Punih 80% populacije je

preoptereeno problemima oko novca. Oni razmiljaju i brinu o

novcu im ustanu ujutro, dok dorukuju i tokom cijelog dana.

Da bi tokom veeri opet bili opsjednuti istim problemom, bilo da

priaju ili razmiljaju o njemu. A to znai da ne ive na zdrav

nain, kao i to da njihov ivot nije ispunjen sreom i

zadovoljstvom.

Takav nain ivota ne doprinosi ostvarenju punog potencijala vae

osobnosti. Novac je znaajna stvar u ivotu. Iako je stavljen na

etvrto mjesto na listi elemenata uspjeha, on je osnovni faktor od

kojeg zavisi ostvarenje prva tri elementa.

Najvei dio briga, stresa, strahovanja i gubitka duevnog mira

prouzrokovano je zabrinutou oko novca.

Osjeaj nezavisnosti i slobode je od bitnog znaaja za ostvarenje

bilo kog drugog cilja, tako da vi ne moete biti slobodni sve dok ne

zaradite dovoljno novca da to prestane biti vam glavna

preokupacija.

Jedan od vaih glavnih ciljeva u ivotu mora se sastojati u tome da

izgradite svoju financijsku nezavisnost, bez samoobmanjivanja,

odugovlaenja ili vjerovanja u sreu.

Zamislite da ste imali arobni tapi i da ste mogli zamahnuti njim



tako da osmislite svoju idealnu financijsku situaciju u ivotu.

Kako bi va ivot izgledao kada biste postigli sve svoje

ciljeve u pogledu novca?

U emu bi se razlikovale vae svakodnevne aktivnosti?

ime bi se bavili vie, a ime manje?

Koliko biste novca voljeli zaraditi za jednu godinu, pet

godina, deset godina poevi od danas?

Na koji nain bi u tom sluaju ivjeli?

Koliko novca bi voljeli da imate u banci?

Koliku mirovinu bi eljeli?

Ovo su vrlo vana pitanja! Veina ljudi ih nikada ni ne postavi, niti

odgovori na njih tokom itavog svog ivota.

Ali, ako ne moete precizirati koliko u ivotu novca elite zaraditi,

onda moete nauiti ono to vam je potrebno i poduzmete korake

koji e vas odvesti do cilja.

U onom trenutku kada budete imali jasnu predstavu o tome kako

elite da izgleda vaa financijska situacija, vi ete biti u stanju

primijeniti ovaj sistem koji e vam omoguiti da svoje ciljeve

ostvarite bre nego to ste ikada mogli da zamislite da je mogue.

Sve poinje sa preciznom definicijom vaeg budueg materijalnog

stanja i detaljnim nacrtom plana koji e dovesti do ostvarenja vae

vizije. To e biti izvor svega.



Peti element uspjeha su znaajni ciljevi i ideali. Moda je va

najdublji podsvjesni poriv potreba za smislom i svrhom u ivotu.

Da bi zaista bili sretni, potreban vam je jasno zacrtan pravac

djelovanja. Osjeate potrebu posvetiti se neemu to je vee i

vanije od vas samih. Jednom rijeju, imate duboku potrebu za

tim da se u ivotu borite za neto, da vi na neki nain dajete

znaajan doprinos svijetu.

Srea je definirana kao postepeno ostvarivanje uzvienog ideala.

Moete biti sretni samo onda kada se korak po korak pribliavate

nekom svom stvarno vanom cilju. Promislite u kojim vrstama

aktivnosti i uspjeha najvie uivate.

Koji vas je posao i prolosti uinio najsretnijim?

Koje vrste aktivnosti vas ispunjavaju najsnanijim

osjeajem smisla i svrhe u ivotu?

esti element uspjeha jesu samospoznaja i samosvijest. Tokom

itave povijesti, samospoznaja je bila neophodan preduvjet

unutarnjeg zadovoljstva i uspjeha u ivotu.



Fraza ovjee, spoznaj samoga sebe potie jo iz stare Grke.

Da bi ostvarili vrhunski uspjeh, potrebno je spoznati samog sebe i

otkriti najdublje uzroke svog trenutnog raspoloenja i naina

razmiljanja. Potrebno je stei uvid u sve ono to je potaklo i

utjecalo na formiranje vaeg karaktera od najranijeg

djetinjstva.

Morate otkriti zbog ega na izvjesne situacije i ljude reagirate na

odreeni nain. I tek tada kada budete razumjeli i prihvatili sebe,

vi ete poeti napredovati i na drugim ivotnim planovima.

Sedmi element uspjeha je osjeaj line ostvarenosti. To je osjeaj

da postajete olienje svih sposobnosti koje posjedujete.

Jednostavno reeno, to je pouzdan osjeaj da polako ostvarujete

svoj puni potencijal kao ljudsko bie.

Psiholog Abraham Maslov je to nazvao samoaktualizacija.

On je rekao da je to osnovno obiljeje najzdravijih, najsretnijih i

najuspjenijih ljudi.

