BROJ 16 - VELJAČA 2014.

Zvonimir Jukićdržavni prvak

Zabavno i atraktivno natjecanje

Pravilan izbor zanimanja za sretno sutra

DRŽAVNO NATJECANJE UČENIKA SOBOSLIKARA

DRŽAVNO NATJECANJE UČENIKA FRIZERA ODRŽANO U NAŠOJ ŠKOLI

PROJEKT LEONARDO DA VINCI

PLEŠEMO, PJEVAMO, SVIRAMO, GLUMIMO - I OVE GODINE ODRŽANA ŠKOLSKA MANIFESTACIJA

“POKAŽI ŠTO ZNAŠ”

2

UVODNIK

SADRŽAJ:Uvodnik ..............................................................................................................................2Natjecanja ....................................................................................................................3-6Projekt “Marijini obroci” ............................................................................................7Jabučini dani ...................................................................................................................8Poljoprivreda - Više od klasične nastave .......................................................9Školska zadruga Strossmayer / Pokaži što znaš .......................................11Projekt Leonardo .................................................................................................12-13Projekt Luka Botić ..................................................................................................... 14Glagoljica u gostima ............................................................................................... 15Ivandvorske jabuke za ergelu ............................................................................ 15200 godina obrtništva .....................................................................................16-17Učenička zadruga / Soboslikari ........................................................................ 18Maturalno putovanje .............................................................................................. 19Intervju ............................................................................................................................20Literarni radovi ............................................................................................................22Horoskop / Šale ..........................................................................................................23Foto vijest ...................................................................................................................... 24

ZLATOVEZ: List učenika i djelatnika Srednje strukovne škole Antuna Horvata, Đakovo

IZDAVAČ: Srednja strukovna škola Antuna Horvata, Đakovo

ZA IZDAVAČA: Mirko Ćurić, prof.

GLAVNI UREDNIK: Silvija Pejić, 3. Pt2

SURADNICI UČENICI: Dora Lončar, Silvija Pejić, Marjana Jurić, Slavko Sito, Josipa Eržić, Martina Ručević, Mirko Funarić, Ivana Ljubas, Marina Horvat, Gabrijel Kretonić.

SURADNICI PROFESORI: Henrieta Matković, Mara Brdar, Maja Breulj, Zlatko Mesić, Zvjezdana Bogdan, Ivan Išasegi, Nikolina Rimac, Danko Bućanac, Dragan Marić, Krunoslav Biberović, Da-rio Kustura, Marija Pataran, Drago Smoljo.

PROFESOR VODITELJ: Anita ŠakotaGRAFIČKI PRIJELOM: Miroslav Pavleković, dipl. oec.

FOTOGRAFIJE: Zlatko Mesić, ing., Miroslav Pavleković

TISAK: Hardy, Đakovo

RIJEČ UREDNIKAŠtovani čitatelji,

čini se kao da smo tek nedavno radili školske novine, a već je pro-letjela cijela godina i pred vama se nalazi novi broj Zlatoveza. U pro-tekloj je godini naša škola bila vrlo uspješna i aktivna na svim područ-jima i u svim zanimanjima. Sudjelo-vali smo na većini školskih i držav-nih natjecanja. Ostvarili smo niz uspješnih rezultata, između ostalog prvo mjesto u državi na natjeca-nju u crtanju u programu Autocad, prvo mjesto na natjecanju za sobo-slikare, drugo mjesto među zidari-ma, osvojili nagradu za najbolju Eko školu u županiji, drugo mjesto na državnom natjecanju iz poljo-privrede i još puno toga. Protekle smo godine i puno putovali. Kroz projekt Leonardo da Vinci posjetili smo Mađarsku, Italiju, Rumunjsku, a goste iz tih zemalja smo ugostili kod nas u Đakovu i dobili pohvalu da smo i taj dio posla odradili naj-bolje od svih. Bili smo domaćini dr-žavnom natjecanju učenika frizera.

U okviru projekta Luka Botić ugostili smo učenike i profesore splitske gimnazije, koji su bili toliko

oduševljeni našim gradićem i go-stoprimstvom, da su svoj boravak odlučili produžiti za još jedan dan.

I dalje smo ekološki osviještena škola koja radi projekte na područ-ju ekologije. Bili smo na državnom natjecanju Eko kviz, a u okviru eko projekta u školskom smo parku označili nazive drveća i ostalih bilj-nih vrsta koje tamo rastu. Učenici i nastavnici iz elektro struke rade na projektu solarne elektrane za čiju su provedbu dobivena sredstva Hr-vatske elektroprivrede.

I ove smo godine nastavili tradi-cionalnu manifestaciju „Pokaži što znaš“ u kojoj su učenici pokazali svoja znanja i vještine koje nisu usko vezane uz nastavu. Zapažen su na-stup imali školski tamburaši, svirači, plesači, recitatori…

Sve to i još puno toga zanimlji-vog čitajte u ovom broju Zlatoveza. Svim učenicima i profesorima želi-mo puno uspjeha u radu i školova-nju i čitamo se dogodine u novom broju Zlatoveza, te pozivamo sve zainteresirane učenike da nam se pridruže da zajednički napravimo još bolje i kvalitetnije školske novi-ne.

U sklopu projekta „Etno – vikend u etno- gradu“ u Vinkovcima je 2. lipnja 2013. održano natjecanje učenika frizera u etno – kreacijama i etno - frizurama Hr-vatske. Učenici frizeri su imali dvije zada-ne teme: tradicijska frizura iz sela Topolja u Baranji i suvremena frizura s motivima tradicije.

„Tradicijska frizura iz sela Topolja u Baranji za razliku od slavonske ima ple-tenicu velikog broja pramenova na pred-njem i stražnjem dijelu glave“ – objasnio nam je naš učenik J. Mirković koji je sudje-lovao na ovom natjecanju. Ova se frizura sastoji od dvije pletenice i „zuluna“. Za izradu ove frizure natjecateljima je odre-đeno vrijeme od 90 minuta.

Druga zadana tema je suvremena fri-zura koja je inspirirana tradicijskom, a nosi ime avangardna frizura. Model može imati unaprijed pripremljene ispletene umetke, kao i sve ostale vrste pomaga-la i ukrasa. 50 % kose modela mora biti ispleteno na samom natjecanju. Gardero-ba je bila usklađena s temom frizure. Vri-jeme za izradu ove frizure je također bilo 90 minuta.

Iako su zadatci bili složeni naš učenik Josip Mirković, frizer iz 3. D/F razreda, napravio je obje frizure u rekordnom vre-menu, te osvojio najveći broj bodova. Sve to zajedno mu je donijelo prvo mjesto. Od srca mu čestitamo na tom velikom uspje-hu.

Silvija Pejić, 3.Pt2

Natjecanje učenika frizera u Vinkovcima

„Etno frizura Hrvatske“

3

NATJECANJA

Dodjla nagrade Faust Vrančić državnim prvacima u 2013. godiniRavnatelj Agencije za strukovno obrazovanje Ivica Šutalo, pomoćnica ministra obrazovanja i sporta Ankica Nježić,

Zvonimir Jukić i mentorica profesorica Mara Brdar

Hrvoje Hajduk osvojio drugo mjesto Zvonimir na pobjedničkom postolju sa zlatnom medaljom

Priprema boje i materijalaMentorica Bogdan i Hrvoje ispred gotovog rada

Materijal je spreman, a Hrvoje još spremniji Najteže je započeti

U Splitu je održano 18. državno natjeca-nje učenika graditeljskih i geodetskih škola Republike Hrvatske u znanjima i vještina-ma građenja pod nazivom ,,Gradimo zajed-no našu Hrvatsku” koje se odvijalo u S�koli za dizajn, grafiku i održivu gradnju.

Natjecanje je trajalo od 5. do 7. travnja 2013., a tijekom tog perioda S�kola za dizajn, grafiku i održivu gradnju iz Splita ugostila je sve škole natjecatelje, učenike, njihove profesore, mentore koji su došli pokazati usvojena znanja i vještine iz različitih dis-ciplina: geodetski tehničar, crtanje, nosive konstrukcije-građevna mehanika, arhitek-tonske konstrukcije, rukovatelj samohod-nim građevinskim strojevima, soboslikar ličilac, monter suhe gradnje, keramičar-oblagač, tesar i zidar. Na natjecanju je sudje-lovalo 96 najboljih učenika završnih razre-da iz 26 srednjih škola RH koji su se natjeca-li u znanjima i vještinama iz 10 zanimanja.

Srednja strukovna škola Antuna Horva-ta je na natjecanju sudjelovala u dva zani-manja sa dva učenika koje su pratili njihovi mentori. Učenik Hrvoje Hajduk s mento-ricom prof. Zvjezdanom Bogdan natjecao se u zanimanju zidar u konkurenciji od 11 natjecatelja, a Zvonimir Jukić s mentoricom prof. Marom Brdar natjecao se u zanimanju soboslikar – ličilac u konkurenciji 12 natje-catelja.

Natjecanje graditeljskih i geodetskih škola odavno je postalo tradicijom, a naša škola je također dio te tradicije jer smo su-djelovali na gotovo svakom održanom na-tjecanju ove vrste. Većina mentora-profeso-ra godinama surađuje i razmjenjuje znanja i iskustva stečena u praktičnom radu i tako jedni drugima pokazuju koliko znaju i umi-ju i svojim znanjem pokušavaju odgovoriti izazovima današnjice.

Zadatci su bili složeni i zahtjevni, ali su ih učenici vrlo uspješno savladali, o čemu svjedoče i rezultati koje su postigli. Zada-tak za zidare je bio složiti betonske kocke po tlocrtnom planu, a soboslikari su imali zadatak pravilno označiti i obojiti okvire okruglih prozora u točno određenim nijan-sama.

Svečano proglašenje pobjednika, do-djela nagrada i priznanja nam je donijelo veliku radost jer smo još jednom pokazali i dokazali da se u našoj školi dobro i naporno radi. Učenik Hrvoje Hajduk osvojio je u kon-kurenciji zidara drugo mjesto, a Zvonimir Jukić zauzeo je prvo mjesto u konkurenciji soboslikar – ličilac. Oba učenika pohađaju 3. G/SL Srednje strukovne škole Antuna Horvata i odlični su učenici.

Učenici su kroz druženje i kreativnost uživali u gradu, imali su priliku uživati u znamenitostima grada Splita i doživjeti tračak povijesti iz prve ruke u pratnji do-maćina, profesora povijesti i likovne um-jetnosti. Sudionici natjecanja će, po svemu sudeći, stasati u generacije koje će graditi bolju budućnost Lijepe Naše.

Zvjezdana Bogdan, ing. građ.

Državno natjecanje učenika graditeljskih i geodetskih škola Republike Hrvatske

IZVRSNI REZULTATI UČENIKASoboslikar Jukić prvi, a zidar Hajduk drugi

4

NATJECANJA

U travnju je naša škola bila domaćin Državnom na-tjecanju učenika frizera, što naravno ne bi bilo moguće bez suradnje s ASOO i Ministar-stvom prosvjete. Natjecanje je održano 25. i 26. travnja, a natjecali su se učenici trećih razreda škola koje obrazuju učenike frizere na području Republike Hrvatske. Sudjelo-vali su učenici iz Srednje stru-kovne škole iz Velike Gorice, iz Srednje škole Krapina, iz Mješovito industrijske škole Karlovac, Obrtničke i tehničke škole Ogulin, Srednje strukov-ne škole Vinkovci, Obrtničke škole za osobne usluge Za-greb, Srednje strukovne škole Varaždin, Gospodarske škole Istituto profesionale iz Buja i naravno, šećer na kraju su učenici iz naše škole.

Učenici koji su pristupili natjecanju su već na županij-skim natjecanjima pokazali da su najbolji, jer inače ne bi ni mogli sudjelovati, a sada je opet trebalo izabrati najbolje od najboljih.

Prema propozicijama na-tjecanja učenici su se najprije morali iskazati u pisanoj pro-vjeri stručno teorijskih sadr-žaja, a nakon toga i u umijeću oblikovanja frizura u katego-rijama:

- Z� enska frizura (dnevna i večernja)

- Muška frizura (kreativna frizura i klasično šišanje i kre-iranje fen karee frizure)

Natjecanje je provedeno na modelu lutke prema Pravilni-ku o provedbi natjecanja.

Sudjelovalo je ukupno 15 natjecatelja, u ove dvije kate-gorije, a provedba je bila pod budnim okom povjerenstva, koje je ocijenilo pismeni rad i konačne uratke na modelima lutaka.

Našu su školu predstav-ljale dvije učenice iz 3. F ra-zreda: Martina Spajić u kate-goriji ženske frizure – koja je u konačnom poretku zauzela 6. mjesto i Marta S� arčević u kategoriji muške frizure –koja je na ovogodišnjem natjecanju bila peta.

Učenici frizeri iz osam srednjih škola diljem Lijepe naše se došli natjecati u Đakovo

DRŽAVNO NATJECANJE UČENIKA FRIZERA PO PRVI PUTA U NAŠOJ ŠKOLI

Organizacijski odbor državnog natjecanja frizera Frizure su bile maštovite Pobjednička frizura

Marta Šarčević izrađuje mušku frizuruMartina Spajić u izradi ženske frizureNatjecateljska atmosfera i puno navijača

Pobjednice državnog natjecanja

Natjecanje se odvijalo u športsko – nastavnoj dvora-ni, prilikom kojega je uložen veliki trud učenika i profesora iz svih zanimanja, jer je dvora-nu trebalo prirediti i urediti za ovakvu vrstu natjecanja, koje se po prvi puta odvijalo u našoj školi. Iznimno nam je drago reći da je sve je prošlo u najboljem redu, tako da su natjecatelji i njihovi mentori, kao i povjerenstvo i ostali go-

sti iz Z� upanije, grada i ASOO-e nakon zajedničkog druženja otišli zadovoljni.

