VISOKA KOLA CEPS CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE KISELJAK

TEMA: ZRANI I VODENI PROMET U GRADOVIMA(Seminarski rad)

Predmet: ROBNO DISTRIBUCIONI CENTRIIme i prezime studenta: SILVIO BERLUSCONI

Kiseljak, 2015. GodineUVOD

Zrani putniki promet na ovim prostorima poinje jo pred Drugi svjetski rat. Godine 1930. otvara se linija Beograd Sarajevo Podgorica. U upotrebi su manji putniki zrakoplovi, a u tom periodu koristi se vojni aerodrom u Rajlovcu. Zrani civilni promet obavljalo je beogradsko zrakoplovno drutvoAeroputsa zrakoplovimaPotez 29francuske proizvodnje. Poetak Drugog svjetskog rata prouzroio je obustavu svih civilnih zrakoplovnih aktivnosti na cijeloj teritoriji tadanje Kraljevine Jugoslavije. Po zavretku rata, praktino od 1947. godine, ponovo se uspostavlja redovni civilni zrani promet prema Sarajevu, linijama izmeu Sarajeva, Beograda i Zagreba. Promet obavlja nova jugoslavensko-sovjetska kompanijaJUSTA,aza svoje aktivnosti koristi aerodrom u Butmiru. Ova kompanija radi tek neto due od godinu, jer se odlukom Vlade tadanjeFederativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ),zbog sukoba sa SSSR-om osniva domaa kompanijaJugoslovenski aerotransport,poznatija pod skraenim nazivomJAT. Glavninu JAT-ove flote u to doba inili su zrakoploviDakota (DC-3)sa 24 putnika sjedita.Promet legendarnimDC-3bio je u funkciji sve vrijeme sljedeih 22 godine.

Slika 1 prvi aerodromi

Zbog naraslih potreba i uvoenja u eksploataciju novih tipova mlaznih zrakoplova, koji su zahtijevali vrste betonske podloge manevarskih povrina, krenulo se u realizaciju ideje o gradnji novog sarajevskog aerodroma. Poslije dugogodinjih analiza i ispitivanja pozicije budueg aerodroma, odlueno je da bude lociran u Sarajevskom polju, u neposrednoj blizini postojeeg travnatog aerodroma Butmir. Sama gradnja poela je krajem 1965. i trajala je neto vie od tri godine. Izgraena je potrebna aerodromska infrastruktura: pista, rulne staze, platforma, skromna terminalna i upravna zgrada. Kontrolni toranj bio je takoer u sklopu aerodromske zgrade. Radionavigacijska (R/NAV) oprema na aerodromu omoguavala je prihvat svih vrsta zrakoplova, zakljuno s kategorijomC,i u prilikama nonog letenja i sloenih meteo uvjeta (VFR i IFR letova).

Historijski razvoj

Napokon, 2. juna 1969. godineAerodrom Sarajevo-Ilida,kako se tada zvanino naziva, sveano je otvoren za civilni zrani promet.

Slika 2 aerodrom Sarajevo - Ilida

Slika 3 novinski lanak

Otvaranje novog meunarodnog aerodroma znailo je i da se otvaraju novi putevi i mogunosti za razvoj civilnog zrakoplovstva. Promet putnika i zrakoplova u ovom se razdoblju poveavao postepeno tokom svake godine, ali je Sarajevski aerodrom i dalje imao ulogufeeding airport,tj. ulogu aerodroma koji je osiguravao putnike aerodromima u Beogradu i Zagrebu. Kandidiranjem Sarajeva za Zimske olimpijske igre 1984. (ZOI 84), javlja se potreba za proirenjem osnovnih kapaciteta Aerodroma: produenje postojee piste, izgradnja nove paralelne rulne staze, novog terminala i objekta Slube kontrole letenja s novim kontrolnim tornjem. Uporedo se trae mogunosti za instaliranje nove R/NAV opreme, kako bi se smanjili operativni minimumi za operacije zrakoplova i time poveala frekvencija procedura slijetanja i polijetanja. Ova zahtjevna ideja pretoena je u stvarnost prije samog poetka ZOI 84. Pista je produena za 150 m. Osposobljena je nova rulna staza, proirena operativna platforma. Instalirana je kompletna nova rasvjeta piste, prilaza i rulnica, nabavljena planirana R/NAV sredstva (tri VOR-a i novi ILS), i na kraju izgraena nova veoma funkcionalna zgrada aerodromskog terminala. Terminalna zgrada dobila je sve sadraje koji su uobiajeni na meunarodnim aerodromima. Time se Aerodrom Sarajevo svrstao u najopremljenije aerodrome u ovom dijelu Evrope. Tehnoloki i kadrovski bio je potpuno spreman doekati poetak Igara.

