UPRAVNI SPOR

95. CILJ ZAKONA I UPRAVNIM SPOROVIMA, PREDMET ZUS-a I POJAM JAVNOPRAVNOG TIJELACilj je ovoga Zakona osigurati sudsku zatitu prava i pravnih interesa fizikih i pravnih osoba i drugih stranaka povrijeenih pojedinanim odlukama ili postupanjem javnopravnih tijela.

Predmet upravnog spora:-ocjena zakonitosti pojedinane odluke javnopravnog tijela kojom je odlueno o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke (upravni akt) protiv koje se ne moe izjaviti redovni pravni lijek-ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela kojom je povrijeeno pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv kojeg se ne moe izjaviti redovni pravni lijek-ocjena proputanja postupanja javnopravnog tijela da u zakonom propisanom roku odlui o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovnom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu-ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvravanja upravnog ugovora-ocjena zakonitosti opeg akta jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravne osobe koja ima javne ovlasti i osobe koja obavlja javnu slube

Javnopravnim tijelom u smislu ovoga Zakona smatra se tijelo dravne uprave i drugo dravno tijelo, tijelo jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravna osoba koja ima javnu ovlast i pravna osoba koja obavlja javnu slubu (pruatelj javnih usluga).

Upravni spor moe se voditi samo protiv upravnog akta.

96. NAELA UPRAVNOG POSTUPKA:Naelo zakonitostiU upravnom sporu sud odluuje na temelju Ustava i zakona.

Naelo izjanjavanja stranke Prije donoenja presude sud e svakoj stranci dati mogunost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim injenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.Sud moe odluiti u upravnom sporu bez davanja stranci mogunosti da se izjasni samo u sluajevima propisanim zakonom.

Naelo usmene raspraveU upravnom sporu sud odluuje na temelju usmene, neposredne i javne rasprave.Sud moe odluiti u upravnom sporu bez odravanja rasprave samo u sluajevima propisanim ovim Zakonom.

Naelo uinkovitostiSud e upravni spor provesti brzo i bez odugovlaenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i trokova, onemoguit e zlouporabu prava stranaka i drugih sudionika u sporu te e odluku donijeti u razumnom roku.

Naelo pomoi neukoj stranciSud e voditi brigu o tome da neznanje i neukost stranke i drugih sudionika u upravnom sporu ne bude na tetu prava koja imaju na temelju zakona.

Obveznost sudskih odlukaPravomona presuda suda obvezna je za stranke u upravnom sporu i njihove pravne sljednike.Pravomona presuda suda kojom se odluuje o zakonitosti opeg akta obvezna je za sve.Slubena upotreba jezika i pisma Upravni spor vodi se na hrvatskom jeziku i latininom pismu.Stranke i drugi sudionici u upravnom sporu imaju pravo pred sudom upotrebljavati svoj jezik uz ovlatenog prevoditelja. Te se stranke mogu odrei prava na prevoenje ako izjave da znaju hrvatski jezik. Trokovi prevoenja terete stranku na koju se odnose, ako zakonom nije drukije propisano.97. NADLENOST I SASTAV SUDA:Upravne sporove rjeavaju upravni sudovi i Visoki upravni sud RH.Upravni sudovi odluuju :1) o tubama protiv pojedinanih odluka javnopravnih tijela, 2) o tubama protv postupanja javnopravnih tijela, 3) o tubama zbog proputanja donoenja pojedinane odluke ili postupanja javnopravnog tijela u zakonom propisanom roku, 4) o tubama protiv upravnih ugovora i izvravanja upravnih ugovora, u drugim zakonom propisanim sluajevima.

Visoki upravni sud odluuje:1) o albama protiv presuda upravnih sudova i rjeenja upravnih sudova protiv kojih je doputena alba, 2) o zakonitosti opih akata, 3) o sukobu nadlenosti izmeu upravnih sudova, 4) u drugim zakonom propisanim sluajevima.

Mjesna nadlenostZa rjeavanje u sporu mjesno je nadlean upravni sud na podruju kojeg tuitelj ima prebivalite, odnosno sjedite, ako zakonom nije drukije propisano. Ako tuitelj nema prebivalite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na podruju kojeg tuitelj ima boravite.

Ako tuitelj nema prebivalite, sjedite ili boravite u RH mjesno je nadlean sud na podruju kojeg javnopravno tijelo koje je donijelo odluku u prvom stupnju ili je postupalo ima sjedite.

Za rjeavanje u sporovima pokrenutim po tubama vie tuitelja u istoj stvari, koji nemaju prebivalite, boravite ili sjedite na istom podruju, mjesno nadlean je upravni sud na podruju kojeg javnopravno tijelo koje je donijelo odluku u prvom stupnju ili je postupilo ima sjedite.

U sporovima koji se odnose na nekretnine nadlean je sud na podruju kojeg se nekretnina nalazi.U sporovima koji se odnose na upravne ugovore nadlrean je upravni sud na podruju kojeg se nalazi sjedite javnopravnog tijela koje je stranka ugovora.

Sukob mjesne nadlenosti izmeu upravnih sudova na prijedlog stranke ili suda bez odgode rjeava Visoki upravni sud.U sluaju sprijeenosti nadlenog upravnog suda za rjeavanje odreenog upravnog spora Visoki upravni sud e na prijedlog stranke ili suda odrediti koji e sud preuzeti rjeavanje spora.

Sastav suda U upravnom sudu odluuje sudac pojedinac.Visoki upravni sud sudi u vijeu od 3 suca, osim o zakonitosti opih akata kada odluuje u vijeu od 5 sudaca.

98. STRANKE U UPRAVNOM POSTUPKUTuitelj u upravnom sporu je fizika ili pravna osoba koja smatra da su joj prava i pravni interesi povrijeeni pojednanom odlukom, postupanjem javnopravnog tijela, odnosno proputanjem donoenja pojedinane odluke ili postupanja javnopravnog tijela u zakonom propisanom roku ili sklapanjem, raskidom ili izvravanjem upravnopravnog ugovora. Tuitelj moe biti osoba koja nema pravne osobnosti ili skupina osoba ako su postupanjem javnopravnog tijela povrijeena njihova prava i interesi. Tuitelj moe biti javnopravno tijelo koje je sudjelovalo ili trebalo sudjelovati u donoenju odluke, postupanju ili sklapanju upravnog ugovora. Tuitelj moe biti dravno tijelo odreeno zakonom.

Tuenik u upravnom sporu jest javnopravno tijelo koje je donijelo ili propustilo donijeti pojedinanu odluku, postupalo ili propustilo postupiti, odnosno stranka upravnog ugovora.