Najsretnije su, naravno, bile državne prvakinje Tea Horvat iz SS� Krapina u katego-riji ženskih frizura i Antonela Bošnjak iz SSS� Vinkovci u ka-tegoriji muških frizura.

Koordinatorica natjecanja,Mara Brdar, dipl. ing. kem. teh.

5

NATJECANJA

U Slavonskom Brodu je 18. i 19. travnja održano Državno natjecanje učenika srednjih škola u obrazovnom sektoru poljoprivreda. Nakon prove-denog školskog natjecanja najbolji je rezultat ostvario učenik Gabrijel Kretonić iz 4. Pt1 razreda koji je time postao predstavnik naše škole na tom velikom natjecanju, zbog čega se morao dobro pripremiti.

Teorijske i praktične pri-preme u plasteniku i na škol-skom gospodarstvu Ivandvor, uz suradnju i ostalih nastav-nika iz poljoprivrede, učeniku Gabrijelu Kretoniću su uve-like olakšale njegovu veliku

DRŽAVNO NATJECANJE UČENIKA POLJOPRIVREDNE STRUKE U SLAVONSKOM BRODU

Gabrijel Kretonić, 4.Pt1,nastavlja niz naše

škole osvojivši sjajno drugo mjesto

zadaću. Gabrijel je sa svojim mentorom Ivanom Išasegijem otišao na Državno natjecanje gdje je ostvario izvanredan uspjeh osvojivši drugo mjesto u konkurenciji od 18 poljopri-vrednih škola iz cijele Hrvat-ske. Ovaj rezultat je nešto na što je Gabrijel jako ponosan, kao i sama škola, kojoj je osva-janje prvih mjesta svojevrstan nastavak niza, jer su na pret-hodnom državnom natjecanju (2012.) naši učenici, također iz obrazovnog sektora poljo-privrede, bili prvi i treći.

Ivan Išasegi, dipl. ing. polj.

Gabrijel u društvu profesora mentora Ivana Išasegija

David Liović

Ravnatelj škole domaćina predaje nagradu Gabrijelu

Učenici koji se školuju u za-nimanju računalni tehničar za strojarstvo su ove godine po-stigli velike uspjehe na svim razinama natjecanja u vješti-nama i znanjima koje su ka-rakteristične za ovo zanima-nje. Tako je naš učenik Davor Barić u Osijeku na međužupa-nijskom natjecanju bio drugi, dok su učenici Karlo Sabolski i David Liović iz 4. RT razreda na međužupanijskom natjeca-nju održanom u Slavonskom Brodu osvojili prvo i drugo mjesto.

Ova međužupanijska na-tjecanja su bila tek najava onog što slijedi, a to je državno natjecanje koje se odvijalo 18. i 19. travnja u Zagrebu. Njihovi prijašnji uspjesi budili su nadu da bi i na ovom važnom natje-canju mogli postići vrlo dobre rezultate. Davor Barić, kojem je mentor bio profesor Goran S� estak je u Strojarskoj tehnič-koj školi Frana Bošnjakovića u Zagrebu osvojio deveto mje-sto. Natjecao se u predmetu Tehnička mehanika, a konku-rencija je bila izuzetno velika.

Druga disciplina u kojoj su se naši učenici računalni teh-ničari natjecali je dizajniranje

Učenici računalni tehničari za strojarstvo sudjelovali na Državnom natjecanju iz Tehničke mehanike i AutoCADa u Zagrebu gdje su postigli odličan uspjeh

David Liović prvi u Državi u

dizajniranju računalom

ŠAFRANIMA PROTIV ZABORAVA

Na židovskom groblju u Đakovu su ovih dana posađene lukovice šafrana, cvijeće koje podsjeća na izgled Davidove zvijezde i koje nije slučajno izabrano da bi se njime obilježilo dane sjećanja na žrtve holokausta, odnosno na milijun i po ži-dovske i tisuće druge djece koja su umrla u holokaustu za vri-jeme Drugog svjetskog rata. Lukovice šafrana tim povodom sadimo već sedam godina pridružujući se onima koji se bore da se to nikada ne zaboravi i što je još važnije da se nikada ne ponovi. Ove školske godine lukovice su posadili učenici prvog razreda poljoprivredne struke, koji će pratiti njihov rast i na taj način sačuvati sjećanje na sve koji su poginuli. Sretni smo što sudjelujemo u jednom takvom projektu i nadamo se da će i sljedeće generacije nastaviti saditi šafrane i sjetiti se neduž-ne djece koja su stradala. Dan sjećanja na holokaust obilježit ćemo prigodnim fotografijama, uređivanjem plakata i panoa na školskim hodnicima, a sve to u sklopu nastave povijesti.

Josipa Eržić, 1. Pt1

računalom - AutoCAD. Ovo natjecanje je održano u Stro-jarskoj tehničkoj školi Fausta Vrančića u Zagrebu. Učenik Karlo Sabolski osvojio je šesto mjesto, a David Liović odlično prvo mjesto. Učenike je na na-tjecanje pratio njihov mentor profesor Dragan Marić koji je izuzetno zadovoljan postignu-tim uspjesima.

Dragan Marić, dipl. ing. str.

6

NATJECANJA

Profesor Danko Bučanac s učenicima u Kopačkom ritu

Zajednička panoramska vožnja čamcem po Parku prirode

Prekrasni motivi Kopačkog rita

Ove su se školske godine, kao i pret-hodnih 20 godina, učenici osnovnih i sred-njih škola Republike Hrvatske natjecali u znanju iz nekoliko školskih predmeta koji svojim gradivom zaokružuju sadržaje iz područja zaštite prirode i okoliša. Učenici koji su ove godine predstavljali našu ško-lu na tom susretu su Mirko Funarić, Ivana Ljubas, Marina Horvat i Gabrijel Kretonić koji su izabrani kao sudionici natjecanja iz naše županije. Naša škola je izabrana kao najbolja “Eko škola” u županiji na što smo posebno ponosni, jer je zaista puno rada i truda uloženo kako bismo postali i ostali najbolja Eko – škola.

Orao štekavac je ono što nas zanima

Ove nam je godine tema bila zaštita populacije vrste “Haliaeetus albicilla” (orao štekavac) na području Parka priro-de Kopački rit. Prvo smo sve dobro prou-čili, kako bismo što bolje mogli pristupiti takvoj vrsti istraživanja zajedno s profe-sorima Ivanom Krištom i Dankom Bučan-cem. Z� eljeli smo, osim u literaturi, istraži-ti i vidjeti orla štekavca u stvarnosti, te se na taj način više informirati. Pošli smo u Park prirode Kopački rit, gdje smo vidjeli veliki broj orlova i ostalih u jako kratkom vremenu, čime smo posebno bili zadivlje-ni, a i vrijeme nas je odlično poslužilo. Na-kon razgledavanja i fotografiranja otišli smo u ured direktorice PP Kopačkog rita, koja nas je lijepo primila i dodatno nas informirala o orlu štekavcu i samome PP Kopački rit. Prikupili smo tada toliko puno informacija koje će nam puno zna-čiti i na natjecanju, ali i općenito u našem zanimanju i životu.

Uslijedilo je ponovno učenje i pripre-manje za natjecanje.

Posjet NP Paklenica

22. travnja 2013. smo autobusom kre-nuli u Starigrad kod Paklenice na to dugo očekivano natjecanje, zajedno s učenici-ma iz drugih škola. U hotelu u kojem smo bili smješteni su nas lijepo dočekali i ugo-stili. Sljedećeg je dana u jutarnjim satima bio pismeni ispit. Pisali su ga učenici svih škola. Nakon pismenog ispita otišli smo posjetiti NP Paklenica.Tamo smo vidjeli ljude-planinare kako se penju po plani-nama (što nije baš uobičajen prizor u ovoj našoj ravnoj Slavoniji), vidjeli smo mnoge prirodne izvore i potoke, sve u svemu ta naša “šetnjica” je potrajala i prilično nas iscrpila. Ipak smo svi bili oduševljeni lje-potama koje nam samo priroda može pri-premiti.

Nakon ručka smo otišli izlagati naš projekt Haliaeetus albicilla, o orlu šte-kavcu. Moramo priznati da smo to odlič-no odradili, te smo na tome dobili puno bodova. Poslije toga smo dobili rezultate, nakon čega je uslijedilo opuštenije dru-ženje i upoznavanje, jer više nismo bili opterećeni vremenom i natjecanjima. Po-

Ekološki kviz “Lijepa naša” - 2013.

Najbolja Eko - škola u županiji

kazali smo se u lijepom svijetlu i bili smo zadovoljni postignutim. Ujutro smo do-ručkovali i opraštali se jedni od drugih. Putem do naše lijepe, mile, ravne Slavo-nije i naše ravnice smo se lijepo zabavljali, no sve što je lijepo, kratko traje, pa tako i naše putovanje.

Dojmovi i nade

Bili smo 9. na natjecanju, što je dobar rezultat. No, sljedeće ćemo se godine više pripremati za to natjecanje. Svima nama je to bilo veliko iskustvo i veliki doživljaj kojeg ćemo se uvijek s radošću sjećati.

Na kraju se želimo zahvaliti profesori-ma koji su nas podržavali i bodrili u cije-lome projektu i natjecanju, te se nadamo da ćemo se opet družiti i sljedeće godine s nekom novom temom i zanimljivostima.

Profesori: Ivan Krišto, Danko BučanacUčenici: Mirko Funarić, Ivana Ljubas

Marina Horvat, Gabrijel Kretonić

7

DOGAĐANJA

Za 75 kuna dijete ima obrok u školi tijekom cijele školske godine

Početkom školske godine naša se škola priključila me-đunarodnom humanitarnom projektu “Marijini obroci” (Marys meals). Riječ je o pro-jektu koji omogućava jedan obrok dnevno najsiromašnijoj djeci svijeta na mjestu njihova obrazovanja. C� injenica da u mnogim siromašnim zemlja-ma djeca ne pohađaju školu zbog neuhranjenosti i gladi je potakla osnivače ovog projek-ta da na neki način organizi-raju obroke koji će se dijeliti u školi, kako bi roditelji slali svoju djecu na nastavu. Ovaj projekt je započeo 2002., a danas se njime hrani oko 800 000 djece u 16 zemalja diljem svijeta, koja osim svakodnev-nog obroka u školi dobivaju i obrazovanje. Smatra se da će se ta djeca obrazovanjem uspjeti izvući iz siromaštva. Nevjerojatna je činjenica da za samo 75 kuna jedno dijete ima obrok u školi tijekom cijele školske godine u kojoj se može naučiti puno toga, što znate i sami.

Potičemo na humanitarno djelovanje

Priključili smo se ovom projektu kako bismo odgajali i obrazovali učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacij-skim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, da žive u multikulturalnom svije-tu poštujući različitosti, razvi-jaju toleranciju, te ih potakli na humanitarno djelovanje. Temeljni cilj projekta ovakve vrste je odgajati i obrazovati učenike da aktivno i odgovor-no sudjeluju u demokratskom razvoju društva, razviju soci-jalne i građanske kompetenci-je, te solidarnost i suosjećanje kao temeljne vrednote. Naime, tijekom studenog i prosinca je koordinatorica projekta u našoj školi profesorica Maja Breulj na satima razrednika u svim razrednim odjelima uče-nike upoznala s idejama ovog

projekta, nakon čega su se mnogi naši učenici priključili ovoj humanitarnoj akciji.

Solidarnost na djelu

Osim što se po razrednim odjelima prikupljao novac i uplaćivao na račun ovog pro-jekta učenici pekari iz 2. D/P razreda su 3. i 9. prosinca 2013. izradili pekarske proi-zvode koje su u školi prodavali učenicima i nastavnicima, na-kon čega su prikupljeni novac donirali ovoj organizaciji i na taj se način priključili ovom hvalevrijednom projektu.

Još jedan od načina kako za ovu svrhu prikupljamo novac je sakupljanje povratne PVC ambalaže. Iz tog je razloga u školskom hodniku postavljena kutija u koju se prikuplja am-balaža, te će se i na ovaj način pokušati prikupiti financijska sredstva koja će omogućiti jedan obrok najsiromašnijoj djeci svijeta na mjestu njihova obrazovanja.

Mnogi su se učenici naše škole priključili projektu do-nirajući dio svog džeparca, a osim toga planiraju se i razli-čite aktivnosti tijekom škol-ske godine.

Maja Breulj, dipl. ing. preh.