Slika 4 doek za Olimpijske igre

Slika 5 Olimpijsko Sarajevo Promet putnika u zranom prometu

Tokom Igara i neto prije samog poetka promet je intenziviran, tako da se dnevno obavljalo izmeu 50 i 70 aviooperacija. Tada smo prvi put imali i slijetanje JAT-ovog najveeg putnikog zrakoplova DC-10, na liniji direktno iz New Yorka. Osim toga, zabiljeeno je u vie navrata slijetanje velikih interkontinentalnih zrakoplova tipaL-1011-Tristar, B-707, DC-8i niza drugih. Bitno je naglasiti da je posljednjeg dana ZOI 84 ostvaren rekordan dnevni promet: oko 14.000 putnika je otpremljeno bez ikakvog zastoja i greke u opsluivanju. Do poetka agresije na BiH promet se poveava. U tome je poseban doprinos lokalne arter aviokompanijeAIR COMMERCE, koja je od oktobra 1991. do marta 1992. godine prevezla vie od 40.000 putnika. Neto prije same agresije, na Aerodrom dolaze jedinice UNPROFOR-a, tzv. mirovnjaci. Motorizirana jedinica kanadske vojske stacionirana je na Aerodromu. Oni koji su na odreen nain znali za agresiju i spremali je, izmjetaju porodice iz Sarajeva. Porodice pripadnika JNA odlaze vojnim zrakoplovima. Naputaju Sarajevo zranim putem, kao najsigurnijim oblikom prijevoza, zbog balvan-barikada na cestama. Strani dravljani takoer odlaze. Agresija i zvanino na neki nain poinje okupacijom Sarajevskog aerodroma, koji zaposjeda jedinica bive JNA. U noi izmeu 4. i 5. aprila 1992. godine JNA pripadniciVazduhoplovne akademijeiz Rajlovca zauzima Aerodrom i dri ga u svojim rukama do polovine juna. Tada ga predaje srpskim paravojnim jedinicama, koje preuzimanjem Aerodroma poinju opu pljaku i unitavanje opreme, radionavigacijskih sredstava i svega ostalog to se nije moglo transportirati prema Beogradu i teritorijama pod srpskom kontrolom. Nastaje tuni period. Potpuno se obustavlja bilo kakvo civilno letenje.

Slika 6 vozila UN-a Jedinice UNPROFOR-a, koje se jo nalaze na Aerodromu, postepeno poinju obnavljati vojni zrani promet. Mandat za to dobile su snage francuskog ratnog zrakoplovstva u slopu detairane zrakoplovne jediniceFrench DETAIR.Aerodrom sada iskljuivo slui vojnim snagama i dijelom za humanitarne letove, radi opskrbe stanovnitva Sarajeva neophodnim ivotnim namirnicama. Takoer se povremeno obavljaju evakuacije teko bolesnih i ranjenih graana, kao i prijevoz raznih mirovnih delegacija. Uperiodu 1992.-1995. trajao je vremenski najdui humanitarni zrani most za opskrbu jednog opkoljenog grada. Sa blizu 13.000 obavljenih letova i trajanjem duim od tri godine, uveliko su premaeni obim i vrijeme zranog mosta koji su zapadni saveznici poslije Drugog svjetskog rata uspostavili za opskrbu Zapadnog Berlina.

