ZNAKOVI SIGURNOSTI

Embed Size (px)

Citation preview

ZNAKOVI SIGURNOSTIsu znakovi s opom porukom o sigurnosti u kombinaciji boje i geometrijskog oblika koji uz dodatni grafiki simbol ili tekst nose posebnu poruku o sigurnosti.

Postavljaju se za oznaavanje sa svrhom brzog i lakog usmjeravanja pozornosti na predmet i situaciju koja bi mogla prouzroiti odreenu opasnost.

Izrauju se kombiniranjem boja sigurnosti, geometrijskih oblika i kontrastne boje kako je prikazano u tablici.

Znakove sigurnosti izraujemo premaPravilniku o sigurnosnim znakovima (N.N. 29/05.)te HRN-u 7010.

Za sve dodatne informacije kontaktirajte nas na tel. 01 611 98 71 ili putem [email protected]

Boja sigurnostiGeometrijski oblikKontrastna bojaBoja grafikog simbola ili tekstaZnaenje ili svrhaPrimjeri primjene

CrvenoBIJELACRNAZabranaZnakovi zabraneZnakovi zaustavljanjaIskljuivanje u sluaju opasnosti

BIJELABIJELAZatita od poaraOznaavanje u zatiti od poara, vatrogasna oprema

utoCRNACRNAOprez!Mogua opasnostUpozorenja na opasnost (vatra, eksplozija, zraenje, kemijsko djelovanje itd.)Upozorenje na prepreke, opasne prijelaze

Zeleno

BIJELABIJELABez opasnostiObavijestPrva pomoVozilo za hitnu pomoIzlaz u sluaju opasnostiTuevi za hitnu uporabuStanice za hitnu pomoSklonita

PlavoBIJELABIJELANaredbaObavezaObaveza noenja osobnih zatitnih sredstava, zatitne opremeTelefonske kabine

BIJELABIJELAUputa ili obavijest

Svaka boja ostavlja, na nas, odreeni psiholoki i simboliki utjecaj. Znate li kako?Prilikom dizajna, openito, a posebno kod dizajna web stranica, elimo na posjetitelja ostaviti odreen dojam. To se postie raznim elementima dizajna, a boje pri tome imaju znaajnu ulogu.Pravilan izbor boja je pola uspjeha.

Boje su ono to najprije uoimo - prije teksta i prije grafikih detalja. Boje djeluju direktno na nau podsvijest i to u roku -odmah. U prvoj sekundi otvaranja web stranice. Boje djeluju na nae raspoloenje. One nasprivlae ili odbijaju.

Boje imaju i svoje skriveno znaenje. One prenose odreenu poruku koja je univerzalna i iznad nacionalnih, rasnih, vjerskih ili spolnih ogranienja. Mada poruka moe biti univerzalna, simboliko znaenje se moe razlikovati u razliitim kulturama i to treba uzeti u obzir prilikom web dizajna.

Pogledajmo, sada, znaenja nekih osnovnih boja

Crvena bojaPospjeuje metabolizam, ubrzava disanje, pojaava apetit i povisuje krvni pritisak. To je boja muevne snage, krvi i vatre. Simbolizira energiju, rat, opasnost, snagu, mo, odlunost ali i strast, elju i ljubav. Kao simbol hrabrosti nalazi se na mnogim zastavama i grbovima.

Crvena boja ima veliku uoljivost iprivlai pozornost, zato se esto koristi na znakovima i natpisima, a na web stranicama je dobra za tipke koje pozivaju na kupovinu ili neku drugu akciju.

Svjetlo crvena boja, na velikim povrinama, je jako iritantna i treba se oprezno koristiti. Dobra je za promoviranje energije, energetskih pia, automobila, sportova, igara i erotskih sadraja.

Svjetlo crvenapredstavlja radost, strast, seksualnost, osjeajnost i ljubav.

Ruiastaoznaava romantinost, ljubav i prijateljstvo. Istie enstvenost i pasivnost.

Tamno crvenaobiljeava vitalnost, snagu volje, ushienje, ljutnju, vodstvo, hrabrost, udnju, mrnju i bijes.

Smeaukazuje na stabilnost i muevnost.

Crveno-smease povezuje s etvom i jeseni.

Naranasta bojaNaranasta kombinira energiju crvene i sreu ute boje. Podsjea na radost, sjaj sunca i tropsku toplinu. Simbolizira entuzijazam, oaranost, sreu, kreativnost, odlunost, privlanost, uspjeh, ohrabrenje i poticaj.

Za ljudsko oko, to je vrlo topla boja, tako da daje osjeaj vruine, ali nije toliko agresivna kao crvena. Naranasta poveava dotok kisika u mozak, proizvodi okrepljujui uinak i potie mentalne aktivnosti. iroko je prihvaena meu mlaim osobama. Povezuje se sa zdravom hranom i izaziva apetit.

Naranasta je boja etve i boja jeseni. Na zastavama i grbovima simbolizira snagu i izdrljivost.

Zbog velike uoljivosti, naranasta se koristi za privlaenje pozornosti i isticanje najvanijih elemenata vaeg dizajna. Uspjena je kod promoviranja prehrambenih proizvoda i djejih igraaka.

Tamno naranastamoe znaiti prijevaru i nepovjerenje.

Crveno-naranastaobiljeava elju, seksualnu strast, zadovoljstvo, dominaciju, agresivnost i elju za djelovanjem.

Zlatnaizaziva osjeaj nadmoi. Znaenje zlata je svjetlo, mudrost i bogatstvo. Zlato esto simbolizira visoku kvalitetu.

uta bojauta je boja sunca i vezuje se uz radost, sreu, intelekt i energiju.

uta proizvodi zagrijavajui efekt, podie dobro raspoloenje, stimulira mentalne aktivnosti i stvara energiju u miiima. Podsjea na hranu. Svjetla, ista uta, privlai panju. Ako se pretjerano koristi moe dovesti do uznemirenja. Poznato je da bebe vie plau u uto obojenim sobama.