Priključili smo se svjetskom humanitarnom projektu „Marijini obroci“ u sklopu kojeg prikupljamo novac i hranimo gladnu djecu širom svijeta

DJECA POHAĐAJU ŠKOLU DA BI PREŽIVJELA

Učenici pekari su se među prvima priljučili projektu

Vizija je da svako dijete prima obrok na mjestu obrazovanja

Trenutačno se program Marijinih obroka provodi u 15 zemalja diljem svijeta

Marijini obroci nude izlaz iz tog začaranog kruga siromaštva i propuštenog

obrazovanja

Propuštanje obrazovanja ima ozbiljne posljedice

Jamstvo svakodnevnog obroka dovodi djecu u školu svaki dan

Fotografije preuzete s www.marysmeals.hr

8

DOGAĐANJA

Đakovo je osim po svojim Vezovima i Bušarima pozna-to i po međunarodnoj izložbi jabuka pod nazivom „Jabuči-ni dani“ uz koju se povezuje i tradicijsko – obrtnički sajam „Đakovo – Expo –Zlatne ruke“. Srednja strukovna škola An-tuna Horvata je od samih po-četaka redoviti sudionik ovih događaja na svim mogućim razinama.

Među mnogobrojnim izložbenim prostorima iz ci-jele Hrvatske i šire, su se tako pronašla i naša dva štanda, koji su nama, naravno, bila najljepša. Na jednom štandu su bile izložene jabuke iz škol-ske proizvodnje s našeg poljo-privrednog gospodarstva, te razni kolači koje su pekli naši učenici i profesori prehram-bene struke. Drugi je štand također bio izložbeni, no neki od izloženih proizvoda su bili i za prodaju. Moglo se tu naći različitih mirisnih sapuna, slavonske lavande, svijećnja-ka, ukrasnih slika napravlje-nih od gipsa, čajeva od šipka i bazge, kukica za suhomesna-te proizvode i mnogo drugih proizvoda koje su napravili naši vrijedni učenici i njihovi profesori. Osim što smo bili izlagači, potrudili smo se i pri-redili program za otvorenje ovih manifestacija.

S obzirom da je 2013. go-dina obilježavanja godišnjice smrti našeg đakovačkog knji-ževnika Luke Botića učenici su uz pomoć profesorice H. Matković priredili igrokaz na temelju jednog od njegovih djela pod nazivom „Tri muke bjeguncima“ kojeg smo izve-li na otvorenju ove za naš grad velike manifestacije. U igrokazu su nastupili Matija Salopek, kao Bošnjak, Laura Breulj kao Bosanka, Josipa C�urić i Ivana Petrošević kao Slavonke, te Silvija Pejić (moja malenkost) kao pripovjedač. Program su dodatno uljepšale učenice zanimanja krojač, fri-zer i agroturistički tehničar s prigodnom modnom revijom, te neizostavni školski tambu-raši pod vodstvom profesora Daria Kusture.

U svaki naš nastup, odno-sno predstavljanje škole, ulo-ženo je puno rada i truda uče-nika i profesora, no na kraju uvijek budemo zadovoljni jer znamo da smo napravili nešto vrijedno i lijepo, a da i ne go-vorim o tome da tako i puno toga naučimo, jer ćemo danas – sutra mi biti samostalni izla-gači na ovoj manifestaciji.

Silvija Pejić, 3. Pt2

Održan tradicijsko – obrtnički sajam „Đakovo Expo – Zlatne ruke“ i međunarodna izložba jabuka „Jabučini dani“ gdje se škola uspješno predstavila

JOŠ JEDAN USPJEŠAN NASTUP ŠKOLE

Djelatnici i učenici na predstavljanju naše škole na Jabučinim danima

Modna revija uz glazbenu pratnju naših tamburaša

Štandovi su bili prepuni slatkih proizvoda od jabuka

9

DOGAĐANJA

U Republici Hrvatskoj vo-deće mjesto posljednjih neko-liko godina u proizvodnji po-vrtnih kultura na otvorenim površinama, ali i u zaštićenim prostorima sve više zauzima-ju rajčica i paprika, tako da su ove dvije biljke i u našoj školi učenicima i profesorima bile predmet proučavanja i poku-sa. Ove su jednogodišnje po-vrtne kulture vrlo hranjive, bogate vitaminima i mine-ralima te se odlikuju niskim udjelom masnoća što pozitiv-no utječe na ljudsko zdravlje. Mogu se konzumirati svježe, kuhane, pečene ili u konzervi-ranom stanju.

Za uzgoj ovih jednogo-dišnjih kultura na otvorenim površinama potrebno je pri-mjenjivati različite agroteh-ničke mjere, a najvažnije je dobro obrađeno tlo te obilna gnojidba stajskim i mineral-nim gnojivima. Srednja stru-kovna škola Antuna Horvata već dugi niz godina uspješno surađuje s Petokemijom d.d. iz Kutine u izvođenju demon-stracijskih gnojidbenih poku-sa na voću, povrću, cvijeću te ratarskim kulturama. Svrha pokusa je omogućiti učenici-ma stjecanje novih znanja i vještina, te njihovu primjenu u praksi. Ove godine smo za demonstracijski gnojidbeni

pokus odabrali povrtne kul-ture rajčicu i papriku. Pokus smo izveli na školskom ima-nju Ivandvor, gdje učenici poljoprivrednih struka odra-đuju praktični dio nastave. U gnojidbenom demonstracij-skom pokusu rajčice i paprike postavljenom u tri varijante, koristili smo mineralna gno-jiva za osnovnu gnojidbu NPK 7-14-21, NPK 7-20-30 i NPK 5-15-30, za prihranu UREU i KAN, te za folijarnu prihranu Fertinu P i Fertinu Ca. Gnoje-ne i prihranjivane varijante rajčice i paprike imale su veće prinose u odnosu na kontro-liranu varijantu. Unatoč vre-

DEMONSTRACIJSKI GNOJIDBENI POKUS: RAJČICA I PAPRIKA

VIŠE OD KLASIČNE NASTAVE

menskim nepogodnostima i kiselosti tla, prinosi paprike i rajčice bili su zadovoljavaju-ći što je omogućila redovita i pravilna gnojidba mineralnim gnojivima, te folijarna prihra-na na temelju analize tla. U gnojidbenom pokusu sudjelo-vali su učenici: 1. Pt1, 2.Pt2, 3.Pt2, te 4.Pt2 razreda koji su aktivno sudjelovali u svim fazama pokusa: od uzimanja uzorka tla, obradi tla, gnojid-bi, sadnji rajčice i paprike, pri-hrani, njezi te berbi i vaganju prinosa. Ovakvim načinom terenske nastave učenici su upoznali, ali i uvidjeli važnost mineralnih gnojiva te njihovo

djelovanje na rast i razvoj po-vrtnih kultura, kao i krajnje prinose. Sve je navedeno izni-mno važno za njih kao buduće poljoprivredne proizvođače.

Zahvaljujući Petrokemiji d.d., Kutina učenicima poljo-privrednih zanimanja mogli smo ponuditi nešto više od klasične nastave, odnosno mogućnost proširenja znanja temeljenim na vlastitom isku-stvu, koje će moći uvijek pri-mijeniti. Učenici su međusob-no surađivali, razvili pravilan i pozitivan odnos prema radu te stekli radne navike što je i bit poljoprivredne struke.

Nikolina Rimac, dipl.ing.polj.

Fotografije prikazuju sve faze procesa uzgoja, od pripreme zemljišta, okopavanja,

gnojidbe, do ubiranja plodova

Učenici su se pokazali kao savjesni i odlični radnici, a ni uspjeh nije izostao

10

PROJEKTI

Što je arboretum?

U parku oko naše škol-ske zgrade je tijekom godina posađeno nekoliko desetaka stabala i grmova, od kojih su mnogi nepoznati većini učeni-ka i djelatnika. Ove smo škol-ske godine odlučili smo pro-vesti ekološki projekt s ciljem determinacije i označavanja drveća i grmlja u školskom parku, te smo ga nazvali Od školskog parka do arboretu-ma. Prema definiciji, arbore-tum je latinska riječ kojom se označava nasad raznovrsnog drveća i grmlja koji može slu-žiti u znanstvene, uzgojne i dekorativne svrhe.

Kad se mnoge ruke slože…

Projekt, čije su voditelji-ce profesorice Sanja Malević i Henrieta Matković, započeo je determiniranjem 39 biljaka u koje su se uključili učenici poljoprivredne struke. Nakon toga su učenici strojarske i drvne struke izradili ploče od debla srušene suhe breze na koje su potom soboslikari flomasterima, a učenici elek-tro struke lemilicom ispisa-li narodne i latinske nazive. Frizerke su isplele konopac za vezanje tabli na odgovarajuća stabla, a također su sudjelo-vale u izradi plakata o nekim

Ako do sada još niste saznali što to učenici rade u parku koji okružuje našu školsku zgradu, eto vam prilike:

OD ŠKOLSKOG PARKA DO ARBORETUMA

ljekovitim i manje poznatim biljkama iz parka. Postavlja-nje tabli, 17. listopada 2013. , označilo je kraj prvoga dijela projekta, no on još uvijek tra-je. Učenici su također napravi-li herbarij, a do kraja školske godine izradit će nacrt parka u računalnom programu, koji će se ispisati i izložiti u ško-li kao poseban plakat te biti osnova za izradu letka - vodi-ča kroz naš mali arboretum. Kako bi on postao još ljepši, u sklopu projekta organizirali smo rušenje nekoliko osuše-nih breza i čempresa, obnovi-li klupe i koševe za smeće te posadili bršljan i cvijeće oko panja koji će ostati kao deko-rativni element.

Digitalna zbirka drveća i grmlja školskog parka

Ovogodišnji projekt zavr-šit će izradom digitalne zbirke drveća i grmlja našega par-ka, tako da će se na školskim mrežnim stranicama moći pogledati fotografija svakog determiniranog stabla i grma te pročitati tekst o njemu. Sljedećih godina planiramo posaditi, označiti i upoznati još neke druge vrste; te vje-rujemo da će naš park doista postati i ostati arboretum.

Henrieta Matković, prof. i dipl. knjiž.

Izrada natpisa u elektro praktikumu

Jedno od označenih stabala

Pogled na dio školskog parka

11

PROJEKTI

Gostovanje u emisiji Veliki odmor na Radio Đakovu

Sudionici susreta u gradskoj vijećnici u Đakovu

Srednja strukovna škola An-tuna Horvata je dio projekta u or-ganizaciji Akademije srednjoeu-ropskih škola (aces –Academy of Central European Schools). Tema ovogodišnjeg projekta jest diver-sity – različitost, odnosno You and me – connected by diversity, „Ja i ti - povezani u različitosti“. Akademija srednjoeuropskih ško-la je ove godine izabrala škole iz središnje Europe koje će sudjelo-vati u ovom projektu, a kako se i naša škola prijavila na natječaj dobili smo sredstva da se svojim doprinosom pridružimo obradi ove teme.

Upoznavanje partnera u ACES-u

Prvi se susret održao u Buku-reštu, u Rumunjskoj od 30. rujna do 4. listopada. Na ovom „kick-off“ sastanku sudjelovali su uče-nik naše škole Slavko Sito i pro-fesor Dario Kustura, koordinator projekta. Tamo smo upoznali naše partnerske škole: Sredno opshtinsko uchilishte Gjorche Pe-trov, Prilep, Makedonija i „Elisa Zamfirescu” Tehnička srednja škola Satu Mare, Rumunjska. Susret u Bukureštu je uglavnom prošao u radnom ozračju, jer smo kroz mnoge radionice i predava-nja upoznali „ACES“ i bili moti-virani za ovogodišnju temu – ra-zličitost.

„Probijanje leda“ na prvom susretu u Rumunjskoj

Ubrzo je uslijedio prvi posjet partnerskoj školi i to našim prija-teljima iz Satu Marea u Rumunj-skoj. Posjet se održao od 13. do 16. studenog 2013. U Rumunjskoj smo vidjeli njihovu srednju ško-lu, grad Satu Mare i zajednički obrađivali našu projektnu temu. Naravno da smo se još više zbližili s našim partnerskim školama. Iz naše su škole u Rumunjsku puto-vali: učenici Slavko Sito, Tomislav Žalac, Vanesa Fogadić, Ivana Fra-njić, Silvija Pejić, prof. Dario Ku-stura i naš vozač Darko Kelić.

Puni različitih dojmova na-kon posjeta Rumunjskoj, počeli smo pripremati susret u Hrvat-skoj, u našem lijepom gradu Đa-kovu. Susret se održao od 5. do 8. prosinca. Svi smo imali pune ruke posla kako bi naše prijatelje iz Ru-munjske i Makedonije što bolje ugostili.

