Znacaj i Primena Integrisanog Menadzment Sistema

Embed Size (px)

Citation preview

BEOGRADSKA POSLOVNA KOLA

INTEGRISANI MENADMENT SISTEMISEMINARSKI RAD

Znaaj i primena integrisanog menadment sistema za unapredjenje konkurentnosti preduzea

Profesor: Sran Bogeti

Student: Ana ivkovi Br. Indexa: 2L1/0087/11

Beograd, Februar, 2012.

SADRAJ: UVOD I POJAM I POTREBE ZA INTEGRISANIM MENADMENT SISTEMIMA II PREDNOSTI USPOSTAVLJANJA INTEGRISANOG SISTEMA MENADMENTA 2.1. Prednosti integracije sistema menadmenta III PRIMENA INTEGRISANOG MENADMENT SISTEMA IV PROCESNI MODEL IMS V DOKUMENTACIJA IMS VI ULOGA INTEGRISANOG MENADMENT SISTEMA U PRAKSI 6.1. Znaaj primene IMS za unapreenje konkurentnosti preduzea 6.2. Osnov integrisanja sistema menadmenta VII STANDARDNI SISTEMI INTEGRISANOG MENADMENTA VIII KVALITET POSLOVANJA, ZNANJE I DOMAA KONKURENTNOST IX ZAKLJUAK LITERATURA 2 4 6 6 8 11 12 14 14 16 18 19 22 23

2

UvodUpravljanje kvalitetom je jedna od strategija unapreenja proizvodnog i uslunog asortimana, kojom preduzea nastoje da ostvare konkurentsku prednost, da se diferenciraju u odnosu na konkurente i da ostvre lidersku poziciju na tritu. Kako bi se potroai zadovoljili, kvalitet proizvoda ili usluge mora biti na prvom mestu, i zbog toga je upravljanje kvalitetom jako bitan segment poslovanja, a ova tema jako bitna i interesantna. Put ka poslovnoj izvrsnosti i dostizanje nivoa kvaliteta proizvoda i procesa, koji e obezbediti zadovoljstvo svih korisnika, ali i zaposlenih, moe se razvijati u vie smerova. Jedan od moguih naina njegovog formiranja jeste integracija svih menadment sistema u okviru kompanije. Potrebno je uspostaviti integrisani menadment sistem (IMS), koji podrazumeva integraciju svih parcijalnih sistema u jedan jedinstven i funkcionalan menadment sistem. Uvoenje integrisanih sistema menadmenta zahteva mnogobrojne promene u kompaniji. Integracija menadment sistema je racionalan i prirodan put, koji formalno zadovoljava razliite standarde, a istovremeno podie nivo sposobnosti organizacije i njeno pribliavanje ciljevima izvrsnosti. Poboljanje sveukupnih performansi organizacije, ima za cilj ostvarivanje najvanijeg zadatka svakog poslovanja opstanak na tritu. Moderno trite zahteva enormne napore s ciljem realizacije konkurentske prednosti. Fundamentalni cilj savremenog poslovanja predstavlja postizanje poslovne izvrsnosti i dostizanje svetske klase proizvoda i usluga. Ovo se moe postii iskljuivo na bazi kontinualnog poboljavanja kvaliteta poslovanja kompanije, koje je utemeljeno na poveanju produktivnosti rada i znanja svake osobe zaposlene u preduzeu. Permanentno unapreivanje produktivnosti znanja i rada jeste osnovni imperativ moderne ekonomije i svakako najznaajniji faktor u konkurentskoj borbi preduzea na savremenom tritu. Poslovna politika svake domae kompanije treba da obuhvati navedene pretpostavke. U ovom radu je dat pregled potrebnih inilaca koji deluju na realizaciju i jaanje konkurentnosti domaih preduzea. Preduzea koja nastoje da dugotrajno uspeno napreduju i rade, moraju se ponaati globalno. Smatra se da su dva elementa opredeljujue uticala na razvoj globalizacije poslovnih aktivnosti: tehnologija i homogenizacija ponaanja klijenata. Brzi tehnoloki napredak stvorio je uslove da tehnologija postane raspoloiva svima u svetu pod prihvatljivim uslovima. S druge strane, brzo irenje tehnolokog progresa uticalo je na smanjivanje monopola nad znanjem, to je rezultovalo mogunou ulaska svih koji su organizaciono i finansijski spremni u borbu za veoma zahtevno trite.

Da bi kompanija realizovala trini uspeh potrebno je da poseduje konkurentsku prednost u vidu niih trokova i diferencijacije proizvoda, uz strategiju dugotrajnog obezbeivanja3

proizvoda i usluga visokog kvaliteta, ukljuujui permanentno inoviranje. Preduzea moraju da ulau sve znaajnije napore da bi zadovoljili zahteve, sve obrazovanijih i informisanijih klijenata (potroaa). U takvim uslovima kvalitet poslovanja predstavlja elementarni faktor konkurentnosti, koji se bazira na stalnom unapreivanju produktivnosti rada i znanja.

I Pojam i potrebe za integrisanim menadment sistemimaUvoenje integrisanih sistema menadmenta zahteva mnogobrojne promene u kompaniji, od promena u procesima i procedurama do promena u itavoj filozofiji poslovanja i celokupnoj kulturi organizacije. Integracija menadment sistema je racionalan i prirodan put, koji formalno zadovoljava razliite standarde, a istovremeno podie nivo sposobnosti organizacije i njeno pribliavanje ciljevima izvrsnosti. Poboljanje sveukupnih performansi organizacije, ima za cilj ostvarivanje najvanijeg zadatka svakog poslovanja opstati na tritu. Parcijalni menadment sistemi su koncentrisani na izolovana podruja koja su esto meusobno u suprotnosti, tako da kod njihove primene moe doi do konflikata nadlenosti u organizaciji. Ve postoje iskustva koja potvruju da je totalni integrisani menadment sistem kvaliteta, ivotne sredine, zdravlja i bezbednosti, itd. daleko produktivniji i efikasniji od pojedinanih standardizovanih sistema.1 Izdvojeni sistemi upravljanja imaju prednost u tome to daju zaokruen sistem, u potpunosti prilagoen aktivnostima kojima se upravlja. Meutim, opasnost koja se javlja u ovakvom prilazu upravljanja organizacijom jeste postojanje mogunosti da pojedina reenja u razliitim sistemima budu meusobno suprostavljena i na taj nain stvaraju smetnje u odvijanju celokupnog procesa. Integrisani sistemi upravljanja nude harmonizaciju celokupnog upravljanja, ali isto tako mogu nositi i rizik uoptavanja reenja, pri emu moe doi do zanemarivanja bitnih karakteristika pojedinih aktivnosti.2 To se moe izbei tako to e se pri integrisanju sistema sauvati deo specifinih reenja iz svakog sistema pojedinano. U tom smislu najee se preporuuje da se umesto pokuaja da se ispune pojedinani zahtevi, izvri povezivanje zahteva i konkretno implementiranje na osnovu procesnog modela. Unapreenjem komunikacija izmeu razliitih organizacionih celina, boljom kooperacijom, radom u procesima, a ne samo u funkcijama, stvorie se uslovi da zaposleni tee totalnom menadment sistemu.2 Posmatrajui odvijanje logistikih procesa i njihovu meusobnu uslovljenost moe se doi do zakljuka da e primena IMS u logistici dovesti do znaajnih napredaka. Same logistike aktivnosti esto su direktno ili indirektno povezane sa zatitom ivotne sredine, obezbeenja

1

uriid, M., Adimovid Pavlovid, Z., Savremeni integrisani menadment sistem, IR-MIR, Uice, 2011., str. 51. uriid, M., Adimovid Pavlovid, Z., Savremeni integrisani menadment sistem, IR-MIR, Uice, 2011., str. 53.

2

4

zatite na radu (este povrede radnika u skladitima, na pretovarnim terminalima, saobraajne nezgode pri transportu robe, i dr), ali i zadovoljenje propisa koji se tiu obezbeenja ispravne hrane, koja ne sme izgubiti svoje karakteristike pri realizaciji logistikih procesa. Integracijom sistema znaajno se moe uticati na poveanje kvaliteta celokupnih logistikih aktivnosti u okviru preduzea. Ovakvi sistemi moraju da razvijaju samo one alate koji e ujediniti ljude (i zaposlene i korisnike), sve procese i programe u organizaciji. Familije standarda ISO 9000 i ISO 14000 su najpoznatiji i najprimenjivaniji ISO standardi do sada u svetu. Verzija standarda ISO 9001:2000 i verzije ISO 14001 od 1996. i 2004 godine su implementirane u vie od 1200000 organizacija u 101 dravi. Oni su opti standardi menadmenta sistema. ISO 9001 je opti standard za menadment sistema kvaliteta, dok je ISO 14001 generian za upravljanjesistemom zatite okoline. Pored navedenih veoma jeznaajna i familija standarda ISO 22000 koja se bavi problemima bezbednosti hrane.Meunarodni standard ISO 9001 : 2000 (QMS) kao generiki standard, predstavljajezgro imigracije. Smatra se da je i na poetku 21-og veka integracija kljuna re, a integrisani sistem menadmenta najbolji menadment pristup za istovremeno oduevljenje kupca, restrukturiranje organizacije, snienje trokova, poveanje produktivnosti i profita i dugoroan odrivi razvoj organizacije. Integrisani sistem menadmenta (Integrated Management System-IMS) predstavlja nain za efektivno i efikasno upravljanje organizacijom. Rukovodstvo organizacije ima obavezu da neprekidno odgovara na zahteve trita i ostalih zainteresovanih strana vlasnika, zaposlenih, kupaca, isporuilaca i drutva (da primenjuje zakonske i druge nacionalne i meunarodne propise).2 Uspostavljanje IMS u poslovnu praksu namee potrebu njegovog definisanja. Integracija se posmatra kao jedinstven sutinski standard najvieg nivoa menadmenta sa opcionim modulima koji pokrivaju razliite (specifine) zahteve. Povezivanje podrazumeva paralelne standarde sistema menadmenta koji su specifini za. pojedine discipline uz visok nivo saobraznosti u strukturi i sadraju. Integracijom se zahteva, da se od razliitih standarda za sisteme menadmenta dobije iri, obuhvatniji i snaniji integrisani sistem menadmenta (IMS) kojim se na efikasniji i efektivniji nain upravlja organizacijom. Najprihvatljivija definicija IMS sa stanovista najviseg rukovodstva organizacije glasi: Integrisani sistem menadzmenta je sve obuhvatni alat menadmenta koji povezuje sve elemente poslovnog sistema u jedinstven i celovit sistem upravljanja procesima u organizaciji, radi zadovoljavanja zahteva zainteresovanih strana i ostvarivanja poslovnih ciljeva u skladu sa vizijam i misijom organizacije Trenutno je mogua inegracija zahteva sledeih meunarodnih standarda menadmenta i menadment oraganizacije:3 1. ISO 14001:2004 Sistem menadmenta zatitom ivotne sredine zahtevi sa upustvom za primenu

2

Heleta, M., TQM: modeli izvrsnosti i integrisani menadment sistemi, Zavod za udbenike, Beograd, 2010., str. 82. Heleta, M., TQM: modeli izvrsnosti i integrisani menadment sistemi, Zavod za udbenike, Beograd, 2010., str. 84.

3

5

2. OHSAS 18001 Occupational health and safety management systems- Specification, ( Zdravlje i bezbednost na radu ) 3. ISO 22000:2005 Food Safety management systems Requirements for any organization in the food chain ( sistemi menadmenta bezbednou hranom) 4. ISO 17025:2005 Opti zahtevi za kompetentnost labaratorija za ispitivanje i labaratorija za etaloniranje 5. ISO 10012:2005 Sistemi menadmenta merenjem

II Prednosti uspostavljanja integrisanog sistema menadmentaSistem menadmenta kvalitetomQMS u znaajnoj sistemu menadmenta bezbednou i zatitom zdravlja zaposlenih. Pa ipak, u organizaciji ako se radi parcijalno, ovi sistemi funkcioniu odvojeno, a esto i zatvoreno. Reenje je u njihovoj integraciji tj. u uspostavljanju integrisanog sistema menadmenta.

2.1 Prednosti integracije sistema menadmenta1. Privrenost, panja i ukljuivanje najvieg rukovodstva daleko je izvesnija kada su integrisani ciljevi, resursi i mere i kada se vri zajedniko preispitivanje IMS. 2. Integracija sistema menadmenta omoguuje efektivnije odvijanje dnevnih operacija bez ukljuivanja najvieg rukovodstva, ostavljajui mu vremena za strateke aktivnosti 3. Adaptacija osnovnog menadment sistema prema razliitim standardima je efikasnija i jeftinija od gradnje i primene pojedinanih MS 4. Efikasniji je integrisan menadment sistem sa vie fokusa od vie parcijalnih menadment sistema sa po jednim fokusom 5. Jednostavinije i efektivnije je upravljanje integrisanim ciljevima koji imaju vie aspekata od upravljanja ciljevima pojedinih MS 6. Efektivnije je integrisanje IMS u strategiju i praksu organizacije od integrisanja pojedinanih MS 7. Primena i odravanje sistema kroz integrisana ispitivanja, verifikacije, preispitivanja i valorizacije, tedi vreme i novac 8. Efikasniji je jedinstven proces poboljanja sa vie aspekata nego vie odvojenih procesa poboljanja 9. Jefitniji i efektivniji je reinenjering procesa koji sadri vie aspekata od viestrukih reinenjeringa sa odreenog aspekta 10. Jeftiniji i efektivniji je interni audit i priprema za sertifikaciju IMS od pojedinanih za svaki MS 11. Sticanje poverenja kod kupaca i pozitivan imid na tritu i u drutvu 12. Integrisani sistem obezbeuje vei nivo menadment kontrole, nego kada je uspostavljen menadment vie razliitih sistema6

13. Optimizacija prioriteta, kada je jedan predstavnik rukovodstva fokusiran i zaduen za IMS u odnosu na vie osoba zaduenih za razliite sisteme koji imaju svoje fokuse i prioritete 14. Jednistveni program obuka za IMS tedi novac i vreme, a smanjuje pojavu konfuzije kod zaposlenih porukama iz odvojenih obuka za razliite sisteme Pre nego to se donese odluka o primeni zahteva standarda JUS ISO 9001:2000, JUS ISO 14001:2005 i JUS BSI 18001:2005 u malim i srednjim organizacijama potrebno je znati odgovore na sledea pitanja: Koje ciljeve elite da postignete? poveanje kvaliteta svojih proizvoda? kontinuirano zadovoljavanje zahteva kupaca? poveanje uea na tritu? smanjenje neusaglaenih proizvoda i karta? smanjenje uticaja aktivnosti organizacije na ivotnu sredinu? smanjenje verovatnoe pojave povreda na radu i uticaja u ugroavanju zdravlja zaposlenih? smanjenje trokova? poveanje poverenja u proizvodni sistem? Ko su zainteresovane strane i ta one oekuju od organizacije? 1. Da li kupci imaju sertifikovan sistem? Ako je odgovor DA, to je signal da e ubrzo va kupac to isto traiti od svojih isporuilaca; 2. Da li je uinak vaih zaposlenih zadovoljavajui? Ako je odgovor NE, razmisliti kako je mogue da se pobolja efektivnost njihovog rada. 3. Da li su materijali i sirovine koje ulaze u vau organizaciju zadovoljavajui? ako je odgovor NE, da li postoji mogunost da se unapredi rad sa isporuiocima? 4. Da li su vlasnici/akcionari organizacije zadovoljni? Ako je odgovor NE, da li postoji mogunost za poveanje profita? 5. Da li elite da primenite samo JUS ISO 9001:2000, samo JUS ISO 14001:2004, samo JUS BSI 1801:2005 ili sva tri standarda? Ne postoje nikakva ogranienja kod primene standarda, oni se mogu primenjivati odvojeno i zajedno. Na temelju stalno rastue svesti o ivotnoj sredini i otrih zakonskih zahteva industrijskih zemalja u podruju ivotne sredine treba oekivati da se poveavaju zahtevi u pogledu ivotne sredine. Da li imate resurse potrebne za primenu sistema menadmenta? Ukoliko nedostaju pre svega, kadrovski potencijali, treba poraiti pomo od konsultanata. Raspitajte se o konsultantskim organizacijama, zatraite reference, raspitajte se o tome kako rade i donesite odluku. Ukoliko imate sopstvene kadrovske resurse, moete se odluiti da sistem

7

uvedete i samostalno.Pored kadrovskih potencijala neophodno je da postojea infrastruktura (objekti i oprema) zadovoljava zahteve referentnih standarda.4

III Primena integrisanog menadment sistemaModel Integrisanog menadment sistema je zasnovan na priruniku koji je koncipiran od 5 poglavlja i to sledeih: Dizajn preduzea i rukovodstva, Proizvodi i usluge, Dizajn procesa, Fokus kupca i nabavke, Bencmarking i stalno unapreivanje.

1. 2. 3. 4. 5.

U prvom poglavlju su opisani organizacija preduzea i sistem upravljanja. Takoe,u njemu su ukljueni izjave uloge i nadlenosti, kreiranje kontrola dokumenata,objanjenje strukture preduzea,ali i kadrovski potencijal koji je ukljuen u ovom poglavlju. Zaposleni imaju mnogo veu vanost u odnosu na meunarodni standard ISO 9000 gde se spominjao u delu vanom za obuku. U drugom poglavlju fokus je na proizvode i usluge preduzea,dok se u treem prezentuje vizualizacije svih procesa u preduzeu. etvro poglavlje se odnosi na kupce,dobavljae i izvoenje radova s posebnim osvrtom na zadnje dve grupe. To je zahtev sistema upravljanja okolinom ,kao i OHSAS zasnovana miljenju da se sistem upravljanja ne bi trebalo zaustaviti na granicama preduzea,vec je ukljuenje dobavljaa i ugovorenih izvoaa neophodna potreba. Ovaj zadatak nije uvek jednostavan,pogotovu za preduzea koja ne mogu jednostavno diktirati uslove svojim dobavljaima ili samo da ih ocenjuju. Meutim, kroz ovaj korak, znanje i korienje IMS moe biti dostupno grupama koje prethodno nisu imali potrebu za njim. Poglavlje 5 govori o permanentom unapreenju, ocene efikasnosti mera i benmarkingu. Benmarking i ako nije deo sistema upravljanja, obezbeuje poetne elemente u funkciji ocenjivanja, delovanja i rasrpavljanja reenja problema izmeu preduzea u istoj industriji. U svih 5 poglavnja i podglavlja razmatra se veina oblasti aktivnosti TQM. Sistem menadmenta omoguava opisivanje prakse preduzea i u skladu sa tim neophodno je da se ivi i raste kroz iskustvo i praksu, odnosno zaposleni su odgovorni za neprekidan razvoj sistema i samim tim su ukljueni u ovaj preojekat od poetka. Na osnovu gore spomenutih zahteva kreira se strategija za primenu IMS u preduzeu, a kao prvi korak predstavlja stvaranje matrice. Matrice u sebi sadre sve operacije u funkciji4

Heleta, M., TQM: modeli izvrsnosti i integrisani menadment sistemi, Zavod za udbenike, Beograd, 2010., str. 87.

8

dokumentovanja svih zadataka, delegiranja, odgovornosti i vremena tokom procesa implementacije. U sklopu procesa znaajnih aktivnosti koje se predstavljaju sastavni deo procesa primene se indetifikuju, organizuju prema hronolokom redu i dodeljuju pojedincu ili grupi. ematski prikaz ovog procesa dat je na slici 4.1.

0 Poetni sastanak Svi zaposleni Izvrno rukovodstvo

1 Radionica za viziju Svi zaposleni Izvrno rukovodstvo

2 Politika preduzea Izvrno rukovodstvo

3 Analiza Odreeni slubenici

4 Beleenje procesa Projektni tim

5 Definisanje ciljeva Odreeni slubenici Izvrno rukovodstvo

6 Proizvodi ili usluge Izvrno rukovodstvo

7 Fokus na ljudskim resursima Odreeni za kvalitet

8 Fokus na kupca i Dobavljaa Odreeni slubenici

9 Krug stalnog unapreenja Svi pozvani zaposleni

10 Kontrola efikasnosti Tim internih proverivaa Odreeni slubenici

Slika 4.1. Primena integrisanog sistema menadmentaIzvor: Mackan Dirk, Integrisani sistemi upravljanja MSP: Predlozeni iskustveni model,The TQM Magazine,Volume 15,Number 1,2003,str .7

9

Na poetnom sastanku su prisutni svi zaposleni kao izvrno rukovodstvo preduzea. Tema ovog sastanka jeste upoznavanje pristutnih sa projektom odnosno dolazi do njegove prezentacije. Drugi segment procesa primene IMS za cilj ima prihvatanje stvorene vizije od strane svih zaposlenih, sto podrazumeva da svi koji rade u tom preduzeu moraju biti prisutni. Kreiranje politike preduzea od strane menadmenta dolazi do razmatranja opsteg aspekata prezentovanja funkcionalnog razloga sistema menadmenta kao sto je izjava o razumevanju kontrole kvaliteta, zastita okoline i OHSAS. Ovaj korak u procesu primene IMS je vezan za odreivanja ravnotee vezanim za OHSAS, zatitu ivotne sredine i kontrolu kvaliteta od strane odgovornih radnika. Analizom stvaramo osnovu za budue ciljeve i razvijanja merenja na tim podruijima. U etvrtom delu projektni tim koji za cilj ima da indetifikuje, vidi i revidira poslovne procese. Projektni tim sainjavaju zaposleni koji su upoznati sa tehnikama analiza procesa i od onih koji kontroliu trenutne procese. Ovaj tim za obavezu ima i kreiranje pravce i radna upustva. U petom koraku glavni fokus mora da bude na razvoju ciljeva primenom procesa i analize, precizne definicije ciljeva i kasnijeg razvoja plana aktivnosti. U ovom delu procesa podjednako ucestvuju sluzbenici zadueni za ovaj zadatak i rukovodstvo. esti korak predstavlja opis i potreba rukovodstva vezani za proizvode i/ili usluge. Takoe, zahtevi elemenata IMS predstavljau sastavni deo opisa. Sedmi i osmi korak imaju slinosti. Naime, potencijalne aktivnosti povezani sa ovim predmetima formirane od strane lanova tima i raspravljanje sa rukovodstvom. Kao rezultat ovih aktivnosti donosi spisak mera od strane rukovodstva. Krug stalnog unapreivanja predstavlja stvaranje instrumenata koji omoguava svim zaposlenima mogunost diskusije o unutranjim problemima preduzea, kao i traenje reenja nezavisno od aktivnosti rukovodstva. Ovaj krug obezbeuje da sistem menadmenta neograniava strukture i procese sve dok se oni neprekidno ocenjuju i ispituju. Kontrola efikasnosti ima za cilj stvaranje tima internih proverivaa zainteresovanih radnika koji u saradnji sa ostalima ispituju postizanje ciljeva i efikasnosti akcijskih planova. Rezultati koji se dobiju nakon obavljenih svih koraka ubacuju se u strukturu prirunika, dok se sva ostala pitanja pokrivaju od strane rukovodstva preduzea. Finalna verzija prirunika se prezentuje zaposlenima pre nego to se krene sa sprovoenjem sistema menadmenta.

10

IV Procesni model IMS

Sisteme menadmenta je mogue formirati, uspostaviti, odravati i poboljsati kroz implementaciju procesnog modela. Na taj nain se ukazuje na injenicu da je dolo do uspostavljanja i preciziranja odreenih procesa. Procesi su dosta znaajni i indetifikuju se: razumevanje i ispunjavanje zahteva; potreba razmatnjanja procesa kroz dodatnu vrednost; merenje perfomansi i efektivnosti procesa; stalnog poboljsavanja procesa zasnovanog na objektivnim merenjim. sledee Zahtevi od strane IMS preduzea koja uestvuju u ovom procesu se mogu sumirati na elemente: Jasnoa strukture; Poetne take stalnog unapreivanja; Poveanje u produktivnosti i efikasnosti; Mogunost sertifikacije; Korienje singerije tokom integracije; Jednostavno rukovanje sistemom, ak i od nedovoljn o obuenih radnika; Razmatranje pojedinanih karakteristika preduzea. Uporedo sa zahtevima IMS, razvijalo se pitanje njegove adekvatne implementacije u preduzeu koje je izmeu ostalog obuhvatalo promene u samom preduzeu, ali i razvoj kvalifikacione parametre za ukljuenje radnika. Procesi se u menadment sistemu jednog preduzea mogu podeliti prema sadraju aktivnosti na sledee tipove: Procesi menadmenta vertikalni procesi za menadment vizijom, misijom, politikom, ciljevima, strategijom i administracijom na nivou cele organizacije; Poslovni procesi horizontalni, viefunkcionalni procesi za realizaciju proizvoda i/ili usluga; Procesi poboljsanja procesi u kojima se vre promene , analize, ocene i generiu poboljanja i inovacije proizvoda, procesa, sistema u celini i poslovnih rezultata organizacije; Procesi za podrsku pomau da se poslovni procesi odvijaju efektivno i efikasno, te da ne ugroavaju ivotnu i radnu sredinu.

11

V Dokumentacija IMSU sklopu preduzea moemo rei da postoje dve vrste dokumenata i to: Interna dokumenta Eksterna dokumenta Pod internim dokumentima podrazumevamo: Dokumenta sistema kvaliteta, Pravno normativna dokumenta, Tehnika dokumenta, Proizvodna, odnosno projektna dokumenta. Pod eksternim dokumentima podrazumevamo: pravnu regulativu, tehniku regulativu, literatura.

Slika 4.3. Hijerarhija dokumentacije integrisanog menadment sistemaNivo 1 Politika i ciljevi Poslovnik Nivo 2 Procedure

Nivo 3 Radna, Kontrolna upustva, Planovi, Programi, Preporuke, Crtei, Recepture Nivo 4 Zapisi

12

________________Heleta Milenko,Menadzment kvaliteta, Univerzitet Singidunum,Beograd,2008,str. 201

Meutim, kada se govori o dokumentaciji sistema kvaliteta, ona se deli na tri nivoa: I nivo Poslovni, Politika, Ciljevi, II nivo Procedure/Postupci, Planovi kvaliteta, III nivo Radna upustva, Specifikacija proizvoda, Tehnika dokumentacija. Dokumenta koja se koriste u sistemu kvaliteta u funkciji su opisa aktivnosti naina rada u preduzeu u skladu sa zahtevima standarda ISO 9001. Ona opisuju nain rada u preduzeu. Zapisi predstavljaju dokumenta koja su objektivni dokaz da se odreena aktivnost koja se definisala u dokumentima, i sprovela. Ona sadri sve neophodne informacije o sprovedenoj aktivnosti kao to su: ko je izvrio odreenu aktivnost, kada , na koji nain, ko je odobrio izvrenje i dr. Struktura dokumentacije u preduzeima se moe organizovati kroz dve piramide i to : piramide dokumentacije i piramide zapisa. Piramide dokumentacije ine: misija, vizija, politika, i ciljevi i poslovnik na prvom nivou; procedure i planovi kvalitita na drugom nivou, a trei nivo ine: radna upustva i ostala tehnikotehnoloka dokumenta. U piramidi zapisa trei nivo ine zapisi, jer novi procesni pristup zahteva drugaiju organizaciju dokumenata koja e imati veliki broj zapisa iz kojih e se generisati izvetaj kao ulaz u analize radi odluivanja na osnovu injenica. Hijerarhija dokumentacije istovremeno simbolizuje i nivoe nastajanja i odluivanja, kao i opsenost dokumenata na svakom nivou. U procesu kreiranja integrisanog menadment sistema, ukljuivanje i dodavanje novih standarda predstavlja kao kljuni problem viestrukog karaktera i odnosi se prevashodno na prilagodjavanje postojee dokumentacije u segmentu koji zahteva standard ili standardi koji se dodaju.

Na sl. 4.3. je prikazana hijerarhija dokumentacije integrisanih menadment sistema (DIMS ) koja na taj nain opisuje IMS. Kao sto se moe videti struktura dokumentacije je organizovana na etiri nivoa i to:55

Rani D., Bogeti S., Integrisani menadment sistemi, BP VSS, Beograd 2011

13

Dokumenta prvog nivoa: Izjava o politici i ciljevima kvaliteta Izjava o politici zatita ivotne sredine Izjava o politici zdravlja i bezbednosti na radu Poslovnik o IMS

Dokumenta drugog nivoa: Procedure IMS Dokumenta treg nivoa: Radna upustva Upustva kontrolisanja i ispitivanja Planovi kvaliteta Program upravljanja ivotnom sredinom i zdravljem i bezbednou na radu Preporuke Specifikacija Crtee Dokumenta etvrtog nivoa: Zapisi

VI Uloga integrisanog menadment sistema u praksi6.1 Znaaj primene IMS za unapreenje konkurentnosti preduzeaImplementacija IMS obuhvata integraciju vie medjunarodnih standarda i to: sistem upravljanja kvaliteta, upravljanje zatitom ivotne sredine, upravljanje bezbednou zaposlenih, zatita hrane HACCP. Integrisani menadment sistem slino TQM konceptu, podrazumeva stalno unapreivanje kvaliteta poslovanja radi postizanja poslovne izvrsnosti. U pitanju je permanentno i organizovano unapreivanje kvaliteta proizvoda i usluga preduzea svaka org. mora neprestano da poboljava sve segmente svog poslovanja. Mogue je pronai tri faktora koje utiu na razvoj integrisanih menadment sistema i to su: unapreenje sveukupnih karakteristika preduzea14

kreiranje okvira za primenu priznatih standarda za menadment sisteme koji su predmet nezavisnih provera(ISO 9001,ISO 14001,OHSAS 18001) stvaranje integrisane eme za nezavisne provere integrisanih menadment sistema Pojavom verzije standarda ISO 9000:2000 stvaraju se uslovi za usklaenu integraciju pojedinanih menadment sistema u integrisanim menadment sistemu organizacije. Zahtevi ili elementi standardizovani menadment sistema postavljeni su meusobno kompatibilni. Razvoj IMS je zahtevan proces, ali predstavlja neophodnost u koliko preduzea zele da postanu konkretna i sposobna da odgovore zahtevima trista. Novi uslovi poslovanja zahtevaju od preduzea da posebnu panju obrate na bezbednost hrane i zatitu ivotne sredine. Ovo posebno ima na znaaju kada se zna injenica da je od 01.01.2006. god. svim preduzeima koja se bave proizvodnjom hrane, a ele da posluju na tristu EU i STO obaveza primena HACCP standarda. Takoe u isto vreme kree sa popularizacijom novog standarda koji se zasniva HACCP. Ovi podaci mogu biti vrlo bitni za domaa preduzea, jer e razvojom IMS proizvoditi zdravu i bezbednu hranu, za ta imamo dobre potencijale (sirovina), ali angaovanje celokupnog proizvodnog lanca u prehrambenom kompleksu. GlobalGap-a se baziraju na zatitu primarne proizvodnje u ta spadaju : vonjaci, stada, uzgajanje cvea i sl., sto je vrlo bitno za nae stoarstvo i voarstvo iji se razvoj na taj nain moe podstai. Primenom ovog standarda se obezbeuje da domaa preduzea isporuuju naem tristu, ali i stranom, siguran kvalitet namirnica od zasad do krajnje potronje, odnosno trpeze i na taj nain budu konkurenta stranim preduzeima. Implementacija IMS omoguava razvoj sredina koja do sada nisu ekonomski iskoriena, sto ce doprineti smanjenju migracija stanovnitva iz tih i drugih mesta u vee gradove. Takoe primena ovog koncepta promovisae zdravu i bezbednu hranu, ali proizvodnju bez hemikalija i pesticetida. S obzirom da se promene na tristu stalno deavaju, preduzea svoje poslovne procese mora prilagoavati datom momentu. Jedna od moguih daljih pravaca aktivnosti preduzea jeste u oblasti zatite ivotne sredine i ouvanje poslovnog i ivotnog prostora zaposlenih. Naime sve su izraenije potrebe potroaa za kupovinom prirodnih, ukusnih i sveis proizvoda, koji su proizvedeni na nain koji zadovoljava etike kriterijume, a u procesu koji ne ugroava ivotnu sredinu. U funkciji zadovoljenja tih zahteva, svi uesnici u procesu nabavke kao imperativ imaju da ispune odreene standarde u pogledu potovanja kvalitetu usluga, kao i kvaliteta uvanja bezbednosti proizvoda. Takoe, u razvijenim zemljama velika panja se poklanja zatiti ivotne sredine jer su posledice neumerenog tehnoloskog razvoja pogubne za ovecanstvo kao to su: promena klime, oteenje ozsonske rupe, ceste elementarne nepogode. Primena koncepta IMS prua preduzeima odreene beneficije, kao to su: ohrabrivanje menadmenta rizika, omoguava komparativnu prednost, privlai investicije, unapreuje i titi reputaciju brenda, podizanje panje stejkholdera i njegovog zadovoljstva. Takoe koncept IMS omoguava preduzeima sledee prednosti:15