Zainteresirana osoba:1) je svaka osoba kojoj bi ponitavanje, izmjena ili donoenje osporenoga upravnog akta povrijedilo njezino pravo ili pravni interes2) javnopravno tijelo koje smatra da sudska odluka moe imati uinak na prava i pravne interese koje to javnopravno tijelo titi na temelju zakona. Sud e po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke pozvati zainteresiranu osobu da sudjeluje u sporu moe ukljuiti u svakom trenutku.

99. PODUZIMANJE RADNJITuitelj i zainteresirana osoba mogu poduzimati radnje u sporu ako su potpuno poslovno sposobni, odnosno u granicama svoje poslovne sposobnosti.Za tuitelja ili zainteresiranu osobu radnje u sporu moe poduzimati osoba ovlatena za zastupanje, zajedniki predstavnik i zajedniki opunomoenik skupine osoba.Za tuenika radnje u sporu moe poduzimati slubena osoba javnopravnog tijela koja je donijela ili propustila donijeti odluku, postupila ili propustila postupiti, odnosno slubena osoba javnopravnog tijela ija je odluka potvrena osporavanom odlukom te druga osoba odreena propisima o unutarnjem ustrojstvu javnopravnog tijela. Za poduzimanje radnji u sporu elnik javnopravnog tijela moe ovlastiti drugu slubenu osobu tog tijela. Tijela dravne uprave i druga dravna tijela po punomoi elnika moe zastupati dravno odvjetnitvo.Radnja u sporu koju poduzima osoba ovlatena za zastupanje ima isti pravni uinak kao da je poduzima i sama stranka.Sud moe, kada to smatra korisnim za razrjeenje spora, pozvati tuitelja ili zainteresiranu osobu koje zastupa osoba ovlatena za zastupanje da se osobno odazovu i izjasne o odreenim injenicama.Na poslovnu sposobnost fizike osobe na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe kojima je ureena poslovna sposobnost fizike osobe u parninom postupku.100. TUBA U UPRAVNOM SPORU-pokretanje, rok, predaja tube odgodni uinakPokretanje sporaSpor se pokree tubom nakonto je iscrpljena svaka druga zakonom propisana pravna zatita. Spor je pokrenut danom podnoenja tube sudu.

Sadraj tubeMora biti razumljiva i obavezno sadravati:- naziv suda, - osobno imeodnosno naziv i adresu tuitelja,- naziv tuenika, - oznaku osporavane odluke ili upravnog ugovora odnosno opis postupanja ili izvrenje obveze koje se zahtjeva,- tubeni zahtjev,- opseg opsoravanja odluke, postupanja ili upravnog ugovora,- razloge za pokretanje spora glede glavne stvari i sporednih traenja,- injenice i dokaze na kojima temelji tubeni zahtjev,- potpis tuitelja.

Rok za podnoenje tube1) 30 dana od dostave osporene odluke ili odluke o prigovoru na osporeno postupanje, 2) pri pokretanju spora zbog proputanja donoenja pojedinane odluke ili proputanja postupanja u propisanom roku tuba se podnosi najranije 8 dana nakon proteka propisanog roka,3) ako odluka nije dostavljena stranci sukladno pravilima o dostavi tuba se podnosi u roku od 90 dana od kad je stranka saznala ili je mogla saznati za odluku, a najkasnije pet godina nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga lanka.4) ako odluka sadrava pogrenu uputu o pravnom lijeku u kojoj je pogreno navedeno da tuba nije doputena uba se podnosi u roku od 90 dana od kad je stranka saznala ili je mogla saznati za odluku.5) ako pojedinana odluka sadrava uputu o pravnom lijeku u kojoj je pogreno navedeno da tuba nije doputena, tuba se moe podnijeti u roku od 90 dana od dana kad je stranka saznala ili mogla saznati za mogunost podnoenja tube.

Tuba se predaje nadlenom sudu neposredno u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili se alje potom, odnosno dostavlja elektroniki.Kad je tuba upuena potom preporueno ili predana ovlatenom pruatelju potanskih usluga, dan predaje poti, odnosno ovlatenom pruatelju potanskih usluga smatra se danom predaje sudu.Tuba dostavljena elektroniki smatra se predanom u trenutku kad je zabiljeena na posluitelju za slanje elektronikih poruka. Takva tuba treba biti ovjerena elektronikim potpisom sukladno zakonu. Sud e bez odgode elektronikim putem poiljatelju potvrditi primitak tube.Smatra se da je tuba podnesena u roku i kad je u roku predana nenadlenom sudu ili tueniku.

Odgodni uinak tubeTuba nema odgodni uinak, osim ako je to propisano zakonom. Sud moe odluiti da ima odgodni uinak ako bi izvrenjem pojedinane odluke ili upravnog ugovora tuitelju nanijela teta koja bi se teko mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da alba ne odgaa izvrenje pojedinane odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

101. VRSTE TUENIH ZAHTJEVATubom se moe zahtijevati:1. ponitavanje ili oglaivanje nitavom pojedinane odluke,2. donoenje pojedinane odluke koja nije donesena u propisanom roku,3. postupanje koje je tuenik sukladno propisima ili pojedinanoj odluci obvezan izvriti,4. oglaivanje nitetnim upravnog ugovora ili izvravanje obveze iz upravnog ugovora.U sluaju kada se zahtijeva ponitenje ili oglaavanje nitavim pojedinane odluke, odnosno donoenje pojedinane odluke koja nije donesena u propisanom obliku, tubom se moe zahtijevati da sud odlui o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke.To je spor pune jurisdikcije.Uz glavni zahtjev tubom se moe zahtijevati povrat stvari i naknada tete koju je poinio tuenik.

102. POSTUPAK PO TUBI U UPRAVNIM SPOROVIMA-ocjenjivanje nadlenosti i urednosti tube, dostavljenje tube na odgovorNakon primitka tube sud e ispitati nadlenost za postupanje po tubi, urednost tube i postojanje pretpostavki za voenje spora. Sud ocjenjuje nadlenost prema podacima iz tube i injenicama koje su mu poznate.Ako sud utvrdi da je nadlean drugi sud oglasit e se nenadlenim i ustupiti tubu nadlenom sudu i o tome obavijestiti podnositelja.Ako se tijekom spora promjene okolnosti na kojima je utemeljena nadlenost suda sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube zadrava nadlenost.