Definiranje sedam elemenata uspjeha postavlja pred vas niz

ciljeva kojima treba teiti. Od onog trenutka kada definirate

pojam idealnog ivota, i skupite hrabrosti odluiti to je to to

zaista elite, pokreete proces oslobaanja svojih potisnutih

sposobnosti za postizanje uspjeha.



Sposobnost zacrtavanja ciljeva i osmiljavanja plana za njihovo

ostvarenje predstavlja vjetinu koja otkljuava vrata uspjeha.

Razvijanje ove vjetine e vam osigurati uspjeh prije nego bilo

koje drugo umijee kojem ste ikada pribjegavali.

Tokom dvadeset pet godina prouavanja i stjecanja iskustava,

doao sam do zakljuka da postoji jedna jedina jednadba, a to je:

uspjeh jednako ciljevi, a sve ostalo su komentari.

Intenzivna usmjerenost ka ciljevima je osnovna karakteristika

ljudi koji su ostvarili velike uspjehe, u svakoj studiji, na svakom

polju.

Ne postoji mogunost da shvatite ak i najmanji dio vlastitog

potencijala sve dok ne budete nauili da svoje ciljeve postavljate i

ostvarujete na jedan toliko prirodan i spontan nain kao to ujutro

perete zube ili eljate svoju kosu.



CILJEVI KAO GORIVO Ciljevi su gorivo pomou kojeg idete k uspjehu. Osoba bez ciljeva

je poput broda bez kormilara, koji pluta besciljno i kojem

neprestano prijeti opasnost od toga da ne zavri putovanje

razbivi se o stijene.

Osoba sa ciljevima je nalik brodu sa kormilarom kojim upravlja

kapetan sa mapom, kompasom I odreditem, plovei direktno i

pravo prema luci koju je sam odredio.

Tomas Karlajl je napisao:

ovjek slabe volje ide i naprijed i nazad, ne napredujui ak ni

na najravnijem putu, dok osoba snane volje vrsto ide naprijed

bez obzira na to koliko je teak put kojim ide.

Ljudska bia, vi i ja, jesmo bia koja su orijentirana ka ciljevima.

Teoloko objanjenje naeg rada sastoji se u tome to nas pokreu

svrhe, ciljevi koje elimo ostvariti kao i odreeni drutveni status.

Na mentalni sklop je stvoren da bi napredovao i uspjeno

ostvarivao cilj za ciljem, i to tako da u stvari nikada ni ne

postanemo sretni u pravom smislu te rijei, sve dok se ne

pribliimo ka tome da ostvarimo i zaista ostvarimo neto to je

vrlo znaajno za nas.

Va mozak u sebi sadri mehanizam traganja za ciljem, koji vas

vremenom nepogreivo vodi i usmjerava prema tome da ostvarite

sve ono emu stremite.

Ova kibernetika sposobnost nalik je sistemu za navoenje

projektila; ona vas neprekidno vodi na putu do cilja i automatski



korigira pravac vaeg kretanja

Upravo zbog ovog mehanizma koji postoji u vaem

mozgu, postiete doslovno svaki cilj koji sebi postavite,

sve dotle dok je cilj jasno definiran, a vi dovoljno uporni.

Proces postizanja ciljeva je gotovo automatski. A upravo na

prvom mjestu, zacrtavanje ciljeva izgleda priinjava najvei

problem veini ljudi. Ope poznata istina je da svako od nas

postie ciljeve koje postavi ispred sebe.

Vi ste tu gdje jeste i to to jeste zbog toga to ste vi tako

odluili.

Vae misli, vai postupci i vae ponaanje su oni elementi koji su

vas postavili u trenutnu ivotnu situaciju, i oni nisu ni mogli

dovesti vas ni u jedan drugi poloaj, ako samo dobro razmislite o

tome.

Ako je va cilj da jedan dio dana provedete na poslu, da biste se

potom vratili kui i gledali TV, to ete i postii.

Ako je va cilj biti u dobroj fizikoj kondiciji, da pucate

od zdravlja i poivite dugo, onda ete to i postii.

Ako je va cilj biti financijski neovisni ili ak bogati, ako

je to uistinu va cilj, onda ne postoji nita to vas moe

sprijeiti u tome da to i postignete, prije ili kasnije.

Jedino ogranienje je vaa elja.

Koliko arko to elite?



MEHANIZAM USPJEHA Opremljeni ste i mehanizmom uspjeha i mehanizmom

neuspjeha. Va mehanizam neuspjeha je vaa prirodna sklonost

k tome da sledite liniju manjeg otpora, vaa tenja k tome da vrlo

brzo doete do nagrade sasvim malo ili nimalo ne marei za

dugorone posljedice svojih postupaka.

Va mehanizam neuspjeha funkcionira automatski dvadeset etiri

sata dnevno.

On otkucava svakog minuta, svakog asa, i veina ljudi se povodi

za svojim eljama dozvoljavajui da sve ono to je zabavno, lako i

prijatno odreuje veinu aktivnosti koje obavljaju.