Toliko različitih doživljaja u tako kratko vrijeme

Susret je počeo u četvrtak 5. prosinca kada smo u večernjim satima dočekali naše goste i poča-stili ih u pekarskom praktikumu. Smjestili smo učenike kod naših učenika domaćina, a profesori su odsjeli u hotelu „Laguna“ i kod nekih naših profesora. Petak je započeo susretom u gradskoj vi-jećnici gdje nas je dočekao dogra-donačelnik grada Đakova, prof. Mirko Ćurić. Pozdravio je goste u ime gradonačelnika, upoznao ih s kratkom poviješću grada i poželio im ugodan boravak u srcu Slavo-nije. Zatim smo se uputili prema našoj školi gdje smo sudjelovali u prvoj radionici koju je vodila prof. Iva Grubišić i tada smo žustro ra-spravljali u parlaonici, a za to su vrijeme profesori imali priliku upoznati našu školu kroz koju ih je proveo naš ravnatelj. Pro-fesorica Maja Breulj je nazočni-ma predstavila projekt „Marijini obroci“. Predstavili smo rezultate učeničke radionice i zaputili se na ručak. Popodne je bilo rezervi-rano za kreativnu radionicu koju je osmislila prof. Ivanka Sma-jo, u sklopu koje smo izrađivali mnoštvo različitih tradicionalnih Božićnih ukrasa. Svi smo imali priliku okušati se u kreativnom izražavanju, što je bilo zaista za-nimljivo. Nakon radionice snima-li smo dramu u kojoj je sudjelova-lo po dvoje učenika iz svih triju partnerskih škola. Naši glumci su

bili: Maja Rakušić u ulozi majke i Vedrana Kurtz u ulozi kćerke. Bio je to naporan rad uz stručno vod-stvo našeg profesora fotografije Zlatka Mesića i naravno, njegove desne ruke, našeg Šuše! U subotu ujutro smo se našli u samostanu sestara Sv. Križa gdje smo radili s djecom i mladima s poteškoćama u razvoju. Ova radionica je bila posebno upečatljiva. Vidjeli smo kako svoje vrijeme provode naši vršnjaci koji su često odbačeni zbog svojih bolesti i poremećaja. Radionicu su osmislile s. Rasti-slava i s. Marija Klara. Za vrijeme radionice profesori su imali pri-liku provozati se gradom u kočiji s našim Đakovačkim lipicanci-ma. Nakon radionice razgledali smo grad i pripremali se za radio emisiju „Veliki odmor“. Naši gosti

imali su priliku uživo sudjelovati u ovoj redovitoj emisiji koju ure-đuju i vode učenici naših srednjih škola. Uzbudljivu emisiju vodila je urednica emisije, naša učenica, Silvija Pejić i prof. Dario Kustura. Na kraju napornog dana zabavili smo se na svečanoj večeri u resto-ranu „Laguna“ gdje su nas zabav-ljali naši sadašnji i bivši školski tamburaši, tamburaški sastav Sla-vonski vez, a sudjelovale su i naše prekrasne manekenke u haljina-ma urešenim zlatovezom.

U nedjelju ujutro smo tužna srca otpratili naše goste do sljede-ćeg susreta u Makedoniji, u Pri-lepu! Radujemo se ovom susretu koji će biti posljednji planirani susret u ovom projektu.

Slavko Sito, 4. Pt2

Međunarodni projekt u organizaciji Akademije srednjoeuropskih škola (ACES) vodio je naše učenike i profesore u Rumunjsku i Makedoniju, ali je i njih doveo u naš grad

Ja i ti – povezani u različitosti

PROJEKTI

12

Agencija za mobilnost i programe Europske unije nam je 2012. odobrila sudjelovanje u projektu Leonardo da Vinci programa pod nazivom Right career choice for a happy to-morrow. Taj projekt je finan-ciran sredstvima Europske unije, a tijekom dvije godine moraju se odraditi projektom predviđene aktivnosti, te odr-žati niz partnerskih sastana-ka. Partneri u ovom projektu su nam škole i institucije iz Italije, Mađarske, Bugarske, Rumunjske, Turske, Poljske, Grčke i Francuske

Lako je promijeniti zanimanje – Fano, Italija

Prošlog ožujka su naši uče-nici i profesori sudjelovali na 2. susretu partnera ovog pro-jekta u Fanu u Italiji. Susret se odvijao od 19. do 23. ožujka, a tijekom susreta smo morali odraditi puno toga. Svim par-tnerima smo predstavili našu školu, grad i državu prezenta-cijama koje su izradili učenici. Tijekom susreta je dogovore-no koje su nam daljnje aktiv-nosti, odnosno što je naprav-ljeno i što treba napraviti do sljedećeg susreta koji će se odvijati u našoj školi. Učenici su nizom radionica pokazali svoje znanje engleskog jezika, što je također jedan od bitnih elemenata ovog projekta, jer svi znamo da se upotrebom stranog jezika u nepoznatim situacijama, s nepoznatim ljudima najbolje uči. Osim stranog jezika, u tih nekoliko dana mogli smo naučiti puno toga, kao na primjer: kako se u toj regiji bore sa nezaposle-nošću, kako mladi ljudi ondje biraju svoje zanimanje i tko im pomaže pri odabiru. Vidjeli smo da se tu vrlo lako dodat-no školovati, ili promijeniti zanimanje ako se želite baviti nečim drugim. Posjetili smo strukovnu školu u tom gradu, vidjeli kako se izvodi nastava i kako im je škola dobro opre-mljena. Zadaća svakog doma-ćina je da tijekom susreta or-

ganizira kulturno razgledava-nje za sve partnere sudionike. E, a tu smo tek imali što vidjeti i doživjeti. Italija je zaista pre-krasna zemlja, puna kultur-nih bogatstava koje su nas više puta jako oduševile. Iako smo imali priliku isprobati različite specijalitete talijan-ske kuhinje najčešće smo se držali poznatog: pizze i tjeste-nine (bar što se učenika tiče). U Italiju su putovali učenici 4. TM razreda: I. Kos, M. Fajdetić i D. Raić, te profesori Z� . Bion-da, V. Bunjevac i profesorice M. Pataran i A. S� akota koje su i koordinatorice projekta za našu školu.

Najbolji domaćini – Đakovo, Hrvatska

C� im smo se vratili sa su-sreta iz Italije, na kojem je dogovoreno da će se sljede-ći susret odvijati od 3. do 7. srpnja 2013. u našoj školi, za-počeli smo s pripremama za doček naših partnera. Bilo je tu puno posla oko organiza-cije, dogovora što se sve mora učiniti, a da ne zaboravimo da smo morali i odraditi ono što

je projektom predviđeno za treći susret partnera.

Susret ja započeo dočekom gostiju u školi gdje je sve pri-sutne pozdravila glavna koor-dinatorica projekta gđa Nalan Akkoç, zatim se svima obra-tila prof. Marija Pataran, ko-ordinatorica projekta u našoj školi i ravnatelj Mirko C�urić. Organizirane su radionice za učenike na kojima su se učeni-cima predstavili ljudi koji su sretni i uspješni u svom zani-manju. Nakon kratkog obila-ska škole, profesorica Marija Pataran je održala predavanje u kojem joj je zadatak bio us-porediti obrazovne sustave svih partnera i sustave profe-sionalnog usmjeravanja uče-nika kako bi uspješno izabrali zanimanje u kojem će pronaći sreću kao učenici i danas su-tra kao radnici.

Uslijedio je posjet Grad-skoj vijećnici gdje nas je doče-kao dogradonačelnik I. Išase-gi. Gosti su poslijepodne pro-veli razgledavajući grad Đa-kovo, našu velebnu Katedralu, Državnu ergelu lipicanaca, a posjetili su i školsko imanje Ivandvor. Nastavak susreta se odvijao u hotelu Osijek, gdje su gosti bili smješteni. Na rad-

nim sastancima smo prezen-tirali rezultate ankete koju je svaki partner morao provesti u svojoj instituciji, a povezana je s temom projekta, odnosno, uspješnim odabirom pravog zanimanja. U Osijeku smo po-sjetili poduzetnički inkubator Bios, kao primjer dobre prak-se, što je također povezano s temom projekta. Gosti su mogli uživati u razgledavanju grada Osijeka, a posebno ih se dojmio stari grad Tvrđa. Za kulturno razgledavanje smo odabrali gradove Vukovar i Ilok, gdje su imali priliku po-sjetiti dvorce i muzeje koji svjedoče o dalekoj povijesti Hrvata na ovim područjima, a svakako je tema razgleda-vanja bio i Domovinski rat koji je mnoge zaintrigirao, pa su imali mnoštvo pitanja o toj temi. Sve u svemu susret je bio naporan za naše goste, a za nas domaćine da i ne go-vorimo, no sretni smo da je sve prošlo u najboljem redu i nadamo se da će im Hrvatska, Đakovo i naša škola ostati u li-jepom sjećanju.

Za zadovoljstvo naših gostiju i dobru organizaciju susreta zaslužni su mnogi na-stavnici i učenici naše škole

Naša škola je dio velikog međunarodnog projekta s još devet europskih zemalja koji traje dvije godine

PRAVILAN IZBOR ZANIMANJA ZA SRETNO SUTRA

Zajednička fotografija sudionika susreta ispred đakovačke katedrale

PROJEKTI

13

kojima zahvaljujemo, jer smo još jedanput pokazali i doka-zali da smo najbolji domaćini na svijetu.

Sličnosti i razlike – Kisvarda, Mađarska

Sljedeći susret partnera, četvrti po redu, odvijao se u mjestu Kisvarda u Mađarskoj, kamo smo putovali u listo-padu 2013. Na ovaj susret su išli učenici 3. Pt 2 razreda: D. Stiblo, T. Z� alac, T. Blažeković i P. Omazić, te profesori Kruno-slav Biberović, Drago Smoljo, Anita S� akota i Marija Pataran. Susret je, kao i svaki do tada, započeo radno u hotelu u ko-jem smo bili smješteni. Nasta-vili smo s obavljanjem poslova vezanih uz projekt. Glavna tema ovog sastanka je bila izrada web - stranice na ko-joj ćemo moći objaviti sve što smo do sada napravili, a mo-rali smo i odabrati što ćemo od toga staviti u knjižicu (bo-oklet), ili brošuru, koja će biti krajnji proizvod našeg projek-ta. U Mađarskoj smo posjetili školu domaćina koja ima svoje lokacije na nekoliko mjesta i u kojoj se učenici školuju u razli-

čitim zanimanjima, slično kao i kod nas. Tijekom mađarskog susreta smo, između osta-log, posjetili najveći zoološki i botanički vrt u ovom dijelu Europe, a kulturno smo se uzdizali u gradu Eggeru, koji je poznat po proizvodnji vina. Zaključak je bio da je mađar-ska kuhinja vrlo slična našoj, pa smo uživali u isprobavanju različitih specijaliteta, a bili smo i u kušaoni vina.

Svim učenicima, profeso-rima i našoj školi je izuzetno velika čast sudjelovati u ova-kvoj vrsti projekta na među-narodnoj razini. Na neki način na svim ovim sastancima ne predstavljamo samo školu, nego i cijelu državu. Lijepo je putovati, upoznavati nove ljude, naučiti nešto novo, istraživati, uspoređivati se s ostalima, pa možda i dobiti neku novu ideju kako unapri-jediti naš školski sustav, a sve to dosad nabrojano je svrha ovakvih projekata kojima Eu-ropska unija svima nama želi proširiti vidike, približiti ne-poznato i pomoći da se bolje i uspješnije razvijamo.

Anita Šakota, prof. i M. Pataran, prof.

Gosti iz Turske su ravnatelju Ćuriću predali originalni poklon Dogradonačelnik Išasegi primio je goste u gradskoj vijećnici

Osim razgledavanja, mora se nešto i raditi Mnogobrojni venecijanski mostovi su nas očarali

Panorama Budimpešte - pogled za pamćenje

Predstavnici škole na 4. susretu partnera LdV projekta u Mađarskoj

14

PROJEKTI

Trajna poveznica između Đakova i Splita od 19. stoljeća do danas je svakako hrvatski knji-ževnik Luka Botić koji je povezao splitsku gimnaziju i našu školu u obilježavanju 150. obljetnice smrti.

(Ne)poznati Luka Botić

2013. je godina u kojoj se obi-lježavala 150. obljetnica smrti Luke Botića, hrvatskog književni-ka i političara iz 19. stoljeća, koji je zadnjih 10 godina svoga života proveo u Đakovu, gdje je i sahra-njen.

Budući da je Luka Botić rođen u Splitu, ova se obljetnica obilje-žila i u njegovom rodnom gradu. V. gimnazija „Vladimir Nazor“ iz Splita organizirala je projekt Spli-tu (ne)poznati Luka Botić, te nas pozvala da mu se priključimo. Su-radnju je u našoj školi koordinira-la profesorica povijesti Dubravka Bradić, a projektu su se priključili i 20. rujna otputovali u Split još i stručni učitelji Zlatko Mesić, Josip Molnar i Ivanka Smajo, školska knjižničarka Henrieta Matković, profesorica hrvatskog jezika i povijesti na pripravničkom stažu Ivana Pilipović, te učenica 2. PT1 Laura Breulj.

Splitski dio projekta završio je tribinom o Botiću i svečanom akademijom na kojoj nas je, izme-đu ostaloga, kratki film kojega su snimili splitski gimnazijalci vra-tio u sredinu 19. stoljeća i podsje-tio na njegov život i djela.

„Sjaj mi sunce domovini slatkoj“

Naš dio projekta nazvali smo

po Botićevim stihovima Sjaj mi sunce domovini slatkoj. Ovi su stihovi objavljeni 1861. u roman-tičarskom spjevu Bijedna Mara u kojem je opisana zabranjena lju-bav dalmatinskog Turčina i Hr-vatice.

U školi smo održali nekoliko radionica izradu Botićevih slika salvetnom tehnikom na drve-noj podlozi, izradu straničnika u školskoj knjižnici, te smo ugostili djecu i odgajateljice iz đakovačkog Dječjeg vrtića “Luka Botić”, a za-vršni dio projekta bila je svečana akademija u Dvorani Florentini. Cijeli program bio je posvećen ži-votu i djelu Luke Botića, a u njemu su sudjelovali i naši gosti, splitske gimnazijalke koje su sa svojim dvjema profesoricama boravile u Đakovu od 21. do 23. studenoga 2013.