Na crnoj pozadini, najprije ete uoiti utu boju. Ova kombinacija se esto koristi za upozorenja. Na grbovima i zastavama, uta znai ast i odanost. Kasnije je postala simbol za kukaviluk.

utom bojom moete izazvati ugodne i vesele osjeaje. Dobra je za reklamiranje proizvoda za djecu i stvari za zabavu. Izuzetno je dobra za privlaenje pozornosti tako da je moete koristiti za isticanje najvanijih elemenata dizajna.

Mukarci utu boju doivljavaju kao djetinjastu boju, zato je ne treba koristiti kod prodaje prestinih i skupih proizvoda za mukarce - nitko nee kupiti uto poslovno odijelo ili uti Mercedes.

uta je boja prolaznosti i spontanosti, zato je izbjegavajte ako elite sugerirati stabilnost i sigurnost.

Prljavo utaprestavlja oprez, raspadanje, trule, bolest i ljubomoru.

Svjetlo utaobiljeava intelekt, svjeinu i radost.

Zelena bojaZelena je boja prirode i kao takva, simbolizira rast, sklad, svjeinu i plodnost. Zelena ima jaku emocionalnu vezu sa sigurnou. Tamno zelena se esto povezuje s novcem.

Zelena boja ima veliku mo lijeenja. To je boja koja najvie smiruje i moe pojaati viziju. Zelena sugerira stabilnost i trajnost. Ponekad oznaava nedostatak iskustva. Na zastavama i grbovima prikazuje rast i nadu. Nasuprot crvenoj, zelena znai sigurnost; u saobraaju znai siguran prolaz.

Kod reklamiranja biljnih i medicinskih proizvoda, moete koristiti zelenu da naglasite sigurnost. Direktno je povezana s prirodom, zato se moe koristiti za promoviranje "zelenih" proizvoda.

Prljava, tamno zelenaboja se povezuje s novcem, bankarstvom, dionicama i svijetom financija.

Tamno zelenaje povezana s ambicijama, pohlepom i ljubomorom.

uto zelenamoe ukazivati na bolest, kukaviluk, neslaganje i zavist.

Plavo zelenase povezuje s emocionalnim ozdravljenjem i zatitom.

Maslinasto zelenaje tradicionalno boja mira.

Plava bojaPlava je boja neba i boja mora. esto se povezuje s dubinom i stabilnou. Simbolizira povjerenje, odanost, mudrost, inteligenciju, vjeru, istinu i raj.

Smatra se da plava daje dobrobit za tijelo i um. Usporava ljudski metabolizam i proizvodi rashlaujui uinak. vrsto se vee uz smirenost i spokojstvo. Na zastavama i grbovima simbolizira pobonost i ozbiljnost.

Plavu boju moete koristiti za reklamiranje proizvoda koji imaju veze s istoom (filteri za vodu, tekuine za ienje), zrakom i nabom (zrane luke, klima ureaji), vodom i morem (mineralna voda, krstarenje). Nasuprot toplim bojama poput crvene, naranaste i ute, plava boja se povezuje s inteligencijom i svjesnou. Kod reklamiranja proizvoda visoke tehnologije, koristite plavu boju da bi naglasili preciznost.

Prema istraivanjima. plava je muka boja i iroko je prihvaena meu mukarcima. Tamno plava se vezuje uz dubinu, strunost i stabilnost i to je omiljena boja korporacijske Amerike.

Izbjegavajte plavu boju kod reklamiranja hrane i kuhanja, jer smanjuje apetit. Kad se koristi skupa s toplim bojama poput ute ili crvene, moe stvoriti visoko efekte od velikog utjecaja.

Svjetlo plavaprikazuje zdravlje, izljeenje, smirenost, razumijevanje i mekou.

Tamno plavapredstavlja znanje, snagu, integritet i ozbiljnost.

Ljubiasta bojaLjubiasta boja kombinira stabilnost plave i energiju crvene boje. Ljubiasta asocira na kraljevstvo. Simbolizira mo, plemenitost, obilje i ambicije. Donosi bogatstvo i ekstravaganciju. Uz ljubiastu se vezuje mudrost, dostojanstvo, neovisnost, kreativnost, tajanstvenost i arolija.

Prema istraivanjima, skoro 75% pred-adolescenata najvie voli ljubiastu boju. U prirodi je vrlo rijetka. Neki je smatraju umjetnom bojom.

Svjetlo ljubiastaevocira romantine i nostalgine osjeaje. Dobar je izbor za enski dizajn i proizvode za djecu.

Tamno ljubiastaevocira potitenost i osjeaj tuge. Moe izazvati frustraciju.

Bijela bojaPodsjea na svjetlost, dobrotu, nevinost, istou i djevianstvo. Smatra se da je to boja savrenstva.

Bijela znai sigurnost i istou. Nasuprot crnoj, bijela ima pozitivnu konotaciju. Bijela moe predstavljati uspjean poetak. Na zastavama i grbovima istie vjeru i istou.

Kod reklamiranja, bijela se povezuje sa hladnoom i bljetavilom snijega. Moe koristiti da istakne jednostavnost kod proizvoda visoke tehnologije. Pogodna je za dobrotvorne organizacije; aneli se, obino, zamiljaju u bijeloj odjei.

Bijela, takoer, podsjea na bolnice, lijenike, sterilnost, tako da ju moete koristiti za isticanje sigurnosti kod reklamiranja medicinskih proizvoda. Osim toga, koristi se za niskokalorine proizvode, nemasne i mlijene proizvode.

Crna bojaUz crnu boju vee se snaga, elegancija, formalnost, smrt, zlo i tajanstvenost povezana sa strahom od nepoznatog (crne rupe).

Obino ima negativnu konotaciju (crna lista, crni humor). Crna oznaava mo i autoritet; smatra se da je vrlo formalna, elegantna i prestina (crna kravata, crni Mercedes). Na zastavama i grbovima je simbol alosti.

Crna daje osjeaj dubine i perspektive, ali crna pozadina smanjuje itljivost. Crna odjea ini da osoba izgleda mravije.

Prilikom dizajniranja umjetnike galerije, crna ili siva pozadina bolje istie ostale boje. Crna u kombinaciji s crvenom ili naranastom - drugim monim bojama - daje vrlo agresivni uzorak.