Meutim, vi takoer raspolaete mehanizmom uspjeha koji ini

sastavni dio vaeg mozga. Va mehanizam uspjeha moe da

pobjedi va mehanizam neuspjeha.

A ono to pokree va mehanizam uspjeha je cilj.

to je vei cilj i to ga vie elite ostvariti, to ete vjerojatnije

primijeniti svoju mo samodiscipline i snagu volje, i izraziti veu

sposobnost u tome da sebe prilagodite tako da uradite stvari koje

treba uraditi da bi stigli do eljenog cilja.

DVA ZAHTJEVA ZA

USPJEH uvenog vlasnika naftnih polja, milijardera H. L. Hanta, koji je

bankrotirao uzgajajui pamuk u Arkanzasu, da bi se potom silno



obogatio stekavi milione dolara i postao jedan od najbogatijih

ljudi na svijetu, jednom su upitali koja je njegova formula

uspjeha?

On je odgovorio da su ovjeku potrebne samo dvije stvari da bi

postao uspjean:

Prva stvar, rekao je on, je odluiti tano ta je to to elite.

Veina ljudi to nikada ne sazna. Druga stvar, odluiti koja je

cijena koju morate platiti da bi do toga doli, i onda odluite da

to i platite.

Velika slabost veine ljudi sastoji se u tome to, ak i onda kada

imaju predstavu o tome to ele, nikada u stvari ne sjednu i ne

zamisle se dobro nad tim koliko treba uloiti u ostvarenje tog cilja,

niti da li su spremni ili ne platiti tu cijenu.

Mi znamo pouzdano samo dvije stvari o cijeni uspjeha:

Prvo, da bi doli do toga ta elite, ma kako vi to definirali, morate platiti punu cijenu. Morate posijati da bi ste njeli. I

morate raditi dugo i naporno prije nego to uberete plod.

Tu je na djelu strog i optevaei zakon uzroka i posljedice. Veina

frustracija u postizanju ciljeva proizlazi iz pokuaja da se preskoi

ovaj vjeni princip.

Drugo, morate platiti punu cijenu, i to unaprijed. Cijena uspjeha se ne plaa tako kao kada odete u restoran gdje moete



platiti nakon to ste uivali u veeri.

Uspjeh koji elite ostvariti zahtijeva plaanje pune cijene,

unaprijed, i to svaki put. A kako moete znati da ste platili punu

cijenu uspjeha? Pa to je sasvim lako.

Kad platite punu cijenu, uspjeh e iskrsnuti tu pred vama, tako da

svi vide. To e se desiti po zakonu, a ne sluajno. Kada ste posijali,

onda ete i eti; uzrok i posljedica, akcija i reakcija. ivot kakvim

ivite danas je odraz cijene koju set platili do sada.

ivot kojim ete ivjeti u budunosti e odraavati cijenu koju

ete platiti u meuvremenu.

CILJEVI INE DA

ZAKONI RADE U VAU

KORIST Najvei neprijatelj u pogledu toga da oslobodite svoje potencijale

za postizanje veeg uspjeha i dostignua je vaa utjena zona,

odnosno vaa sklonost da se zaglavite, neprestano se vrtei u

krugu rutinskih aktivnosti, da biste se potom opirali svakoj

promjeni, pa ak i onoj pozitivnoj, koja bi vas izbacila iz te

koloteine.

U prirodi svih ljudi je da se plae i izbjegavaju promjene. elimo

da stvari ostanu iste, a u isti mah i bolje. Meutim, svaki razvitak,

svaki progres, svako unapreenje zahtjeva promjenu. I promjena

je neizbjena.



Usprkos svim nastojanjima, ivot nikada ne ide dugo u istom

pravcu. Uvijek se mijenja, razvijajui se u ovom ili onom pravcu.

Stvari ili idu nabolje za vas ili se pogoravaju, ali nikada ne ostaju

iste. Zakon kontrole glasi da ste sobom zadovoljni u onoj mjeri u

kojoj osjeate da kontrolirate svoj ivot.

Prva dobrobit postavljanja ciljeva je u tome to vam cilj

omoguava da kontrolirate pravac u kome se promjena odvija u

vaem ivotu, uz sigurnost da je promjena uglavnom pozitivna i

sprovedena vaom voljom.

Niko se ne boji promjene koja predstavlja unapreenje. Sa jasnim

ciljevima, potpomognutim detaljnim planom akcije, vi ste sigurni

u to da promjene, koje se odigravaju, predstavljaju unapreenje u

vaem ivotu, tako da eliminirate glavni uzrok straha i osjeaja

nesigurnosti.

Ljudi koji nemaju ciljeve osueni su da zauvijek rade za one koji

ih imaju. Vi ili radite da ostvarite vlastite ciljeve ili radite da

ostvarite ciljeve nekog drugog. A najbolje od svega je kada svoje

ciljeve postiete pomaui drugima da ostvare svoje.

Tuna je injenica to to veoma mali broj ljudi uope ima prave

ciljeve. Manje od tri posto ljudi imaju svoje ciljeve zapisane.