Uspomene na Botićev život i njegova djela u Đakovu

Osim spomenutog vrtića, u našem gradu ime Luke Botića nosi i ulica u centru grada, a na kući koja se nalazi na mjestu one u kojoj je književnik živio, po-stavljena je spomen-ploča. Učeni-ci naše škole svake jeseni posjete s profesoricom Bradić njegov grob, posade cvijeće i zapale svi-jeću. Od ljetos sjećanje na Botića čuva i spomenik na đakovačkom korzu, a vjerujemo da su učenici naše i splitske škole, sudjelujući u projektu, naučili i zapamtili tko je Luka Botić.

Henrieta Matković, prof. i dipl. knjiž.

Luka Botić - suradnja splitske V. gimnazije i naše škole

Početak u Splitu, nastavak u Đakovu, baš kao i život Luke Botića

Splitske gimnazijalke

Spomenik Luki Botiću na Korzu Luka Botić

Ucenice 1.Pt sade cvijece na Boticevom grobuDetalj iz predstave posvećene Luki Botiću

15

DOGAĐANJA

Ivandvrorski konji su uživali u poslasticama koje smo im donijeli

Tko kaže da se jabuke ne mogu brati i po snijegu?

Društvo prijatelja glago-ljice je 29. studenog 2013. posjetilo našu školu kada su nam predstavnici tog društva S. Bahert, dramski umjetnik i prof. dr. sc. D. Z� ubrinić održali predavanje s projekcijama ilu-stracija o hrvatskoj glagoljaš-koj baštini. Društvo prijatelja glagoljice je osnovano 1983. u Zagrebu sa zadaćom očuvanja glagoljaške baštine u Repu-blici Hrvatskoj. Ovo društvo je okupilo zaljubljenike i sim-patizere glagoljaške radinosti iz cijele Hrvatske. Sukladno tome su pokrenuli akciju pod nazivom „Glagoljica u gosti-ma“ u sklopu koje obilaze osnovne i srednje škole održa-vajući predavanja o najvećem blagu pismenosti u nas Hrva-ta. Na taj način podižu naci-onalnu svijest o glagoljaškoj pismenosti koja je u povijesti bila prisutna na svim područ-jima Lijepe naše.

Gosti su nam skrenuli po-zornost da i u Slavoniji postoje ostatci glagoljaške pismeno-sti, kao primjer navode Brod-ski Drenovac, pokraj Požege, gdje je u podu crkve, koja je sagrađena na temeljima neke starije crkvice, pronađen natpis pisan glagoljicom koji datira iz 13. stoljeća. Iznena-dila nas je i činjenica da glago-ljaška slova možemo pronaći i na „modlama“ - kalupima za pečenje paprenjaka, koji su ovih dana poprilično popular-ni. Takve „modle“ – kalupi su

sačuvani u kuhinjama naših baka koje su te kalupe nasli-jedile od svojih baka, a one od svojih baka i tako dalje.

Profesor Z� ubrinić nam je pokazao i pretisak Hrvojevog misala, a saznali smo i da se rukom pisan original ovog Misala, nastalog 1404., čuva u knjižnici turskih sultana u Turskoj. Mislim da nikada ni-smo imali priliku vidjeti tako staru knjigu, a kamoli ju drža-ti u ruci i listati. Vidjeli smo i najstariju učeničku početnicu pisanu glagoljicom.

Dramski umjetnik S. Ba-hert nam je u nekoliko navrata čitao i recitirao natpise pisane glagoljicom, između ostalog i naš najpoznatiji glagoljaški natpis - Bašćansku ploču. Bilo je zanimljivo čuti jezik kojeg nazivamo hrvatskim, a čini nam se da nema nikakve veze s ovim današnjim hrvatskim jezikom.

Tijekom dva školska sata imali smo priliku puno toga naučiti, puno smo toga sazna-li, čuli i vidjeli, a imali smo i mali tečaj pisanja glagoljice, te brojevnog sustava.

Gosti su nam rekli da na inernetskoj adresi www. cro-atianhistory.net/etf/lex.html možemo pronaći sve što nas zanima o glagoljici i glago-ljašima, a na toj stranici sam pronašla i logo ovog društva, te pjesmu pisanu glagoljicom.

Dora Lončar, 4.Pt1

Svi smo čuli za glagoljicu, a zapravo jako malo znamo o njoj i njenoj važnosti za hrvatski narod, pa su nam jedan profesor matematike i jedan dramski umjetnik iz Zagreba došli u školu i objasnili puno toga

GLAGOLJICA U GOSTIMA

Logo Društva prijatelja glagoljice Iz pjesme “Glagoljica se budi” Slavka Kirina (Bjelovar)

U sklopu praktične nasta-ve iz poljoprivredne struke koja se odrađuje na školskom imanju Ivandvor, učenici poljoprivrednih zanimanja sudjelovali su, kao i svake godine, u berbi jabuka na di-jelu imanja koji je pretvoren u voćnjak. Najveći dio jabuka brao se za prodaju, dio za po-trebe školske kuhinje i nasta-vu kuharstva, dok se onaj dio jabuka koji je ostao sakupljao u velike posude i u dogovoru s predstavnicima ergele odvo-zio školskim vozilom, u neko-liko navrata, na Državnu er-gelu lipicanaca, koja se nalazi nedaleko našega imanja.

Prema riječima djelatnika na ergeli, konji vrlo radu jedu jabuke i kako su objasnili uče-nicima jabuke su im poslastica kao što je djeci čokolada. Uče-nici su se vrlo rado odazvali ovome poslu i skupine koje su išle na Ivandvor stalno su se

Saznajmo kako su Ivandvorski konji dobili dio jabuka iz školskog voćnjaka

JABUKE SU KONJIMA POSLASTICA…

mijenjale, tako da su svi su-djelovali u istovaru i hranidbi naših lipicanaca. Ujedno su djelatnici svaku skupinu uče-nika poveli u obilazak, gdje su im pokazali kako se uzgajaju lipicanci, u kojim se zgradama nalaze konji za pripust, kobile s mladom ždrebadi, također su učenici i sami mogli hraniti konje i biti u bliskom kontak-tu s ovim plemenitim životi-njama.

Naši učenici naučili su puno novih stvari o konjima, a isto su tako razvili svijest o tome da se sva hrana, pa tako i voće, koje mi možda ne bismo jeli, može iskoristiti u svrhu kao što je ova. Zajednički smo napravili lijepu suradnju i na-damo se da ćemo tako nasta-viti i sljedećih godina.

Krunoslav Biberović, dipl. ing. polj.

16

DOGAĐANJA

Svečanom akademijom i prigodnim programom u ko-jem su predstavili tek dio svo-je dugogodišnje tradicije, 30. studenoga 2013., u Hrvatskom domu u Đakovu, đakovačko Udruženje obrtnika je obilje-žilo 200. obljetnicu organizi-ranog djelovanja, iako počeci obrtništva u Đakovu sežu još u rimsko doba, u vrijeme an-tičke Certisse. Veliki doprinos obilježavanju ove značajne obljetnice dali su i djelatnici i učenici Srednje strukovne škole koja je osnovana davne 1887. na inicijativu đakovač-kih obrtnika. Pod vodstvom nastavnice Ivanke Smajo pri-ređena je modna revije S� kole i đakovačkih obrtnika, te revija frizura đakovačkih frizerskih salona, a u zabavnom dijelu programa nastupio je školski Kvartet AH. Ravnatelj Sred-nje strukovne škole Antuna Horvata Mirko C�urić supotpi-suje monografiju o povijesti đakovačkog obrtništva, koja je tada predstavljena. Ova je proslava pokazala neraskidi-vu vezu đakovačkih obrtnika i školstva, koja mora i u buduć-nosti biti zalog dugotrajnom razvitku i S� kole i obrtništva.

USPJEŠNA AKADEMIJA

“Rijetko se koja sredina može pohvaliti tako dugom tradicijom obrtništva”, ista-

knuo je predsjednik Andrija Pleli naglasivši da je aktualna situacija i perspektiva obrt-ništva nepovoljna, no da su obrtnici “tvrdi i da će sve iz-držati kao što su to uspijevali i dosad.”

Da je situacija za obrtni-ke izuzetno teška potvrđuje i Dragutin Ranogajec, pred-sjednik Hrvatske obrtničke komore koji zamjera aktual-noj vlasti da ne prepoznaje u obrtnicima potencijal za gos-podarski iskorak Hrvatske. “Aktualna vlast pokušava uči-niti nešto, ali joj ne ide dobro,

a pokazatelj je i novi Zakon o obrtništvu koji nije dovoljno dobar za obrtnike i dovest će do daljnje stagnacije. Pogrije-šilo se, jer obrtnici mogu po-moći u izlasku iz krize. HOK je uputila niz prijedloga, no procedura predugo traje, a iz dana u dan se gube radna mje-sta”, pojašanjva Ranogajec.

Hrabrost je danas biti obrtnik u Hrvatskoj s obzirom na krizu i izostanak adekvat-ne reakcije Vlade, čije tako-zvane mjere ne daju rezultate, niti pomake u gospodarstvu”, poručio je gradonačelnik Zo-

ran Vinković. I on ističe da novi Zakon o obrtništvu ne ide u prilog obrtnicima.

Obilježavanju 200. obljet-nice đakovačkih obrtnika bili su nazočni i predstavnici re-sornog ministarstva Osječko-baranjske županije, Nadbisku-pije i drugi gosti i uzvanici.

U sklopu programa pred-stavljena je monografija Mir-ka C�urića i Branke Uzelac, a uručena su priznanja, za-hvalnice i diplome zaslužnim pojedincima i institucijama. Najviše priznanje, Povelju za životno djelo, dobili su Toma

Đakovački obrtnici svečano obilježili 200 godina Ceha

NERASKIDIVA VEZA ŠKOLE I ĐAKOVAČKIH OBRTNIKA

Naši učenici kao manekeni predstavili su radnu odjeću

Zlatovez koji su izradile učenice naše školeUvodnu riječ dao je ravnatelj Mirko Ćurić, koautor monografije

17

DOGAĐANJA

Bošnjak, Antun Hostić, An-drija Pleli, Suzana Vulić, Karlo Mišković i Dubravko Ferger. Hrvatska obrtnička komora je prigodom 200. obljetnice đa-kovačkom udruženju dodijeli-la Plaketu Zlatne ruke, dok je Srednja strukovna škola An-tuna Horvata dobila priznanje đakovačkih obrtnika za dugo-godišnju uspješnu suradnju.

ISCRPNA MONOGRAFIJA

U prigodi obilježavanja 200 godina organiziranog obrtništva u Đakovu, Udruže-nje obrtnika Đakovo objavilo je prigodnu monografiju „200 GODINA ORGANIZIRANOG OBRTNIS� TVA U ĐAKOVS� TINI 1813. – 2013.“, kojom se želi dati povijesni prikaz đakovač-kog obrta, pokazati važnost obrtništva u povijesti Đako-va, ali i ukazati na potencijale ovog segmenta đakovačkog gospodarstva. Povijest obrt-ništva na području Đakova seže još u srednji vijek, ali kao početak organiziranog obrt-ništva uzima se 1813. godina kada je, uz dozvolu tadašnjeg đakovačkog biskupa Mandi-ća, osnovan Obrtnički ceh. U svojoj knjizi „Spomen-spis od 1813.-1913.“, u kojoj je opi-sao nastanak đakovačkog Obrtničkog ceha, Josip Z� erav zapisuje kako su đakovački majstori zatražili od biskupa Mandića, kao svog vlastelina, dozvolu za osnutak ceha: „…On im ju dade s najvećom pri-

pravnošću. Dade im popratno pismo da mogu poći u Ilok, gdje je već bio osnovan ceh te da prouče ona pravila i uredba ceha...“

Monografija započinje proslovom predsjednika đa-kovačkog Udruženja obrtnika Andrije Plelija „Đakovo nije samo biskupski već i obrtnički grad“, a nastavlja se pozdrav-nim riječima prvih ljudi hr-vatskog obrta, Grada Đakova, Z� upanije i Đakovačko-osječke nadbiskupije. Tako predsjed-nik Hrvatske obrtničke ko-more Dragutin Ranogajec piše tekst „Obrtništvo u Đakovu i okolnim mjestima ima bogatu i slavnu prošlost“: Dragutin Grabrović, Predsjednik Obrt-ničke komore Osječko-baranj-ske županije priložio je tekst „Vjerodostojni dokaz o slavnoj prošlosti obrta u Đakovšti-ni“. Đakovački gradonačel-nik Zoran Vinković napisao je u svojem proslovu kako su: „Obrtničke aktivnosti bile i ostale snažna okosnica cjelo-kupnog razvoja našega gra-da“, a župan osječko-baranj-ski Vladimir S� išljagić kako je riječ o: „Obljetnici koja izaziva poštovanje i ponos“. Đakovač-ko-osječki nadbiskup dr. Đuro Hranić, nasljednik slavnoga biskupa Mandića koji je omo-gućio utemeljenje Ceha, na-pisao je tekst „Đakovo – grad obrtničke tradicije“. Ravnatelj Srednje strukovne škole, knji-ževnik Mirko C�urić, napisao je tekst „Đakovo – obrtnički grad“ u kojem je iznio kratku povijest Đakova, s naglaskom

na njegovoj obrtničkoj tradici-ji, te tekst o povijesti obrazo-vanja i odgoja za obrtnička za-nimanja u gradu Đakovu, koja postoji i prije utemeljenja S� e-grtske škole 23. siječnja 1887. Kustotica Muzeja Đakovštine Branka Uzelac napisala je sre-dišnji tekst knjige „Dvjesto godina organiziranog obrta u Đakovštini“, iscrpan povije-

sni prikaz uz koji je objavila i pretisak „Spomen-spisa od 1813.—1913.“ što ga je pri-godom stote obljetnice Ceha napisao Josip Z� erav. Na koncu knjige je popis svih đakovač-kih obrtnika koji je sastavio Marko Milković, tajnik Udru-ženja Obrtnika Đakovo.