Siva bojaSiva je boja metala, posebno srebra i asocira na visoku tehnologiju, industriju, telepatiju, intuiciju, snove, astralnu energiju, ensku snagu i komunikacije.

Srebrna u kombinaciji s drugim bojama moe stvoriti izgled visoke tehnologije. U kombinaciji sa zlatnom i bijelom bojom, moe promovirati osjeaj kontrole i moi.

Siva u kombinaciji s crvenom moe dati zanimljive efekte.

Boje i simbolizamBoja predstavlja vaan dio komunikacije - ako se ne upotrijebi u svrhu povezanu sa njenom simbolikom, ona sama moe komunicirati na zauujue naine. Simbolizmu boja potrebno je pristupiti jednako ozbiljno kao i dizajnu i izvedbi. Najmanje to se moe uiniti jest potovati bezvremenske asocijacije boja - npr. crvena je boja vatre i krvi, radosti, strasti i energije, pa niti uz najrazvijeniju matu ona ne moe postati boja smirenosti ili pouzdanosti. Takoer marinskoplava koja je teka boja nee biti vrlo pogodna za aviokompaniju koja bi trebala asocirati na lakou podizanja aviona u zrak.Simbolizam boja kroz godinePrivrenost nekoj boji, uz kulturu kojoj pripadamo, vezana je i za vremenski period u kojem ivimo. U drevnom Egiptu kipovi Ozirisa su bojani u crno kako bi se oznailo razdoblje nicanja sjemenja iz zemlje. Takoer su se koristile i jarke boje, ali za pomo pri procesu lijeenja bolesnika. Na primjer, zeleno bilje se koristilo za lijeenje poremeaja poput groznica ili prehlada. Inke su bojale drvena lica kipova u crveno i koristili ih kao duhovnu pomo pri smrti osobe. Ti su kipovi bili pokapani zajedno sa mumificiranim tijelom.Boja u jezikuPo hipotezi Benjamina Whorfa lingvistike relativnosti (Benjamin Whorf's Linguistic Relativity Hypothesis) jezik osobe odreuje i ograniuje iskustva dotine osobe. Isti koncepti ne mogu se izraziti na svim jezicima, pa ta jezina barijera moe utjecati na naiji doivljaj boje. Na primjer jezik Shona u Zimbabweu i jezik Boa u Liberiji nemaju rijei koje bi razlikovale crvenu boju od naranaste. Zbog takvih ogranienja jezika ljudi ne mogu doivjeti razliite boje.Boja u klimatskim zonamaPsiholog E. R. Jaensch tvrdi da klima u kojoj ivimo utjee na preferiranje boja. Njegovo istraivanje pokazuje da ljudi koji ive u podrujima sa mnogo suneve svjetlosti preferiraju tople i jarke boje, dok osobe iz klimatskog podruja sa manje sueve svjetlosti preferiraju hladnije i manje zasiene boje.Univerzalno znaenje bojaKroz godine su neke boje stekle specifina znaenja. Na renesansnoj slici Jon Van Eycka Giovanni Arolfini i njegova nevjesta nevjesta nosi zelenu vjenanicu kao simbol plodnosti.

Slika 33.Jan Van Eyck: Giovanni Arnolfini i njegova nevjesta, 1434.god.U mitovima Kelta zelena boja takoer simbolizira plodnost - bog plodnosti bio je Zeleni ovjek (The Green Man). Egipanima je zelena boja bila sveta, a predstavljala je nadu i radost proljea. Mulimanima je zelena boja takoer sveta, a roendan japanskog cara Hirohita se slavi kao Zeleni dan zbog njegove ljubavi prema vrtlarstvu. Kasnije su rani krani zabranili zelenu jer je bila koritena u paganskim ceremonijama. Bez obzira na to, zelena je bila najbolji izbor za boju vjenanice zbog svog oitog simbolizma, a dokaz tomu je i ova slika iz 15. stoljea. Krajem 20. stoljea zelenoj boji je u amerikoj kulturi dodan i simbolizam stanja pojaane seksualnosti. Danas je zelena boja univerzalan simbol prirode i svjeine, kao i suvremeni simbol za ekoloku dobrobit.Geografsko znaenje bojaBojaZapadna Europa & USAKinaJapanSrednji istok

opasnost,bijes,stopradost, slavljebijes,opasnostopasnost,zlo

oprez, kukavilukast,kraljevska osobamilost, plemenitost, djetinjasto, veselostsrea,napredak

seksualno uzbuenje,sigurnost,kiselo,pokretmladost,rastbudunost, mladost, energijaplodnost,snaga

