Zoran oga

  • View
    47

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Zoran Ðogaš. PRIKAZ PODATAKA. PRIKAZ PODATAKA. Opisno S lik e i tablic e Prikaz se prilagođava značajkama podataka. Zoran Đogaš, 2007. PRIKAZ PODATAKA. Jednostavno i razumljivo ih izložiti Prikaz se prilagođava značajkama podataka (količina podataka, ljestvice mjerenja ) , - PowerPoint PPT Presentation

Text of Zoran oga

  • Zoran ogaPRIKAZ PODATAKA

  • PRIKAZ PODATAKAOpisnoSlike i tablice

    Prikaz se prilagoava znaajkama podataka

  • PRIKAZ PODATAKAJednostavno i razumljivo ih izloiti

    Prikaz se prilagoava znaajkama podataka (koliina podataka, ljestvice mjerenja), ali i nainu na koji se podaci iznose (izlaganje, izvjee, znanstveni rad).

    Vana uloga elektronikih raunala

  • TabliceDvodimenzijska struktura (redak, stupac)Iznose iste podatke, izvorna mjerenja ili izvorne podatkeOsiguravaju jednostavnost i preglednost prikaza ak i golemih koliina informacijaStruktura na granici tekstovnoga i slikovnoga prikaza

  • Tablice

  • Tablice

  • TabliceSlaganje tablice najbolje je poeti smiljanjem odgovarajueg naslova. Naslov objavljuje svrhu tablice, a esto upuuje i na pokusni ustroj. Naslov tablice, legenda i naslovi stupaca zajedniki odreuju opis tablice i tvore cjelinu koja mora biti neovisna o tekstu lanka. Nekoliko savjeta za bolji izgled tablice:

  • Tablice1. Prouiti oblik tablice u odabranu asopisu.

    Veina asopisa ima standardni oblik tablice; neki doputaju uporabu samo vodoravnih crta,neki prihvaaju i okomite crte u tablici; postoji pravilo oznaavanja stupaca i mjernih jedinica; simboli koji pozivaju na legendu itd.

  • TablicePrema Vancouverskom sustavu za oznaavanje, u podbiljekama rabe se oznake: *, , , , , itd.

    Preuzeto iz asopisa Croatian Medical Journal, CMJ 2001; 42: 74-8.

  • Tablice2. Stupce i redove u tablici treba logiki grupirati.

    Uobiajeno je najprije navesti kontrolne ili normalne vrijednosti, bilo u prvome lijevom stupcu ili u prvome gornjem redu. Tako se odreuje temeljna crta tablice s kojom se mogu usporeivati ostale brojke. Ako se iz tablice u tablicu ponavljaju iste skupine, ne valja mijenjati njihove odnose u tablici, jer se tako oteava praenje slijeda misli kroz tekst i tablice.

  • Tablice3. Odabrati oblik tablice.

    Za asopise kojima se tekst nalazi u dva stupca bolje su manje i ue tablice asopisi malog formata mogu imati vee tablice, ali opet broj stupaca ne smije biti prekomjeran jer e veliina slova u tom sluaju postati gotovo neitljiva. Dobro je ve napravljenu tablicu okrenuti za 90 stupnjeva da stupci postanu redovi i obrnuto. Tako se moe dobiti tablica ljepeg izgleda i itljivija.

  • Tablice4. Pravilno napisati naslove tablice i stupaca te podbiljeke.

    Naslov tablice uvijek se pie iznad tablice, na istoj stranici. Raspodjelu informacije izmeu naslova stupaca i naslova tablice odreuje kratkoa teksta u stupcu. U njega se moe staviti tek najnunija informacija, a ostale dodatke i objanjenja podnaslova i naslova treba staviti u podbiljeku, koja se pie ispod tablice.

  • Tablice5. Pravilno prikazati statististike podatke.