Manje od jedan posto njih redovno itaju i pregledavaju spisak

svojih ciljeva. A veina ljudi izgleda da uope ak nemaju ni

predstavu o tome koliko su ciljevi vani.



ZATO LJUDI NE

POSTAVLJAJU CILJEVE?

Prvi razlog zbog kojeg ljudi sebi ne postavljaju ciljeve je to su jednostavno neozbiljni. Oni su ljudi od rijei a ne od akcije.

Oni ele biti uspjeniji, unaprijediti kvalitetu svog ivota, ali nisu

spremni da naine neophodan napor.

Oni nemaju ara u trbuhu koji bi se rasplamsao u arku elju da

od sebe naprave neto, da svoj ivot uine znaajnijim, boljim i

uzbudljivijim.

Jedini nain na koji moete da ustanovite u to neka osoba

stvarno vjeruje je da obratite panju na njena djela, a ne na rijei.

Tu se ne rauna ni ono to kaete, ni ono to

namjeravate, elite, emu se nadate ili za to se molite,

ve samo ono to uradite.

Va pravi sistem vrijednosti i uvjerenja se ogleda i izraava

samo i uvijek u vaem ponaanju. Jedna osoba koja e da

poduzme neku akciju vrednija je od deset briljantnih govornika

koji ne rade nita.

Drugi razlog zbog kojeg ljudi sebi ne postavljaju ciljeve se sastoji u tome to jo uvijek nisu prihvatili odgovornost za svoj

ivot.

Imao sam obiaj da ciljeve smatram polaznom takom uspjeha sve

dok nisam uvidio da ljudi ak nee napraviti ni onaj prvi korak ka



tome da ih postave, ukoliko prethodno u potpunosti ne preuzmu

odgovornost za svoj ivot i sve ono to im se deava.

Neodgovorna osoba je ona osoba koja i dalje eka na to

da njen pravi ivot pone.

Takva osoba iscrpljuje svu svoju stvaralaku energiju na

pronalaenje izvinjenja u pogledu toga to nije uspjela

napredovati, da bi potom kupovala listie lota i otila kui gledati

televiziju.

Trei razlog zbog kojeg ljudi ne zacrtavaju svoje ciljeve su njihova duboko ukorijenjena osjeanja krivice i nie

vrijednosti.

Osoba koja je toliko klonula duhom i duom da mora pogledati

nagore da bi vidjela dno, ne pripada tipu osobe koja sa

samopouzdanjem i optimizmom postavlja ciljeve mjesec ili godinu

dana unaprijed.

Osoba koja je odgajana u negativnom okruenju, nosi ig na

dui u tom smislu to ima osjeaj da ne zasluuje nita u ivotu, a

njeni stavovi emu bilo kakav napor i ja nisam dovoljno dobar

za to teko mogu posluiti kao polazna taka za postavljanje

ciljeva.

etvrti razlog zbog kojih ljudi sebi ne postavljaju ciljeve je to ne vide njihov znaaj. Ukoliko ste odrasli u takvoj

kui u kojoj roditelji nisu imali nikakve ciljeve, niti su ikada priali

na temu postavljanja i ostvarenja ciljeva, onda kao zrela osoba

moete biti ak i nesvjesni u pogledu toga da i izvan sporta postoje

takve stvari kao to su ciljevi.



Ukoliko se kreete u drutvenom krugu u okviru kojeg ljudi

nemaju jasno definirane ciljeve kojima tee, onda e biti sasvim

prirodno za vas pretpostaviti kako ciljevi i nisu naroito vaan dio

ivota.

Budui da 80 posto ljudi oko vas ide kroz ivot bez cilja, ako ne

budete paljivi i vi ete zavriti tumarajui u gomili,

koraajui za sljedbenicima, ne stigavi nikuda poput

svih njih.

Kada bi ljudi znali da sve njihove nade, snovi i planovi, sve

aspiracije i ambicije, ovise od njihove sposobnosti i spremnosti da

postave ciljeve kada bi ljudi shvatili koliko su ciljevi znaajni za

sretan ivot ispunjen uspjesima mislim da bi onda daleko vie

ljudi imalo ciljeve nego to je to danas sluaj.

Peti razlog zbog kojeg ljudi ne postavljaju ciljeve je taj to ne znaju kako. Moete stei fakultetsku diplomu u naem

drutvu, a da za sve vrijeme kolovanja ne dobijete ni jednosatnu

instrukciju o postavljanju ciljeva, unato tome to je to

vanije za vau doivotnu sreu nego bilo koji drugi

predmet koji ste ikada uili.

A jo goru greku ljudi prave onda kada ve znaju kako

postaviti ciljeve. Osoba koja pretpostavlja da je ovladala ovom

presudnom vjetinom dok je u stvarnosti, u najboljem sluaju,

njeno poznavanje krajnje povrno, nalazi se u velikoj opasnosti da

ne uspije u ivotu.

esti razlog zbog kojeg ljudi ne postavljaju ciljeve je sasvim jednostavno strah od odbijanja, ili strah od kritike. Jo kao

djeca, mi smo imali priliku iskusiti kako se nae nade i snovi rue



pred kritikom i podsmjehom drugih.