istoa,vrlinaaljenje, poniznostsmrt,aljenjeistoa,aljenje

muevnost, smirenost, autoritetsnaga,molopovluk

smrt,zlozlozlotajna,zlo

Bijelaboja je povezana sa svjetlom, dobrotom, nevinou, istoom i djevianstvom. Smatra se da je bijela boja savrenstva. Bijela znai sigurnost, i, suprotno crnoj, obino ima pozitivno znaenje. Moe predstavljati uspjean poetak, a u heraldici (znanost o grbovima) ocrtava vjeru i istou. U Kini bijela je boja izuzetno neprikladna za vjenanicu jer je za njih to boja aljenja. U Indiji, ak i na kranskim vjenanjima, veina mladenki nosi bijelu vjenanicu, no ona je obino ublaena nekom drugom bojom. Ako bi u Indiji udana ena nosila iskljuivo bijelu odjeu, ona bi pozivala nesreu i udovitvo.Crnaje povezana sa moi, elegancijom, formalnou, smru, zlom i tajnom. To je misteriozna boja uz koju se vee strah od nepoznatog (npr. crne rupe), te obino ima negativno znaenje. U sebi sadri snagu i autoritet, a smatra se vrlo formalnom, elegantnom i bojom uspjeha. U heraldici simbolizira tugu.Crvenaje boja vatre i krvi, pa je povezana sa energijom, ratom, opasnosti, snagom, moi i odlunosti, kao i sa strau, eljom i ljubavi. To je emocionalno intenzivna boja. Pojaava ljudski metabolizam, poveava ritam disanja i krvni tlak. Zbog svog inteziteta jako je vidljiva, zbog ega se koristi za prometne znakove (znakovi za zaustavljanje, semafori) i u vatrogasnoj opremi, te openito za oznaavanje opasnosti. Znanost o grbovima (heraldry) je pokazala da se crvena koristi za oznaavanje hrabrosti, te ju se moe nai u mnogim nacionalnim zastavama.Svjetla crvena predstavlja radost, seksualnost, strast, osjeajnost i ljubav.Roza (pink) predstavlja romansu, ljubav i prijateljstvo. Takoer naglauje enstvenost i pasivnost.Tamno crvena je povezana sa jakou, snagom volje, bijesom, ljutnjom, vodstvom, hrabrou, udnjom, zlobom i gnjevom.Smea implicira stabilnost i istie muevnost.Crveno-smea je povezana sa etvom i jeseni.Naranastaboja u sebi spaja energiju crvene i sreu ute boje. Povezana je sa radou, sunanou i tropskim. Predstavlja entuzijazam, fascinantnost, sreu, kreativnost, odlunost, privlanost, uspjeh, ohrabrenje i podraaj (stimulation). Za ljudsko oko naranasta je vrua boja, pa daje osjeaj vruine. Usprkos tome, naranasta nije toliko agresivna kao crvena. Ona potie dotok kisika prema mozgu, ima okrepljujui efekt i potie mentalnu aktivnost. Vrlo je prihvaena meu mlaom populacijom. Kao citrusna boja naranasta je povezana sa zdravom hranom i potie apetit. Naranasta je boja jeseni i etve, a u heraldici je simbol snage i izdrljivosti.Tamno naranasta moe predstavljati prijevaru i nepovjerenje.Crveno-naranasta odgovara elji, seksualnoj strasti, uitku, dominaciji, agresiji i elji za akcijom.Zlatna budi osjeaj ugleda. Znaenje zlatne je osvjetljenje, mudrost i bogatstvo. esto simbolizira visoku kvalitetu.utaje boja sunca. Povezana je sa sreom, radou, intelektom i energijom. Ona stvara topao efekt, potie veselje, mentalnu aktivnost i stvara energiju u miiima. esto je povezana i sa hranom. Jarka, isto uta je boja koja privlai panju, no ako se koristi u prevelikoj mjeri moe uznemiriti (npr. dojenad puno vie plau u utim sobama). U heraldici uta predstavlja ast i odanost, a tek kasnije je uta povezana sa kukavilukom.uta je nestabilna i spontana boja, esto karakterizirana kao djeja. Svjetla uta ima tendenciju prelaska u bijelu, pa obino treba neku tamnu boju koja e ju naglasiti. Nijanse ute nisu vizualno privlane jer gube svoju ivahnost i postaju tmurne.Dosadna (tmurna, dingy) uta predstavlja oprez, propadanje, bolest i ljubomoru.Svjetla uta je povezana sa intelektom, svjeinom i radou.Zelenaje boja prirode. Simbolizira rast, harmoniju, svjeinu i plodnost. Zelena ima veliku emocionalnu povezanost sa sigurnou. Dosadna, tamno zelena je povezana sa novcem, financijskim svijetom i bankarstvom. Zelena ima veliku sposobnost lijeenja. To je boja koja najvie odmara ljudsko oko, pa moe popraviti vid. Ona predstavlja stabilnost i izdrljivost. Ponekad zelena implicira pomanjkanje iskustva, a u heraldici zelena indicira rast i nadu. Suprotno crvenoj, zelena predstavlja sigurnost i to je boja slobodnog prolaska u prometu.Tamno zelena je povezana sa ambicijom, pohlepom i ljubomorom.uto-zelena predstavlja bolest, kukaviluk, nesklad i ljubomoru.Vodeno-zelena (aqua) je povezana sa emocionalnim lijeenjem i zatitom.Maslinasto zelena je tradicionalna boja mira.Plavaje boja neba i mora. esto se povezuje sa dubinom i stabilnou. Simbolizira povjerenje, odanost, mudrost, samopouzdanje, inteligenciju, vjeru, istinu i raj.Smatra se korisnom za um i tijelo - usporuje ljudski metabolizam i stvara smirujui efekt.Snano je povezana sa smirenjem, a u heraldici se koristi kao simbol pobonosti i iskrenosti.Suprotno emocionalnim toplim bojama poput crvene, naranaste i ute, plava se vee za svijest i intelekt.Plava