    Pravilo slaganja tablice jest da u njoj mora biti dovoljno podataka da se iz njih mogu izvesti autorovi originalni podatci ili bar populacija vrijednosti s istim statistikim obiljejima. U svakoj tablici moraju biti navedeni: 1) vrst statistikog testa, 2) broj opaanja, 3) srednja vrijednost standardna devijacija (ili neki drugi odgovarajui statistiki pokazatelj), te4) dobivena vrijednost p.

  • Slika moe odmah priopiti ono to bi se objasnilo tek na stotinu stranica.Ivan Sergejevi Turgenjev

    Tablini prikaz podataka esto je srce, ili jo bolje, mozak znanstvenoga lanka.Peter Morgan

  • Slike grafikonicrteiilustracijekarte fotografije

  • Slika instrumentalnog zapisa

  • Fotografija

  • Mikroskopska slika

  • Mikroskopska slika

  • Grafikoni

    Slikovni prikazi skupova podataka, nizova mjerenja, koliine uestalosti, trenda ili meusobnog odnosa podataka

    Rabe se kad je vanija skupna organiziranost podataka nego izvorne vrijednosti mjerenja (za to slue tablice!)

  • Grafikoni

    Sadre i crte i tekst (ali tekst u najmanjoj moguoj mjeri)

    Najee je prikazan prvi (gornji desni) kvadrant pravokutnog koordinatnog sustava (osi x i y, apscisa i ordinata)

    Ako su ovisni podaci: na apscisi neovisni, a na ordinati ovisni pokazatelj

  • Prema mjernoj ljestvici:linearni prikaz

    polulogaritamski prikaz

    logaritamski prikaz

  • Crtovni grafikonprikazuje niz mjerenja pokazatelja crtama (engl. line)Tokasti grafikonprikazuje niz mjerenja pojedinanim znakovima (mali krugovi, kvadrati, trokuti i sl.) esto su ova dva prikaza udruena (engl. scatter/line).Broj prikazanih mjerenja mora biti umjeren.S desne strane moe se pridruiti nova ordinata (znai, npr. prikaz dva ovisna pokazatelja naspram jednog neovisnog)

  • Crtovno-tokasti grafikon

  • Stupasti grafikonObino grafikoni s jednim brojevnim pravcem

    Prikaz brojnosti ili uestalosti jedinki unutar kategorija nominalnih ili ordinalnih pokazatelja

    Stupci mogu biti uspravni ili poloeni

  • Stupasti grafikon

  • Kruni grafikon (engl., pie chart)Ukoliko se pravilno rabi, to je vrlo uinkoviti grafiki prikaz skupnih podataka koji predstavljaju odreene dijelove ukupne koliine podataka.

    Na umu se mora imati sljedee:i. Rabi se samo onda kad je zbroj svih vrijednosti konstantan (obino 100%).ii. Trebao bi se rabiti kad pojedinane vrijednosti pokazuju znaajnu varijabilnost; kruni grafikon od sedam jednakih dijelova nije od velike koristi.iii. Lako je dodati ime pojedine skupine (kategorije) kao i pripadajue vrijednosti, pa nije potrebna nikakva popratna tablica i objanjenje.iv. Broj pojedinih skupina, tj. dijelova cjeline, treba biti umjeren, obino 3 do 10 (ali postoji i vrsta preporuka: ne vie od 7!).

  • Kruni grafikon

  • HistogramiStupasti grafikoni za prikaz vrijednosti intervalnih ili omjernih pokazateljaTumaenje na procjeni visine stupaca (svi moraju biti jednake irine)Poligoni uestalostiPovrina ispod krivulje oznauje izmjerenu raspodjelu pokazateljaSlikovni grafikon (piktogram)Nizovi malih slika oznauju podatke

  • Ostale vrste grafikih prikazaTrodimenzijski grafikoni (stereogrami)Prikaz triju pokazatelja putem trodimenzijskog koordinatnog sustava na papiru

    Zemljovidni grafikon (kartogram)Prikaz rasapa podataka u odnosu na zemljopisni poloaj (epidemioloki podaci)

    Dijagrami tijekaGrafiki prikaz toka i smjera postupaka koji su dio radne cjeline

    Algoritam (blok-dijagram)Osobit dijagram tijeka - prikazuju se dijelovi sloenog sustava medicinskog odluivanja kao jednostavne grafike strukture (po vrsti postupka)