Moda nai roditelji nisu eljeli da nam ulijevaju nade, ili su

pokuali da sprijee da se danas sutra ne razoaramo, pa su zato

brzo ukazivali na sve one razloge zbog kojih ne bi bili u stanju

ostvariti svoje ciljeve.

Rjeenje za ovaj strah od kritike ili bojazni da ete ispasti

smijeni je jednostavno: Svoje ciljeve drite u tajnosti.

Nikome nemojte priati o njima.

Samo oni koji efikasno postavljaju svoje ciljeve na kraju naue ih

zadrati samo za sebe. U tom sluaju, ako niko ne zna vae ciljeve,

ne moe vas ni ismijati niti vas kritizirati.

Postoje dva izuzetka od pravila koja se tiu toga da drite svoje

ciljeve u tajnosti.

- Prvi se tie ljudi, kao to su va ef ili brani partner, ija e

vam pomo biti potrebna da bi ostvarili svoje ciljeve.

- I drugi, svoje ciljeve moete podijeliti sa drugim ljudima

koji su usmjereni na svoje ciljeve, ljudima koji e vas

ohrabriti u tome da idete u pravcu kojim elite ii.

Trebalo bi takoer stvoriti jednu svoju devizu da pomaete i

ohrabrujete sve one ljude koji vam priaju o ciljevima koje su sebi

zacrtali.

Ohrabrivanje drugih motivira i vas same. To je jedna od najboljih

primjena zakona sjetve i etve.

Ako bi eljeli da drugi ohrabruju vas, iskoristite svaku priliku da i

vi ohrabrite njih.



Sedmi i najrasprostranjeniji

razlog zbog kojeg ljudi ne postavljaju ciljeve je strah od neuspjeha.

Strah od neuspjeha je jedna od najveih prepreka na putu do

uspjeha u ivotu odraslih. To je ono to ljude zadrava u njihovim

utjenim zonama. I to je ono to ih tjera na to da obore glavu i

igraju na sigurno dok godine prolaze.

Strah od neuspjeha se izraava stavom Ja to ne mogu, ja to ne

mogu, ja to ne mogu.

Taj strah je u stvari nauen jo u ranom djetinjstvu kao posljedica

destruktivne kritike i kazne za sve one stvari koje se urade bez

odobravanja roditelja.

I kada jedan takav strah pusti korijene u podsvjesnom umu, on

efikasnije rui nadu i ubija ambiciju nego bilo koja druga

negativna emocija iz cjelokupne palete ljudskog iskustva.

Glavni razlog straha od neuspjeha je to to veina ljudi ne

razumiju ulogu neuspjeha u procesu ostvarenja uspjeha.

Pravilo se jednostavno sastoji usljedeem:

Nemogue je uspjeti bez prethodno pretrpljenog

neuspjeha. Neuspjeh je preduvjet za uspjeh. Najvei

uspjesi u ljudskoj povijesti su takoer u isti mah bili

najvei neuspjesi.

Moete nauiti kako prevladati svoj strah od neuspjeha jasnim

zacrtavanjem ciljeva, i prihvaanjem injenice da su privremeni

zastoji i prepreke neizbjena cijena koju plaate kako bi postigli



bilo koji znaajniji ivotni uspjeh.

PRINCIPI

ZACRTAVANJA

CILJEVA Zacrtavanje ciljeva moe predstavljati mono iskustvo ivotnog

preokreta, ukoliko ga sprovedete na ispravan nain. Postoji pet

osnovnih principa zacrtavanja cilja koji su od bitnog znaaja za

maksimalno ostvarenje vae osobnosti.

Prvi princip je princip kongruencije. Da bi savreno funkcionirali, vai ciljevi i sistem vrijednosti moraju se uklapati

kao ruka i rukavica. Va sistem vrijednosti predstavlja vaa

najdublja uvjerenja o tome to je ispravno, a to pogreno, i to

je ono to vam je najvanije i najznaajnije u ivotu.

Vrhunska uspjenost i veliko samopotovanje dolaze do izraaja

onda kada su vai ciljevi i va sistem vrijednosti u savrenoj

harmoniji jedno sa drugim.

Drugi princip zacrtavanja ciljeva je oblast u kojoj blistate. Svaku osobu krasi poseban dar za neku oblast, a moda i

za vie oblasti.

Svoj puni potencijal moete ostvariti tek kad otkrijete oblast u

kojoj dolaze do izraaja i blistaju vase posebne sposobnosti i

talenti, da bi se potom svim srcem posvetili tome da ih razvijete.



Nikada neete biti sretni ili zadovoljni ako ne budete otkrili ta je

to to vae srce eli i potom tome posvetite itav svoj ivot. Va

zadatak je to otkriti, ukoliko to ve niste uinili.