Ocjenjivanje urednosti tubeAko je tuba nepotpuna ili nerazumljiva, sudac e pozvati tuitelja da u ostavljenom roku otkloni nedostatke tube. Pri tome e ga pouiti to i kako treba uiniti i upozoriti ga na posljedice koje e nastati ako ne postupi po traenju suda. Ako tuitelj u ostavljenom roku ne otkloni nedostatke tube, a oni su takvi da spreavaju rad suda, sud e rjeenjem odbaciti tubu kao neurednu, ako ne nae da je osporena pojedinana odluka nitava ili upravni ugovor nitetan. Protiv tog rjeenja doputena je alba.Dostava tubeSud tubu sa svim prilozima dostavlja na odgovor tueniku i zainteresiranim osobama. Sud odreuje rok za odgovor na tubu prema okolnostima sluaja koji ne moe biti krai od 30 niti dulji od 60 dana.U odgovoru na tubu tuenik se treba izjasniti o zahtjevima i navodima tube te predloiti dokaze kojima potkrepljuje svoje navode. Uz odgovor na tubu tuenik je duan priloiti sve dokaze kojima raspolae.Uz odgovor na tubu tuenik je duan sudu dostaviti sve spise koji se odnose na predmet spora. Ako tuenik ne dostavi sve spise predmeta ili izjavi da ih ne moe dostaviti, sud moe rijeiti spor i bez spisa predmeta.

103. ODBACIVANJE TUBE U UPRAVNOM SPORU

( 1 ). Sud e rjeenjem odbaciti tubu jer ne postoje pretpostavke za voenje spora ako utvrdi:1. da je tuba podnesena nepravovremeno ili prije vremena 2. da je oito da se pojednianom odlukom, postupanjem ili upravnim ugovorom ne dira u pravo tuitelja ili u njegov neposredni osobni interes utemeljen na zakonu 3. da protiv pojedinane odluke, postupanja ili upravnog ugovora nije iskoriten redovni pravni lijek4. da je sudska zatita osigurana izvan upravnog spora 5. da ve postoji pravomona odluka donesena u upravnom sporu o istoj stvari6. da je tuba podnesena protiv postupovne odluke, osim ako nije zakonom drugaije propisano7. da je tuba podnesena u stvari koja ne moe biti predmet upravnog spora.(2) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka doputena je alba.

104. RJEAVANJE O TUBENOM ZAHTJEVU I UTVRIVANJE INJENINOG STANJA-dokazi, primjena ZPP-aSud odluuje u granicama tubenog zahtjeva, ali nije vezan razlozima tube. Na razloge nitavosti pojedinane odluke i nitetnosti upravnog ugovora sud poazi po slubenoj dunosti.

Utvrivanje injeninog stanja i dokaziSud slobodno ocjenjuje dokaze i utvruje injenice, sud uzima u obzir injenice utvrene u postupku donoenja osporene odluke kojima nije vezan, kao i injenice koje je sam utvrdio. Stranke mogu predlagati injenice koje treba utvrditi i dokaze, ali sud nije vezan tim prijedlozima. Dokazi su: isprave, sasluanje stranaka, iskazi svjedoka, nalaz i miljenje vjetaka, oevid i druga dokazna sredstva. Sud izvodi dokaze po pravilima ZPP-a.

105. PRAVA I OBVEZE STRANAKAStranke su obvezne u tubi i odgovoru na tubu iznijeti sve injenice i dokaze na kojima temelje svoje zahtjeve, predloiti dokaze potrebne za njihovo utvrivanje i izjasniti se o navodima drugih stranaka. Sud moe od stranke traiti izjanjenje o odreenim pitanjima koja se odnose na injenice, te predlaganje dokaza kojima podupire njene tvrdnje, moe traiti i da stranka u primjerenom roku dopuni svoje podneske, dostavi isprve i druge dokaze ako ne postupi sud ih moe pribaviti prema pravilima kojima je ureeno pribavljanje dokaza po ZPP-u.

Obveza dostave isprava kojima raspolau javnopravna tijela:Na zahtjev suda javnopravna tijela dostavit e isprave kojima raspolau.Isprave ili dijelove isprava kojima je pristup ogranien ili zabranjen sukladno posebnim propisima javnopravno tijelo e posebno oznaiti. S takvim ispravama postupat e se sukladno tim propisima.

106. RJEAVANJE UPRAVNOG SPORA BEZ RASPRAVEBez rasprave sud moe rijeiti spor:- ako je tuenik priznao tubeni zahtjev u cijelosti,- u predmetu u kojem se rjeava na temelju pravomone presude donesene u oglednom sporu,- ako utvrdi da pojedinana injenica, odluka ili upravni ugovor sadrava nedostatke koji spreavaju ocjenu njihove zakonitosti,- ako tuitelj osprava samo primjenu materijalnog prava, injenice su nesporne, a stranke u tubi ili odgovoru na tubu izriito ne zahtjevaju odravanje rasprave.- ako se stranke izrijekom o tome suglase, a sud utvrdi da nije potrebno izvoditi nove dokaze.

Zakazivanje raspraveRoite za raspravu zakazuje sudac kojem je predmet dodijeljen u rad.Sudac na roite poziva stranke te svjedoke i vjetake. U pozivu e se navesti da se rasprava moe odrati i donijeti presuda i bez nazonosti uredno obavijetene stranke.Strankama se poziv mora uruiti najkasnije 15 dana prije odravanja roita na koje su pozvane, a u hitnim postupcima bez odgode.Sudac u pravilu zakazuje jedno roite za raspravu radi izvoenja svih dokaza.Javnost raspraveRasprava je javna.Ako to zahtijevaju razlozi zatite privatnosti, tajnosti podataka i drugi zakonom propisani razlozi sud e iskljuiti javnost za cijelu raspravu ili njezin dio.O iskljuenju javnosti odluuje se rjeenjem.

Tijek rasprave

Sudac kojem je predmet dodijeljen u rad utvruje jesu li dole sve pozvane osobe, a ako nisu, provjerava jesu li uredno pozvane i jesu li opravdale svoj izostanak i nakon toga otvara raspravu i objavljuje predmet raspravljanja te rukovodi raspravom.

Ako stranka ili drugi sudionik spora bez opravdanog razloga ne dou na roite, rasprava se moe odrati i bez njihove prisutnosti.

Kada sud ocijeni da je o predmetu raspravljeno dovoljno da se moe donijeti presuda, rasprava se zakljuuje, a vijee povlai na vijeanje i glasovanje. Rasprava se moe ponovo otvoriti ako je to potrebno radi razjanjenja pojedinih vanih pitanja.O raspravi se vodi zapisnik.