Slika 7 tunel Dobrinja Butmir

Do izgradnje ratnog objektaDB(tunela Dobrinja Butmir), prokopanog ispod piste Sarajevskog aerodroma, vie od 800 ljudi izgubilo je ivot na prostoru aerodromskog kompleksa. To je bila posljedica pretravanja aerodromske piste, zbog puke potrebe za osnovnim ivotnim namirnicama, koje su se mogle nabaviti na slobodnim dijelovima u Butmiru i Hrasnici. Srpska paravojna jedinica locirana u neposrednoj blizini aerodroma nemilosrdno je pucala na svaku civilnu osobu koja je iz nude pokuavala prei na drugu stranu aerodroma. Od aprila 1996. dijelom Aerodroma upravljaju civilne vlasti BiH. Od tog momenta poinje borba za vraanje Aerodromu Sarajevo prave funkcije civilnog zrakoplovstva. Poinje se praktino od nule. Dio polovne opreme doniran je Aerodromu, sanirana je sortirnica i pretvorena u improvizirani terminal. Radnici nakon kratke obuke u Turskoj zauzimaju svoja dugo oekivana radna mjesta i polahko kreemo naprijed.

Slika 8 otvaranje Sarajevskog aerodroma Sarajevski aerodrom otvara se 16. augusta 1996. godine za civilni promet. Taj dogaaj znaio je ostvarenje najveeg sna svih zaposlenih. Odmah po otvaranju Aerodroma,Croatia Airlinesuspostavlja vezu izmeu Sarajeva i Zagreba, a turska kompanijaTop Airizmeu Sarajeva i Istanbula. Do kraja te godine, Aerodrom Sarajevo ostvario je promet od 26.000 putnika i bio je u Bosni i Hercegovini jedini aerodrom u funkciji civilnog zrakoplovstva. Saniraju se sve manevarske povrine, tehniki objekti aerodroma i objekat kontrole letenja s kontrolnim tornjem. Generalna rekonstrukcija aerodromske terminalne zgrade s kompletno novom tehnologijom i opremom vrhunskog kvaliteta uspjeno se zavrava poetkom 2001. godine. Sveanim otvorenjem u martu 2001. Aerodrom kompletira sve sadraje u pogledu potreba i komfora putnika, ime i zvanino poinje novo razdoblje kvalitetnog rada i vrhunskih rezultata.

Slika 9 enterijer i exterijer sarajevskog aerodroma Sarajevo kao glavni grad i sjedite velikog broja ambasada postaje zanimljiva destinacija za mnoge poznate aviokompanije. Profesionalan odnos Aerodroma Sarajevo prema djelatnosti koju obavljamo prepoznali su mnogi:Lufthansa, Austrian Airlines, Turkish Airlines, Adria Airways, Croatia Airlines, German Wingsi druge kompanije, s kojima na obostrano zadovoljstvo godinama saraujemo. Danas, sa oko 400 uposlenih i prometom veim od 600.000 putnika na godinu, s vie od 7.000 aviooperacija, prijevozom vie od dva miliona kilograma cargo roba, moemo rei da je stara legenda o ptici Feniks u naem sluaju postala stvarnost uzdigli smo se iz ratnog pepela do tehnolokog operativnog maksimuma, kojem u zrakoplovstvu svi teimo.