Trei princip zacrtavanja ciljeva je koncept polja dijamanata. Polja dijamanata je bio naslov govora sveenika po

imenu Rasel Konvel. Njegov govor je postao toliko popularan da je

na zahtjev mnogih na kraju morao odrati govor vie od pet

hiljada puta, rije po rije.

U prii, stari farmer, Afrikanac, jednog dana se vrlo uzbudio kada

je uo od trgovakog putnika za ovjeka koji je otiao u Afriku,

otkrio polje dijamanata i postao basnoslovno bogat. Zato je on

odluio prodati farmu, organizirati karavanu i krene u vlastito

istraivanje Afrike ne bi li pronaao dijamante kako bi svoj ivot

mogao okruniti nevjerojatnim bogatstvom.

Dugi niz godina je proveo u potrazi za dijamantima lutajui po

nepreglednim prostranstvima afrikog kontinenta. I na kraju, ne

samo da mu je ponestalo novca, nego su ga napustili svi sa kojima

je bio zajedno. Ostavi na kraju sam, i bez trunke nade, bacio se u

okean i udavio.

U meuvremenu, na farmi koju je prodao, novi farmer je pojio

magarca na potoku koji je tekao preko farme. Tu je pronaao

udan kamen koji se vrlo neobino presijavao.

Uzeo je taj kamen i ponio ga kui ni ne razmiljajui vie o njemu.

Par mjeseci kasnije isti trgovac, na poslovnom proputovanju,

zaustavio se da bi prenoio na farmi. Kada je ugledao kamen, on

se uzbudio i upitao da li se stari farmer konano vratio.

Ne, bio je odgovor koji je dobio, starog farmera vie nikada niko



nije vidio, ali zbog ega je on bio tako uzbuen?

Trgovac je podigao kamen i rekao: Ovo je dijamant basnoslovne

vrijednosti i kota itavo bogatstvo.

Novi farmer je bio sumnjiav, ali je trgovac uporno insistirao na

tome da mu ovaj pokae gdje je pronaao taj dijamant. Otili su na

ono mjesto na farmi gdje je on pojio magarca, i kada su na istom

tom mjestu potraili unaokolo, pronali su drugi dijamant, pa jo

jedan i jo jedan.

Ispostavilo se na kraju da je cijela farma zapravo bila prekrivena

nalazitima dijamanata. Stari farmer je otiao u Afriku tragajui

za dijamantima a da prethodno nije pretraio tlo pod vlastitim

nogama.

Pouka ove prie sastoji se u tome da stari farmer nije shvatio da

dijamanti ne lie na dijamante kada su neobraeni. Nevjetom

oku oni jednostavno izgledaju kao kamenje. Dijamanti moraju da

se isjeku, izbruse, poliraju i obrade prije nego to postanu nalik na

onu vrstu dijamanata kakve vidite u trgovinama nakita.

Isto tako, vaa polja dijamanata vjerojatno lee direktno ispod

vaih nogu. Ali su ona preruena u vidu tekog rada.

Mogunosti pristiu obuene u radna odijela.

Vaa polja dijamanata vjerojatno lee u vaim talentima,

interesovanjima, obrazovanju, vaoj sredini i iskustvu,

proizvodnji, vaem gradu i kontaktima.

Jednostavno reeno, vaa polja dijamanata vjerovatno

lee odmah ispod vaih nogu samo ako izdvojite malo

vremena da ih prepoznate i potom krenete raditi na



njima.

etvrti princip koji se odnosi na uspjeno zacrtavanje ciljeva je princip ravnotee. Princip ravnotee ukazuje

na to da vam je potreban itav spektar ciljeva u est kljunih

podruja ivota da bi bili u potpunosti ostvarena osoba.

Upravo tako kao to toak automobila mora biti izbalansiran kako

bi se mogao kretati glatko, tako i vi morate uravnoteiti svoje

ciljeve kako bi vam ivot prolazio u savrenoj harmoniji.

Potrebno je imati ciljeve koji se tiu porodice i vas lino. Treba

imati ciljeve u pogledu svog psihofizikog zdravlja. Zatim bi

trebalo imati ciljeve u pogledu uma i intelekta, kao i ciljeve sa

uenjem i osobnim razvojem. Isto tako, treba imati ciljeve koji se

tiu vae karijere i posla.

Neophodno je imati ciljeve u pogledu financija i materijalnog

stanja. Konano, potrebno je imati ciljeve duhovne prirode, ciljeve

koji se odnose na va unutarnji razvoj i duhovno prosvjetljenje.

Da bi odrali ravnoteu kako treba, potrebno je imati po dva ili tri

cilja u svakoj oblasti, sveukupno od dvanaest do osamnaest

ciljeva. Ova vrsta ravnotee e vam omoguiti da stalno radite na

neemu to je za vas vrlo bitno.

Kada ne radite na poslu, onda se moete posvetiti ostvarivanju

ciljeva koji se tiu vae obitelji. Kada ne radite na poboljanju vae

fizike kondicije, onda moete raditi na osobnom i

profesionalnom razvoju.