107. PROIRENJE TUBENOG ZAHTJEVA, POVLAENJE TUBE IPRIZNANJE TUBENOG ZAHJTEVAPriznanje tubenog zahtjevaTuitelj ga moe proiriti do zakljuenja rasprave, a kad se rasprava ne vodi do donoenja odluke suda. Proirenje mora biti u okviru istog predmeta spora.Kad dopusti proirenje sud e odrediti vrijeme potrebno za pripremu tuenika i zainteresiranih osoba.

Povlaenje tubeTuitelj tubu moe povui do zakljuenja rasprave, a kad se rasprava ne vodi do donoenja odluke suda. Povlaenje se ne moe opozvati. Ako tuitelj u roku koji mu je odreen ne postupi po zahtjevu suda, pri emu je pouen o pravnim poslijediama proputanja, tuba se smatra povuenom. Pri povlaenju tube sud e obustaviti spor.

Priznanje tubenog zahjtevaAko tuenik u odgovoru na tubu ili tijekom spora prizna tubeni zahtjev u cjelosti sud e presudom rijeiti spor. Ako tuenik u odgovoru na tubu ili tijekom spora prizna zahtjev u jednom dijelu sud e nastaviti voditi spor samo u spornim dijelovima tubenog zahtjeva.

108. PREKID UPRAVNOG SPORASud e prekinuti spor:-do pravomonosti presude u oglednom sporu-kad tuitelj umre ili prestane postojati, a spor se s obzirom na narav upravne stvari moe nastaviti,- kad je to propisano zakonom.

Sud moe prekinuti spor:-dok se ne odlui o prethodnom pitanju ako je postupak o prethodnom pitanju pokrenut pred sudom ili nadlenim javnopravnim tijelom, kao i kad sud odlui podnijeti zahtjev Sudu Europske unije o tumaenju prava Europske unije ili o valjanosti akta koje su donijele institucije Europske unije,- dok Visoki upravni sud ne odlui o zakonitosti opeg akta koji se u konkretnom sluaju primjenjuje

Protiv rjeenja o prekidu moe se podnijeti alba. Za vrijeme trajanja prekida prestaju tei svi rokovi i sud ne moe poduzimati nikakve radnje. im prestanu razlozi prekida sud e donijeti rjeenje o nastavku spora na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti. Rokovi poinju tei iznova od dostave rjeenja o nastavku spora.109. OBUSTAVA UPRAVNOG SPORASud e rjeenjem obustaviti spor:1) kad tuitelj umre ili prestane postojati, a spor se s obzirom na narav upravne stvari ne moe nastaviti2) kad tuitelj povue tubu ili kad tuitelj u roku koji mu je odreen ne postupi prema traenju suda, ako tuenik u cijelosti postupi po tubenom zahtjevu, kad stranka povue albe do donoenja drugostupanjske presude, kad podnositelj odustane od zahtjeva ili prestanu postojati pretpostavke za voenje spora3) kad se iz cjelokupnog stanja spora moe zakljuiti da je tuitelj odustao od tubenog zahtjeva.

Rjeenje o obustavi spora sud e dostaviti svim strankama u sporu te nasljednicima odnosno pravnim sljednicima tuitelja koji je umro ili prestao postojati, nakon to oni budu utvreni.Sud e nasljednicima umrlog tuitelja, na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti, postaviti privremenog zastupnika kojemu e dostaviti rjeenje o obustavi spora, ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao dulje trajati.Kad je pravna osoba prestala postojati, sud e rjeenje o obustavi spora dostaviti drugim strankama i pravnom sljedniku tuitelja nakon to on bude utvren.

Protiv rjeenja o obustavi moe se podnijeti alba, dok se postupak po albi ne zavri na rokove se primjenjuje pravila o prekidu spora.

110. OGLEDNI SPORAko je u 10 ili vie prvostupanjskih upravnih sporova predmet tube iste prvne i injenine prirode sud moe rjeenjem odluiti koji e predmet rjeiti u oglednom sporu, a u ostalim predmetima e prekinuti spor. Nakon pravomonosti presude u oglednom sporu sud e nastaviti voditi prekinute sporove uz primjenu dokaza koji su provedeni u oglednom sporu. Na temelju pravomone presude u oglednom sporu sud moe rijeiti spor pokrenut nakon pravomonosti te presudebez voenja rasprave, ali nakon to omogui strankama da se oituju o tome.

111. POVRAT U PRIJANJE STANJEAko stranka propusti roite ili rok za poduzimanje odreene radnje i zbog toga izgubi pravo poduzeti tu radnju sud e joj na njezin prijedlog dopustiti obavljanje te radnje samo ako ocjeni da postoje opravdani razlozi za proputanje. Prijedlog se podnosi u roku 15 dana od kad je prestao razlog proputasnja sud kod kojeg je trebalo podzeti radnju, nakon isteka 90 dana od proputanja ne moe se traiti povrat. Ako se povrat trai zbog proputanja roka za poduzimanje odreene radnje zajedno sa prijedlogom mora se obaviti i ta radnja. O prijedlogu odluuje sud rjeenjem, ako se usvoji spor se vea u stanje prije proputanja i ponitavaju se sve odluke koje je sud zbog proputanja donio. Nee se dopustiti povrat ako je proputen rok za povrat u prijanje stanje ili roite u povodu povrata.

112. PRESUDA U UPRAVNOM SPORU-donoenje,objava,dostava,pravomonostO tubenom zahtjevu koji se odnosi na glavnu stvar i sporedna traenja sud odluuje presudom. Presuda se donosi i objavljuje u ime RH. Sud presudu donosi prema slobodnom uvjerenju i na temelju razmatranja svih pravnih i injeninih pitanja. Presuda se moe se temeljiti samo na injenicama i dokazima o kojima je strankama dana mogunost izjanjavanja.