  • Dijagram strukture (grae)Prikaz graevnih dijelova neke organizacijske cjelinePrikaz grae sloenih kemijskih spojeva

  • Ureivanje grafikona

    Chart1

    1742

    4325

    2854

    1421

    3944

    21233

    znanstvena metodologija

    fiziologija

    biokemija

    neuroznanost

    Akademska godina

    Broj nepoloenih ispita

    Neuspjeh na ispitu 2. godine

    Sheet1

    Skup podataka1234

    VarijableXYXYXYXY

    Mjerenje 110.008.0410.009.1410.007.468.006.58

    Mjerenje 28.006.958.008.148.006.778.005.76

    Mjerenje 313.007.5813.008.7413.0012.748.007.71

    Mjerenje 49.008.819.008.779.007.118.008.84

    Mjerenje 511.008.3311.009.2611.007.818.008.47

    Mjerenje 614.009.9614.008.1014.008.848.007.04

    Mjerenje 76.007.246.006.136.006.088.005.25

    Mjerenje 84.004.264.003.104.005.3919.0012.50

    Mjerenje 912.0010.8412.009.1312.008.158.005.56

    Mjerenje 107.004.827.007.267.006.428.007.91

    Mjerenje 115.005.685.004.745.005.738.006.89

    Ukupno mjerenja1111111111111111

    Srednja vrijednost9.177.799.177.799.177.799.177.79

    Koeficijent korelacije0.820.820.820.82

    199719981999200020012002

    znanstvena metodologija142132

    fiziologija7384912

    biokemija425243

    neuroznanost254143

    199719981999200020012002

    nedovoljan30-103

    dovoljan98213211-209

    dobar1738491221-3017

    vrlo dobar132524331-4013

    izvrstan65414341-506

    godine0-1011-2021-3031-4041-5051-60

    80564211

    90645321

    100235532

    110134454

    120223455

    130012323

    Sheet2

    Sheet2

    8.04

    6.95

    7.58

    8.81

    8.33

    9.96

    7.24

    4.26

    10.84

    4.82

    5.68

    SKUP PODATAKA 1

    Sheet3

    9.14

    8.14

    8.74

    8.77

    9.26

    8.1

    6.13

    3.1

    9.13

    7.26

    4.74

    SKUP PODATAKA 2

    7.46

    6.77

    12.74

    7.11

    7.81

    8.84

    6.08

    5.39

    8.15

    6.42

    5.73

    SKUP PODATAKA 3

    6.58

    5.76

    7.71

    8.84

    8.47

    7.04

    5.25

    12.5

    5.56

    7.91

    6.89

    SKUP PODATAKA 3

    1742

    4325

    2854

    1421

    3944

    21233

    znanstvena metodologija

    fiziologija

    biokemija

    neuroznanost

    Akademska godina

    Broj nepoloenih ispita

    Neuspjeh na ispitu 2. godine

    108.04109.14107.4686.58

    86.9588.1486.7785.76

    137.58138.741312.7487.71

    98.8198.7797.1188.84

    118.33119.26117.8188.47

    149.96148.1148.8487.04

    67.2466.1366.0885.25

    44.2643.145.391912.5

    1210.84129.13128.1585.56

    74.8277.2676.4287.91

    55.6854.7455.7386.89

    1111111111111111

    9.16666666677.79259.16666666677.79259.16666666677.79166666679.16666666677.7925

    0.8164205163Koeficijent korelacije0.816236506Koeficijent korelacije0.8162867395Koeficijent korelacije0.8165214369Koeficijent korelacije

    1 X

    1 Y

    2 X

    2 Y

    3 X

    3 Y

    4 X

    4 Y

    3

    9

    17

    13

    6

    Uspjeh na ispitu iz Uvoda u znanstveni rad u medicini

  • Ureivanje grafikona

    Chart3

    1742

    4325

    2854

    1421

    3944

    21233

    znanstvena metodologija

    fiziologija