Va krajnji cilj je svoj ivot uiniti jednim kontinuiranim

procesom napretka i dostignua.



Peti princip u zacrtavanju ciljeva je odreenost vae glavne svrhe u ivotu. Vaa glavna svrha je va cilj broj jedan, cilj

koji vam je vaniji od bilo kog drugog pojedinanog cilja ili

namjere u tom trenutku.

Moete imati itav niz razliitih ciljeva, ali moete imati samo

jednu glavnu svrhu. Propust koji osoba napravi u tome da odabere

jedan jedini osnovni cilj je glavni razlog rasipanja napora, gubitka

vremena i nesposobnosti da se napravi korak naprijed u ivotu.

Metoda pomou koje birate svoj osnovni cilj sastoji se u tome da

analizirate sve svoje ciljeve i pitate se:

Koji je to cilj koji bi mi, u sluaju da ga ostvarim,

pomogao u tome da ostvarim sve moje druge ciljeve?

Obino je to cilj koji se tie financija i biznisa, ali to ponekad mogu

biti i zdravlje ili odnosi sa ljudima. Izbor vae glavne svrhe je

polazna toka svih velikih uspjeha i dostignua.

Taj cilj postaje vaa misija, princip organizacije svih vaih

ostalih aktivnosti.

PRAVILA POSTAVLJANJA

CILJEVA

Postoji nekoliko vanih pravila koja obavezno prate efikasno

zacrtavanje ciljeva. Prije svega, vai ciljevi moraju biti u skladu

jedan sa drugim.

Ne moete imati cilj da budete uspjeni na financijskom planu, ili

da postiete uspjeh u okviru vlastitog biznisa, i da u isto vrijeme



imate cilj da pola dana provedete na teaju golfa ili na plai.

Vai ciljevi moraju podravati jedni druge i da se meusobno

potiu.

Drugo, vai ciljevi moraju biti izazovni. Oni moraju izazvati vas u

tom pogledu da uloite dodatni napor, ali da vas pritom ne

opterete previe.

Kada u poetku postavljate ciljeve, vjerovatnoa da ih ostvarite se

poveava za otprilike pedeset posto. Ovaj stupanj vjerovatnoe je

idealan za motivaciju, a ipak nije toliko teak da bi vas lako

obeshrabrio.

Tree, trebalo bi imati i dodirljive i nedodirljive ciljeve, i

kvantitativne i kvalitativne. Trebalo bi imati konkretne ciljeve koje

moete objektivno procijeniti i ocijeniti. U isto vrijeme, morate

imati i kvalitativne ciljeve, koji se tiu vaeg unutranjeg ivota i

odnosa sa drugima. Moete imati kvantitativan cilj da steknete

veu kuu za svoju obitelj.

Va kvalitativan cilj mogao bi se sastojati u tome da prema svojoj

obitelji postanete strpljiviji i da joj pokaete vie ljubavi. Ova dva

cilja se lijepo uklapaju jedan sa drugim.

Oni odravaju balans izmeu unutranjeg i vanjskog.

etvrto, potrebno je imati i kratkorone i dugorone ciljeve.

Treba imati ciljeve za dananji dan i ciljeve za pet, deset i dvadeset

godina od tog trenutka pa ubudue.

Idealan kratkoroni cilj za posao, karijeru i osobno planiranje je

otprilike devedeset dana. Idealan dugotrajni period za iste te

ciljeve je dvije do tri godine. Rasponi ovih vremenskih perioda



izgledaju idealno za kontinuiranu motivaciju.

Najbolja glavna svrha ili osnovni cilj je onaj koji je kvantitativan,

izazovan i osmiljen tako da je za njegovo ostvarenje potrebno

dvije ili tri godine. Potom ga moete podijeliti na segmente od

devedeset dana, i potom podijeliti na mjesene, tjedne i dnevne

pod-ciljeve sa mjernim referentnim takama koje e vam

omoguiti da ocijenite svoj napredak.

Idealno osmiljen ivot je osmiljen, svrsishodan, pozitivan i

organiziran tako da se vi svakog dana, u svakom trenutku kreete

ka ostvarenju ciljeva koji su vam vani. Uvijek znate to

radite i zato. Stalno imate osjeaj da napredujete. I vei dio

vremena se osjeate kao pobjednik.

KAKO ODREDITI SVOJE

CILJEVE? Evo sedam pitanja koja u okviru zacrtavanja svojih ciljeva stalno

iznova morate sebi postavljati i na koja treba stalno sebi

odgovarati. Predlaem vam da uzmete komad papira i zapiete

svoje odgovore.

Pitanje broj jedan:

Kojih pet stvari u ivotu smatrate najvrednijim?

Ovo pitanje je osmiljeno tako da vam pomogne u tome da

raistite sa sobom u pogledu toga ta je to to vam je zaista

vano, kao i da proiri vae vidike na sve one sadraje u ivotu koji

su vam manje vani, ili ak potpuno nevani.