Presuda mora sadravati uvod, izreku, obrazloenje i uputu o pravnom lijeku.Uvod sadrava:1. naznaku da se presuda izrie u ime Republike Hrvatske,2. naziv suda,3. ime i prezime suca odnosno lanova sudskog vijea i zapisniara,4. ime i prezime ili naziv te adresu stranaka i osoba ovlatenih za zastupanje,5. kratku oznaku predmeta spora,6. datum presude.Izreka sadrava odluku suda.U obrazloenju sud izlae zahtjeve stranaka, injenice koje su iznijele i dokaze koje su predloile, koje je injenice sud utvrivao, zato i kada ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i kako ih je ocijenio. Sud e posebno navesti koje je odredbe materijalnog prava primijenio odluujui u sporu i izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora.Uputom o pravnom lijeku stranka se obavjeuje moe li protiv presude podnijeti albu, kojem sudu, u kojem roku i na koji nain. Izvornik presude potpisuje sudac pojedinac odnosno predsjednik vijea

Objava presudePresuda se objavljuje na roitu na kojem je rasprava zakljuena. Presudu objavljuje sudac kojem je predmet dodijeljen u rad. Na objavi presude javno e se proitati izreka i ukratko obrazloiti presuda. Ako zbog sloenosti predmeta spora sud ne moe odluiti na roitu na kojem je rasprava zakljuena, objava presude moe se odgoditi najvie osam dana od dana zakljuenja rasprave. Datum objave presude odredit e se odmah. Roite na kojem se presuda objavljuje odrat e se neovisno o tome jesu li stranke o njemu uredno obavijetene, odnosno jesu li pristupile na roite

Pravomonost presudePrvostupanjska presuda postaje pravomona protekom roka za albu, ako alba nije podnesena, odnosno danom donoenja, ako alba nije doputena.Drugostupanjska presuda postaje pravomona danom donoenja.

113. ODBIJANJE I USVAJANJE TUBENOG ZAHTJEVAOdbijanje tubenog zahtjevaSud e odbiti tubeni zahtjev ako utvrdi da je neosnovan i kad utvrdi da u postupku koji je prethodio donoenju pojedinane odluke bilo nedostataka, ali oni nisu utjecali na rjeavanje predmeta postupka, te ako utvrdi da je pojedinana odluka zasnovana na zakonu, ali zbog drugih razloga od onih navedenih u odluci.

Usvajanje tubenog zahtjevaSud e usvojiti tubeni zahtjev, ponititi pobijanu odluku i sam rjeiti stvar ako utvrdi da je pojedinana odluka javnopravnog tijela nezakonita, osim ako to ne moe uiniti obzirom na prirodu stvari ili je tuenik rjeavao po slobodnoj ocjeni.

Ako sud utvrdi da je pojedinana odluka javnopravnog tijela nitava usvojit e tubeni zahtjev i oglasiti odluku nitavom.

Ako sud utvrdi da javnopravno tijelo nije u propisanom roku donijelo pojedinanu odluku koju je prema propisima trebalo donijeti presudom e usvojiti tubeni zahtjev i sam rjeiti stvar, osim ako to obvzirom na prirodu stvari nije mogue ili je tuenik rjeavao po slobodnoj ocjeni. U tom sluaju e narediti tueniku donoenje odluke i za to mu odrediti primjereni rok.

Ako sud utvrdi da tuenik nije postupiuo sukladno propisima, pojedinanoj odluci ili upravnom ugovoru, presudom e usvojiti tubeni zahtjev i narediti postupanje u primjerenom roku.

Ako sud utvrdi da je upravni ugovor nitetan presudom e usvojiti tubeni zahtjev i ugovor oglasiti nitavim.

Ako sud utvrdi da je javnopravno tijelo nezakonito raskinulo upravni ugovor presudom e usvojiti tubeni zahtjev i ponititi odluku o raskidu upravnog ugovora.

114. RJEENJE Rjeenjem odluuje sud o postupovnim pitanjima. Rjeenja koja se odnose na upravljanje postupkom donosi sudac kojem je predmet dodijeljen u rad. Rjeenja koja se donose na raspravi objavljuje sudac kojem je predmet dodijeljen u rad. Rjeenje objavljeno na raspravi prema strankama ima uinak od trenutka objave. Rjeenje doneseno izvan rasprave sud e strankama dostaviti pisanim ili elektronikim putem. Pisani oblik rjeenja mora imati uvod i izreku. Rjeenje mora biti obrazloeno ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se odluuje o suprotnim prijedlozima ili ako sud to smatra potrebnim. Ako je protiv rjeenja doputena alba rjeenje mora imati uputu o pravnom lijeku.

115. DOPUSTIVOST ALBE PROTIV PRESUDE-razlozi, alba protiv rjeenjaProtiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti albu zbog:1) bitne povrede pravila sudskog postupka kad sud nije primjenio ili je nepravilno primjenio odredbe ovog zakona, a to je utjecalo na donoenje pravilne i zakonite presude;2) pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja u sporu kad sud injenicu pogreno utvrdio ili je nije utvrdio ili je o injeninom stanju izveo pogrean zakljuak;3) pogrene primjene materijalnog prava sud nije primjenio odredbu materijalnog prava koju je trebao ili takvu odredbu nije pravilno primjenio.

alba odgaa izvrenje pobijane presude.

alba nije doputena protiv presude kojom je pojedinana odluka javnopravnog tijela ponitena ili oglaena nitavom i predmet prvi put vraen na ponovni postupak, kao ni protiv presude kojom je sud naloio donoenje pojedinane odluke koja nije donesena u propisanom roku.

Protiv dijela presude iz lanka 89. stavka 4. ovog Zakona u koji je ukljuen sadraj sudske nagodbe alba nije doputena.

alba protiv rjeenjaalba protiv rjeenja upravnog suda moe se podniejti samo kad je propisano zakonom. Protiv rjeenja Visokog upravnog suda alba nije doputena. alba protiv rjeenja ne odgaa izvrenje tog rjeenja. U odluivanju protiv rjeenja Visoki upravni sud e ponititi nezakonito rjeenje. Na podnoenje i odluivanje po albi primjenjuju se odredbe o podnoenju i odluivanju o albi protiv presude.

116. SADRAJ ALBE, PODNOENJE ALBE, ODRICANJE OD ALBE I POVLAENJE ALBESadraj albealba treba sadravati:1) oznaka presude protiv koje se podnosi,2) opseg osporavane presude,3) razloge zbog kojih se podnosi,4) ostale podatke potrebne za podnesak (isto kao sadraj podneska)

Razlozi moraju biti obrazloeni, ne mogu se iznositi nove injenice.alba se podnosi upravnom sudu koji je donio presudu u roku od 15 dana od dostave presude. Podnosi se u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.Predaje se neposredno sudu u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili se alje potom odnosno elektroniki. Dan predaje poti smatra se danom predasje albe sudu.

Odricanje i povlaenjeStranka se moe odrei prava na albu od objave presude, a ako nije objavljena od dostave presude, pa do isteka roka za albu. Stranka moe povui albu do donoenja drugostupanjske presude u kojem sluaju sud obustavlja postupak po albi. Odricanje od albe i povlaenje albe mora biti izriito i ne moe se opozvati.