ANALIZA ZNAAJA POMORSKOG PROMETA U GRADOVIMA

Pomorski je sustav skup gospodarstvenih i negospodarstvenih djelatnosti u svezi s morem. Pretpostavka za razvoj pomorskog sustava je integralni pristup razvoju pomorskih djelatnosti. Razlog tomu ponajprije se nalazi u brojnim multiplikativnim uincima kljunih pomorsko - gospodarskih djelatnosti

Sustav pomorskog prometa je dinamikoga i otvorenog tipa, to se izraava u njegovu odnosu prema prometnom sustavu u cjelini i gospodarskom sustavu u uem i irem smislu, poloaju na tritu i veliini utjecaja vanjskih imbenika na njegovo djelovanje. Zastupljenost kapitalno visokih intenzivnih brodara, poduzea koja posluju u okviru luke i onih koja iznajmljuju prekrcajna sredstva ne ugroava izravno razvoj i afirmaciju novih poduzea, jer koliina proizvedene usluge ovisi samo o konkurentnosti na tritu. Za ostvarivanje optimalnih uinaka u sustavu pomorskoga prometa potrebna je usklaenost razina u horizontalnom i vertikalnom smislu, i to ponajprije na:

tehnikoj razini usklaenost vrste i tehnikih obiljeja brodova, infrastrukture, suprastrukture, prekrcajnih i prijevoznih sredstava, tehnikih obiljeja plovnih putova i kanala, te sredstava sigurnosti plovidbe. tehnolokoj razini usklaenost prijevoznog i prekrcajnog procesa u prostornom, vremenskom i ekolokom smislu. organizacijskoj razini usklaenost organizacije pravnih subjekata sudionika u pomorskom prijevozu, te usklaenost dijelova tehnolokog procesa. ekonomskoj razini usklaenost vrednovanja usluge, utvrivanja i oblikovanja tarifa, investicijskog vrednovanja i sl. pravnoj razini usklaenost zakona i propisa nacionalnoga i meunarodnog obiljeja, primjena meunarodnih konvencija i bilateralnih sporazuma.[footnoteRef:2] [2: ]

Pomorski promet je jedna od rijetkih gospodarskih dijelatnosti koja je konstantno u porastu. ak ni svjetska ekonomska kriza koja je pogodila mnoga gospodarstva u posljednje tri godine nije ostavila tee ni trajne posljedice na pomorski promet. Sve vie naroda koji nemaju izlaz na more koriste pomorski promet kao glavni nain transporta ponajvie radi relativno niskih (u usporedbi sa ostalim nainima transporta) cijena te mogunou lakog povezivanja sa bilo kojim djelom svijeta.Pomorstvo u irem znaenju obuhvaa morske luke, brodarstvo, brodogradnju, iskoritavanje organskih i mineralnih bogatstava mora, nautiki turizam i dr. Uz ostale pratee djelatnosti (pedicijske, agencijske, carinske i dr.) trebalo bi biti jedan od prioritetnih smjernica u razvoju

nacionalnoga gospodarstva, posebice onih zemalja gdje zemljopisni i geoprometni poloaj upuuju na pomorsku orijentaciju.Mora i oceani omoguuju globalne transportne puteve koji vode u luke diljem svijeta i vrlo su bitni su za gospodarstva mnogih zemalja. Kao i kod pomorskih djelatnosti, veza izmenu pomorskog prijevoza i klimatskih promjena je ponekad suptilna ali i jaka. Pomorski promet zbog klimatskih promjena moe patiti (npr. poveanje ekstremnih vremenskih prilika) ali moe mu i koristiti (npr. otvaranje novih pomorskih putova). Pomorski promet e zasigurno porasti tijekom sljedea dva desetljea, i postati e vrlo vano pratiti flote i uinak tih flota na ekosustave mora i oceana, ako se nastavi odravanje ljudskih aktivnosti.

Slika 10 rijeni brod

Odrivi razvoj vodenog prometaGledajui unaprijed, pomorski putevi bi mogli postati prometniji. Oni su koridori u povezivanju luka, i ogranien je broj brodova koji mogu prolaziti tim rutama, ovisno o fizikim ogranienjima (morske struje, dubina, grebeni, led) i politikim granicama. Kao rezultat toga, te rute povezuju luke diljem svijeta. Pomorska trgovina bi mogla nastaviti godinji rast od 3,3% do 2020. godine[footnoteRef:3], ak i ako rast pojedinih proizvoda u pomorskom sektoru (npr. tekuega rasutoga nasuprot suhog rasutog tereta) znaajno varira zbog promjene trgovinskih obrazaca drava. [3: ]