Kada jednom odredite pet najznaajnijih stvari u ivotu, koje u

okviru vaeg sistema vrijednosti zauzimaju prvih pet mjesta,

organizirate ih po prioritetu, od broja jedan, kao najvanijeg, pa

sve do broja pet.

Pitanje broj dva:

Koja su trenutno tri najvanija cilja u ivotu?

Zapiite odgovor na ovo pitanje u roku od trideset sekundi.

To se zove metoda brzo sastavljene liste. Kada imate samo

trideset sekundi zapisati svoja tri najvanija cilja, va podsvjesni

um brzo sortira mnogo ciljeva. Vaa tri cilja e jednostavno

bljesnuti u vaem svjesnom umu.

Sa trideset sekundi na raspolaganju, vi ete biti precizni tako kao

da ste imali trideset minuta.

Pitanje broj tri:

ta bi uradili, kako bi provodili svoje vrijeme, da ste

danas saznali da ete ivjeti jo samo est mjeseci?

Ovo je jo jedno u nizu pitanja, koje se tie vaeg sistema

vrijednosti, ne bi li vam na taj nain pomoglo stei pravi uvid u to

to vam je zaista vano. Kada vam je vrijeme ogranieno, pa

makar to bilo samo u vaoj mati, postajete veoma svjesni do koga

i do ega vam je uistinu stalo.

Netko je jednom prilikom izjavio da ovjek nije spreman za ivot

sve dok ne odgovori na pitanje to bi radio da zna da mu je

preostao svega jedan sat na zemlji. Dakle, to bi vi radili?



Pitanje broj etiri:

ta bi uradili kada bi na lotu sutra dobili milion

dolara gotovog novca, osloboenog poreza?

- Kako biste promijenili svoj ivot?

- ta bi kupili?

- ime bi se poeli baviti, ili koji posao bi eventualno

napustili?

Zamislite da imate samo dvije minute da napiete odgovore na

ovo pitanje i da ete biti u stanju uraditi ili postii samo ono to

ste zapisali.

Ovo je zaista pravo pitanje koje vam pomae u tome da odluite

to je to to bi radili kada bi imali i dovoljno vremena i dovoljno

novca, i kada u vama ne bi postojala ni trunka straha od

neuspjeha.

Odgovori koji e za vas predstavljati pravo otkrie su oni koji e

doprinijeti tome da shvatite koliko bi stvari radili

drugaije kada bi osjeali da ste u situaciji da birate.

Pitanje broj pet:

ta je to to ste oduvijek eljeli raditi, ali se niste

usudili ak ni probati?

Ovo pitanje vam pomae da jasnije sagledate gdje se kriju oni

strahovi koji bi mogli blokirati vas u tome da se bavite onim to

zaista elite.



Pitanje broj est:

Koji posao vam priinjava najvee zadovoljstvo?

ta vas ispunjava najveim samopotovanjem i

linim zadovoljstvom?

Ovo je drugo pitanje koje se tie vaeg sistema vrijednosti, koje

moe ukazati gdje bi trebalo istraiti kako bi otkrili elju srca

svog. Po pravilu, vi ete biti najsretniji dok radite ono to najvie

volite, a to to najvie volite je svakako aktivnost koja ini da se u

najveoj mjeri osjeate ivim i ostvarenim.

Najuspjeniji ljudi u Americi stalno se bave onim poslom u kome

najvie uivaju.

Pitanje broj sedam, i to

moda ono najvanije:

Koja je to najuzvienija stvar o kojoj biste se

usudili sanjati kad bi znali da je ona za vas

ostvariva?

Zamislite da se duh iznenada pojavi ispred vas i kae da e vam

ispuniti jednu elju. Duh vam garantira da ete biti apsolutno

savreni u bilo kojoj stvari u kojoj se okuate, velikoj ili maloj,

kratkotrajnoj ili dugotrajnoj.

Kad bi vam uspjeh u pogledu bilo koje stvari, vrlo znaajne ili

beznaajne, bio apsolutno zagarantiran, koji bi uzbudljiv cilj

postavili pred sebe? Ma to napisali, vi to moete ostvariti, budete



ili imate.

Sama injenica da ste to mogli zapisati znai da moete i ostvariti.

Izdvojite nekoliko minuta i napiite svoje odgovore na svako od

ovih sedam pitanja. Kada jednom budete imali odgovore na

papiru, preletite ih pogledom i istog tog trenutka se odluite samo

za jedan od njih kao vau glavnu svrhu u ivotu.

Pred sobom ete imati skup zapisanih ciljeva, koje treba ostvariti.

SADA STE SPREMNI

NAPRAVITI DIVOVSKI

KORAK NAPRIJED !

Brajan Trejsi

Saznajte vie na linku:

www.edukacija.alfa-lider.ws/milion-dolara-intervju-brajan-trejsi

Neka Vas, na putu ostvarenja Vaih ciljeva, prati samo ono najbolje.

Prijatelj Vaeg uspjeha, Refik Hrvi www.alfa-lider.ws

www.edukacija.alfa-lider.ws

Documents

Zlatna Pravila Za Uspjeh Brajan Trejsi