Neke stvari u svijetu nisu jasne, neke su već otkrivene, a neke tek trebamo otkriti. Zahvaljujući različitim istraživanjima danas živimo drukčije nego prije, bez nekih današnjih izuma ne bi se mogao zamisliti život. Zato je dobro zapamtiti otkrića koja su nam do danas pomogla to jest koja nam još trebaju pomoći.

ISTRAŽIVANJA NA POLJU KEMIJE/BIOKEMIJE

Lavoslav (Leopold) Ružička, (1887. – 1976.) danas u svijetu poznati kemičar i biolog. Dobitnik je nobelove nagrade za kemiju, to je prvi dobitnik te nagrade u Hrvatskoj. Veliki dio svog života proveo je u Češkoj, a u svojim srednjim godinama počeo je raditi sam ujedno kada je uspio doći do novih otkrića. Radom u svome laboratoriju i povezivanje znanje iz tarpena i steroida počinje raditi na polju biokemije. Sintezom hormona (androsterona,testosterona) proširuje znanje organske kemije i otkriva rad hormona. Proširivanjem znanja na polju organske kemije privuklo je puno mladih znanstvenika u kojima se pojavljuje i Vladimir Prelog.

Lavoslav Ružička (1939.) Testosteroni

Vladimir Prelog, (1907. – 1998.) rođen u Sarajevu, nakon razvoda roditelja s ocem ide u Hrvatsku gdje pohađa fakultet. Zahvaljujući zanimanjem za kemiju, počinje raditi u Češkoj te razvija organsku i stereokemiju. Zbog njega je danas medicina bolje razvijena, naime istraživanjem na polju stereokemije uspio je otkriti više o antibioticima i alkaloidima. Nobelovu nagradu za kemiju dobio je 1975.

Vladimir Prelog na dodjeli nobelove nagrade

Lavoslav Ružička predaje svoj laboratorij Vladimiru Prelogu

ISTRAŽIVANJA NA POLJU FIZIKE

Albert Einstein (1879. – 1955.) je Njemački fizičar koji se smatra današnjim najvećim genijem povijesti. Albert Einstein formulirao je posebnu i opću teoriju relativnosti kojima je uveo revoluciju u modernu fiziku. Uz to, radio je na polju kvantne teorije i statističke mehanike. Najpoznatiji je po svojoj teoriji relativnosti kojom je objavio da masa je jednaka energiji. Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 1921. godine, a umro je 1955. godine u snu. Zapamćen je kao jedan od najboljih i najpametnijih znanstvenika 20. stoljeća, na njegovu teoriju danas puno mladih znanstvenika razvijaju fiziku.

Albert Einstein na sveučilištu u Bostonu

Stephen William Hawking, (1942.) Britanski je teoretski fizičar. Poznat je po istraživanjima na polju kvantne gravitacije i kozmologije, a najveći uspjeh dobio je za proučavanje crnih rupa. Pomoću Einsteinove teorije objavio je svoju teoriju o crnoj rupi, to jest da je crna rupa gusta pukotina prostora koja usisava sve čestice i materije oko sebe (čak i svijetlost). Zahvaljujući njegovim istraživanjima danas puno znanstvenika zainteresirano je za takvo proučavanje, naime pojam crnih rupo seže iz 17. stoljeća, ali se najviše o njima saznalo u 20. stoljeću. Po otkriću mogli bi reći da nije ništa novo otkrio, ali je razriješio teoriju i znanje i crnim rupama koje su nam i danas mistične.

Stephen Hawking, iako bolestan Crna rupa

(metabolizam paralize) još uvijek je živ i uz

pomoću suvremene tehnologije uspijeva

pričat i radit.

ISTRAŽIVANJA NA POLJU BIOLOGIJE

Ovca Dolly, (1996. – 2003.) je prvi uspješni eksperiment kloniranja. Naime Ian Wilmut i Keith Campbell su bili prvi znanstvenici koji su uz pomoć ovce uspjeli napraviti prvo uspješno kloniranje u povijesti. Ovca Dolly rođena je u Edinburgh-u 1996. a zbog bolesti raka i arteoskleroze umrla je 2003. godine. Uspjela je roditi 6 mladunčadi od kojih su 2 blizanci, a nakon rođenja 6 – te mladunčadi počeli su se javljati simptomi. Nakon njezine smrti drugi znanstvenici pokušali su uz pomoć procesa kloniranja, klonirati neke druge životinje. No ono što su oni dobili, su drugi organizmi to jest druge životinje.

Ian Wilmut s ovcom Dolly

Ovca Dolly

ISTRAŽIVANJA NA POLJU MEDICINE/KEMIJE

Marie i Pierre Curie, (1867. – 1934.) (1859. – 1906.) otkrivaju radij i polonij bez kojih se danas medicina ne može zamisliti. 1902. Radom u laboratoriju otkrivaju 2 nepoznata elementa, naime danas se uz pomoć tih dvaju elemenata liječi rak. Otkrivanjem radija su otkrili opasnost radioaktivnosti te njezin učinak. Nakon smrti Pierra, Marie preuzima laboratorij i nastavlja rad kemije. 1934. Marie umire od anemije, zbog prevelike izloženosti radiju, a nobelovu nagradu za kemiju dobila je 1911.

Marie Sklodowska – Curie Pierre Curie

IZVORI: Internet: http://en.wikipedia.org/wiki/Marie_Curie

http://en.wikipedia.org/wiki/Albert_Einstein

http://en.wikipedia.org/wiki/Lavoslav_Ružička

Knjiga: Faktopedija Mozaik knjiga, Tisak Neografija, Slovačka 2004.

(više autora)

Međunarodni znak znanosti (atom a oko njega kruže elektroni)

Izradio: Leon Bošnjak, 8.b