je muevna boja i, sudei po istraivanjima, iroko je prihvaena meu mukom populacijom.Svjetlo plava je povezana sa zdravljem, lijeenjem, smirenou, razumijevanjem i mekoom.Tamno plava predstavlja dubinu, znanje, mo, ingritet, strunost, stabilnost i ozbiljnost.Ljubiasta(purple) spaja stabilnost plave sa energijom crvene boje. Povezana je sa kraljevskom osobom. Simbolizira mo, plemstvo, luksuz i ambiciju, te spaja bogatstvo i ekstravaganciju. Takoer je povezana sa mudrou, dostojanstvom, neovisnou, kreativnou, tajnom i magijom. U prirodi je to rijetka boja, pa se ak smatra i umjetnom.Svjetlo ljubiasta budi romatine i nostalgine osjeaje.Tamno ljubiasta izaziva tmurne i tune osjeaje, te moe izazvati frustracije.Ljubiasta moe djelovati kao simbol kreativnosti, no to je polarizirajua boja - ljudi je ili vole ili mrze - te je zbog toga opasna na globalnom nivou. Iako je povezana sa duhovnou, tajnovitou, vlastelom i strau, takoer moe simbolizirati aljenje, smrt, muninu, zavjeru i napuhanost. Meu europskim katolicima ljubiasta simbolizira smrt i razapinjanje, dok se u novije doba u Amerikoj kulturi toj boji polako pridodaju karakteristike zabave i veselja.esto osobna privrenost nekoj boji, u kombinaciji sa avantgardnim tehnikama, uzrokuje katastrofe pri koritenju boja, u dananje doba na globalnom nivou (Internet). Kada se kombiniraju boja i oblik simbolina mo raste - ako se cilja odreena regija potrebno je istraiti sve aspekte regionalnog simbolizma boja. Npr. bijeli karanfili u Japanu predstavljaju smrt, dok zeleni eir u Kini signalizira da dotinog ovjeka vara ena. Uz sve navedeno, trendovi boja su kompleksna tema koju nije mogue definirati jednostavnim predvianjem. Odreivanje 'popularne' boje ili pak obitelji boja najee ovisi o medijima koji utjeu na stil ivota (televizija, filmovi, muzika, asopisi, Internet, socijalna pitanja, trenutni dogaaji, ...).Emocionalno znaenje boja nije isto kao i emocionalna sklonost prema bojama, iako izmeu obje pojave postoji tijesna veza, jer se sa sklonosti raa znaenje, a ustaljeno znaenje utjee na sklonost. Znaenje je mnogo stalnije nego sklonost koja se mijenja s obzirom na referencijski okvir boje.Na temelju lanka 12. stavka 1. Zakona o zatiti na radu (Narodne novine br. 59/96, 94/96 i 114/03) ministar gospodarstva, rada i poduzetnitva donosiPRAVILNIKO SIGURNOSNIM ZNAKOVIMA(NN, br. 29/05)I. OPE ODREDBElanak 1.(1) Ovim se Pravilnikom utvruju obveze poslodavca u svezi s uporabom sigurnosnih znakova.(2) U provedbi odredaba ovoga Pravilnika primjenjuje se hrvatska norma HRN 7010 Grafiki simboli Sigurnosne boje i sigurnosni znakovi Sigurnosni znakovi za mjesta rada i javne prostore te sigurnosni znakovi prikazani u prilogu II toka 3. odnosno prilogu V. toka 1.3.(3) Odredbe ovoga Pravilnika se ne primjenjuju za znakove kojima se oznaavaju opasne tvari i preparati, proizvodi i oprema prije stavljanja na trite osim u sluajevima kada to nije ureeno drugim propisom.(4) Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na znakove koji se upotrebljavaju za reguliranje cestovnoga, eljeznikoga, morskoga ili zranog prijevoza.lanak 2.U smislu ovoga Pravilnika pojedini pojmovi imaju sljedee znaenje:a)sigurnosni znakje znak, koji se odnosi na odreeni objekt, djelatnost ili stanje, i daje informaciju ili uputu o osiguranju sigurnosti i zdravlja pri radu. Znak moe biti natpis, boja, svjetlosni znak, zvuni signal, govorna komunikacija ili komunikacija rukama;b)znak za zabranuje znak, koji zabranjuje odreeno injenje (aktivnosti), koje bi moglo uzrokovati rizik za sigurnost i zdravlje radnika;c)znak upozorenjaje znak, koji upozorava na rizik ili opasnost;d)znak za obvezno postupanjeje znak, koji propisuje obvezno postupanje u odreenim sluajevima;e)znak za izlaz u sluaju nude ili za prvu pomoje znak, koji daje informacije o izlazima u sluaju nude, pomagalima za prvu pomo i spaavanje;f)znak obavijestije znak, koji daje odreene informacije, koje su drukije od onih navedenih u tokama od a) do e) ovoga lanka;g)natpisje znak, koji daje specifine informacije u obliku geometrijskih likova, boja, simbola ili piktograma i koji je vidljiv samo, ako ga se osvijetli svjetlou odreene jakosti;h)dopunski natpisje natpis, koji se upotrebljava skupa s jednim od znakova opisanim pod g) i daje dopunske informacije;i)sigurnosna bojaje boja, koja ima tono odreeno znaenje;j)simbol ili piktogramje lik, koji opisuje stanje ili propisuje specifino postupanje, a upotrebljava se na natpisu ili osvijetljenoj povrini;k)svjetlosni znakje znak, koji daje naprava, izraena od djelomino ili potpuno prozirnog materijala, koji se osvijetli s unutarnje strane ili straga, tako da daje dojam osvijetljene povrine;l)zvuni signalje ifrirani signal, koji stvara naprava, koja je izraena za tu namjenu, bez uporabe ljudskog ili umjetnog glasa;m)govorna komunikacijaje unaprijed dogovorena usmena poruka s ljudskim ili umjetnim glasom;n)runi signalje pomicanje i poloaj ruku u ifriranom obliku za rukovoenje osobama koje izvode manevre, koji predstavljaju rizik za radnike.II. OPE OBVEZE POSLODAVCA1. Opa pravilalanak 3.