117. POSTUPANJE UPRAVNOG SUDA PO ALBINepravodobnu albu, nedoputenu albu ili albu podnesenu od neovlatene osobe upravni sud e odbaciti rjeenjem u roku od 15 dana od njezina primitka.

(2) Ako je alba neuredna, upravni sud e u roku od 15 dana od primitka albe rjeenjem pozvati alitelja da dopuni ili ispravi albu i za to mu odrediti primjereni rok. Ako alitelj u roku ne postupi po traenju suda, sud e albu rjeenjem odbaciti kao neurednu.

(3) Primjerak uredne albe dostavit e prvostupanjski sud protivnoj stranci koja moe u roku od petnaest dana od primitka albe podnijeti tome sudu odgovor na albu. Odgovor na albu predaje se sukladno pravilima o predaji podnesaka.

(4) Primjerak odgovora na albu dostavit e prvostupanjski sud alitelju bez odgode.

(5) Nakon primitka odgovora na albu ili nakon isteka roka za odgovor na albu sud e albu i odgovor na albu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostupanjskom sudu.

(6) Protiv rjeenja prvostupanjskog suda kojim je alba odbaena moe se podnijeti alba.

POSTUPANJE VISOKOG UPRAVNOG SUDA PO ALBI

Visoki upravni sud rjeenjem e odbaciti nepravodobnu albu, nedoputenu albu, albu podnesenu od neovlatene osobe, odnosno neurednu albu ako je to propustio uiniti upravni sud.

Razmatranje albe Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana albom i u granicama razloga navedenih u albi. Na razloge nitavosti pojedinane odluke i nitetnosti upravnog ugovora Visoki upravni sud pazi po slubenoj dunosti.Visoki upravni sud o albi odluuje na sjednici vijea, bez odravanja rasprave.Visoki upravni sud moe odrati raspravu ako to smatra potrebnim. Odluka u sporu moe se donijeti i ako na raspravu bez opravdanog razloga nije dola jedna stranka ili nisu dole obje uredno pozvane stranke.

Ovlasti Visokog upravnog suda u odluivanju po albiVisoki upravni sud presudom e odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija ili da oni ne utjeu na donoenje drukije odluke.Visoki upravni sud ponitit e prvostupanjsku presudu te e sam otkloniti nedostatke i presudom rijeiti stvar ako utvrdi da je upravni sud poinio bitnu povredu pravila sudskog postupka, da je pogreno ili nepotpuno utvrdio injenino stanje ili da je pogreno primijenio materijalno pravo.

Drugostupanjska presudaNa sadraj presude Visokog upravnog suda odgovarajue se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o sadraju presude, s time da uvod presude sadri ime i prezime predsjednika i lanova sudskog vijea.Vijee donosi presudu veinom glasova.O vijeanju i glasovanju vodi se poseban zapisnik koji potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar.U obrazloenju presude Visoki upravni sud treba ocijeniti albene navode koji su od odlunog znaenja te navesti razloge koje je uzeo u obzir pri donoenju odluke.Visoki upravni sud presudu dostavlja upravnom sudu koji je dostavlja strankama.

118. OBNOVA SPORASpor okonan presudom obnovit e se na zahtjev stranke:1) ako je konanom presudom ESLJP odlueno o povredi temeljnog ljudsko prava ili slobode na drugaiji nain od presude suda,2) ako se presuda temelji na prethodnom pitanju, a nadleni sud ili drugo tijelo o tom je pitanju poslije odluilo bitno drugaije,3) ako je do odluke suda dolo zbog kaznenog djela suca/sudskog slubenika, 4) ako se odluka suda temelji na ispravi koja je krivotvorena ili se temelji na lanom iskazu svjedoka, vjetaka ili stranke,5) ako je u donoenju odluke sudjelovao sudac koji je morao biti izuzet. 6) ako stranka sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih bi spor bio povoljnije rijeen za nju da su te injenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijanjem sudskom postupku,

7. ako zainteresiranoj osobi nije bila dana mogunost da sudjeluje u upravnom sporu

Prijedlog se podnosi sudu koji je donio presudu najkasnije 30 dana od kad je stranka saznala za razlog obnove. Nakon proteka 1 godine od pravomonosti presude obnova se ne moe predloiti iz razloga propisanog stavkom 1. tokom 5., 6. i 7. ovoga lanka.U prijedlogu se mora navesti: oznaka presude, zakonska osnova obnove i dokazi, dokaz da je prijedlog podnesen u roku, ostali podaci za podnesak.

Sud e odbaciti prijedlog rjeenjem ako utvrdi da ga je podnijela neovlatena osoba, da je nepravodoban ili da stranka nije uinila vjerojatnim postojanje zakonske osnove za obnovu.Ako ne odbaci prijedlog sud e ga dostaviti strankama na odgovor u roku 15 dana.Ako se obnova dopusti prijanja odluka stavlja se van snage u cjelosti ili djelomino, prijanje radnje na koje ne utjeu razlozi obnove nee se obnavljati. Presudom kojom se obnova doputa odluit e se o predmetu spora.

119. ZAHTJEV ZA IZVANREDNO PREISPITIVANJE ZAKONITOSTI PRAVOMONE PRESUDEStranke u sporu mogu zbog povrede zakona predloiti Dravnom odvjetnitvu da podnese zahtjev za izvanredno preispitivanjezakonitosti pravomone presude i rjeenja upravnog ili Visokog upravnog suda. Zahtjev moe podnijeti Dravni odvjetnik u roku od 6 mjeseci od dana dostave pravomone presude strankama. DORH moe zahtjev podnijeti i po slubenoj dunosti.

O zahtjevu odluuje Vrhovni sud RH u vijeu od 5 sudaca. Nepravodoban zahtjev ili zahtjev koji je podnijela neovlatena osoba sud e odbaciti rjeenjem. Ako nadleni sud ne odbaci zahtjev, dostavit e ga protivnoj stranci koja moe u roku od 30 dana podnijeti odgovor na zahtjev.Vrhovni sud Republike Hrvatske rjeava o zahtjevu na nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva. Ako VSRH usvoji zahtjev moe ukinuti presudu i vratiti predmet na ponovno suenje ili moe preinaiti presudu.

120. IZVRENJE PRESUDEPravomona presuda postaje izvrna nakon dostave stranci ako presudom nije odreen neki drugi rok. Rjeenje postaje izvrno nakon objave, odnosno dostave stranci.(1) Izvrenje presude duan je osigurati tuenik, odnosno tijelo nadleno za izvrenje.

(2) U izvrenju presude tuenik odnosno tijelo nadleno za izvrenje obvezno je postupiti sukladno izreci presude, najkasnije u roku od 60 dana od dostave pravomone presude, pri emu je vezan pravnim shvaanjem i primjedbama suda.