Mirko Ćurić, prof.

Šokačka reklja

Učenici naše škole kao modeli za proizvode đakovačkih obrtnika

DOGAĐANJA

18

Učenička zadruga Srednje strukovne škole Antuna Horvata osnovana je 1993. s namjerom uje-dinjenja mnogobrojnih nastavnih i slobodnih aktivnosti učenika različitih zanimanja. U rujnu 2012. škola je promijenila naziv, pa je i naša zadruga dobila novo ime - Strossmayer. U rad zadruge uključena su sva zanimanja i go-tovo svi profesori škole.

Kroz rad zadruge, učenici se bave različitim projektima proi-zvodnje suvenira i mnogobrojnih proizvoda uz njegovanje tradicije i očuvanje starih običaja i zanata. Zadrugari su uključeni u promi-canje postignuća škole, kao i u različite manifestacije u gradu i izvan njega.

Učenička je zadruga prezen-tirala svoje proizvode na mnogim natjecanjima, smotrama i mani-festacijama. Sudjelovala je na hu-manitarnim akcijama prikuplja-nja sredstava za različite udruge i vrtiće, te manifestacijama kao što su Dani ljepote – Zagreb, Kup Sv. Grgura – Požega, Dani turizma – Solin, Noć muzeja – Đakovo, Đakovački bušari, Božićni sajam – Osijek, Zagreb i Đakovo, Jabu-čini dani – Đakovo, Ambijenta – Zagreb, Đakovački vezovi, Žetve-ne svečanosti – Cerna, Dobro je činiti dobro – Đakovo, Eko Etno sajam – Zagreb, listopad 2006. – 2012.

Na navedenim manifestaci-jama, smotrama i natjecanjima zadruga je postigla zapažene re-zultate, te osvojila nagrade, pri-znanja i zahvalnice. Dio proizvo-da zadruge prodajemo, a dobivena financijska sredstva utroše se za opremanje radionica i nabavku potrošnog materijala.

Zadrugari su uključeni i u eko projekte kroz eko-školu, ali i u redovito obnavljanje i uređivanje škole. Na smotrama stvaralaštva, kreativnosti i obrtništva u Zagre-bu, Osijeku, Požegi, Cerni, Subo-tici, Crvenki, Vođincima i drugi-

ma, proizvodi učeničke zadruge se, ovisno o prigodi, prodaju ili poklanjaju, a na manifestacijama prodajnog tipa u gradu, ili u pro-storu škole (plastenik), proizvode prodajemo. Sudjelujemo na kul-turno-zabavnim manifestacijama kroz pjesmu, ples i recital.

U svibnju prošle godine smo sudjelovali na natječaju Ministar-stva poduzetništva i obrta iz pro-grama „Poduzetnički impuls“ koji potiče poduzetništvo i obrt. Naš je projekt odobren početkom ove školske godine, kao i sredstva za nabavu peći za keramiku u iznosu od 10 000,00 kn, a ostatak smo su-financirali iz vlastitih izvora.

Osnovni je cilj ovoga projek-ta stvaranje poduzetničke klime i jačanje poduzetničkih kompeten-cija u još jednoj aktivnosti naših učenika. Uvidjeli smo da je jako važno očuvanje tradicije, upotre-ba eko-materijala i kreativno izra-žavanje učenika-zadrugara.

U projekt su uključeni profe-sori M. Zubak, Ž. Bionda, M. Ka-tilović i Z. Bogdan, kao i članovi Međužupanijskog vijeća učenič-kih zadruga, koji su sudjelovali u prvoj edukativnoj radionici ke-ramičara Daniela Asztalosa kad smo imali priliku naučiti osnove rada s glinom.

U narednom periodu izradit ćemo niz proizvoda od gline, kao što su uporabni predmeti u doma-ćinstvu, ukrasni predmeti te eko-suveniri s temom đakovštine, što ćemo predstavljati na budućim manifestacijama. Zadruga je ono što nas povezuje u nastojanjima da se kvalitetno predstavimo na najbolji mogući način gdje god da se nađemo.

Vjerujemo da će naša Uče-nička zadruga opravdati uložena financijska sredstva, angažman i ukazano povjerenje i opravdati ciljeve.

Zvjezdana Bogdan, ing. građ.

Učenička zadruga Strossmayer se i ove godine može pohvaliti mnogobrojnim aktivnostima

„PODUZETNIČKI IMPULS“ - U ŠKOLI NOVA KERAMIČKA PEĆ

Tijekom školske godine često na hodnicima škole i u učioni-cama vidimo učenike koji rade, pripremaju i bojaju zidove, te ure-đuju školu.

Naime, učenici soboslikari - ličioci u okviru predmeta teh-nološke vježbe i praktične na-stave izvode radove u školi, te na taj način sudjeluju u obnavljanju i uređenju učionica, a sudjeluju i u drugim aktivnostima vezanim uz učeničku zadrugu kao što su bojenje drvenih kutija za poklon pakete i metalnih stalaka za bor.

Na inicijativu učenika 2. G/

AKTIVNOSTI UČENIKA SOBOSLIKARA

Za njih nemaodmora

SL/FOT razreda uredili smo ke-mijski kabinet, pripremili i obojili sve zidove, a u ovoj su akciji su-djelovali svi učenici soboslikari. Aktivnosti su se uskoro proširile i na druge učionice i kabinete, pa su pripremljene i obojene još če-tiri učionice u čemu su sudjelova-li i učenici iz 3. SL/T i 1. M/P/SL razreda.

Posebno je uređena učionica broj 45, gdje su do izražaja došle i vještine u crtanju i oslikavanju, te izvedbi grafita.

Mara Brdar, dipl. ing. kem. teh.

Učenisi soboslikari zaslužni su za ljepši izgled naših učionica

Profesorica Zubak nadgleda izradu suvenira

Uređivanje učionica Izrada poklon kutija za boce

DOGAĐANJA

19

U dvanaestom mjesecu se u našoj školi već unazad ne-koliko godina organizira pro-gram pod nazivom „Pokaži što znaš“, što je izvrsna prilika da pokažemo što radimo u slo-bodno vrijeme, čime kratimo vrijeme, ili u čemu smo do-bri. Mnogi od nas se iznenade kada vide prijatelje iz razreda s mikrofonom, ili nekim in-strumentom u ruci.

I ove je godine školski hol bio potpuno ispunjen znati-željnicima koji su željeli vi-djeti kako će nam se ove go-dine predstaviti naši školski talenti. Njegujući različite vrste umjetnosti predstavili su nam se mnogi učenici kre-nuvši od školskih tambura-ša koji postaju zaštitni znak ovog talent showa, ali i naše škole. S� kolski tamburaški sa-stav se predstavio s nekoliko pjesama, a sastav čine: M. S� e-varac, I. Knezičić, J. Rakušić, M. Breški, H. Perić, K. Grga-

I ove su godine mnogi naši učenici nastupili u programu svima nam poznatog talent showa

„POKAŽI ŠTO ZNAŠ“

čević, B. Gradištanac. Učeni-ca L. Breulj pročitala nam je svoj literarni uradak koji nas je sve zamislio, uslijedili su učenici T.Pavičić, I. Munk i M. Klemen koji su svojim instru-mentalom zaslužili veliki plje-

sak publike kojoj se očito jako svidjela njihova izvedba.

Učenici Z. Zrnić i B. Gradi-štanac su bili glazbena pratnja L. S� evarac koja nam je izvela pjesmu Je vux , što se, sudeći prema pljesku, također jako

svidjelo publici. Nakon njih slijedio je nastup M. Pavičić i K. Nemet, a i ove godine nam se predstavila sada već svima poznata učenica M. Rakušić sa svojom izvedbom beatboxa. Iznenađenje pred sam kraj programa svima nam je bio nastup Kulturno – umjetnič-kog društva „Sandor Petefi“ iz Ivanovaca čiji su članovi mnogi učenici naše škole. Ovo Društvo njeguje mađarske plesove i pjesme po čemu je poznato u Đakovštini i šire, pa su nam ovom prilikom poka-zali dio svog programa u ko-jem su sudjelovali i naši učeni-ci D. Dudaš, H. Nađ, V. Bauer i S. Gomboš.

Sve u svemu bio je to vrlo zanimljiv i raznolik program u kojem smo zaista uživali i o kojem će se još dugo priča-ti, pa možda čak i do sljede-ćeg talent showa „Pokaži što znaš“.

Silvija Pejić, 3. Pt2

Mađarski ples bio je vrlo atraktivan za gledatelje

Uvijek prisutni školski tamburaši Tomislav Pavičić, Ivica Munk i Marko Klemen

Monika Pavičić i Katarina Nemet izvode glazbeni brojI ove godine je manifestacija privukla veliki broj gledatelja

20

INTERVJU

Učenica 3. SL/T razreda Maja Rakušić se u slobodno vrijeme bavi beatboxom i u tome je vrlo uspješna, što smo mogli vidjeti i čuti na školskoj supertalent pri-redbi „Pokaži što znaš“.

Inače za one koji još ne znaju beatbox je stvaranje glazbe po-moću usta. Cilj je stvoriti zvuk što sličniji onom koji proizvodi neki instrument, ili “skinuti” ri-tam neke pjesme, a što više zvu-kova netko može proizvesti usti-ma, to je bolji umjetnik.

Maja nam u kratkom razgo-voru otkriva kako i zašto se počela baš time baviti.

➢ Možeš li nam reći nešto o sebi?

Ime mi je Maja Rakušić, imam 17 godina, učenica sam trećeg razreda Srednje strukovne škole Antuna Horvata, a inače sam iz Piškorevaca. Moj hobi je beatbox.

➢ Kako si došla do ideje da se baviš time?

Do ideje sam došla u 7. razre-du Osnovne škole, gledajući dru-ge ljude kako svoju glazbu stvara-ju uz pomoć usta. Vidjela sam da je to zanimljivo, pa sam se počela baviti time, točnije počela sam sama stvarati svoju glazbu koja me vodi kroz život, jer mogu imi-tirati razne zvukove što je prilično zabavno.

➢ Možeš li nam opisati kako je to baviti se beatboxom?

Vrlo zanimljivo. Na početku jako zahtjevno i teško, dok se ne nauče osnove i tehnike. Bitno je puno vježbati, jer se u beatboxu uvijek možete usavršavati.

➢ Je li ti netko pomogao da naučiš beatboxat?

Nije. Sve što znam naučila sam slušajući druge i vježbajući.

➢ Kako to uspijevaš?Vrlo je bitno imati dobar sluh

i vježbati što je više moguće (ka-snije postane lakše), te znati pra-vilno disati.

➢ Kako ljudi reagiraju kad im kažeš što ti je hobi?

Većinom me mole da im po-kažem, a onda se čude i pitaju: “A kako ti to radiš?“

➢ Hoće li ti to ostati samo hobi ili se misliš time ozbilj-no baviti?

Želim pokušati nešto u tom smjeru, ako budem imala priliku, trenutno mi je najvažnije školova-nje.

➢ Što kažu tvoji najbliži o tome?

Moji najbliži misle da je to dobro i jako zanimljivo i u pot-punosti me podržavaju, a svi moji prijatelji su oduševljeni mojim hobijem.

➢ Beatboxom se većinom bave muškarci, nije li ti, kao djevojci, čudno baviti se time?

U početku je bilo čudno, ali sada više nije, valjda sam se na-vikla.

➢ Tko ti je uzor?U životu mi je najveći uzor

moja majka, a što se glazbe tiče uzori su mi: Zaz, Maksim Mrvica i Norah Jones.

➢ Imaš li neki moto?Ne znam što donosi novi dan,

pa je moj moto: Sve je moguće, ži-vot je tu da ga živim.

➢ Kako planiraš svoju bu-dućnost?

U prvom planu mi je nastaviti školovanje, a betboxom ću se ba-viti u slobodno vrijeme.

➢ Poruka za kraj:Svaka osoba ima neki talent,

samo ga treba otkriti i raditi na tome. Ništa nije nemoguće, prema tome, bavite se onime što volite, ali ipak nemojte zbog toga zapo-staviti školu.

Silvija Pejić 3. Pt2

Znamo da je za uspjeh i ostvarenje snova potrebno puno odricanja, te ulaga-nja u ono što želimo. Što je sve mlada se-damnaestogodišnja Marija Radonić iz Đakova učinila kako bi ostvarila svoj san i počela se baviti pje-vanjem saznat ćemo u razgovoru s njom.

Marija je djevoj-ka iz Đakova rođe-na 24. 5. 1996. Ide u ekonomsku školu, komercijalni smjer. Od malih je nogu okružena glazbom koja je postala njen život, a koliko čujemo i vidimo, vrlo je uspješna u onome što je izabrala, naime Marija je snimila svoju pjesmu i svoj spot.

➢ Kako si započela s pjeva-njem?

S pjevanjem sam počela kad sam imala devet godina, ali kada sam otkrila da sam stvarno ta-lentirana i da je to ono čime se želim baviti, imala sam 12 go-dina. Tada sam pjevala s tatom u njegovom tadašnjem bendu “FOKUS BAND”, a u svatovima moje sestrične sam prvi put zapje-vala pred publikom. Onda sam se prvi puta susrela s javnošću i reakcijom ljudi, a kako su reakcije bile zaista dobre nastavila sam se baviti time. Taj puta sam otpje-vala pjesmu “Volim osmjeh tvoj“ A.Šole i T.Proeskog.