(1) Poslodavac mora osigurati postavljanje sigurnosnih znakova na mjestima na kojima radnici ne mogu izbjei rizike, jer ih poslodavac nije mogao otkloniti ili dovoljno smanjiti osnovnim pravilima zatite na radu ili odgovarajuom organizacijom rada.(2) Pri postavljanju sigurnosnih znakova poslodavac mora uzeti u obzir procjenu opasnosti pri odreenim poslovima i u odreenom okoliu, te osigurati, da su sigurnosni znakovi stalno na zahtijevanom mjestu.(3) Bez obzira na odredbe lanka 1. stavka 3. ovoga Pravilnika poslodavac mora znakove koji se odnose na cestovni, eljezniki, unutarnji vodeni i zrani prijevoz, postaviti svuda, gdje je to potrebno glede naina prijevoza unutar lokacije.2. Upotreba sigurnosnih znakovalanak 4.Poslodavac mora osigurati da sigurnosni znakovi koje upotrebljava ispunjavaju zahtjeve iz priloga I do IX ovoga Pravilnika.III. POSEBNE OBVEZE POSLODAVCA1. Informacije i upute za radnike/izvjeivanje radnikalanak 5.(1) Poslodavac mora radnicima osigurati odgovarajue usmene ili pisane upute o znaenju sigurnosnih znakova, koji se upotrebljavaju pri radu te ih stalno izvjeivati o svim potrebnim mjerama u svezi s njihovom uporabom.(2) U uputama poslodavac mora, na radnicima razumljiv nain, opisati znaenje znakova, posebice onih koji sadre rijei, i nain postupanja u uobiajenim i posebnim situacijama.(3) Radnici su se duni pridravati uputa poslodavca o nainu postupanja vezano za postavljene sigurnosne znakove te izvjeivati poslodavca o svim potrebnim mjerama u svezi s njihovom uporabom.2. Savjetovanje i suradnja s radnicimalanak 6.Poslodavac se mora posavjetovati s radnicima i njihovim predstavnicima te im omoguiti ravnopravno sudjelovanje u pitanjima, koja su predmet ovoga Pravilnika, ukljuujui primjenu priloga I do IX.IV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBElanak 7.Poslodavac mora osigurati da sigurnosni znakovi koje ve upotrebljava, ispunjavaju zahtjeve iz priloga I do IX ovoga Pravilnika te osigurati odgovarajue upute navedene u lanku 5. ovoga Pravilnika najkasnije dvije godine nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika.lanak 8.Prilozi I do IX su sastavni dio ovoga Pravilnika.lanak 9.Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.Klasa: 115-01/04-01/14Urbroj: 526-08-04-3Zagreb, 10. veljae 2005.MinistarBranko Vukeli,v. r.PRILOGIOPI ZAHTJEVIZA SIGURNOSNE ZNAKOVE1. Prethodne napomene1.1. Kada se zahtijevaju sigurnosni znakovi u skladu s lankom 1. ovoga Pravilnika, moraju ispunjavati sve zahtjeve iz priloga od II do IX.1.2. U ovom prilogu postavljeni su zahtjevi za sigurnosne znakove, opisi razliitih naina uporabe sigurnosnih znakova te opa pravila o zamjeni i kombiniranju znakova.1.3. Sigurnosni znakovi se smiju upotrebljavati samo za davanje uputa i obavijesti, koje su propisane ovim Pravilnikom.2. Vrste znakova2.1. Stalni znakovi2.1.1. Stalni natpisi na tablicama (ploama) moraju se upotrebljavati za zabrane, upozorenja, zahtjeve i oznaavanje putova i izlaza u sluaju nude te prostorija za pruanje prve pomoi.Natpisi i sigurnosne boje se moraju upotrebljavati za trajnu oznaku lokacije i identifikaciju opreme za gaenje poara.2.1.2. Natpise na spremnicima i cjevovodima potrebno je namjestiti, kao to je utvreno u prilogu III.2.1.3. Mjesta, na kojima postoji opasnost od udara u prepreke ili padova, moraju biti trajno oznaena sigurnosnom bojom i natpisima na ploama.2.1.4. Prometni putovi moraju biti trajno oznaeni sigurnosnom bojom.2.2. Znakovi u odreenim situacijama2.2.1. Svjetlosni znakovi, akustini signali i govorna komunikacija se moraju upotrebljavati kada to zahtijeva situacija, pri emu se mora za upozoravanje osoba na opasnosti uzeti u obzir mogunost izmjenjivanja i kombiniranja znakova, kao to je predvieno u toki 3. ovoga Priloga. Istovremeno se mogu upotrebljavati i za pozivanje nazonih, da postupaju na predvieni nain i u sluaju evakuacije iz prostorija.2.2.2. Runi signali i govorna komunikacija se moraju upotrebljavati kada to zahtijeva usmjeravanje osoba koje obavljaju opasne radnje (operacije).3. Izmjenjivanje i kombiniranje znakova3.1. Mogu se upotrijebiti bilo koji od sljedeih znakova, ako je tako osigurana odgovarajua raspoznatljivost oznake i ako su jednako uinkoviti: sigurnosna boja ili natpis na ploi za oznaavanje mjesta, ako se radi o zapreci ili mogunosti pada radnika, svjetlosni znakovi, akustini signali ili govorna komunikacija, runi signali ili govorna komunikacija.3.2. Mogue kombinacije sigurnosnih znakova: svjetlosni znakovi i akustini signali, svjetlosni znakovi i govorna komunikacija, runi signali i govorna komunikacija.

