Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    1/21

    Zoran Nikoli

    BEOGRAD POD BEOGRADOM

    Lagumi puni tajni

    Beograd je jedno od najneobinijih i najstarijih naselja u Evropi. Po starosti semoe meriti sa najstarijim meu prestonicama Starog kontinenta, a u odnosuna njegovu nesvakidanju istoriju Berlin ili Pariz su pravi "gradovi deaci".Bezbrojni vladari ovog grada ostavljali su svojevrsne "potpise" ispod njega,gradei podzemne objekte, lagume, bunkere, sklonita, kao i tajne prolaze odkojih su mnogi i danas zaboravljeni i skriveni ispod plonika prestonice. Ovoje bio pokuaj da makar deo od njih pronaemo i opiemo.

    Naa ekspedicija, sainjena od speleologa Kluba "Asak" saPrirodnomatematikog fakulteta u Beogradu i eksperata Javnog preduzea zasklonita, uz savetodavnu pomo strunjaka Zavoda za zatitu spomenikaBeograda traila je nain da dopre do svog korena u ovom gradu. Svesni daga nijedna biljka ne vidi, onako zatrpanog u slojevima zemlje ispod nje, ali daba iz njega crpe svu svoju energiju, snagu i znanje, jer to je njen najstarijideo.Uostalom, kada se drvo odvoji od korena i ne postaje drugo nego - obianbalvan.

    KULE NISU PUKARNICE

    Kada se prelazi Brankov most sa novobeogradske strane ka starom delugrada, vidi se jedinstvena panorama Beograda, zakriljena Sabornom crkvom.Podzemni prostor ispod ovog "pejzaa", od samog mosta, pa doKalemegdana, sakriva lagume, u koje se ulazi iz Karaoreve ulice, a koji susmeteni ispod jednog od najlepih gradskih delova - Kosanievog venca.Lagumi su sluili kao sklonita tokom saveznikog i nemakogbombardovanja u Drugom svetskom ratu, a posle ih je prekrio veo tajni, ilibolje je rei - zaborava.Razlog je bio taj to su lagumi bili predvieni da se u sluaju ponovne ratneopasnosti u njih sklanjaju kulturna i materijalna dobra. Periodino su ih

    koristile neke firme, a danas je veina ili u rukama privatnika, ili suzaboravljeni i zaputeni.Iz Karaoreve ulice postoje prilazi u 13 takvih laguma, iji se ulazi nalaze izanekada dva najvanija zdanja u gradu. Jedno zdanje je bilo nekada raskonihotel "Kragujevac", tik uz Savu, a drugo je bila umrukana, carinarnica krozkoju su morali da prou svi novopridoli u Beograd. Pristanite, koje senalazilo na mestu dananje Kapetanije, bilo je ila kucavica, jer je, pre negoto je izgraena eleznica, reni saobraaj predstavljao jedini kontakt sa

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    2/21

    svetom. Tada je obala bila na mestu gde danas prolaze tramvajske ine, da bitek tridesetih godina dvadesetog veka Sava nasipom bila "odgurana" domesta gde i danas protie.Trgovina se razvijala upravo tim putem, da bi se transportovana robaskladitila, bilo je neophodno iskopati lagume, gde je temperatura uvek bila

    konstantna. Postojali su tuneli za ventilaciju, koji su povezivali otvore naKosanievom vencu sa dvadesetak metara dubokim lagumima. Prolaznicikoji danas vide male kule pored stepenica koje vode ka ovom vencu misle dasu to ostaci pukarnica jo od turskih vremena, ali to su upravo otvori kojimaje vazduh sprovoen duboko u utrobu zemlje, kako se u magacinima ne biskupljala bu, pa ito, namirnice i vino bili su u prostoru koji je uvek imao istutemperaturu.Svaki lagum ima povrinu od nekoliko stotina kvadratnih metara, dok najveimeu njima dostie i svih hiljadu. Taj je i najinteresantniji.ENIGMA M. O. 1809.

    U njemu i danas postoji 17 ogromnih buradi zapremine 10 hektolitara, koja tuame ve decenijama, jer ih je napustila skopska firma "Lozar", koja se ovdenekada bavila prometom i distribucijom alkoholnih pia. Burad je tu uneenaznatno ranije, jer smo na jednom od njih naili na ugraviranu 1921. godinu,to govori da je ovo mesto bilo i predratni vinski podrum. Istovremeno, svakobure je bilo vee od ulaza u ove velike podzemne odaje. Tako je jasno da suunoena u delovima i da su tek onda sklapana u ovom podzemnom prostoru.Na zidu, uz sam ulaz, vidi se i natpis "M. O. 1809", a meu istoriarima serazlikuju miljenja da li su ovo inicijali Miloa Obrenovia, ili moda Milana,knjaevog brata. On je bio trgovac i vrlo obrazovan ovek, a pretpostavka jeda ga je u Bukuretu ubio Karaore, te iste, 1809. godine. Tako moda i ovaj

    potpis u lagumu, navodno delo brata kneza Miloa, podsea na opravdanjeondanjem vladaru za jedno od najupeatljivijih kumoubistava u istoriji Srbije.Jo jedan tajni natpis postoji u lagumu koji se nalazi iza broja 33. NJega je, kaosvojevrsno svedoanstvo ostavio jedan ondanji trgovac koji je napisao: "Ovajlagum iskopan od Petra Nikolia inae Petria, vinarskog trgovca 1873."Danas su ovi lagumi, uostalom, kao i cela Karaoreva ulica, nekadanajpoznatija i najlepa u Beogradu, uglavnom zaputeni. Ne ulazei u to da lije upravo ovaj deo mogao da predstavlja neku vrstu beogradskog Monmartra,ostaje oigledno da su nekada najlepa zdanja ovog dela Beograda, ba kao ilagumi koji se podvlae pod samo srce prestonice ostali nevani za grad kojije od njih mogao da napravi i turistiku atrakciju i pravu blagodet na

    zadovoljstvo svojih itelja.

    DINOVSKA PEINA

    Pored ovih laguma, jo jedna peina je krajnje interesantna, nalazi se usamim obroncima Kalemegdana, u Pariskoj ulici i danas je to moderan klub"Andergraund". Velika je oko 500 kvadratnih metara i u njoj je Kusturicasnimao istoimeni film. Neistraeni deo iza ove peine danas je uruen, ima

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    3/21

    dva kraka zatrpana kamenjem, i postoji mogunost da su tuda Turci pokualida prodru podzemnim putem, kada su 1440. godine opsedali Beograd. Tadasu branioci napravili minu koju su zapalili kad su kopai prili, pa se sveobruilo na Turke.Mogue je da se sve odvijalo u tajnim koridorima iza ovog kluba.

    Misterija Rimski bunarKada je filmski genije Alfred Hikok obilazio Beograd 1964. godine posebnozadovoljstvo, kako je objasnio domainima i radoznalim novinarima,predstavljala mu je poseta Rimskom bunaru na Kalemegdanu. Poznati reisertada je izjavio kako je "takav ambijent za njega oduvek predstavljao pravuposlasticu". A nije tajna ta je za njega bila "poslastica".NJuh velikog filmskog maga ni ovog puta nije omanuo, jer je ovo mesto pomnogo emu sainjeno od neobine, i u najmanju ruku udne i surove istorije.Onaj ko makar malo eli da oseti neobine i hladne vetrove koji struje izpodzemlja prestonice, svakako bi trebalo da se spusti niz 212 stepenika donivoa vode, nekoliko desetina metara pod zemljom. Stepenite se sastoji od

    dva spiralna hodnika, obavijena i upletena niz bunarski cilindar, od kojih sejednim silazi, a drugim penje nazad, ka izlazu iz bunara.Danas su na ulazu velika metalna vrata iza kojih prvo postoji hodnik dugaakoko dvadeset metara, koji vodi ka bunarskom oknu, opkoljenom sigurnosnommetalnom ogradom. U monografiji "Beogradski vodovod" strunjaci suprecizno zapisali da je bunar "ukupne dubine 60,15, a prenika 3,40 metara.Tako je do dubine 53,15, gde se suava na prenik od dva metra.

    SUDBINA 37 ZAVERENIKA

    Zvanino, izgradnju bunara okonali su Austrijanci tokom vladavine

    Beogradom izmeu 1717. i 1739. godine, kada su znatno izmenili licetadanje turske kasabe. Bunar je zavren 1731. godine, a po nekimtumaenjima ime "Rimski" dobio je po austrijskoj ambiciji da budu nastavljaiRimskog carstva.Drugi, opet, podseaju da je jo pre dve hiljade godina na mestu dananjegKalemegdana postojala rimska tvrava - Kastrum, do koje su vladariSingidunuma sproveli vodu ak iz mokrolukih izvora. Budui da su Rimljanibili i iskusni stratezi i veti neimari, bilo je logino da pokuaju da iskopajubunar, kako bi posada bila snabdevena vodom u sluaju opsade, kada jeneprijatelj mogao da presee vodovod, a vojnike ostavi edne.Pretpostavke su da se jo tada poelo sa kopanjem na mestu dananjeg

    bunara, ali da su razliiti vladari gradom, bez obzira na to koliko truda ulagalida se najzad dokopaju vode, ostajali pred nezavrenim, tamnim cilindrom,potpuno suvim na dnu. ak su, razoarani, pokuali da se dokopaju rene,savske vode, pa su posle pedesetak metara krenuli da kopaju tunel u stranu,prema Savi, ali tvrdoa podloge ih je i u tome spreila ve posle dva metra.Mnogi istoriari kasnije pominju da je bunar sluio kao silos za ito, a nekovreme i kao tamnica. Tamo su se desile i neke od najsurovijih egzekucija kojeBeograd pamti...

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    4/21

    Kako belei istoriar Marinko Paunovi, 1494. godine, u vreme kada je ovajgrad bio najvanije ugarsko, ali i hriansko uporite prema Turskoj, odigralase zavera u kojoj su hriani za veliki novac hteli da prepuste grad Azijatima.Tada je u poslednjem trenutku za zaveru uo vojskovoa Pavle Kinjii, koji jespreio zaveru, oterao Turke ve sa bedema, a onda reio da se osveti

    zaverenicima.Preki sud im je brzo presudio, i svih 37 zaverenika konopcima je bilo sputenona tada suvo dno Rimskog bunara. Tamo su bili ostavljeni da izgladne dok imse um nije pomraio, a onda su im bili baeni noevi da se meusobnopoubijaju i proderu. Tako je bilo sve dok i poslednji nije izdahnuo u najveimmukama.

    TA SU NALI RONIOCI

    Kasnija istorija belei da je u ovom bunaru bilo jo mnogo rtava. Na dankrunisanja Milana Obrenovia 1882. godine, na njega su neuspelo pokuale

    atentat Jelena - Ilka Markovi i Lena Knianin. Obe su bile uhapene, a uskoroje Ilka Markovi pronaena u zatvorskoj eliji uguena pekirom, dok je LenaKnianin zatvorena u Rimski bunar. Tamo je uskoro pronaena mrtva, zajednosa ubijenim vojnikom iji je zadatak bio da je uva.Poznati filmski reiser Duan Makavejev kasnije snima poznati film "LJubavnisluaj potanske slubenice", inspirisan poznatim dogaajem, kada je ovekreio da se odrekne ljubavnice. Tada je odveo da se proetaju pored bunara, ibacio je u 50 metra dubok bezdan. Zloinac verovatno nikada ne bi biopronaen, da u njigovom depu nije pronana tramvajska karta sa istimserijskim brojem koji je imala i ona koja je bila u depu rtve.Istraivanja dna Rimskog bunara vodila je pre Drugog svetskog rata i Vojska

    Kraljevine Jugoslavije i Uprava vodovoda, kada belee da je ispod dna velikisloj ljunka ispod koga izvire voda. Predanja kau i da su Nemci po okupacijiistraivali dno bunara, i da ak dva "oveka abe" nikada nisu izronila iznjega.Tek, kako nam je opisao iskusni speleoronilac i veliki entuzijasta Milutin - KepaRudakovi, sredinom ezdesetih godina prvi pioniri ovog sporta poinju saistraivanjem podzemnog Beograda i tada rone na dno bunara. Tada su,prema njegovim seanjima, pronaena i dva ljudska skeleta, kao i nekolikoivotinjskih.I to nije udo, jer je i zloglasna OZNA neko vreme imala obiaj da koristi ovozloslutno bunarsko okno.

    NEMA PROLAZA

    Ako elite da iznervirate beogradske arheologe, pitajte ih da li je Rimskibunar povezan tajnim prolazom sa Zemunom, i Milenijumskom kulom. Jer, toje jedna od najee demantovanih teza u istoriji modernog Beograda.

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    5/21

    Svi argumenti jasno govore da toga nije bilo, jer bi takva trasa za kopae bilanajtea, ne bi mogao da im se dovodi vazduh, a nadsloj vode iznad samogua na tom mestu je najvei i najtei. Ali, mata radoznalih uvek je bila jaaod demantija istoriara.Miris starog Rima

    Mnogi graevinari koji u srcu Beograda poinju sa ostvarenjem razliitihurbanistikih ideja bivaju ometeni na samom poetku. I tada su uzaludnivapaji finansijera ili projektanata da radovi moraju biti okonani u roku.Razlozi da tako ne bude su ili ostaci nekadanjih, davno zaboravljenihgraevina, ili opet, podzemne vode.Tako se dogaalo da u okolini Cvetkove pijace, ili pored Slavije ili Bulevararevolucije, jo dok kopaju temelje, radnici ulete u podzemne tunele u kojimatee voda, a mnoga zdanja koja su danas obeleja ovog grada napravljena sunad vodotocima. Bolje je redom.Najstariji vodovod je do dananjeg Kalemegdana dovodio vodu iz MalogMokrog Luga. Celu njegovu putanju napravili su Rimljani, i sve se dogaalo

    pre bezmalo dve hiljade godina, 85. godine nove ere. Kanal je bio visok od140 do 160 santimetara, na dnu su mu bile polegnute keramike cevi krozkoje je tekla voda, a bili su ostavljeni posebni otvori da bi u tunel ozidanopekom mogli da uu majstori i otklone eventualni kvar.Kanal je dugo postojao i ak je bilo zabeleeno da je tek izgradnjom Beogradaizmeu 1860 i 1870. godine preseen na samom poetku dananjeg Bulevararevolucije, u blizini Tamajdana. I tada je jo ovaj vodovod snabdevaoFieklijsku ariju i delimino dvor, a sadanji Pionirski park.

    SPLET HODNIKA

    eljni da pronaemo ostatke rimskog vodovoda i vidimo kako njegovi ostacidanas izgledaju, uputili smo se trasom koju su nekada davno opisali naiprethodnici. Kada smo se obraali stanovnicima u okolini Cvetkove pijaceesto smo sluali kako postoji neki udan hodnik, sagraen od izuzetnotvrdog materijala, na koji su nailazili mnogi u komiluku.I, zaista, uskoro smo upoznali Zorana Lekia, vlasnika kue koja se nalazi naraskru ulica Paje Jovanovia i Svetog Klimentija. Ispod temelja se nalazitunel koji gazda nije hteo da zazida, iako je njegovoj porodici pravio silnemuke kada su zapoeli gradnju. Naime, zid je bio vraki tvrd, a razlog je tosu Rimljani za zidanje, odnosno vezivanje opeke koristili, pored ostalog, inegaeni kre, koji jo dugo "radi", i ini svod ekstremno tvrdim.

    Danas je ostao deo tunela dugaak oko 20 metara, a na njegovom kraju seve osea nedostatak vazduha. Svod je ozidan tipinom rimskom opekom,koja je visoka oko etiri santimetra, da bi joj jedna stranica bila oko 15, anajdua izmeu 30 i 40 santimetara.Udahnuli smo miris starog Rima koji je ostavio tragove duboko ispod grada.Svako ko je ovde iveo umeo je da ceni vodu. Tek danas, kada razgovarate sastrunjacima "Beogradskog vodovoda", vidite da nije ba uvek tako, i da smomi, poslednji vladari grada, prekrili to sveto pravilo...

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    6/21

    Beograd je grad koji ivi na podzemnim vodama, ima bezbroj izvora, reka ireica iji vodotokovi su sada uglavnom sprovedeni u kanalizaciju. Dananjimnajvanijim ulicama grada nekada su tekle reke, pa je tako sa Nemanjinom,Kumodrakom, Rimskom... Da smo posluali ideje inenjera MihajlaLujanovia, jednog od najcenjenijih eksperata "Bodovoda", danas sva ta voda

    ne bi bila nedostupna iteljima prestonice, ve smo mogli da budemo, poputCiriha, varo sa nekoliko stotina fontana iz kojih tee ista, izvorska voda.UPRAVNIK U AMCU

    Sve kapitalne graevine u srcu grada su "lae" na podzemnim vodama. Istemuke imali su graevinci koji su pravili Hotel "Moskvu", kao i oni koji su kopalitemelje Palate "Albanija". Grdno su se namuili i graditelji "Slavije", kao i"Parka". Kada je graena "Beograanka" desetak jakih izvora sprovedeno je ukanalizaciju, a kada je pokuao da "spase" Pozorite na Terazijama odnabujalih podzemnih voda, upravnik Svetislav - Bule Gonci odrao jekonferenciju za tampu u - amcu.

    Kada smo obilazili podzemne objekte ispod Tamajdana bacili smo kamenkroz jedan od brojnih otvora i posle nekoliko sekundi uli kako je pao u vodu,dok je ostala zabeleena i anegdota prilikom rekonstrukcije restorana uzdanju Savezne skuptine, kada se otvorio put u koji je takoe baen kamenkoji je posle dugog putovanja takoe pao u vodu.Istoriari belee i veliku paniku koja je zahvatila Beograane u predratnovreme kada je bila graena "Albanija", tada najvia zgrada na Balkanu, iji suradovi bili zaustavljeni zbog obilja podzemnih voda na koje su kopai naleteli."Albanija e se sruiti..." kruilo je gradom, a ostale su zapamene i anegdoteda su mnogi u irokom luku zaobilazili gradilite, u strahu da se na njih neobrui zgrada. Ipak, graevinci su dobro odradili posao, pa ak ni nemake i

    saveznike bombe kojima su pokuali 1944. da srue ovu zgradu, u ijempodzemlju su se nalazile prostorije u kojima su se skrivali nemaki oficiri, nisuuspeli da joj naude.Tek ezdesetih godina ponovo poinju urbanistike muke u ovom delu grada,jer kada su otpoeti radovi na kopanju podzemnog prolaza, ponovo nastupanevolja i opet su "krivac" podzemne vode. Eksperti "Vodovoda" zatvorili susve ventile u okolini, meutim, postalo je jasno da pokuljala voda nije izvodovoda, iako je bila veoma obilna. Tada su naili na tunel prenika okojednog metra iz kojeg je voda kuljala. Nisu imali vremena da ga temeljnijeispitaju, rokovi za zavretak radova bili su neumitni. Zabetonirali su ga, na tajnain obezbedivi gradilite, ali kuda je posle sva ta voda otila, niko ni danas

    ne zna...

    MOKROLUKA REKA

    Jedna od nekada najveih reka bila je Mokroluka reka koja se slivala odMalog Mokrog Luka ka dananjem Mostaru. Zato je ova dolina, kojom prolaziautoput Beograd - Ni i danas puna podzemnih voda. U posleratnom periodu

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    7/21

    ovde je napravljen ogroman kolektor, dimenzija 5,5 sa 5,5 metara, pa danasta reka tee doslovce ispod autoputa i uliva se u Savu kod Mostarske petlje.Svaka stopa grob do groba"Tamo gde si ti, jednom sam bio ja, a ovde gde sam ja, jednom e biti ti" -epitaf sa jednog nadgrobnog spomenika u Zemunu.

    U Beogradu je sahranjeno znatno vie ljudi nego to je onih, koji danashodaju plonicima dvomilionske prestonice. Bili su najrazliitijeg porekla inacija, pa nekada izgleda kao da je ovaj grad tokom prolosti bio jedinstvenavrsta skitnice. Lutalica, koji je osuen da stoji na svom mestu, a da svi dolazek njemu. I da, tako bezbrojni, u njemu i ostanu.Mnogi moderni Beograani uglavnom ne znaju gde se sve nalaze groblja unjihovom gradu. Dodue, da bi nauili tu lekciju trebalo bi im dosta vremena.Pa ipak, makar istorije radi, kada obilaze centralne delove metropole, trebalobi da znaju da gotovo ne postoji deo koji nekada tokom prolosti nije biogroblje. Makar ono ostalo iz vremena Singidunuma, Ugarske, Turske,austrijske carevine, ili tu poiva nekadanji srpski ivalj, beogradski Jevreji,

    Jermeni, Grci, rtve koje je pokosila kuga, tajna groblja iz ne tako davnihratova, na brzinu pokopani ratnici...

    BATAL DAMIJA

    Groblja su se prostirala od samog Kalemegdana, du centralnih delova grada,na skoro svakom mestu dananjeg urbanog beogradskog jezgra. Jedna odrimskih nekropola bila je u dananjoj ulici Tadeua Kouka, a jedna od veihprostirala se od Trga Republike du padina Dorola. Vena konaita onog

    vremena nisu bila u potpunosti nalik dananjim, komunalnim grobljima, vesu ee bila postavljana pored puteva.O veliini groblja na kome su poivali stanovnici Singidunuma kroz vievekova govori i podatak da su sarkofazi pronaeni i u Ulici majke Jevrosime,kao i du Palmotieve ulice. Zna se da je rimsko groblje bilo i izmeuNarodnog, i pozorita "Boko Buha" na Trgu Republike.U Zavodu za zatitu spomenika lako je saznati ono to ne spada u opteobrazovanje Beograana, i to nam je objasnio arheolog Zoran Simi:"Takozvana Jugoistona nekropola Singidunuma ogromna je, i prostore se oddananjeg Trga Republike i du Bulevara revolucije i dosee gotovo do samogMalog Mokrog Luga. Grobovi su rasporeeni sa obe strane Bulevara, a

    najvea koncentracija im je u prostoru od sadanjeg Terazijskog tunela iNuieve ulice, pa prema Vukovom spomeniku, delom koji ograniavaju UlicaProleterskih brigada i donje ivice Tamajdana."Turci su imali groblje na mestu dananjeg Studentskog trga, ali i oko svake oddamija, kojih je, tokom njihove vladavine gradom bilo vie od 70. Tako jeverovatno da je ovo groblje, u sadanjem Studentskom parku bilonajpoznatije, ali je ogromno bilo i ono kod Batal damije, koja se nalazila namestu dananje Savezne skuptine. Poto je ovo bila najvea damija,

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    8/21

    saglasno tome bilo je i groblje, koje se prostiralo od dananjeg ulaza uBulevar revolucije, kod Glavne pote i Tamajdana, a dosezalo je sve domesta gde se sada nalazi zgrada Doma sindikata.Neto nie od ovog dela, u pravcu prema dunavskoj obali, u okoliniTamajdana postojalo je jevrejsko groblje, otprilike na uglu Dalmatinske i

    Takovske ulice, preko puta Rudarsko geolokog fakulteta. Neto nie odatle,takoe su postojali grobovi, ovog puta opet prekriveni turskim, muslimanskimmezarima.

    ZNAMENITI SRBI

    Kada smo ve pomenuli plato ispred Savezne skuptine, u vreme austrijskevladavine gradom, u 18. veku, od 1717. do 1739. godine na tom mestu senalazilo jo jedno, za istoriju vano zdanje - vojna bolnica. Bila je u blizinidananjeg Pionirskog parka i pored nje se nalazilo, ta drugo nego - groblje.

    Ovo, tzv. Nemako vojno groblje, itelji ondanjeg Beograda umeli sujednostavno da zovu i "bolnikim".Meu najstarijim srpskim grobljima je ono koje je jo 1688. godine zabeleioistoriar Gump, a koje se nalazilo u blizini dananjeg Zelenog venca.Zahvaltalo je i deo Ulice Marala Birjuzova. Posle toga se seli na mesto gde sujo dugo poivali Beograani.Naime, danas svi znaju gde se, u Ruzveltovoj ulici nalazi Novo groblje, ali oni,mlai Beograani uglavnom ne znaju gde se onda nalazilo "staro", ako je ovo"novo".A to, staro groblje prostiralo se na jednom od dananjih najpopularnijihetalita, u sadanjem Tamajdanskom parku. I sada se uz zgradu

    Seizmolokog zavoda mogu nai ostaci nekadanjih nadgrobnih ploaondanjih Beograana.Kada je 1882. godine donesena odluka da se groblje preseli na dananjemesto, varoani su burno protestovali, alei se da e pokojnici morati na"daleku periferiju", ali gradske vlasti su bile odlune. Meutim, kako je seobaobavljena, i koliko revnosno su preseljeni zemni ostaci onih koji su poivali tu,govore istorijska svedoanstva, da su se i tada Srbi neretko vrlo loe odnosiliprema grobljima, da su ova bila zaputena, a nije bilo udo da zajedno sagrobarima kamenoresci ukradu plou, pa je prerade za drugog pokojnika.Ipak, ostaje injenica da su velikani srpske istorije, koji su nekada poivali naStarom groblju, preseljeni. Meu njima Ilija Kolarac, Mia Anastasijevi, Sima

    Milutinovi Sarajlija, Joakim Vuji, ura Jaki...

    BELEG CENTURIONA

    U podrumu kue u Siminoj ulici, koju je nekada sagradio srpski ministarfinansija Laza Pau, i danas postoji grob rimskog centuriona.Kako nam je objasnio Pauov naslednik Aleksandar Vlakalin, arheolozi su dalisvoj sud o autentinosti ove nadgrobne ploe, jedno se ne zna da li je

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    9/21

    centurion mogao da uiva i u blagodetima starosti ili je mlad napustio i svojSingidunum i ovaj svet.Vlakalinova kua je na grobu, a njegovi prijatelji armantno kau kakodobronamerni domain uredno pred spavanje poeli centurionu laku no.Ali, zar to nije sudbina svih Beograana?

    Enigma ispod TaaAko postoji zagonetno mesto u Beogradu, koje traje dugo koliko i sam grad, ipamti sve njegove dobre i loe periode, a dananjim iteljima prestonice jeuglavnom ostalo nepoznato, onda je to Tamajdan.Ispod tamajdanskog platoa prolazili su tuneli dvomilenijumski starogRimskog vodovoda, sa ovog mesta je Karaore nadgledao oslobaanjegrada, Tamajdan je bio Staro groblje, ovde je proitan Hatierif koji je prvinagovestio slobodu Srbije posle ropstva pod Turcima, tu su, kako povedajustariji istoriari, bile spaljene moti Svetog Save, a ne na vraarskom platou,kako danas mnogi misle. Jer, moti sveca su bile spaljene na Malom Vraaru,a ne ovom, koji mi danas tako zovemo. Taj, Mali Vraar je poinjao upravo

    pored mesta koje danas okruuju Savezna skuptina, poetak Bulevararevolucije i Glavna pota.

    RIMSKI MAJDAN

    Ispod tamajdanskog platoa izvaene su ogromne koliine kamena jo urimsko vreme, kada su jo u prvom veku od istog kamena zidane graevineSingidunuma. Mnogi sauvani sarkofazi pronaeni irom Beogradanapravljeni su uglavnom od tamajdanskog kamena. Kamenolom su kasnijenasledili Turci, dajui mu i dananje ime sastavljeno od rei "ta" - kamen i"majdan" - rudnik. U njemu su se skrivali Beograani tokom Prvog svetskog

    rata od besomunog austrougraskog bombardovanja, da bi zjapee oknorudnika postalo skriveno od oiju posmatraa tek pre Drugog svetskog rata.Tek tada ovo mesto postaje tajna.Dananji ulaz u tamajdanske peine nalazi se iza popularnog restorana"Fratelis", preko puta zgrade RTS. Stepenite koje vodi u dubinu, ispod velikestene, dugo je bilo daleko od pogleda i pristupa onih koje je radoznalostterala da se zapitaju ta je iza(?). Stoga to je ovaj adaptirani prostor izDrugog svetskog rata jo dugo mogao da ima znaajnu vojnu funkciju, ilimakar onu za sklanjanje stanovitva.Meutim, zahvaljujui strunjacima Javnog preduzea za sklonita, uspeli smoda uemo unutra, najzad dospevi u peinu koja se nalazi na kraju

    vratolomnog stepenita. Tamo nas je "ekala" dvorana od nekoliko stotinakvadratnih metara na ijim zidovima se i sada vide tragovi koje su ostavilikopai nekadanjeg rudnika. Naime, kamene ploe su vaene pravilno, takoda su u zidu ostale pravougaone rupe iz kojih su vaeni blokovi.Dugaak splet hodnika vodi u drugu peinu, koja je u Drugom svetskom ratubila adaptirana tako to joj je betonirana podloga, a kao ojaanje bili sunapravljeni betonski lukovi, koji su podupirali gornji svod. Ovde je poinjao

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    10/21

    najznaajniji podzemni prostor Nemaca tokom rata, jer se upravo tu nalazilatajna podzemna Komanda za jugoistok Vermahtovog generala Fon Lera.Posebna masivna metalna vrata odvajala su ovaj deo od samog komandnogmesta, kao i podzemnih prostorija u kojima su boravili vojnici. Ovde su bilisnabdeveni svim potreptinama, tako su imali ak i agregate za struju, kao i

    telefonsku komunikaciju. Ceo podzemni kompleks bio je tako napravljen, daje u sluaju potrebe, ovde moglo da boravi hiljadu vojnika tokom est meseci,bez potrebe da izlazi napolje.Da bi sva vana oprema, oruje, ali i namirnice bili dopremani u ovajpodzemni grad, Nemci su imali jo jedan, poseban ulaz podno Tamajdana,blii samom bazenu, gde su mogli da uu ak i kamioni.

    PODZEMNI LAVIRINT

    Splet hodnika vodi dalje, ka jo jednoj od peina za koju je izvezno da jeVermaht nije koristio, makar ne u onoj meri u kojoj je to radio sa ostalim

    prostorima. Ova peina nalazi se gotovo bukvalno ispod restorana "ansa". Toje ogromna odaja ispod zemlje, iza koje i sada ostaje trag kako se moe dalje,i kako ni ona nije kraj podzemnog putovanja za radoznalog istraivaa.Oigledno je da odatle vodi put ka jo nekoliko podzemnih odaja za koje sepretpostavlja da vode ka novom spletu hodnika, a oni kasnije ka Pravnomfakultetu...Kako objanjava jedan od najboljih poznavaoca podzemnih objekata ispodBeograda Mirko Radakovi, puna istina je da niko pouzdano ne zna kudatano svi tajni prolazi koji polaze iz tamajdanskih peina i vode neznano kud.Sada bi sve trebalo temeljno ispitati.Razgovarajui sa starim Beograanima koji su zapamtili Tamajdan iz doba

    Drugog svetskog rata, kao i sa onima koji su neto vie znali o njegovoj uloziali su dugo morali da ute i uvaju tajnu, doli smo do zakljuka da je izvesnoda su Nemci u vreme rata hteli da poveu sve svoje vane objekte sa svojompodzemnom komandom. Zato je izvesno da je jedan kraj odavde vodio ka"Manjeu", drugi ka zgradi "Gestapoa", na dananjem Trgu Nikole Paia, atrei prema Dvoru, odnosno dananjoj zgradi gradske vlade.Onaj krak, prema "Manjeu" trebalo je da povezuje najvanije tajnepodzemne koridore, ba zato to je du Nemanjine ulice bilo najvie takvihtrasa. One su spajale vane zgrade u ovoj ulici sa zgradom eleznikestanice. To je bio podzemni sistem za tajnu bezbednu komunikaciju, aispostavilo se kasnije i povlaenje iz grada. Ovaj krak imao je uprao tu ulogu.

    Tako danas do kraja nije jasno kuda vode svi tajni prolazi koji se nastavljaju iztamajdanskih peina, iako je izvesno da oni ne predstavljaju delove takodavne istorije, ve su uglavnom plod podzemnih radova iz Drugog svetskograta.

    ZARALE MINE

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    11/21

    Jedan od razloga to se svi tajni koridori ispod Tamajdana ne mogu lakoispitati je i taj to su Nemci prilikom povlaenja minirali mnoge podzemneodaje. A poznato je da su bili veti u tome. Tako su, posle osloboenja naiinenjerci imali mnogo posla, a izvesno je da svaki tajni koridor nije do krajaproveren. Meutim, srea je to su ondanje mine bile u metalnim

    kouljicama, koje su vremenom korodirale i uglavnom postale bezopasne. Ali,nikad se ne zna, i oprez mora da bude na prvom mestu.Tvrava kolevka gradaBeograd je "roen" na Kalemegdanu, tu je uvek zapoinjalo i okonavalo seono to je uobliavalo bitisanje njegovih stanovnika. Mi smo obili deonjegovih podzemnih odaja, jednom davno napravljenih sa potpunodrugaijom namenom nego to je to danas.Zato smo posebno bili radoznali obilazei nekadanji veliki barutni magacin"Peine", kakav je pun naziv mesta koje se danas jednostavno zove"Barutana", kao i depoe ispod Vojnog muzeja.Kalemegdan je i danas prepun ostataka nekadanjih skladita i prolaza koji su

    davno povezivali zidine i bastione, ali koji su sada dobili tunu namenu, pa setu skrivaju beskunici, dovoljno sreni zbog injenice da nisu pod vedrimnebom.Ipak, najvei podzemni prostor ispod Kalemegdana je "Barutana". Sastoji seod ogromnog hodnika koji povezuje dve velike peine.

    KLESANE PORUKE

    Jedan od razloga to su Austrijanci pobedili Turke u velikoj bici za Beograd1717. godine je bila eksplozija turske municije, koja je bila nedovoljnozatiena i koju je zapalio jedan austrijski projektil. Barut se nalazio u jednoj

    od zgrada u donjem kalemegdanskom gradu, a silina eksplozije je razorila ideo odbrambenih bedema, znatno olakavajui posao nadiruimAustrijancima.Zato je jedan od prvih poslova koje su sebi pobednici dali u zadatak bio danaprave sigurno mesto gde e se ubudue uvati barut, i radovi poinju1718, a traju naredne tri godine.Tako su nastale ove velike vetake peine, koje su, kako kau strunjaci,uklesane u stenu. Sastoje se od hodnika dugakog 41 metar, ija je irina 2,7metara, i dve peine, dimenzija 19,5 sa 17,5, odnosno 17,4 sa 17,2 metra.Debljina zidova je izmeu etiri i pet metara, a iznad svodova ovih sala nalazise debeo sloj zemlje iji je zadatak bio da ublai eventualne udare.

    Unutar hodnika koji spaja ove dve velike podzemne hale, nekadanjaskladita, poreani su sarkofazi pronaeni na ostacima nekadanjeg groblja uBeogradu. Odnosno, bie da je pametnije rei Singidunumu, jer su oni svojivot iveli u onom, a ne ovom gradu. Danas su ti sarkofazi - napravljeniuglavnom od tamajdanskog kamena - prazni. U prvoj peini nalazi selapidarijum, mesto gde se nalaze nadgrobne ploe, mnoge od njih izuzetnoouvane, na kojima su i sada jasno itljiva imena pokojnika i poslednje porukekoje su na njima isklesali njihovi savremenici.

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    12/21

    Nije na nama da sudimo da li je mesto ovim spomenicima u klubu gde seslua glasna muzika, ali makar iz pijeteta prema onima koji su tu vekovimakonaili, valjda bi bio red da kamene grobne kutije ne slue kao mesta na kojabi se naslanjale barske stolice i na njima drale ae sa piem.Ali, kao da je to jedina beogradska neloginost...

    VRATA PROLOSTI

    Tokom prolih decenija u Beogradu je postojala jedna posebna, sveanaceremonija, kada je otac sinu davao prve znake da ga uvaava kao buduegmukarca. To je bio odlazak u Vojni muzej na Kalemegdanu. Meu sablje,zastave, puke i ostalo znamenje starih ratnika.Kalemegdanski muzej je po mnogo emu specifian i poseban. Ubistvenenaprave koje su ispred njega izloene na otvorenom, govore o tome kolike je

    ljudskih ivota uloeno da bi one opravdale svoje postojanje. Tu, poredeksponata koji su pred posetiocima u svako doba godine, i po snegu i i naletnjem suncu, "skriva" se jo jedno znaajno mesto, a to je samaunutranjost kalemegdanskih kazamata. To su stotine kvadratnih metarapodzemnog prostora koje trenutno dele depoi Vojnog muzeja, sa jednestrane, i svlaionice kalemegdanskih koarkaa, sa druge.Vrata koja vode unutar zidina zatvorena su za posetioce, pa radoznaliposmatrai mogu da vide samo eksponate izloene napolju. LJubaznou ljudiiz Vojnog muzeja mi smo mogli da obiemo i ovaj prostor, koji je kroz istorijuesto menjao namenu. Tu su bile i konjunjice, tamnice, sklonita iskladita...Ispod tog dela tvrave, koji prethodi Stambol-kapiji i Sahat-kuli,

    nalazi se po osam prostorija sa svake strane, gledano sa drvenog mosta kojivodi do njih. One najudaljenije od ulaza u taj deo tvrave "produene" su takoda njihove dodatne odaje duboko zadiru u bone bedeme, odnosno okruujusa jedne strane koarkake terene, a sa druge samo podnoje muzeja. Sada udelu koji pripada Vojnom muzeju nema mnogo eksponata, ali jedan privlaiposebnu panju...Kada smo videli motor koji se nalazio na fotografijama iz svih udbenikaistorije koji su opisivali 27. mart 1941. godine, oseali smo se kao da smopronali svoj lini "vremeplov". Isti motocikl sa prikolicom, na kojem senalazio ovek sa zastavom u ruci, i sada postoji. Nalazi se u depoima muzeja,a strunjaci ove kue portvovano se trude da pronau sve delove koji

    nedostaju, pa da maina bude potpuno ista, kao to je izgledala pre bezmalo60 godina, u sumrak Drugog svetskog rata.Ne ulazei ko je stajao iza ovog vanog istorijskog dogaaja, koji je uvukao iJugoslaviju u najvei ratni sukob u istoriji, imali smo prelep oseaj da smodotakli prolost samu...ari zemunskih zemunicaPodzemlje Zemuna nije nita manje interesantno nego ono, sa druge stranereke. Naprotiv, esto je bivalo kudikamo zanimljivije. Tamo su se Austrijanci

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    13/21

    zadrali mnogo due nego u Beogradu, pa su imali priliku da svoje doktrine oizgranji, podzemnim objektima, ali i njihovom meusobnom povezivanjupokau u punom sjaju.Naa ekspedicija poela je u delu koji danas Zemunci zovu Muhar, iako jezvanino ime ovog dela grada Trg Branka Radievia. Naziv je dobio po kui

    trgovca Ivana Muhara, ija kua se nalazi pored zavretka Glavne ulice. Sajedne strane ovog mesta, gledano ka Dunavu, nalazi se Gardo i groblje navrhu, dok se sa druge nalazi ukovac. Oba brega koja okruuju Muharprepuna su laguma, koja zadiru duboko u utrobu uzvienja. Ispod gardokogbrda i groblja postoji nekoliko laguma, gotovo iza svakog broja na adresi uUlici Branka Radievia. Najdui ide duboko ispod groblja i da je bio dui jonekoliko metara prodro bi na drugu stranu Gardoa, prema Dunavu, odaklemu "u susret" takoe dolaze veliki lagumi. Ovaj, o kojem priamo, dugaak je96 metara.Odmah preko puta nalazi se ukovac, koji je takoe prepun ovih podzemnihkoridora, da bi se slini objekti ispod zemlje nalazili i ispod Kalvarije, ali i

    dalje, du cele Beanijske kose. Do kraja 20. veka u evidenciji Javnogpreduzea za sklonita Srbije u Zemunu je ostalo zabeleeno ak 73 velikalaguma, a osam slinih podzemnih graevina nalazi se na teritoriji ovogBeograda.Najpoznatiji i jedan od najudnijih laguma je onaj koji se nalazi u Ulici VasilijaVasilijevia 10, ispod najstarije kue u Zemunu. Ovo zdanje i danas mnogizovu "Beli medved", po kafani koja se nekada nalazila u njemu.

    ZAZIDANI HODNICIIspod "Belog medveda" nalazi se podzemni hodnik, dugaak vie od 20metara. Sa njegove bone strane ulazilo se u veliki vinski podrum, u kome su

    nekadanji birtai uvali vino. Da bi rajski napitak bio hladan, u vreme kadafriideri nisu postojali, kalfe su u zimsko vreme testerama sekli led sa Dunavai polagali ga na dno podruma. Prekrivali bi ga slamom da bi ouvali to niutemperaturu, i u ovu prostoriju su ulazili samo jednom dnevno, da natoeonoliko vina koliko procenjuju da e im trebati tog dana. Ovakva mestaZemunci su zvali "ledenice".Meutim, sam zavretak hodnika koji je vodio pod ukovac naprasno jezazidan, drugaijim materijalom nego to je napravljen sam hodnik.Oigledno je da je neko naprasno prekinuo tok podzemne graevine, alizato, danas je nepoznato.Raspitujui se meu starim Zemuncima i istoriarima ovog dela grada, doli

    smo do dve pretpostavke. Prva, da su este posleratne inspekcije "narodnevlasti" primoravale trgovce da zalihe sklone daleko od oiju kontrolora, adruga da su ovi prostori ostali veoma opasni jo iz doba Drugog svetskograta.Sakrivanje robe nije bilo retko, i stariji Zemunci pamte da su vlasnici kafanaumeli da skrivaju burad sa vinom u podrume, koje bi kasnije zazidali, ili naneka druga tajna mesta. Opet, kada su se Nemci povlaili posle gubitkaBeograda, mnoge prostore su minirali. Tako postoji opasnost da su iza nekih,

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    14/21

    ovako prekinutih podzemnih prolaza ostale mine jo iz Drugog svetskog rata,pa nasilno razvaljivanje ovakvih zidova ne bi ni u kom sluaju bilo poeljnobez eksperata koji bi nadgledali ceo posao.

    TONE UKOVAC

    Lagumi u ovom delu grada uglavnom su imali magacinsku namenu, mada suposle Drugog svetskog rata dugo bili u evidenciji strunjaka nadlenih zasklanjanje stanovnitva u sluaju ratne opasnosti. Vremenom su izgubili tusvrhu, jer je sloj zemlje iznad njih bio isuvie tanak za moderne bombe, pa sumnoga od ovih podzemnih zdanja preputena vlasnicima kua koji su ih sadaprisvojili i priveli nekoj svojoj nameni.Koliko je vano znati ta se krije ispod podloge gde nameravate da zidatekuu, najbolje su osetili itelji koji su sazidali stambene zgrade u okruenju trizemunske ulice: Ugronovake, Cetinjske i S. Dukia.Sve se deavalo na ukovcu, gde su posleratni itelji poeli nelegalno da

    zidaju kue, a da ih niko nije upozorio na opasnost gradnje, odnosno da ispodtemelja novonastalih zgrada postoji veliki lagum, ija je povrina bila vie od450 kvadratnih metara. Budui da nisu mogli odmah da se prikljue nakanalizacionu mreu, pravili su septike jame koje su raskvasile podlogu, aoko kua se skupljala kinica koja je takoe uticala da tlo postane nestabilno.Kada je opasnost ozbiljno zapretila, moralo je da se reaguje munjevito. Jer,kue su poele da gube stabilnost, fasade su pucale, a zidovi postajalinestabilni.Tako su gradske vlasti 1988. godine bile primorane da brzo interveniu. Potose sve deavalo tako da su tonule kue u tri ulice, odlueno je da budunasute ogromne koliine betona u prethodno napravljene otvore na krovnom

    delu laguma, kako bi tunel potpuno napunili i tako spreili dalju propaststambenih grada. Kroz 23 buotine nalivane su tone betona, dok "uzburkano"podzemlje najzad nije postalo stabilno, a ovaj neobian lagum zauvekizgubljen.Tajna beanijskog bregaLesna zaravan, koja poinje od Gardoa, a prostire se, kasnije, du Kalvarije iBeanijske kose, sadri u sebi brojne lagume, na koje se nailazi sve do obodapored nekadanjeg Starog aerodroma.Mnoge od njih, stariji Zemunci zvali su "vojnim", to na slikovit nain podseana njihovu nekadanju namenu. Opravdanje za ovakvo ime postoji pogotovokada priamo o graevini ispod zemlje koja se nalazi kod eleznike stanice

    "Toin bunar". Verovatno je tu nekada bio jedan od austrijskih laguma,meutim, njegov izgled, u vreme koje je prethodilo Drugom svetskom ratu,bio je dramatino izmenjen. Upravo to mesto izabrala je vojska ondanjeKraljevine Jugoslavije za podzemnu bazu odakle bi se komandovalooperacijama odbrane grada tokom rata koji je otpoeo 6. aprila 1941. godine.Tako je lagum posebno ojaan i u njemu su bili odraeni svi radovi koji sukasnije garantovali bezbednost visokog vazduhoplovnog vojnog vrha koji jetrebalo da rukovodi operacijama odbrane grada. Meutim, "pasija"

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    15/21

    jugoslovenstva, koje nikada nije bilo dovoljno jedinstveno onda kada je to zadravu bilo najpotrebnije, pokazala se, naalost, i ovde.

    DVE IZDAJE

    Ljubaznou direktora Muzeja jugoslovenskog vazduhoplovstva edomiraJania, doli smo do podataka iz neobjavljenog rukopisa efa Operativnogodseka Komande vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije Andrije Pavlovia,koji je zabeleio da komandant Prve vazduhoplovne brigade, pukovnikDragutin Rupi, "nije lino rukovodio u komandovanju i manevrisanjuvazduhoplova, ve se uglavnom skrivao u beanijskim lagumima". Kasnijipodaci u koje nas Jani upuuje, jo jasnije govore o tome, s obzirom da je tajisti Rupi nedugo zatim prebegao u Nezavisnu Dravu Hrvatsku, i tamo biotzv. "general-vitez" u vazduhoplovstvu NDH.O istoj, tajnoj zemunskoj komandi, u vreme estoaprilskog rata mnogo jeznao i komandant Drugog lovakog puka, tada pukovnik, Pirc. Kako nas

    upuuje Jani, plan je bio da Beograd brani esti lovaki puk, dok je ovajedinica, pod Pircovom komandom, bila zaduena za akcije nad celomteritorijom Srbije. Pukovnik je, prebegavi iz Jugoslovenske vojske, ve 10.aprila 1941. godine bio u Hrvatskoj, ali ve 1943. godine, eto ga upartizanima, i to na mestu komandanta Jugoslovenskog ratnogvazduhoplovstva. Posle rata, meutim, biva raalovan. Pirc ni tada nijepokazao ta sve zna da isposluje u svojoj neobinoj karijeri, ve uskoropostaje imenovan za ambasadora Jugoslavije u Argentini. Ne lezi vrae, tamoobnavlja kontakte sa ustaama, ali istovremeno kontaktira sa Informbiroom.Repriza "Pirc" desila se poetkom rata koji je prethodio raspadu sledeeJugoslavije, kada je na elu vazduhoplovstva bio general Antun Tus. Ovaj,

    dodue, nije komandovao iz beanijskih laguma, ali je uradio isto to i njegoviprethodnici, poto je na samom poetku rata prebegao u Hrvatsku, preuzevitamonje vazduhoplovne snage.Zbog svega toga lagumi u beanijskoj padini nisu nimalo zanemarljivi zaistoriju drave, ije e ime, veoma je mogue, postati samo istorijskakategorija. Deo propasti drave junih Slovena, odvijao se bga tu, gde je bilosredite ratnih vazduhoplovnih snaga, pokazae se kasnije, najvanije silekoju svaka drava moe da ima.

    HUMKE U MULJU

    Rani proleni dani 1941. godine i nemaki bombarderski napad na KraljevinuJugoslaviju odneli su tano 137 ivota naih najboljih pilota. Ni jedan od ovihvazduhoplovaca koji su bili svesni da ono to rade nee mnogo promenitiodnose snaga u nastupajuem ratu, ali da e im makar ponos, ba kao i smrtostati veiti, posle rata nije proglaen narodnim herojem.ta vie, mogue je da se i danas pod dunavskim muljem nalaze ostacinekadanjih aviona, ali i vazduhoplovaca u njima. Ovo istraivanje zapoeo jeprvo Antun - Braca Benevi, da bi ga nastavio istoriar Petar Bosni, koji i

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    16/21

    danas gaji nadu da e jednog od nesrenih pilota, odnosno makar deonjegove letelice ipak izvui na povrinu.To je bio narednik Milutin Petrov, roen 1908. godine, koji je zvanje pilotadobio 1937. godine, a kurs nonog letenja zavrio je godinu dana kasnije.Kobnog, 6. aprila uzletao je ak tri puta, oborio nekoliko nemakih pilota, a

    onda je i njegov "mesermit" oboren. Prema podacima do kojih su doliBenevi i Bosni, to se desilo preko puta Zemuna, u okolini ekonomije poredmesta Crvenka.Istraivaka strast portvovanog Bosnia nije napustila tokom nekolikoproteklih decenija, pa tako 1986. godine prvo uspeva da zainteresujestrunjake ljubljanskog univerziteta, a ovi, potom, i kolege iz Bratforda uVelikoj Britaniji, koji su ve tada ovladali tehnikama magnetometrijskogispitivanja. I zaista, na istom mestu koje je oznaio Bosni, prva ispitivanja sunaslutila da postoje metalni ostaci, koji bi mogli da dostiu oko 750kilograma. A motor aviona kojim je Petrov upravljao bio je teak oko 750. Vekada je bio na pragu otkria, Bosnia su u tome prekinule nove ratne

    operacije, koje su protekle raspadu prole Jugoslavije.Petar Bosni se i danas nada da e narednika pilota Milutina Petrova ipakneko dostojanstveno sahraniti, onako kako je zasluio.

    SAVEZNIKI "LIBERATOR"

    Prema podacima kojima raspolae Petar Bosni, Petrov nije jedini pilot koji jeostao na dnu reke. Svoje veno konaite tamo je naao i Branislav Todorovi,u mutnim vodama pored Ade huje. Kako opisuje ovaj istraiva, "male suanse da njegov avion, ali i njegove kosti ikada budu izvuene sa dna reke".Slino je proao i savezniki avion "liberator", koje je oboren 1944. godine i

    "zaronio je" pored Ade ibuklije. Kako objanjava edomir Jani, strunjaciMuzeja vazduhoplovstva su sa njega uspeli da izvuku samo elisu i motor. Takoje sigurno da je i eksplozivni tovar i sada sa njim, na dnu.Ranijih hodina, u vreme kada bi nivo Dunava opadao, letelicu je bilo moguevideti, ali je sada, godinama nakon obaranja, ipak poela da tone, preputenananosima dunavskog peska.Lavirint ispod staniceU Beogradu postoji jo mnogo podzemnih hodnika koji su graeni tako dabudu tajna. Takva im je bila i prvobitna namena, a i sada, kada su postalimanje vani ili beznaajni, ostali su isto tako tajnoviti kao to su bili i onda,kada su neto trebalo da znae.

    U Resavskoj ulici, kod broja 38, nalazi se i danas neobino lepa zgrada, ijiveliki luk, na est pravilno rasporeenih ulaza, govori o tome da je bilanekome i neemu posebno namenjena. Ovo zdanje napravljeno je pre Drugogsvetskog rata, i to od novca ondanje Mornarike uprave, a bilo je namenjenoza stanovanje najviih oficira onog doba. Zgrada je i danas izuzetno ouvana,pa zato i sada odaje sjaj vremena kada se gradilo sa velikom stilom.

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    17/21

    Ispod nje, ve u skladu sa vremenom u kome je zgrada nastala, postojali supodzemni hodnici, koji su vodili ka dananjoj zgradi Generaltaba, sruenoj ubombardovanju 1999. godine.Ruku na srce, hodnici su tada, u vreme kad su stvoreni, vodili ka drugimzdanjima na istom mestu, ali imali su istu, konspirativnu namenu. Tada nije

    bilo naina za hitnu evakuaciju vanih ljudi helikopterima ili nekim slinimprevozom koji bi bio dovoljno munjevit, kao to su to mogli da budu tajnihodnici, ba ovako zamiljeni.Danas je taj deo ispresecan zidovima koji su naprasno "nastali" ba na ovommestu posle Drugog svetskog rata, pa tako ni ovaj prostor nije vie celovit,niti dovoljno dostupan radoznalom istraivau. Ostao je "u amanet"stanovnicima ove zgrade, ali sada samo kao podrumski prostor, koji eradoznalije meu njima da podsea na tajanstvenu ulogu koju je nekadaimao, a u dejoj mati e da budi dovoljno prostora za imaginaciju ta je sveba tu, za vreme rata i posle njega, moglo da se deava.

    KUDA VODI TUNELTek nekoliko stotina metara nie, u pravcu prema zgradi beogradskeeleznike stanice, nalazi se jo jedno zdanje na koje su Nemci mnogoraunali tokom okupacije. To je dananja zgrada TP na uglu Nemanjine iSarajevske ulice, u kojoj se tokom rata nalazila jedna od brojnih nemakihvojnih komandi.U vreme borbi za osloboenje grada od faistikih vojnih formacija, ostalo jezapameno da su Rusi i partizani upravo pred ovom zgradom, ba kao i usamoj Nemanjinoj ulici, imali ogromne gubitke. Otpor je bio snaan, rtvemnogobrojne, a zastoj u planiranim operacijama oigledan. Nemci su se vrlo

    srano borili, jer su znali da ih u protivnom ne eka nita dobro. I danasdovoljno radoznao prolaznik lako moe da vidi kako je sama zgrada"proarana" ostacima kuruma, koji su neveto, posle rata, samo zabaurenislojem glet-mase, tako razliitim od boje fasade same zgrade. Okrugle fleke,pogotovo oko svakog ulaza u zgradu, samo potvruju da su se ovde vodileborbe koje ni napadaima ni braniocima nisu obeavale lako okonanjesukoba u kome su se nali.Zaprepaenje je bilo veliko kada je pucnjava najzad prestala, oslobodioci uliu zgradu, i tamo nisu zatekli nikoga!Nemci su uspeli nekako da pobegnu, ali ovima nije nikako bilo jasno kuda, nakoju stranu. Dodue, i zgrada je velika pa im je mnogo vremena odnelo

    panjivo pretraivanje ostalih praznih prostorija, ali na kraju Nemaca nigdenije bilo.A njihovi vojnici, ispostavilo se kasnije, izali su u okolini eleznike stanice,odakle su nastavili dalje povlaenje. Jer, ispod ove dve vane zgrade postojitunel, kojih ih povezuje, i koji su Nemci prvo drali u najstrooj tajnosti, da biga posle, na kraju rata i iskoristili.

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    18/21

    TVRAVA POD ZEMLJOMCeo potez od Nemanjine ulice do eleznike stanice, ostalo je u seanjusvedoka, predstavljao je jedan od najkrvavijih gradskih frontova za vremeoslobaanja Beograda oktobra 1944. godine. Tu je bila moda najveakoncentracija vanih nemakih uporita, i ba zato je sve bilo obezbeeno,kako podzemnim tunelima, tako i niskim bunkerskim punktovima, koji supretili potencijalnom napadau gotovo ispred svake od zgrada u ovoj ulici.Stariji Beograani pamte da tom ulicom nije mogla ni "muva da proleti" i daje tu, posle bitke, ostalo mnogo olupina ruskih tenkova, jer je i pre poetkasamih operacija jedino oklopna jedinica mogla da se nada da e probiti

    ovakvu odbranu.Ali, isto tako se seaju da su u danima posle oslobaenja ovakvi ulazi jodugo bili vidljivi. Graeni su da budu iste one sigurnosti i vrstine, kao ipodzemni objekti koje smo sretali na ukarici, ili na drugoj strani grada, duZvezdarske ume, dakle na mestima koja su bila od sutinske vanosti zakontrolu prilaza gradu.I ovi bunkeri bili su, verovatno, povezani spletom podzemnih prolaza, koji suposadi davali oseaj dodatne sigurnosti, ali i veliku manevarsku mo, poto biu toku borbe mogli brzo da se premeste sa jednog mesta na drugo. Najzad,mnogo je korisniji onaj vojnik koji nije uplaen pred mogunou da e se naiu bezizlaznoj situaciji, a ovakve podzemne podobnosti su umnogome

    pomogle Nemcima da se ba tako oseaju. Odstupnica je postojala, i oni suznali za nju.

    ZABORAVLJENI PROJEKTILI

    Obnavljanja beogradskih saobraajnica neretko donose graditeljimaudnovate susrete sa prolou. Jedan od njih bio je tokom rekonstrukcijeUlice Tadeua Kouka, kada je ispod stare kaldrme, koju je najzad trebaloda nasledi asfaltna podloga, pronaena nemaka bomba iz estoaprilskogbombardovanja 1941. godine.Ugnezdila se na oko 20 santimetara ispod ulice kojom su svakodnevno

    prolazila bezbrojna vozila ukljuujui i teke kamione. udo, ili ista srea,hteli su da paklena naprava ne eksplodira tokom svih tih godina.Iz neobinih seanja direktora Muzeja jugoslovenskog vazduhoplovstvaedomira Jania, pominjemo ono kada su kopajui temelje za kuu u UliciOrlovia Pavla metani pozvali strunjake, budui da su pronali neku udnugranatu. Kasnije se ispostavilo da je tamo, na pola puta izmeu Crvenog krstai Slavije, leala 80 godina, puna eksploziva, jo iz Prvog svetskog rata.Kule ispod grada

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    19/21

    Beograd ima bezbroj hodnika pod zemljom, koji spajaju jedan sa drugimdelove grada, ili su doboko zavueni u podzemlje, a saznanje o njima i opravcima kojima se prostiru mnogim iteljima ovog grada predstavljalo bipotpunu senzaciju. Pogotovo onima koji svakodnevno koraaju njihovimtrasama ili neposredno pored njih, a da u njima ne postoji ni slutnja da je

    tako.Tako, samo nekoliko stotina metara iznad umarskog fakulteta u Beogradu, uUlici kneza Vieslava danas postoji niz viespratnica koje ni po emu ne odajunekadanju vojnu vanost ove kote.U vreme dok je trajao Drugi svetski rat, tu je napravljeno nekoliko neobinovanih podzemnih objekata, koji su Nemcima ulivali sigurnost, ali ne bezrazloga, jer su sa tog mesta mogli da kontroliu veliki deo tada vanihstratekih prilaza gradu.

    SILAZAK I MRAK

    Danas mnogi prolaze tim predelom ne znajui ta krije. I zaista, samo obianmetalni poklopac na vrhu ulaznog dela i ne obeava da skriva neto mnogoznaajnije od obinog ulaza u kanalizacionu ili vodovodnu mreu. Modapanju privlai jedino metalna kupola, koja se nalazi na blagom uzvienju, okodva metra udaljena od ahta, ali ona je danas samo mesto gde se dokoniprolaznik nasloni kada vezuje pertlu, ili se deca ba tu zaigraju, udarajui umetalni obod koji interesantno odzvanja. Sada niko i ne sluti da je ba to bilosmrtonosno mitraljesko gnezdo. To je livena gvozdena pukarnica, sa

    ouvanim izgledom iz tog vremena, koju je, dodue, poeo da prekriva slojmahovine, pa je tako nenamerno ostala zabaurena.Kada se podigne poklopac ahta, otvara se mraan tunel u koji smo sespustili merdevinama ukopanim u beton, oko tri metra u dubinu, i tu se tekvidi umenost nemakih graditelja, koji su ovaj prostor vrlo spretnoprojektovali. Odmah po silasku, niz desetak preaga koje su ugraene u zid,ulazi se u hodnik, kojem prethodi dvadesetak stepenika.Tu se nazire i drugi, rezervni izlaz, sasvim logian kada se radi ratni podzemniobjekat. Uz podzemne prolaze, kojima smo nastavili put, i koji su dugaki vieod 400 metara, nalaze se minijaturni kanali, iji zadatak je bio da sprovodevodu u slivnike. To je bila ona voda za koju se oekivalo da bi lako mogla da

    nastane u podzemlju zbog kondenzacije koju nuno izaziva boravak velikogbroja ljudi. Oigledno je da su projektanti o svemu mislili.Hodnici su spajali delove ove podzemne instalacije sa posebno namenjenimdelom za posadu, o ijem se smetaju takoe posebno vodilo rauna. Uproirenom delu ekali su ih posebni, rasklapajui kreveti, obeeni o zidove.Oni su se lako podizali i sputali, otvarajui na taj nain dodatni prostor,ukoliko bi bio neophodan. Na izlazu ka povrini nalazile su se i po dvetopovske i mitraljeske kule, do kojih se prilazilo sa lakoom, u ta smo se i

  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    20/21

    sami brzo uverili, penjui se ostacima zaralih, ali i danas jakih metalnihmerdevina. Sada su otvori koji su nekada inili topovska gnezda zatrpanikamenom i zapueni, iako bi moda i sada moda mogli da imaju nekudrugaiju svrhu osim da zjape zaboravljeni u mraku.

    KOPIJA UTVRENJACeo ovaj sistem podzemnih hodnika iz Drugog svetskog rata moda nam nebi privlaio toliku panju, da nismo znali da ima "blizanca", kojeg su Nemcinapravili sa istom namenom da kontroliu vane strateke prilaze Savi. I topored najelitnijeg ukarikog stambenog kompleksa, kao i uz sam stadionfudbalskog kluba koji nosi ime ovog dela grada. Sa tom razlikom to u vremekada je ovaj podzemni bunker bio raen, verovatno niko nije ni slutio da ebeogradska varo na ovom mestu imati toliko velike i vane stambenezgrade.Tako je ispod stadiona fudbalskog kluba "ukariki" po svemu sudei, ostao

    deo gotovo istog spleta hodnika koji su povezivali vane nemake podzemneinstalacije. Ulazi u ova mesta kojima se sigurno sluio Vermaht, nalaze se tikuz koarkaki teren, neposredno uz fudbalski stadion. Radoznalac e ih lakopronai, a kada bi posmatra danas pogledao u pravcu Save, zamiljajui danema novih zgrada koje su nastale znatno posle Drugog svetskog rata, lakobi zakljuio da je ovo mesto bilo strateki izvanredno i da je bilo izuzetnoumeno izabrano za poziciju odakle bi se sa lakoom kontrolisao svako kopokua rekom da prie utvrenom gradu.

    NEDIEVO SKLONITE

    eneral Milan Nedi je u sumrak istog rata zapovedio izgradnju velikogsklonita za potrebe stanovnika ovog dela grada, i radovi su bili zavreni uroku. Mono podzemno sklonite bilo je veliko nekoliko stotina kvadratnihmetara, i dovoljno bezbedno za ondanje stanovike ovog dela grada.Meutim, devedesetih godina prolog veka, reeno je da se u ime novih idejau oblikovanju prestonce, gradske vlasti odreknu ovog podzemnog prostora.Tako je ogromno sklonite jednostavno zazidano, bez obzira na proteste

    vienijih urbanista, koji su imali bezbroj ideja kako sklonite sauvati.

    Veernje novosti,3-12. oktobar 2002.

    http://www.novosti.rs/http://www.novosti.rs/
  • 8/3/2019 Zoran Nikolic Beograd Ispod Beograda

    21/21