(3) Ako tuenik odnosno tijelo nadleno za izvrenje ne izvri presudu u odreenom roku ili ako u izvrenju presude postupi protivno njezinoj izreci, pravnom shvaanju ili primjedbama suda, tuitelj moe zahtjevom za izvrenje od prvostupanjskog suda zahtijevati izvrenje presude, odnosno zatraiti utvrenje nedopustivosti izvrenja.

(4) Izvrenje se provodi prema pravilima kojima je ureeno izvrenje u opem upravnom postupku.

(5) Sud e rjeenjem odbaciti zahtjev za izvrenje podnesen od strane neovlatene osobe te preuranjen ili nepravodoban zahtjev.

(6) Sud e rjeenjem odbiti zahtjev za izvrenje ako je presuda izvrena prije donoenja odluke o zahtjevu, ako je zahtjev upravljen prema tijelu koje nije obveznik izvrenja presude te ako je zahtjev neosnovan iz drugih razloga.

(7) Rjeenje kojim je zahtjev usvojen i odreeno prisilno izvrenje presude, odnosno utvrena nedopustivost izvrenja dostavlja se i tijelu koje je prema posebnim propisima nadleno za nadzor nad javnopravnim tijelom nadlenim za izvrenje.

(8) Odgovornoj osobi u nadlenom javnopravnom tijelu koje iz neopravdanog razloga ne postupi u skladu s odredbama stavaka 1. i 2. ovoga lanka, sud moe izrei novanu kaznu do visine jednomjesene prosjene neto plae u Republici Hrvatskoj.

(9) Odgovornom osobom u smislu stavka 8. ovoga lanka smatra se elnik nadlenog javnopravnog tijela.

(10) Protiv rjeenja upravnog suda iz stavaka 5., 6., 7. i 8. ovoga lanka alba je doputena, a postupak po albi hitan.

(11) Zbog tete nastale neizvrenjem, odnosno nepravodobnim izvrenjem presude donesene u upravnom sporu tuitelj ima pravo na naknadu koja se ostvaruje u sporu pred nadlenim sudom.121. OCJENA ZAKONITOSTI OPIH UPRAVNIH AKATAPostupak ocjene zakonitosti opeg akta pokree Visoki upravni sud na zahtjev fizike ili pravne osobe ili skupine osoba povezanih zajednikim interesom ako je pojedinanom odlukom dolo do povrede njena prava ili pravnog interesa u roku 30 dana od dostave odluke, postupak moe pokrenuti i po slubenoj dunosti, na temelju obavijesti graana, pukog pravobranitelja ili na zahtjev suda.

Zahtjev mora sadravati:-osobno ime odnosno naziv i adresu podnositelja,- naziv osporenog akta i naznaku donositelja,- oznaku odredbi kojih se zakonitost osporava,- razloge nezakonitosti opeg akta,- potpis podnositelja.Podnositelj mora u zahtjevu uiniti vjerojatnim da je primjenom opeg akta povrijeeno njegovo pravo ili pravni interes. Zahtjev se predaje Viskom upravnom sudu RH.

122. POSTUPANJE SUDA PO ZAHTJEVU ZA OCJENU ZAKONITOSTI OPEG AKTA I ODLUIVANJE O ZAKONITOSTIVisoki upravni sud e odbaciti zahtjev ZA OCJENU ZAKONITOSTI I o tome obavijestiti podnositelja:1) ako utvrdi da akt koji se osporava nije opi akt,2) da je akt propis ocjena zakonitosti kojeg spada u nadlenost Ustavnog suda RH, 3)da je zakonom osigurana druga zatita od nezakonitosti opeg akta, 4)da je zahtjev podnijela neovlatena osoba, da je zahtjev nepravodoban.

Sud moe do donoenja presude rjeenjem obustaviti izvrenje osporenog opeg akta. Rjeenje o obustavi objavljuje se u Narodnim novinama.Odluivanje o zakonitostiVisoki upravni sud odluuje na javnoj sjednici, a moe odrati savjetodavnu raspravu ako odlui da je prije odluivanja o biti potrebno savjetovanje sa strunjacima, znanstvenicima i sl.Sud e presudom ukinuti opi akt ili njegove odredbe ako utvrdi da nije suglasan sa zakonom ili statutom javnopravnog tijela. Ukinuti akt prestaje vaiti danom objave presude u Narodnim novinama.

Zahtjev za izmjenu pojedinane odluke zbog ukidanja opeg aktaPodnositelj zahtjeva za ocjenu zakonitosti opeg akta ima pravo podnijeti zahtjev za izmjenu pojedinane odluke javnopravnog tijela kojom je povrijeeno njegovo pravo ili pravni interes nadlenom javnopravnom tijelu u roku od 3 mjeseca od objave presude u Narodnim novinama.

123. SUDSKA NAGODBAStranke mogu tijekom spora sklopiti nagodbu pred sudom o predmetu spora. Nagodba se ne moe sklopiti o zahtjevima o kojima stranke ne mogu raspolagati. Sud e tijekom spora upoznati stranke na mogunost sklapanja nagodbe i pomoi im pri sklapanju nagodbe. Sudska nagodba unosi se u zapisnik koji potpisuju stranke. Ako se nagodba odnosi na cjelokupni tubeni zahtjev sud e rjeenjem obustaviti spor, a ako se odnosi na dio sadraj nagodbe sud e ukljuiti u izreku presude. Na izvrenje nagodbe odgovarajue se primjenjuju odredbe ovoga Zakona kojima je ureeno izvrenje sudske presude.

124. TIJELA DRAVNE UPRAVE I POSLOVI DRAVNE UPRAVETijela dravne uprave su: ministarstva, sredinji dravni uredi Vlade Republike Hrvatske, dravne upravne organizacije i uredi dravne uprave u upanijama.

Ministarstva, dravni uredi Vlade RH i dravne upravne organizacije sredinja su tijela dravne uprave, a uredi dravne uprave su prvostupanjska tijela dravne uprave u upanijama.

Za obavljanje odreenih poslova dravne uprave iz nadlenosti sredinjih tijela dravne uprave mogu se u upaniji, gradu i opini osnivati podrune jedinice.

Poslovi dravne uprave su: neposredna provedba zakona, donoenje propisa za njihovu provedbu, obavljanje upravnog nadzora drugi upravni i struni poslovi.

Poslovi dravne uprave ureuju se zakonom. Obavljaju ih tijela dravne uprave. Posebnim zakonom odreeni poslovi dravne uprave mogu se povjeriti tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili drugim pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti.