Izbegavanje dupliranje instrukcija i napora koje stvaraju konfuzije Obezbeuje najbolju praksu i lekcije koje dele znanje u okviru svih disciplina Postoji jedan godisnji program interne revizije cime se smanjuje remeenje internog rukovoenja Osigurava razvoj pojedinanog seta zahteva i svodi sistem dokumentacije na minimum Jedan izvetaj pojedinanog sistema predstavlja zahtev Trening u integralnom sistemu redukuje njegovo vreme trajanja

6.2 Osnov integrisanja sistema menadmentaOrganizacija se nalazi pred problemom kako da uspostave QMS, ili pokuava da razvije i implementira IMS tako da istovremeno zadovoiji zahteve standarda JUS ISO 9001:2001(QMS), JUS ISO 14001(EMS) i zahteve standarda JUS BSI 18001:2005 (OHSAS) koji se odnose na zatitu zdravlja zaposlenih i bezbednost. Ono sto je potrebno da organizacija razume jeste jasna struktura IMS i redosled akcija koji e omoguiti organizaciji da izvri sertifikaciju svih komponenata IMS bez veih problema. Baza integracije sistemamenadzmenta su osam principa QMS-a koji su takoe osnovni principi i ostalih menadmenta: EMS-a, OHSAS-a, IMS-a i novih sistema menadmenta koji se pripremaju za objavljivanje. Sistemi menadmenta se integriu na principima: 1. Okrenutost korisnicima i zainteresovanim stranama: Organizacije zavise od svojih korisnika i prema tome, one treba da razumeju aktuelne i budue potrebe korisnika, treba da ispune zahteve korisnika i da nastoje da prue i vie nego to korisnici oekuju. Princip podrazumeva: - Potpuno razumevanje celog opsega potreba i oekivanja korisnika u vezi sa proizvodima, isporukom, cenom, pouzdanou itd, - Ostvarenje izbalansiranog prilaza izmeu potreba i oekivanja korisnika i potreba i oekivanja ostalih zainteresovanih strana - Jasno komuniciranje ovih potreba i oekivanja kroz celu organizaciju - Merenje zadovoljstva korisnika i sprovoenje odgovarajuih akcija u skladu sa dobijenim rezultatima i odravanje trajnih veza sa korisnicima proizvoda ili usluga 2. Liderstvo Lideri uspostavljuju jedinstvo ciljeva i voenja organizacije. Oni treba da stvaraju i odravaju interno okruenje u kojem osoblje moe u potpunosti da uestvuje u ostvarivanju ciljeva organizacije Princip podrazumeva: - voenje sopstvenim primerom - razumevanje promena u spoljnjem okruenju i adekvatan odgovor na te promene - voenje rauna o interesima svih zainteresovanih strana - postavljanje jasne vizije budunosti organizacije16

- postavljanje zajednikih vrednosti i etikih modela na svim nivoima organizacije - izgradnju poverenja i uklanjanje straha - postavljanjne dovoljno izazovih i inspirativnih ciljeva -primenu odgovarajue strategije za ostvarenje ciljeva 3. Ukljuenost zaposlenih: Osoblje na svim nivoima ini sutinski deo jedne organizacije i njihovim punim ukljuivanjem omoguava se da se iskoriste njihove sposobnosti za ostvarivanje dobrobiti organizacije Princip podrazumeva: - prihvatanje organizacije kao svoje, uz prihvatanje odgovornosti za reavanje problema - aktivno traenje mogunosti za unapreenja procesa rada . aktivno zalaganje za poveanje sopstvene kompententnosti, znanja i iskustava - slobodnu razmenu znanja i iskustva unutar timova i grupa - usredsreivanje na stvaranje vrednosti za korsnika - inovativnost i kreativnost pri realizaciji ciljeva organizacije - bolje predstavljanje organizacije korisnicima, lokalnoj zajednici i drutvu uopte - zadovoljstvo pri obavljanju posla.6 4. Procesni pristup eljeni rezultat se moe efikasnije ostvariti ako se upravljanje odgovarajuim aktivnostima i resursima ostvaruje kao proces Princip podrazumeva: - definisanje svih procesa neophodnih za ostvarenje eljenog rezultata - identifikacija i praenje ulaza i izlaza iz procesa - identifikacija veze procesa sa funkcijama organizacije - vrednovanje moguih rizika, posledica i uticaja procesa na korisnike, dobavljae i sve druge zainteresovane strane - definisanje jasnih odgovornosti i nadlenosti za upravljanje procesima - identifikovanje svih unutranjih i spoljanjih korisnika i zainteresovanih strana 5. Sistemski pristup upravljanja Identifikovanje i razumevanje nekog sistema meusobno povezanih procesa i upravljanje tim sistemom doprinose efektivnosti i efikasnosti organizacije u ostvarenju nekih ciljeva. Princip podrazumeva: - def. sistema za identifikvoanje ili razvoj procesa koji je usmeren na ispunjenje eljenih ciljeva - postavljanje sistema na nain koji e omoguiti da postavljeni cilj bude ispunjen na najefikasniji nain - potpuno razumevanje meuzavisnosti procesa u sistemu - jasno prepoznatljiva ogranienja u pogledu resursa pre bilo kakve akcije

6

Heleta, M., TQM: modeli izvrsnosti i integrisani menadment sistemi, Zavod za udbenike, Beograd, 2010., str. 91.

17

6. Stalna poboljavanja Stalna poboljanja ukupnih performansi organizacije treba da predstavljaju njen stalni cilj Princip podrazumeva: - postavljanje stalnog poboljanja proizvoda, procesa i sistema treba da je cilj svakog zaposlenog - omoguavanje i motivisanje primene osnovnih koncepata unapreenja: postepenih, malih unapreenja i velikih inovativnih unapreenja - neprekidno uporeivanje uinka sa postavljenim kriterijumima, kako bi se identifikovale oblasti za potencijalna unapreenja -neprekidno unapreivanje efikasnosti i efektivnosti svih procesa 7. Donoenje odluka na osnovu injenica Efektivne odluke zasnivaju se na analizi podataka i informacija Princip podrazumeva: - sprovoenje merenja i prikupljanje onih podataka i informacija koji su relevantni za ispunjenje unapred postavljenih ciljeva - obezbeenje tanih, pouzdanih i pristupanih ciljeva - razumevanje odgovarajuih statikih tehnika 8. Razvijanje partnerskih odnosa Oraganizacija i njeni isporuioci su nezavisni , pa uzajamno korisni odnosi poveavaju sposobnost i jednih i drugih da stvaraju vrednost. Princip podrazumeva: - identifikovanje - izbor kljunih isporuilaca - ostvarivanje odnosa sa isoruiocima koji predstavljaju izbalansiran odnos kratkoronih dobiti i dugoronih koristi organizacije i celoga drutva - jasnu i otvorenu komunikaciju - zajedniko razumevanje zahteva korisnika - razmenu informacija i planova za budunost

VII Standardni sistemi integrisanog menadmentaMeunarodna organizacija za standardizaciju ISO tei da, na bazi najboljih svetskih iskustava razvije ISO standarde u razliitim oblastima ljudske delatnosti koji e obezbediti sporazumevanje, kooperaciju i bru komunikaciju na globalnom tritu. Integrisani sistem menadmenta (IMS- Integrated Management System ) predstavlja nain za efektivno i efikasno upravljanje organizacijom. Rukovodstvo svake organizacije ima obavezu da neprekidno odgovara na zahteve trita i ostalih zainteresovanih strana. Integracija se posmatra kao jedinstven sutinski standard najvieg nivoa menadmenta sa opcionim modulima koji pokrivaju razliite zahteve . Povezivanje podrazumeva paralelne standarde sistema

18

menadmenta koji su specificirani za pojedine discipline uz visok nivo jednoobraznosti u strukturi i sadraju.7

VIII Kvalitet poslovanja, znanje i domaa konkurentnostKompanije mogu da kreiraju konkurentsku prednost iz mnogobrojnih izvora, kao to su superiornost u pogledu kvaliteta, brzine, sigurnosti, usluge, dizajna i pouzdanosti, zajedno s niim trokom, niom cenom itd. esto se radi o jedinstvenoj kombinaciji svega nabrojanog, a ne o jednoj univerzalnoj i maginoj soluciji, kombinaciji koja daje nadmo. Potrebno je razumeti da su konkurentske prednosti relativne, a ne apsolutne. Tako je na primer, Singapurska aviokompanija je poboljavala svoj kvalitet, ali Ketej pacifik je to radila znatno bre i time postupno smanjivala njihov meusobni jaz. Draker smatra da sr svake organizacije predstavlja marketing i inoviranje. Inoviranje se odnosi na obezbeivanje ekonomskih zadovoljstava. Nije samo dovoljno da preduzee ponudi neki proizvod ili uslugu. Ono mora da nudi bolje proizvode i usluge. Najproduktivnija inovacija jeste razliit proizvod ili usluga koji stvaraju novu mogunost za zadovoljenje potreba, a ne unapreenje. Glavni problemi koji su prisutni u domaem ambijentu kada je u pitanju trini razvoj su: neusvajanje marketing logike, neshvatanje integralnog marketing koncepta nepravilno tumaenje marketinga, neadekvatno tretiranje investiranja u razvoj trita, problemi organizacione strukture, sporost usvajanja novih trendova, metoda i tehnika menadmenta. Dakle, marketing se mora tumaiti kao poslovna filozofija iji znaaj proizilazi iz injenice da marketing ujedinjuje, usklauje rad i usmerava aktivnost preduzea na identifikaciji i anticipiranju i zadovoljavanju potreba i zahteva klijenata. Glavni problem nedovoljne trine uspenosti domaih preduzea u poslovanju verovatno se nalazi u pitanju loe produktivnosti poslovanja i neadekvatnom odnosu cena - kvalitet proizvoda. Domaa preduzea su u poslednjih nekoliko decenija imala znaajne probleme sa produktivnou rada, to je uticalo na rast trokova i formiranje prodajnih cena koje su bile nekonkurentne na tritu. Bez obzira na trend rasta broja kompanija koje imaju uveden sistem menadmenta kvalitetom i razvoja pokreta za kvalitet u domaoj privredi, generalno posmatrano su rezultati jo uvek obeshrabrujui.

7

orevid, J., Integrisani menadment sistemi, lanak, 2007., str. 19.

19

Naalost, domaa mala i srednja preduzea jo uvek nedovoljno primenjuju sistem menadmenta kvaliteta to znatno utie na njihovu konkurentnost, kako na domaem, tako i na meunarodnom tritu.8 Naime, rukovodioci ovih preduzea najvie zbog svoje neinformisanosti nisu zainteresovani za investiranje u implementaciju ISO 9000:2000 jer smatraju da im to jo nije potrebno. Meutim, realnost meunarodnog trita ih uvek brzo natera da promene miljenje, ali tada je najee kasno, jer je konkurencija na ovom tritu izrazita. U promovisanju meunarodnih stanadarda osim drave i njenih institucija vanu ulogu moraju imati preduzetnici jer bez njihove inicijative i motivacije svi drugi napori su uzaludni.

Procesi globalizacije trita i meunarodne konkurencije zahtevaju da preduzea ukoliko ele da opstanu na svojim pozicijama moraju posedovati tri kljuna resursa i to: finansijska sredstva, novu tehnologiju i znanje. Klju za unapreenje kvaliteta poslovanja domaih kompanija treba traiti u odgovarajuem korienju znanja. Naalost, osim finansijskih sredstava i novih tehnologija domaim kompanijama nedostaje jo jedan resurs, a to je znanje. Obrazovanje i znanje su novi kreatori konkurentnosti. Domaim menaderima je potrebno unapreenje znanja iz oblasti upravljanja preduzeem. Isto tako, svaki pojedinac zaposlen u preduzeu mora da se neprestano usavrava i da unapreuje svoje znanje. Skup takvih osoba koje se kontinualno usavravaju i unapreuju produktivnost svog znanja izgrauje produktivnu kompaniju. Unapreenjem znanja, unapreuje se i produktivnost poslovanja. Znanje postaje elementarni poslovni resurs. Svi drugi poslovni resursi su sekundarnog znaaja, jer njihova produktivnost direktno zavisi od korienja znanja. Moderno (informaciono) drutvo predstavlja drutvo znanja u kome je znanje postalo fundamentalni resurs i korisno dobro. Sutina i izvor konkurentnosti razvijenih savremenih kompanija se nalazi u: znanju, kvalitetu, ljudima.

U uslovima moderne ekonomije, razvoj konkurentnosti kompanija mora da otpone na domaem tritu, gde je preduzee izloeno nasrtajima globalnih trinih predvodnika. Poreenje sa konkurentima mora da krene ve na domaem tritu, kako bi se definisala jasna trina pozicija domaih preduzea i prepoznao plan aktivnosti za prevazilaenje jaza konkurentnosti. S druge strane, pitanje nedovoljne konkurentnosti domaih preduzea kratkotrajno moe da se rei primenom reinenjeringa, a dugotrajno gledano na bazi implementacije koncepta sistema upravljanja kvalitetom i kreiranjem integrisanih menadment sistema.8

orevi, D., Bogeti, S., Uloga meunarodnih standarda u postizanju poslovne izvrsnosti domaih malih i srednjih preduzea, International Journal, No 1-2., Vol. 35., May 29st - June 1st, Belgrade, Serbia, 2007., Jedinstveno udruenje Srbije za kvalitet JUSK, Beograd, 2007.

20

Sistem upravljanja kvalitetom predstavlja takav sistem menadmenta kojim se, sa aspekta kvaliteta, vodi preduzee i njime upravlja. Serija meunarodnih standarda je prevashodno orijentisana na zadovoljenje zahteva klijenata kao jednog od elementarnih preduslova kontinualnog unapreivanja kvaliteta poslovanja, a u cilju unapreivanja konkurentnosti.

Kod domaih preduzea suoenih sa izazovom prilagoavanja uslovima trita, kao i zahtevima klijenata i drugih interesnih grupa, postoji potreba za ureenjem poslovnih procesa i integracijom sistema menadmenta u cilju poboljanja poslovnih performansi i ostvarivanja konkurentske prednosti. Integrisani sistem menadmenta grade sistem menadmenta kvalitetom, zatitom ivotne sredine i zdravljem i bezbednou na radu. Moe se rei da realizovan i odravan integrisani sistem menadmenta predstavlja uslov opstanka kompanije na tritu9.

Dakle, primena integrisanih menadment sistema predstavlja jedan od najozbiljnijih naina za postizanje konkurentske sposobnosti domaih preduzea u meunarodnom okruenju jer omoguuje skraivanje vremena potrebnog za postizanje elemenata poslovne izvrsnosti, to stvara uslove da preduzea iz manje razvijenih zemalja, pri tom potujui zahteve meunarodnih standarda, kreiraju poslovni sistem koji moe omoguiti uspeno prisustvo na tritu. Unapreenje znanja menadera i ekspertskih timova domaih kompanija predstavlja najbitniji nain za unapreenje konkurentnosti koje se bazira na implementaciji integrisanih menadment sistema.

9

Drucker, P., Moj pogled na menadment, Adies, Novi Sad, 2003., str. 70.

21

IX Zakljuak

Sistemi upravljanja kvalitetom koji se razvijaju od Hamurabijevog zakonika pa nadalje, usmereni su na uspostavljanje standarda u razliitim sferama ovekovog ivota. Oni su nam neophodni da bi mogli da funkcioniemo kao zajednica, jer smo upueni jedni na druge. Iako je istorija razvoja oveka sastavljena od niza ratova i sukoba, ipak je razvoj civilizacije razultat tenji da se razliitim pronalascima pobolja kvalitet ivota, i da svi budemo zadovoljni globalnom zajednicom, iji smo lanovi. Danas svi ele da budu ispotovana naa prava, a jedno od tih je i pravo da ne budemo prevareni prilikom kupovine proizvoda ili usluga. Kad se odluujemo za proizvod ili uslugu, prvenstveno se odluujemo prema stepenu sigurnosti i zadovoljstva datim proizvodom ili uslugom. Integracija se posmatra kao jedinstven sutinski standard najvieg nivoa menadmenta sa opcionim modulima koji pokrivaju razliite (specifine) zahteve. Integrisani sistemi upravljanja nude harmonizaciju celokupnog upravljanja, ali isto tako mogu nositi i rizik uoptavanja reenja, pri emu moe doi do zanemarivanja bitnih karakteristika pojedinih aktivnosti. Smatra se da je i na poetku 21-og veka integracija kljuna re, a integrisani sistemi menadmenta najbolji menadment pristup za istovremeno oduevljenje kupca, restrukturiranje organizacije, snienje trokova, poveanje produktivnosti i profita i dugoroan odrivi razvoj organizacije.Superioran prozvod i usluga su na prvom mestu svakoj organizaciji , a upravljanje kvalitetom odnosno integracija sistema upravljanja je put ka tome. Zato je ova tema jako znaajna, i uvek je aktuelna. Usled procesa globalizacije i regionalizacije trita, kompanije moraju mnogo aurnije da razmiljaju o jaanju svoje konkurentnosti. Domaa preuzea jo uvek nisu dovoljno shvatila da se konkurentska pozicija stvara sa kontinualnim unapreivanjem kvaliteta proizvoda i/ili usluga, u funkciji zadovoljenja potreba klijenata. Put koji vodi ka unapreenju kvaliteta poslovanja domaih kompanija treba traiti u odgovarajuem korienju znanja. Domai rukovodioci trebaju unaprediti svoja znanja iz oblasti menadmenta. Osnovni zadatak obrazovanja iz podruja tehnika i vetina menadmenta predstavlja ovladavanje znanjima koja su neophodna da bi se uspeno upravljalo poslovanjem i/ili kompanijom, a u cilju poveanja produktivnosti kako rada tako i znanja. Implementacija integrisanih menadment sistema u domaim preduzeima treba da stvori uslove za konkurentsku borbu za opstanak u odnosu na konkurenciju iz inostranstva. Kljuna uloga u ovom procesu pripada unapreivanju znanja domaih menadera.

22

Literatura

orevi, D., Bogeti, S., Uloga meunarodnih standarda u postizanju poslovne izvrsnosti domaih malih i srednjih preduzea, International Journal, No 1-2., Vol. 35., May 29st - June 1st, Belgrade, Serbia, 2007., Jedinstveno udruenje Srbije za kvalitet - JUSK, Beograd, 2007. orevi, J., Integrisani menadment sistemi, lanak, 2007. Drucker, P., Moj pogled na menadment, Adies, Novi Sad, 2003. urii, M., Aimovi Pavlovi, Z., Savremeni integrisani menadment sistem, IR-MIR, Uice, 2011. Heleta, M., TQM: modeli izvrsnosti i integrisani menadment sistemi, Zavod za udbenike, Beograd, 2010. Kotler, P., Kako kreirati, ovladati i dominirati tritem, Adies, Novi Sad, 2003. Rani, D., Bogeti, S., Integrisani menadment sistemi, BP, Beograd, 2011.

23