➢ Tko te najviše motivirao?Mene, zapravo, za pjevanje

nitko nije motivirao, to je bila samo odlučnost koju ima svaka osoba. Budući da mi je otac glaz-benik, i njegov otac također, vje-rojatno je genetika ta koja je odlu-čila. No, tu je i stalno okruženje glazbom. Naravno, bez potpore obitelji i prijatelja, ne bih bila ono što zapravo želim biti, jer oni su ti koji podržavaju mene i moje ideje, ali bez moje želje i rada ne bih ni-šta postigla.

➢ Tko ti je uzor ?Što se tiče uzora ima ih

puno… Od stranih pjevača/ica to su: Beyonce, Lana Del Rey, John Mayer, James Blake, Rihanna, Pixie Lott, Queen i mnogi drugi, a od naših pjevača/ica to su: Vanna,

Tony Cetinski, Natali Dizdar, Ma-ssimo, Mario Huljev, Josipa Lisac, Zoran Mišić...

➢ Što te, osim pjevanja, još u životu raduje?

Osim pjevanja raduju me pu-tovanja, ples, raduje me upozna-vanje novih ljudi, no pjevanje je ono što me istinski čini sretnom. Pjevanje je moja terapija i punje-nje baterija, kroz glazbu govorite sve, njome možete izreći jedan dio života, probleme, što vas raduje i što vas rastužuje. Glazba je jed-na velika radost i to je moj svijet. Glazba je moj život.

➢ Kakav je osjećaj kada na youtube-u gledaš svoj spot i pjesmu?

Kada pogledam svoj spot osje-ćam se sretnom, jer sam učinila jedan veliki korak u životu, ostva-rila sam jedan veliki san. Drago mi je da sam to mogla i uspjela učiniti.

➢ Jesi li poslije snimljenog spota i pjesme sigurna da se i dalje želiš time baviti?

Nakon ove pjesme sam sto posto sigurna da se time želim nastaviti baviti, ako uspijem. Na-dam se da će me sudbina odnijeti u smjeru glazbe i nadam se da ću jednoga dana biti poznata glazbe-nica.

➢ Što poručuješ mladima?Slijedite svoje snove i budite

uporni, jer će vas to odvesti do va-šeg cilja i ostvarenja želja. Ne do-pustite da vam propadne prilika, jer ćete kasnije žaliti za tim.

Dora Lončar, 4. Pt1

Mnogi učenici na našoj školi imaju različite hobije kojima se bave u slobodno vrijeme

Ništa nije nemoguće – glazba bez instrumenata

Marija Radonić, mlada đakovačka pjevačica u usponu dala je intervju za naš list

„Glazba je moj život“

21

PUTOVANJA

Panorama Beča i dvorac Schönbrunn u pozadini

Zajednička fotografija u Budimpešti

Pogled na Budimpeštu s budimskog dvorca

Višemjesečno iščekivanje ekskurzije u Beč, Prag i Budim-peštu pridonijelo je usijanju atmosfere koja se mogla osjeti-ti neposredno pred polazak na „naš maturalac“. Kako smo se proveli i što smo sve doživjeli saznajte čitajući retke koji sli-jede.

Napokon je došao dan pola-ska, kojeg smo svi željno iščeki-vali. Dana 18. 8. 2013. u 22:30 pred školom su se okupili svi maturanti četverogodišnjeg zanimanja, žurno noseći svoje putne torbe u pratnji roditelja. Nakon što smo torbe odloži-li u autobus, ušli smo unutra i udobno se smjestili, nestr-pljivo iščekujući zvuk motora koji bi trebao označiti početak naše avanture.

Prva destinacija Beč

Prva je destinacija bila Beč do kojeg smo putovali goto-vo cijelu noć. U jutarnjim smo satima stigli u Beč i posjetili dvorac Schönbrunn. Naravno, ni nakon neprospavane noći u autobusu, nije nedostajalo energije za zabavu karakteri-stičnu samo za maturalce. Na-kon razgledavanja Schönbru-nna, koji nam se jako svidio, malo smo se odmorili i zatim krenuli dalje.

Tri nezaboravna dana u Pragu

Sljedeća točka našeg pu-tovanja bio je Prag u koji smo stigli predvečer puni očekiva-nja. Smjestili smo se u hotel Olympic, u rekordnom vre-

menu smo se osvježili i već bili na večeri. Mnogi su već prve večeri pošli u istraživa-nje okolice hotela tako da smo već ujutro imali sve potrebne informacije o trgovinama, re-storanima i kafićima koji se nalaze u krugu hotela. Ujutro smo krenuli u razgledavanje Praga. Posjetili smo Katedra-lu Sv. Vita, Karlov most, Stari Grad i Staromestske namesti. Puno hodanja i razgledava-nja, naravno, nije pokvarilo atmosferu koja nas je pratila od samog početka. Navečer smo se sredili i otišli u dis-co, gdje smo cijelu noć plesa-li i pjevali, pa smo ujutro svi kasnili na doručak, a neki su i zaspali. Tijekom dana smo razgledavali još ljepota Pra-ga, te se divili svemu što smo vidjeli. Za večer je ponovno bio planiran disco za one koji

su bili raspoloženi, a bilo ih je stvarno puno, jer smo čuli da se u Pragu u jednom od noć-nih klubova održava Hrvat-ska večer. Svima je bilo drago čuti pjesme hrvatskih izvođa-ča, iako smo se nalazili usred Praga. Ono što nam je bilo još zanimljivije je to što smo upo-znali maturante iz drugih hr-vatskih škola, koji su se tada također nalazili na matural-cu u Pragu. Oni koji su ostali u hotelu su također uživali u druženju, zezanju i svaka-kvim smicalicama koje su nas držale budnima gotovo do ju-tra. Sljedećeg dana je bio pla-niran posjet Muzeju i tvornici S� koda automobila, nakon čega smo se vratili u centar Praga. Imali smo cijelo poslijepodne za slobodnu šetnju tijekom koje smo obišli nekoliko pivni-ca i naravno shopping centara,

MATURALNO PUTOVANJE

NEZABORAVAN PROVODpa se podzemnom željeznicom vratili do hotela, što nam je bilo još jedno zanimljivo isku-stvo. Tu su neki od nas imali manjih problema s kartama, zbog nepažnje, ali naravno sve smo riješili bez većih posljedi-ca, a kasnije se tomu smijali. Navečer smo posjetili pozna-te Križikove fontane, gdje se izvodio balet s temom Romeo i Julija W. Shakespearea. Iako nam je to bilo pomalo neobič-no, svima se svidjelo, vjero-jatno zbog predivnih fontana koje su osvjetljene i mijenja-ju boje uz prikladnu glazbu i izvedbu glumaca.

Šećer na kraju Budimpešta i Balaton

Nakon nezaboravnih do-godovština i ljepota Praga, nastavili smo putovanje u Bu-dimpeštu, gdje smo nakratko stali na Citadelu s koje se pru-ža čaroban pogled na Budim, Peštu, Dunav i brojne prekra-sne mostove. Razgledali smo grad i zatim krenuli prema Balatonu,jezeru usred mađar-ske nizine,ostatku Panonskog mora, gdje smo prenoćili. Vri-jeme nas nije poslužilo za ku-panje tijekom dana, ali zato su neki iskoristili vrijeme za noćno kupanje i dobro se zaba-vili, dok su se drugi zabavljali na plažama. Ujutro smo nakon doručka krenuli prema Hrvat-skoj i već smo poslijepodne bili u svojim domovima i prepri-čavali najuzbudljivije dijelove maturalca.

Dora Lončar, 4. Pt1

LITERARNI RADOVI UČENIKA

22

Postoji li danas u Hrvatskoj socijalna pravda? Na to bismo pitanje mogli odgovoriti tako da usporedimo dva susjeda koji žive u Hrvatskoj, točnije u Đakovu, a mislim da takvih susjeda i takvih priča ima u sva-kom gradu, a ne samo u našem.

Znači, u jednoj obližnjoj četvrti živjela su dva susjeda koji su se ri-jetko viđali. Prvi je susjed bio bogatiji od drugog. To se moglo vidjeti po izgledu njihovih kuća. Kuća bogatijeg susjeda bila je puno ljepša od druge kuće: imala je najbolje rolete u četvrti, bila je oličena naj-boljom bojom, imala je bazen i psa koji je bio državni prvak. Druga je kuća imala stare, drvene i pokvarene „žaluzine“. Kad bi se njih zatva-ralo, čovjek bi skoro ispao kroz prozor. Ta je kuća imala i cvijeće koje je uvenulo i jednog mačka koji je lovio miševe, jer ga obitelj nije imala čime nahraniti. Bogatiji je susjed lijepo odgajao svoju djecu, kao i siro-mašni. Bogatija djeca su se lijepo odijevala i uvijek su imala najnovije i najmodernije stvari, dok su se siromašna djeca odijevala tako da su svi nosili jedno te isto, kad jedno dijete nešto preraste, to obuče dru-go i tako u krug. Djeca su se često zaobilazila i nisu se zajedno igrala. Meni je to bilo jako žalosno vidjeti. Dok su se jedni igrali mobitelima, drugi su se gađali blatom. Otac siromašnije obitelji je radio u ljevaonici u Slavonskom Brodu. Morao je svaki dan svojim Golfom putovati na posao kako bi zaradio nešto novca. Majka nije radila, nego se brinula o djeci. U bogatijoj je obitelji majka radila kao novinarka, a djecu je čuvala dadilja. Tata je radio u Saboru i svojim je Mercedesom jedanput na tjedan odlazio u Zagreb. Kada sam to sve vidio i čuo, skoro sam zaplakao. Zapitao sam se koliko je još takvih ljudi u Hrvatskoj. Danas, koliko ja vidim, u Hrvatskoj ne postoji socijalna pravda. Sretan sam što živim u jednoj dobroj, zdravoj i sretnoj obitelji.

Možda će se u budućnosti tata koji radi u Saboru opametiti i pogle-dati oko sebe. Možda će baciti pogled na susjeda i vidjeti kako on živi. Tada će se možda otvoriti nova radna mjesta i možda će u Hrvatskoj postojati socijalna pravda.

Luka Perić 2. Rt

BIT ĆE BOLJEKad sam tužnapogledam oko sebei shvatim da je takavsav moj život.Ali onda se sjetimda ima nekog kome je do mene stalootvorim oči i razmislim malo.

Sve te uvrede, sve te lažikoštale su me suza,ali moje srce još imasnage da zaboravisve te ružne dane.

Pomolim se Bogui nadam se da će biti bolje, zato glavu gore.Tugu u stranu i uživat treba sa svim dobrim u životu…..

Tina

***Kad sam radosna, tu su pjesme.Kad sam tužna,tu su pjesme.Nikad sama uvijek uz pjesme.Zato pišem stihove ove,da tugu trenutnu utopim u njima,jer ne mogu dalje, sama s tugom tom, ona mi je u životu najveća bol.

Sad sam tužna, nema nikog,samo list papira koji me vjerno sluša.Možda glupo zvuči, al’ istina je tada u pjesmi nađeš sebe,da uz pjesmu živneš,da se pjesmi obraduješ.

Tina

Pitanje je: postoji li pravda kod nas Hrvata?Ne postoji, to slušam 24 sata,isto svakog dana, E, sada:ljudi nemaju što za jesti, država nam padadok politika raste, a posla nematakva nam je i današnja tema.Gledam na našem TV-u: prosvjeda svugdje,propale nam firme, čovjek bez posla ostaje,a treba platit’ kredit i nahranit’ troje djece,a ne može se kupit’ papir za wc.Baš sam danas čitao neke Kerumove riječi:‘’Najbolje što sam napravio za državu su dva sina!’’Pa da, pokr’o je cili Split, svoje pare nosi u vreći.I samo je jedan čovjek doveo državu u krizu,Ivo Sanader - sada čovjek vraća pare na vizu.A dobro - Hrvatska politika je uvijek bila jača stranaToliko stranki, a država pada svakog dana.Nije ni čudo kada svaki političar govori:‘’piple mast trast as’’Vjerujemo mi, a završavamo na ulici kao pas360 tisuća nas je nezaposlenih200 tisuća s fakultetom, pa zašto ih i završi!?!A šta će ljudi: kumi, šuti, snađi se…takav ti je život, pripremi se….Nikad ne znaš šta te čeka u državi,Sad smo u EU, jeej vi!

Drenjančević Domagoj 4. Pt2

Postoji li socijalna pravda danas ?

Život je prolazanZ� ivot je poput godišnjih doba. Dođe i prođe. Samo je pitanje

vremena kada i gdje će stati. Ili hoće li uopće krenuti. Nažalost, kada bih počela opisivati život, trebalo bi mi stotine praznih pa-pira. Nekome je život bajka, dok je nekome „križ na grbači“.

Kod mene je ipak ovo drugo. Kao da se Bog okomio baš na mene. Ne znam što sam skrivila da imam takav život. Da tako patim. Da žalim što sam uopće rođena. Krenem korak unaprijed i odmah dva nazad. Na istom mjestu cijelo vrijeme stojim, kao da se ne trudim nimalo. Izolirana od svijeta. Neprimjetna sam.

Jedini spas su mi moja soba, bilježnica i olovka. I inspiracija za moje pjesme. Tu opisujem svoju patnju i bol. Znate, i nije to tako strašno kad pored sebe imate barem dvije ili tri osobe koje vas potpuno razumiju. I mijenjaju me. Promijenili su i moje mi-šljenje o životu. Otvorili su mi širom oči. I shvatila sam da život nije ništa ako se ne boriš. Ako ne voliš. Ako ne patiš. Ako ne mo-liš, i ako ne padneš na dno, pa se opet uzdigneš u visine.

Ja sam još mlada, ali život me natjerao da ga shvatim prije. I potrudit ću se da ga proživim najbolje što mogu, jer tko zna što nam sutra donosi… ma koliko strašno bilo, koliko god molio, plakao, patio, stisni zube i živi. Danas, sutra, život proleti za čas i kajat ćeš se i htjeti ćeš vratiti vrijeme, ali tada će biti kasno. Zato poleti u visine i prati život u stopu!

Iva Rašić, 2. F/T

RAZONODA

23

HOROSKOP

ŠALE

OVAN (21. 3. - 20 . 4.)

LJUBAV: Imat ćete određene nesuglasice s par-tnerom. Rješenje nije u kupovanju skupocjenih poklona, nego u dobro provedenom zajedničkom druženju.

ŠKOLA: Vaša zlovolja bi vas mogla dovesti u probleme u komunikaciji s nastavnicima i rodite-ljima. Također ste laki na davanju obećanja koja na kraju ne ispunite, stoga razmislite prije nego nešto obećate.

ZDRAVLJE: Tijekom dana pripazite na količinu hrane koju unosite u tijelo, jer bi vas to moglo koštati zdravlja.

BIK (21. 4. - 21. 5.)

LJUBAV: Ovih ćete dana biti u izvrsnom raspo-loženju, iz vas će izbijati sreća i pozitivna energija, pa ćete tako i djelovati na svoju okolinu. Vaša kre-ativnost će posebno doći do izražaja.

ŠKOLA: Rezultati napornog učenja se konačno vide u školskom imeniku. Bit ćete ponosni na svo-ja postignuća. Samo tako nastavite.

ZDRAVLJE: U sljedećem razdoblju pratit će vas dobro zdravlje, no ipak za svaki slučaj pripazite na prehranu i bavite se nekim fizičkim aktivnostima.

BLIZANAC (22. 5. - 21. 6.)

LJUBAV: Za vas je ovo razdoblje vrlo romantič-no. Osjećaji i strast su vam na visokoj razini. Ako imate partnera možete očekivati povezanost na nekoj višoj razini, a vi koji nemate partnera ovo je idealno razdoblje za zaljubljivanje.

ŠKOLA: Bit ćete jako zaposleni, pa ćete neke otprije planirane aktivnosti morati otkazati, ili ih odgoditi. Ne dopustite da vam to unese nemir u vašu svakodnevnicu i nemojte se radi toga živci-rati.

ZDRAVLJE: Umor i iscrpljenost će vam prouzro-čiti manje zdravstvene probleme.

RAK (22. 6.- 22. 7.)

LJUBAV: Ovaj ćete se tjedan naći u situaciji da trebate podržati partnera, ili neku dragu osobu, koja se nalazi u teškoj situaciji. To će vas natjerati na promjenu vaših planova, no strpite se kriza će uskoro proći.

ŠKOLA: Ukoliko ne želite kraj školske godine provesti zatvoreni u sobi, učeći 24 sata dnevno, aktivirajte se jer situacija postaje alarmantna.

ZDRAVLJE: Promijenite neke loše navike jer one sve više utječu na vaše zdravlje. Počnite se ak-tivnije baviti nekim sportom kako biste se bolje osjećali.

LAV (23. 7. - 22. 8.)

LJUBAV: Mogli biste ovaj tjedan upoznati osobu koja će vam vratiti osmjeh na lice. Nemojte se pre-više opustiti i očarati, jer bi se mogli razočarati.

ŠKOLA: Školske obveze vam se povećavaju sa svakim novim danom odgađanja. Jednom ćete se morati suočiti sa svime time, a ono što možeš napraviti danas, ne ostavljaj za sutra.

ZDRAVLJE: Razdoblje u koje smo ušli donijet će vam manje zdravstvene probleme, a kako biste ih izbjegli pripazite na prehranu, više se krećite i počnite uzimati neke vitamine. Svi znamo da je neke stvari bolje spriječiti, nego liječiti.

DJEVICA (23. 8. - 22. 9.)

LJUBAV: Ovo je razdoblje u kojem je sve mo-guće. Budite pažljivi kada nešto želite, jer bi vam se to moglo i ostvariti. Vi koji imate partnera pripazite, jer su na vidiku neki tmurni oblaci koji nagovještaju oluju.

ŠKOLA: Imat ćete osjećaj da vam je sve moguće, ovo je razdoblje kada se trebate javljati za isprav-ljanje ocjena, jer će vam sve ići od ruke. Steći ćete neka nova prijateljstva.

ZDRAVLJE: Ono što vam treba za vaše dobro zdravlje je miran san, stoga ostavite televizor, mobitel i računalo na miru, te se dobro naspavaj-te. Odmah ćete se bolje osjećati.

VAGA (23. 9. - 22. 10.)

LJUBAV: Ovih ćete dana pokušati udovoljiti svima oko sebe, što vam se neće vratiti, pa biste se mogli razočarati. Unatoč tome dogodit će se i puno lijepih stvari, pa se bolje posvetite svojim bližnjima.

ŠKOLA: Bit ćete prilično kreativni kad je škola u pitanju, ako ste si dobro rasporedili sve obveze, sve će biti baš onako kako ste si zamislili.

ZDRAVLJE: Sa zdravljem nećete imati proble-ma, sve super funkcionira, a na vama je da se pobrinete da tako i ostane.

[KORPION (23. 10. - 21. 11.)

LJUBAV: U ovom razdoblju vam zvijezde i nisu baš naklonjene. Morat ćete se sami izboriti za sve što želite. Uskoro će vam se početi događati lijepe stvari.

ŠKOLA: Dobra komunikacija rješava sve pro-bleme, poradite na tome. Kada naučite prihvatiti dobronamjerne savjete, bit će vam puno lakše, a i bolje ćete se osjećati kada shvatite koliko je do-bronamjernih ljudi oko vas.

ZDRAVLJE: Nakon dugog i dubokog zimskog sna vrijeme je da razbudite svoje tijelo, potražite način da spremni dočekate proljeće.

STRIJELAC (22.11. - 21. 12)

LJUBAV: Ljubav u ovom razdoblju cvjeta, vi ćete biti sretni i zadovoljni, ali vam ipak preporučuje-mo oprez, jer nije sve onako kako se čini.

ŠKOLA: Kako biste usrećili sve oko sebe, potru-dite se promijeniti svoje tvrdoglavo stajalište da sve možete sami i prihvatite pomoć kada vam je ona potrebna. Lakše je kada brige podijelite s nekim.

ZDRAVLJE: Na vidiku su problemi što se tiče vašeg zdravlja, ne čekajte predugo s posjetom liječniku, da si ne bi zakomplicirali život.

JARAC (22.12. - 20. 1.)

LJUBAV: Uživat ćete u životu, bit ćete u svom elementu i ništa vam neće moći pokvariti raspo-loženje. Takvi puni samopouzdanja susrest ćete nekog tko bi vam mogao promijeniti život.

ŠKOLA: Vrlo ste savjesni kada su u pitanju škol-ske obveze, nemojte se prepustiti bezbrižnosti jer bi vas to moglo koštati živaca. Prijateljstva koja sada steknete značit će vam više od druže-nja s obitelji, što će vam donijeti nove obiteljske razmirice.

ZDRAVLJE: Zdravlje vam nije ugroženo dok god pazite što jedete i pijete, i dok se držite stava da je umjerenost bitna za normalno funkcioniranje našeg organizma.

VODENJAK (21. 1. - 19. 2.)

LJUBAV: Iako vam se čini da je to trenutno ne-moguće morate pronaći više vremena za voljenu osobu jer je na vidiku neko zahlađenje odnosa. Vi koji se u potrazi za partnerom dozvolite si malo opuštanja, a stvari će krenuti same od sebe.

ŠKOLA: Morat ćete se više potruditi kada je škola u pitanju jer ne samo da se približava kraj školske godine, nego se i bliži ljeto, a ljeto bez popravaka je sigurno ono što si želite.

ZDRAVLJE: Kronično vam nedostaje vitamina. Kako biste izbjegli bolesti nadoknadite ih pravil-nom prehranom, ili posjetite liječnika neka vam prepiše neke.

RIBE (20. 2. - 20. 3.)

LJUBAV: Do sada ste imali burno razdoblje puno razmirica i nepotrebnih svađa koje nikoga ne usrećuju, no u sljedećem razdoblju očekuje vas miran i stabilan odnos sa svima voljenima.

ŠKOLA: Već neko vrijeme preživljavate nastavu na staroj slavi, pobrinite se da i dalje ne bude pro-blema s ocjenama.

ZDRAVLJE: Zdravlje će vam u skoro vrijeme biti dobro, naziru se tek manji problemi s kraljež-nicom, pa vam neće biti naodmet da krenete s vježbama.

Horoskop za vas pripremile Marjana Jurić i Dora Lončar, 4. Pt1

Pita Perica tatu:- Tata kakva je ovo rečenica:,“U

kući nema piva’?“- To nije rečenica sine to je KA-

TASTROFA!

* * *

Pita učiteljica Pericu:-Perice navedi mi jednu slučaj-

nost?Perica:-Moji mama i tata su se

vjenčali isti dan!!

* * *

Dođe mali Perica sav prljav kući! Tata će na to:

- “Perice ti si jedno malo prase! Jel’ znaš što je to?”

- “Da, tata, znam. To je dijete od jedne velike svinje!”

* * *

Došao Mujo sa skijanja i pita ga Haso:

- I kako Fata skija? A na to će Mujo: - K’o grom…Svaki put u drugo

drvo!* * *

Sponzoruša dala oglas: Mijenjam dečka bajkera za deč-

ka koji vozi auto Šifra -”Stiže zima”

Kaže Mujo Hasi:- Čuo sam da atomska bomba

košta 100.000 dolara!Haso: - E, dao Bog da mi jedna

padne u dvorište!

* * *

Došao Mujo u trgovinu i traži cigarete.

Trgovac mu pruži kutiju na kojoj piše:

„Pušenje izaziva impotenciju“.- Što mi bolan ovo daješ? Daj mi

one štoutječu na trudnoću!

* * *

Pričaju telefonom Mujo i Suljo:- Gdje si, bolan, Suljo?-Ma, evo me u Norveškoj.- A gdje je to?- Pa kako da ti objasnim…Imaš

li globus?- Imam.- E, to ti je odma’ ispod šarafa.

* * *

Mali Ivica se spremio da izađe u grad,

pa pita tatu:- Tata, imaš li novaca?Tata mu odgovori:- Ja imam, ne sekiraj se ti za

mene.

„Obrazovanje je svakako vrijedno divljenja, ali dobro je povremeno se prisjetiti da se sve ono što je vrijedno znati zapravo ne može naučiti u školi.“

(Oscar Wilde – književnik)

„Postoje dvije vrste škole: jedna bi nas trebala naučiti da zarađujemo za život, a druga da ga živimo.“

(J. Adams – am. teotertičar)

„Korijeni su učenja gorki, ali su plodovi koji dolaze na kraju neobično slatki.“

(Aristotel – grč. filozof)

„Obrazovanje je vrlo skupo, a neznanje je još skuplje.“ (Claus Moser – br. statističar)

„Mudrost ne nastaje zahvaljujući znanju, već dugotrajnim pokušaji-ma da do njega dođeš. Ti pokušaji često traju cijeli život.“

(Albert Einstein – njem. fizičar i teoretičar)

„Samo su dva mjesta na svijetu gdje vrijeme prolazi sporije nego što bismo htjeli: u zatvoru i u školi.“

(William Glasser – am. psihijatar)

„Ljepota učenja je u tome što ti sve ono što u životu naučiš nitko ni-kada ne može oduzeti.“

(Riley B. King – Am. gitarist i pjevač)

ŠTO SU POZNATI REKLI O ŠKOLI

Pripremila: Silvija Pejić, 3. Pt2

24

FOTO VIJEST

PRAKTIČNA NASTAVA POLJOPRIVREDNE STRUKE U SLICI I POKOJOJ RIJEČI

Plastenik i sve što se tijekom godine odvijalo u njemu i oko njega…

Početak sjetve u 2013. godini – 1. Pt1.

Čišćenje i priprema sjemena za sljedeću sezonu

Pelargonije i klijanje povrtnica u ožujku

Pripreme za izradu završnog rada

Učenici 4. Pt1 razreda su stari asfalt nasipali i poravnali na požarni put ispred plastenika

Napokon novi asfaltni sloj na igralištu

Uređivanje žardinjera u suradnji s Gradom

Uzgoj neobičnih sorti presadnica iz vlastitog sjemena

U dogovoru s gradonačelnikom, uredili smo okloiš nekoliko gradskih spomenika i žardinjera. Posađeno je preko šest stotina presadnica uz pomoć vrijednih ruku učenika 3.Pt1 i 3.Pt2 razreda. Radove su planirale i vodile profsorice Krunoslava Papuga i Nikolina Rimac. Drago Smoljo, dipl. ing. polj.