125. DONOENJE PROVEDBENIH PROPISAMinistri,predstojnici dravnih ureda i ravnatelji dravnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlateni, u granicama date ovlasti.

Pravilnikom se detaljnije razrauju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene.Naredbom se nareuje ili zabranjuje odreeno postupanje.Naputkom se propisuje nain rada u tijelima dravne uprave, tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u Narodnim novinama, a stupaju na snagu najranije 8 dana od dana objave.

126. IZVLATENJE PRETPOSTAVKE, KORISNIK I VRSTE, POSTUPAK, SUDSKA ZATITAPretpostavkeNekretnina se moe izvlastiti, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno, kada je to potrebno radi izgradnje objekata ili izvoenja radova u interesu Republike Hrvatske i kada se ocijeni da e se koritenjem nekretnine, za koju se namjerava predloiti izvlatenje, u novoj namjeni postii vea korist od one koja se postizala koritenjem te nekretnine na dosadanji nain. Nekretnina se moe izvlastiti radi izvoenja radova ili izgradnje objekata gospodarske infrastrukture (prometna, telekomunikacijska, vodoprivredna, energetska), zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih objekata, industrijskih, energetskih, prometnih i telekomunikacijskih objekata, objekata za potrebe hrvatskog pravosua, vojske i policije te istraivanja i eksploatacije rudnog i drugog blaga.

KorisnikIzvlatenje se moe provesti u korist fizike ili pravne osobe. Izvlatenjem korisnik izvlatenja stjee pravo koristiti nekretninu u svrhu radi koje je izvlatenje izvreno.

Vrste:1. Potpuno - nekretnina postaje vlasnitvo korisnika izvlatenja. Potpunim izvlatenjem prestaju pored prava vlasnitva prijanjeg vlasnika i druga prava na toj nekretnini. Potpuno izvlatenje zemljita obuhvaa i zgradu i druge graevinske objekte koji se na njemu nalaze.2. Nepotpuno - ograniava se pravo vlasnitva na nekretnini (slunost i zakup). Nepotpunim izvlatenjem moe se ustanoviti slunost na zemljitu ili zgradi. Zakup se moe ustanoviti samo u sluaju kad se zemljite s obzirom na svrhu za koju se zakup predlae, ima koristiti samo ogranieno vrijeme, a najvie do 5 godina u svrhu istraivanja rudnog i drugog blaga, koritenja kamenoloma, vaenja gline, pijeska i ljunka i sl. Susjedno zemljite koje je potrebito za smjetaj radnika, materijala, strojeva i drugog radi izgradnje objekata ili izvoenja radova od interesa za Republiku moe se privremeno uzeti u posjed. Privremeno uzimanje u posjed ukinut e se im prestane potreba zbog koje je odreeno, odnosno do zavretka radova na glavnom objektu.

Nekretnina se moe izvlastiti nakon to je na nain odreen ovim Zakonom utvren interes Republike Hrvatske za izgradnju objekta ili izvoenje drugih radova. Izgradnja objekta, odnosno izvoenje radova treba biti u skladu s detaljnim planom ureenja, odnosno pravomonom lokacijskom dozvolom.Za izvlatenu nekretninu vlasniku pripada naknada u visini trine vrijednosti nekretnine.

Utvrivanje interesaOdluku da je izgradnja objekta ili izvoenje radova u interesu Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog korisnika izvlatenja, po prethodno pribavljenom miljenju skuptine upanije odnosno Gradske skuptine Grada Zagreba na ijem se podruju namjerava graditi ili izvoditi radove, u skladu s detaljnim planom ureenja, odnosno pravomonom lokacijskom dozvolom. Odluku izvan tog sluaja donosi Vlada RH uz prethodno miljenje odbora Hrvatskog sabora. Odluka o utvrivanju interesa Republike Hrvatske objavljuje se u "Narodnim novinama".Korisnik izvlatenja, po potrebi, moe zahtijevati da mu se radi izrade investicijskih elaborata, podnoenja prijedloga za utvrivanje interesa Republike Hrvatske ili podnoenja prijedloga za izvlatenje, dopusti da na odreenoj nekretnini izvri potrebite pripremne radnje, kao to su ispitivanje zemljita, premjeravanje i slino.Prijedlog za izvlatenje moe podnijeti korisnik izvlatenja tek poto je po odredbama ovoga ili posebnoga zakona utvren interes Republike Hrvatske za izgradnju objekta ili za izvoenje radova, i to u roku od 2 godine od dana stupanja na snagu takve odluke.

U prijedlogu za izvlatenje nekretnina moraju biti naznaeni: 1. korisnik izvlatenja, 2. nekretnina za koju se predlae izvlatenje, 3. vlasnik i posjednik nekretnine za koju se predlae izvlatenje i njegovo prebivalite ili sjedite, 4. objekt, odnosno radovi radi kojih se predlae izvlatenje.

O izvlatenju u prvom stupnju odluuje ured dravne uprave nadlean za imovinskopravne poslove u upaniji, odnosno ured Grada Zagreba nadlean za imovinskopravne poslove (u daljnjem tekstu: ured dravne uprave), a u drugom stupnju odluuje ministarstvo nadleno za poslove pravosua. Protiv drugostupanjskog rjeenja o izvlatenju moe se podnijeti tuba mjesno nadlenom upravnim sudu. Postupci izvlatenja su hitni.Trokove postupka izvlatenja snosi korisnik izvlatenja, izuzev trokova postupka nastalih povodom albe vlasnika nekretnine koja nije uvaena.Naknada za izvlatenu nekretninu odreuje se, u pravilu, davanjem na ime naknade druge odgovarajue nekretnine koja odgovara visini trine vrijednosti nekretnine koja se izvlauje, u istoj opini ili gradu kojom se vlasniku nekretnine koja se izvlauje omoguavaju isti uvjeti koritenja kakve je imao koristei tu nekretninu. Ako vlasnik nekretnine koja se izvlauje, ne prihvati na ime naknade drugu odgovarajuu nekretninu ili ako korisnik izvlatenja ne moe osigurati takvu nekretninu, naknada se odreuje u novcu u visini trine vrijednosti nekretnine koja se izvlauje u vrijeme donoenja prvostupanjskog rjeenja o izvlatenju, odnosno u vrijeme sklapanja nagodbe. Trina vrijednost je vrijednost izraena u cijeni koja se za odreenu nekretninu moe postii na tritu i koja ovisi o odnosu ponude i potranje u vrijeme njezinog utvrivanja.