Prognoze za Europsku uniju predviaju poveanje oko 125% u koliini transportnog tereta morem izmjenu 2005. i 2030. godine, to je jasan pokazatelj sve vee vanosti pomorskog prometa. Danas, 90% europske vanjske trgovine i blizu 40% unutranje trgovine prolazi kroz luke. Sveukupno gledano, globalna pomorska trgovina trebala bi i dalje raste bre nego prosjena stopa rasta, iako bi 2015. godine mogla malo usporiti. S druge strane, oekuje se vea ekspanzija u intraregionalnoj trgovini. Od obalnog i rijenog brodarstva takoer se oekuje veliki napredak, radi ega su u mnogim sluajevima oni fokus politikih programapotpore. To se takoer odnosi na proirenje eljeznikog prometa, dodue u blaem obliku.

Slika 11 ukrcaj putnika u brod

ZAKLJUAKPomorstvo treba promatrati kao sloen sustav razdijeljen na djelatnosti razliitih tehnikih, tehnolokih, ekonomskih, ekolokih i pravnih obiljeja.Kao cjeloviti sustav, pomorstvo i njegove pojedine komponente bitno utjeu na uspjeno funkcioniranje prometnoga i gospodarskog sustava pomorske zemlje.Kako bi gospodarski sustav pomorske zemlje funkcionirao potrebna je pravilna implementacija pomorskog prometa i morskih resursa uz posebnu brigu o zatiti okolia.S poveanjem pomorskog prometa ali i sve vee eksploatacije morskih resursa ovjeanstvo se suoava sa sve teim negativnim posljedicama za okoli.Vrlo je bitno znati da odrivi razvoj pomorskog prometa i eksploatacije morskih resursa podrazumijeva istovremeno omoguavanje gospodarskog rasta, drutvenog blagostanja i zatite okolia.Ako se ele razvijati pomorstvo i pomorske djelatnosti, potrebno je ispravno valorizirati njihov utjecaj na prometni i gospodarski sustav, a ne donositi kratkorona rjeenja.Temeljno polazite za utvrivanje ciljeva i mjera razvitka pojedine pomorske djelatnosti je uspostavljanje znanstveno utemeljene, meusobno usklaene i vremenski definirane dugorone pomorske politike.Evolucija svjetskog pomorstva, koja je obiljeena globalizacijskim procesima, liberalizacijom i normalizacijom, prua velike mogunosti priobalnim zemljama koje su se u stanju pravodobno i uinkovito prilagoditi novim uvjetima i pravilima ponaanja na jedinstvenom svjetskom pomorskom tritu.Stupanj iskoritavanja mora kao prometnoga puta, izvora hrane i mineralnih bogatstava utjecao je na razvoj brojnih pomorskih, gospodarskih i negospodarskih djelatnosti.One zajedno ine jedinstven pomorski sustav, a na priobalnoj zemlji je da prepozna njegove vrijednosti i dosege. Priobalne drave, trebale bi bez obzira na stupanj gospodarskoga razvoja, to snanije valorizirati svoju smjetajnu prednost.Pomorski promet se ve dokazao kao uinkovit, ekonomian i siguran oblik transporta, naklonjen ouvanju okolia.To je grana prometa koja se brzo razvija te dobiva sve vie poklonika.Glavni naglasak promocije pomorskog prometa trebao bi biti na odrivosti i sigurnosti.

LITERATURA

1. Dami D., dipl. ing., Pregledni rad Pomorski promet i odrivi razvoj u prometnoj politici2. www.sarajevo-airport.ba3. www.wikipedia.com/ships4. www.wikipedia.com/plain5. EC (European Commission) (2005), Energy and Transport in Figures 2005, European Commission Directorate-General for Energy and Transport in cooperation with Eurostat, Brussels.6. http://www.uship.com/7.