4. Upute u donjoj tablici vrijede za sve znakove, koji ukljuuju sigurnosnu boju:

BojaZnaenjeilinamjenaUputeiobavijesti

ZnakzabraneOpasnopostupanje

Napravezazaustavljanje,

CrvenaAlarmzaopasnostiskljuivanjeiisklapanje

unudi

PoarnaopremaIdentifikacijaimjesto

utailiu-ZnakupozorenjaPazite,poduzmite

kastosmeasigurnosnemjere

Specifinopostupanje

ilimjera

PlavaZnakzaobveznoNositeosobnuzatitnu

postupanjeopremu

Znakzaizlazunudi,Vrata,izlazi,putovi, op-

znakzaprvupomoremapomagala(objekti)

ZelenaNemaopasnostiVraanjeunormalno

stanje

5. Uinkovitost znakova se ne smije smanjivati:5.1. prisutnou drugog izvora davanja iste vrste znakova, koji ometa vidljivost ili slunost;5.1.1. na nain, da su znakovi previe blizu jedan drugom;5.1.2. istovremenom uporabom dvaju svjetlosnih znakova, koje je mogue zamijeniti;5.1.3. uporabom svjetlosnog znaka u blizini drugoga slinog izvora svjetla;5.1.4. uporabom dvaju akustinih signala istovremeno;5.1.5. uporabom akustinog signala u bunom okoliu;5.2. s manjkavim oblikom, nedovoljnim brojem, nepravilnim postavljanjem, slabim odravanjem i nepravilnim djelovanjem znakova ili signalnih naprava.6. Znakove i signalne naprave treba redovno istiti, odravati, pregledavati, popravljati i po potrebi mijenjati, kako bi se osiguralo ouvanje bitnih i funkcionalnih svojstava.7. Broj znakova odnosno signalnih naprava, koje je potrebno postaviti i njihovo postavljanje, je ovisno od stupnja rizika i podruja, kojeg pokrivaju.8. Znakovi, za koje je potreban vanjski izvor energije, moraju imati osigurano rezervno napajanje u sluaju nestanka elektrine struje.9. Aktiviranje svjetlosnog znaka ili akustinog signala navjeuje kada nastupaju okolnosti zbog kojih je znak predvien, a mora djelovati toliko vremena koliko takve okolnosti traju.Svjetlosne znakove i akustine signale treba odmah po uporabi ponovno postaviti u stanje pripravnosti.10. Kako bismo osigurali pravilno djelovanje i uinkovitost svjetlosnih znakova i akustinih signala, treba ih ispitati nakon to su postavljeni, a nakon toga tijekom uporabe u dovoljno estim vremenskim intervalima.11. Ukoliko se odreeni signali slabije uju ili vide zbog uporabe osobne zatitne opreme, potrebno je takve znakove ili dopuniti na odgovarajui nain ili ih zamijeniti.12. Zatvorene ili ograene prostorije, u kojima se skladite vee koliine opasnih tvari ili preparata, potrebno je s vanjske strane oznaiti odgovarajuim znakovima upozorenja iz toke 3.2. priloga II ili oznakama koje propisuje toka 1. priloga III, osim u sluajevima kad ve naljepnice na pojedinoj ambalai odnosno spremnicima sadre odgovarajua upozorenja i obavijesti.PRILOG IIOPI ZAHTJEVI ZA ZNAKOVENA PLOAMA1. Izgled1.1. U pogledu oblika i boje znakova na ploama primjenjuje se hrvatska norma HRN 7010, a za znakove koji nisu obuhvaeni navedenom normom oblik i boja dani su u toki 3. ovoga priloga.1.2. Piktogrami moraju biti jednostavni, zbog ega moraju sadravati samo bitne elemente.1.3. Piktogrami se mogu razlikovati od skica iz toke 3. ovoga priloga, ukoliko usprkos tome jasno priopavaju sadraj, te nije ni mogue krivo razumjeti njihovo znaenje.1.4. Ploe moraju biti izraene od materijala koji je otporan na udarce, vodu i vremenske utjecaje.1.5. Veliina ploe te kolorimetrijska i fotometrijska svojstva materijala, od kojih su izraeni, moraju biti takvi da su znakovi na ploama cijelo vrijeme uporabe dobro vidljivi i raspoznatljivi.2. Uvjeti glede postavljanja2.1. Ploe moraju biti postavljene na primjerenoj visini od tla, koja odgovara liniji gledanja. Pri tome je potrebno uzeti u obzir postojee prepreke na dolasku u podruje ugroenosti i u njegovoj neposrednoj blizini. Mjesto postavljanja ploe mora biti dobro osvijetljeno, lako dostupno i dobro vidljivo.Na mjestima sa slabom prirodnom osvijetljenou, preporua se uporaba fluorescentnih boja, refleksnih materijala i dodatna umjetna rasvjeta.2.2. Plou treba odstraniti kada prestanu postojati okolnosti zbog kojih je bila postavljena.3. Uporaba znakova na ploama3.1. Prilikom uporabe znakova na ploama primjenjuje se hrvatska norma HRN 7010 Grafiki simboli Sigurnosne boje i sigurnosni znakovi Sigurnosni znakovi za mjesta rada i javne prostore, a u nastavku se daje prikaz znakova sigurnosti koji nisu obuhvaeni navedenom hrvatskom normom.3.2.ZNAKOVI OPASNOSTI

3.3.ZNAKOVI OBVEZA3.4.ZNAKOVI ZA PRVU POMO

PRILOGIIIZAHTJEVI ZA OZNAAVANJESPREMNIKA I INSTALACIJA1. Spremnici za opasne tvari ili opasne preparate koji se upotrebljavaju pri radu i za skladitenje te pripadajue instalacije za takve tvari, moraju biti oznaeni u skladu s odredbama ovoga Pravilnika (piktogram ili simbol na obojenoj podlozi).Odredbe iz stavka prvog ne odnose se na spremnike za kratkotrajnu uporabu ili za spremnike, iji se sadraj esto mijenja ukoliko se pri tome poduzimaju alternativne mjere, npr. izvjeivanje i osposobljavanje radnika, kojima se osigurava ista razina sigurnosti.Oznake iz stavka 1. ovoga Priloga mogu biti: zamijenjene znakovima upozorenja, koji sadre jednake piktograme ili simbole, kao to su prikazani u prilogu II; opremljene dodatnim informacijama, kao to su ime ili formula opasne tvari i opis opasnosti; zamijenjene ili dopunjene znakovima koji su predvieni za prijevoz opasnih tvari ili preparata, za transportne spremnike, koji se upotrebljavaju na radnom mjestu.2. Znakovi moraju biti postavljeni: na vidnom mjestu, u obliku tvrde ploe, samoljepivih etiketa ili naneseni bojom.3. Znakovi moraju imati odgovarajui izgled u skladu s tokom 1. priloga II, a u uporabi moraju ispunjavati zahtjeve iz toke 3. priloga II.4. Oznake cjevovoda moraju biti postavljene na vidnim mjestima u blizini najopasnijih mjesta kao to su ventili i spojevi, ali isto tako na primjerenim razmacima po cijeloj duini cjevovoda.5. Podruja, prostori ili ograeni prostori, koji se upotrebljavaju za skladitenje veih koliina opasnih tvari, moraju biti oznaeni znakovima opasnosti iz toke 3.1. priloga II, ili oznaeni u skladu s tokom 1. ovoga priloga, osim ukoliko su pakiranja ili spremnici ve oznaeni znakovima odgovarajuih dimenzija, kako to zahtijeva toka 1.5. priloga II.Skladita veih koliina opasnih tvari moraju biti oznaena znakovima upozorenja za opu opasnost. Znakovi ili oznake moraju u tom sluaju biti postavljeni u blizini skladinog prostora ili na vratima skladita.PRILOG IVZAHTJEVI ZA OZNAAVANJEVATROGASNE OPREME I NJEZINO POSTAVLJANJEZahtjevi iz ovoga priloga vrijede iskljuivo za zatitu od poara.1. Vatrogasna oprema mora biti uoljivo oznaena crvenom bojom te dodatno oznaena odgovarajuim ploama.2. Crveno podruje mora biti dovoljno veliko, to omoguuje jednostavno prepoznavanje opreme.3. Moe se crvenom bojom oznaiti prostor, gdje se takva oprema uva. Isto tako mora biti oznaen i pristup u takav prostor.PRILOG VZAHTJEVI ZA ZNAKOVE ZA OZNAAVANJE PREPREKA, OPASNIH PODRUJA I PROMETNIH PUTEVA1. Znakovi za oznaavanje prepreka i opasnih podruja1.1. Mjesta u pogonima na kojima postoji opasnost da se radnici i druge osobe sudare s preprekama, padnu ili da se na njih srue oblinji predmeti, moraju biti oznaena izmjenino sa utim i crnim ili crvenim i bijelim prugama.1.2. Dimenzije oznaka moraju biti u skladu s veliinom prepreke ili opasnih mjesta.1.3. ute i crne pruge ili crvene i bijele pruge moraju biti pod kutom od 45. Pruge moraju biti jednako iroke.Primjer:

PRILOG VIZAHTJEVI ZA SVJETLOSNE ZNAKOVE1. Izgled1.1. Svjetlost znaka mora osigurati dovoljan kontrast glede okoline, ali bez blijetanja u sluaju da je okolina slabo osvijetljena.1.2. Svijetlea povrina znaka mora biti jednobojna, a na njoj moe biti piktogram sa specifinom pozadinom.1.3. Boja znaka mora biti u skladu s tablicom boja i njenim znaenjem predvienim tokom 4. priloga I.1.4. Ukoliko znak sadri piktogram, slova morajuodgovarati zahtjevima iz priloga II.2. Specifina pravila uporabe2.1. Ukoliko ureaj moe emitirati neprekidne i prekidne znakove, prekidni znak se mora koristiti za vii stupanj opasnosti ili za urno postupanje. Trajanje i frekvencija prekidnog svjetlosnog znaka mora biti takva, da se: osigura odgovarajui prijem poruke, sprijei zamjena s drugim svjetlosnim znakovima.2.2. Ukoliko se svjetlosni znak upotrebljava umjesto zvunog ili zajedno s njim, mora pri tome biti upotrijebljen isti nain ifriranja.2.3. Ureaji, koji emitiraju svjetlosne znakove u sluaju ozbiljne opasnosti, moraju biti redovito odravani te opremljeni pomonim izvorom napajanja.PRILOG VIIZAHTJEVI ZA ZVUNE ZNAKOVE1. Opi zahtjevi1.1. Zvuni znak mora:a) imati zvunu razinu dobrog prijema odnosno ujnosti, koja je za 10 dB(A) via od razine buke u okolini, ali ne smije dostizati prag bola;b) biti dobro prepoznatljiv glede trajanja impulsa i intervala izmeu impulsa, te se jasno razlikovati od drugih zvunih znakova u okolini;1.2. Ukoliko ureaj emitira zvuni znak s promjenljivom i konstantnom frekvencijom, promjenjiva frekvencija mora biti namijenjena za upozoravanje na vii stupanj opasnosti ili za urno poduzimanje mjera u sluaju opasnosti.2. ifriranje znakaZnak za evakuaciju mora biti neprekinut.PRILOG VIIIZAHTJEVI ZA GOVORNUKOMUNIKACIJU1. Opi zahtjevi1.1. Govorno komuniciranje osobe, koja daje poruke jednoj ili vie osoba koje je sluaju, mora se odvijati u obliku kratkih tekstova, izraza ili pojedinih rijei.1.2. Govorne poruke moraju biti kratke, jednostavne i ra-zumljive, tako da nisu ovisne od govornih sposobnosti osobe, koja ih daje.1.3. Govorno komuniciranje se moe odvijati neposredno govorom ili posredno uz uporabu zvunih ureaja.2. Posebna pravila2.1. Osobe, koje govorno komuniciraju, moraju dobro poznavati jezik na kojem daju poruke, da ih pravilno izgovaraju i da ih se razumije.2.2. Ukoliko se govorno komuniciranje upotrebljava umjesto pokreta (gestikulacije) ili zajedno s njima, mogu se pri tome upotrebljavati sljedee ifrirane rijei: poetakoznaava poetak stojsmetnja ili zavretak operacije krajzavretak operacije dignipodigni teret spustispusti teret naprijed* natrag* desno* lijevo*PRILOGIXZAHTJEVI ZA RUNE SIGNALE1. Opi zahtjeviRuni znakovi moraju biti precizni, jednostavni, dobro vidljivi, laki za izvoenje i razumijevanje te vidljivo razliiti od drugih pokreta osobe, koja ih daje.Ukoliko osoba koristi obje ruke istovremeno, ruke se moraju pomicati simetrino i pri tome davati samo jedan znak.Smatra se, da runi signali jo uvijek ispunjavaju gornje zahtjeve, ukoliko samo donekle odstupaju ili ako su detaljniji od signala, koji su prikazani u 3. toki ovoga priloga, s time da moraju imati isto znaenje i razumljivost.2. Pravila za davanje runih signala2.1. Osoba koja daje rune signale je signalist.Signalist daje manevarske upute rukovatelju.2.2. Signalist mora vizualno pratiti sve manevre, koje izvodi rukovatelj.2.3. Obveza signalista je osim voenja manevra i osiguranje sigurnosti radnika i drugih osoba u blizini izvoenja operacija.2.4. Ukoliko signalist sam ne moe ispuniti sve zahtjeve iz toke 2.2. ovoga priloga, u tom sluaju poslodavac mora odrediti vie signalista.2.5. Rukovatelj mora prekinuti manevar u skladu s novim uputama odmah, im ih dobije od signalista. Isto tako mora postupati u sluaju ukoliko nije razumio upuene mu znakove.2.6. Pomagala:Rukovatelj mora jasno i bez potekoa prepoznati signalista sa svojega mjesta.Signalist mora nositi jedno ili vie obiljeja za raspoznavanje npr. bluzu, kacigu, narukavnike i reflektirajue trake ili upo-trebljavati signalnu palicu.Obiljeja za prepoznavanje moraju biti svijetlih boja. Sva obiljeja moraju biti iste boje, koja se moe upotrebljavati iskljuivo u tu svrhu.3. ifrirani znakovi, koji se moraju upotrebljavatiPrethodna napomena:Sljedei ifrirani znakovi se moraju upotrebljavati za jednake manevre u pojedinim djelatnostima: