... iiii>

Zvonko Herald

v v

RA(UNALNA I INZENJERSKA GRAFIKA

Zagreb, 2003.

v

SADRZAJ

6, INŽENJERSKA GRAFIKA

6, t TEHNiČKO (RTANJE, ST ANDAROI, PRIMJENA."""" ... """.", ........ ".,"""" ... "".,.,, ... ,.,,";,.,,"",., 1 6,1.1. (rte, vrste i dimenzije".",,, .. ,,,,.,, .. ,,",, ... ,,""",,.,,"",, ....... ,,.,,,, ... ,,.,,", ......... "'" .. ,, ..... , ........................ , 1 6,1,2, Tehnieko pis mo .. , "''', .. , " .. "",,,. '" .,,'" .... " " ....... " ....... ,,' ..... , ", ................ ",,, .. , .. , '''''''" .. , "''', """ ", """ ... ", .. , 2

cl Dimenzije tehničkog pisma ..... " .... " .. """ .. , .. " .. " ... " ....... " .. " ..... " .. " ..... " .. " ... " ... " .... ,, .... " ... "",, .. 3 6.1.3. Grčki alfabet ... " ....... "."" .. "."."""" .... "'" ..... ,, ....... ,, ............... ", ........ , .... " ... ", ... " .... ", ........... " ....... " ......... 3 6.1.4, Formati papira za tehničke crteže" ........................ " .... " ... " ... " ............. "" ..... " ............. " ........... 4 6.1.5. Previjanje kopija .................................................................................... " ...................... " .... " ....... ", .... " ... .5 6.1.6. Mjerila ...... " ................................................. " ................ " ...................... " ................ " ......................... " ............ 6 6,1.1. $imetrienos t ............. " ...... " ............. " .... ", ... ,,''', ....................................... " ........... " ......... " .......................... 6 6.1.8. Pra vila or togonalnog projicir anja" ...... "" ...... " ....... " ....... " ......... " .......... " ... "." .. ,," ........................ 7 6.1.9. Presjeci ................................................ " ............. "" .................................... " ................................................... 8 6.1.10. Preporuke pri predočavanju oblika ... "" .. " ................ " .... " ........................... " .... " ......................... 10 6.1.11. Pojednos t avnjenja". " ....... " ...................................... " ........................... " .......... " ...................................... 11 6.1.12. Pojednostavnjeno predočavanje zupeanika .......................... " ............ " ..................................... 13 6.1,13. Predočavanje opruga ... " ................ " ..... "" ..... "."." .......................... " ........... "., ............. ,,, ...................... 14 6.1.14. Kotiranje ................................... " .......... , ..................... " ................................. " ............................................... 15

cl Posebne oznake ........ " ....... " .......... , .................................................................................................. 11 cl Opće smjernice ................................................... " ......... " ....... " .......... " .......... " .......... " .......... " ........ " 19 cl Pr avila kotiranja ..... " ....... " ....... " ....... " ....... " ....... " ....... " ............. " .... " .......... " .......... " ..................... 20 cl Kotiranje konusa, suženja i nagiba .. " .... " ............................... " .... " .... " .......... " .... "" .. " .. " ... 21 o Kotiranje tolerancija dužina i kutova .. " ......................... "." ................... "." ...... "" .. "." ...... 22

6.1.15. Hrapavost površine"." .. """ ....... " ........... "." ........ " ................ " .. " ....... ,, ................................................. 23 cl Obradba i hrapavost površine ..................................................................................... " ... " .... 24

6.1.16. Tolerancije i dosjedi.. .............................................................................................................................. 25 cl ISO Tolerancije ... tablice, osovine ............................................................................ , ........... 26 cl ISO Tolerancije ... tablice, provrti.. ............................................................ , ..... " ................... 27

6,1.11, Tolerancije oblika i položaja" .............................. " ..................................... " .... , ..... "." .... , ..... , .......... 28 6.1.16. Prostorno predol'avanje .. , .......... " .... , ................ , ....... , ... " ..... "" .......... ", ..... , .............................. ,,, .. ,.31 6,1.19, Skiciranje u ortogonalnoj projekdji... ............ " ....... " ....... " ....... , ............................. " .................... 32 6.1.20, Simboli elemenata za prijenos snage i gibanja." ........... " ................................................... .33 6.1.21. Simboli zavara ... ", ........... , ... "." .... ", ... "." .... ", ........ , ........... , .............. , ...... , ............. , .. , ............................... 35 6.1.22, Simboli u procesnoj industriji .......................... , .. , ........ , ........ , .......... , ........... ,,, ......... , ........... , ........... 31 6.1.23. Simboli u elektrotehnici ... ", ...... ", ....... " ..... , .. , ..... , .. , ........ , ........ ,." ........................................ , ... " ... , .... ,40

6. INŽENJERSKA GRAFIKA 1/

6.1. TEHNiČKO CRTANJE ,STANDARDI. PRIMJENA

6.1.1.1 CRTE., VRSTE I D,IMENZIJE I ISO 128 Vrsta crte Opis Namje",",

.' A i~~~~~~ A Puna, debela JI.. , novI I navoJO

:ta i crte

'oka zne erte 34- .

B Puna, tanka l~ bris

~ tka navoja

. ravnIIl Plona .

e Puna, tanka.izvuče, Lomne crte ili ~ .. "

~C!7--' na .•. Cl

pogleda i presjeka Dl .ll p.,;ma!; ~anka [ravna- D 1 I. Za crtanje 51 rojem [ploter I • r----" v

E ..:::J e:.5<i LI10d Crikana , debela

El ~obrisi -- --,...-- E2

F ...::J t:::d U~20d Crtkana , tanka Fl obrisi - F2 bridovi

G N411d N5d Crta - točka -crta, ~-~- tanka .

jur:-:tJ Nl0~-n ",.

H t"~k~', a rl~;'" ~'"' na

Presjećne ravnine i n<;I mjestu H l "'V"'J~'~ ~"'J""U

J .... lOd .... 2.Sd E::::::!_~ __ ~~~..!-... w~n~ - crta • JI ' Obri~!li """.~':'"' na koje se

N40d N5d IK l Ibrisi

K ~ ---=ttrttt=.--- Crta -dvije točke- K2 rajllJl -crta • tanka

-brla:zni obrisi Prije lelOVI kq1 su ISPre<:!

~ @ ~~r ~ (A3) '--'

)\:'? ~\ \ 'l/p:,. A-A 1A2l

~)f/" \ \i_'f-i..-- -~ ®--"--EJ--- ~ @ ~\\v'~" ~Jg ~'\

, I ~ ltt\\. cip ~@'~ ~~~I ~ I@)V~ \,ej

~ b@ ~ '-/ j oo . .0 oo -- ""7 @ $i~~em~] IO.131o,1Rln oln '~IO.SIO,71111.412 Vrsta crte Širina crte d

PrimjenjJju se dva st upnja sirine crta (debela i tanka l. A E IH) J fI?1; fl "<I; 0,5 0.7 1 1.4 2 Omjer izmeđ! njih ne smije biti manji od 2: 1 .

Minimalni raZ~~j~zmeđ~:ilelo~ crta. uključujući jilrafuru. ne biti od 7mm . B e D F G (H) K 1°,13 O,lH .n?~ n'l~ 0,5 0.7 1

TEHNiČKO Pl5NO 1503098/1 Tip A, koso Tip B, koso

1. Obadva 5I.l znaka tl. ~k{adu .s pravilima piso.,ya I a izbor se prepu<fta kon"snicima

DODATAK - slova hrvatt;/(e abecede ( Tip B , koso nagib 75° )

ĐČĆŠŽ đčćšžt!; Pariti na: nagib 7S; konstrukciju. I i5"yer poteza, raz.rryemast I jednoliđnu. visinu.

DIMENZIJE TEHNIĆKOG PISMA ISO 3098/1 Vrsta pisma ~irina d Izgled

Tip A

Tip B

..!L 14

.lL '10

<[ 1 ref a

koso uspravno

koso uspravno

Visine slova h i e ne smiju biti ma ~ nje od 2,5 mm,

Niz nazivnih visina slova h izveden je s faktorom porasta fi.

{Primjer:tiltJ Karakteristike Odnos Dimenzije [mm]

h (14/141 h

velikih slova i brojeva g (10/10) II .~ ~----------------~--~~----~---+--~r---~--+_--~--~---4 '$ (10/14) h

malih slova e ( 7/101 II

3,5 10 14 5 7 2.5

1 10 3.5 5 2.5

20

14

(2/14) h 0,35 0,5 1 1,4 2 0,1 slova i brojeva ,Q

(2/10)h 0,5 0,7 1.4 2 2,6 ~ r---------------------~~--~~~_+~~----~~+_--+_~_r--~

e'" b (20/14) h redova ::l (14/10) h

~ ~----~--------------~~----~--_+--~----~--+_--+_--_r--~ (6/141 h 1.05 1,5 2,1

., 10 20 3,5 5

3 4,2 6 B,4 rijeći e

(6/10Ih 1,52.1 3 4,2 6 8,4 12

2,8

l,

28

(1/14Ih 0,25 0,35 0,5 0,7 l 1,4 0,18 $irina crta d

(1/10)h 0,25 0,35 0,5 0,7 1,4 2

6.1.3. GRĆKI ALFABET ISO 3098/2 Tip B, koso Tip B, uspravno

6.1.4.1 FORMATI TEHNiČKE v

PAPIRA ZA CRTEZE ISO 5457 Normalne veličine Dimenzije x· y Izuzetno produžene Dimenzije

formata [mm] veličine formata [mm]

l AO 84.1x1189 1 AO x Z 1189x168Z

2 Al 594. x 84.1 AO x 3 '189 x 2523

3 A2 42 O x 594 2 A 1 x 3 84.1 x 1783

4. A3 297 x 4.20 A 1 x l. 84-1 x 2378

3 A2x3 594 x 1261

5 AI,. 210 x 297 A2x4- 594 x 1662 Produžene veličine DimGflzije A2 x 5 594 x 210Z

formata [mm] A3 x S 420 x 1486

ASx3 420 x 891 4- A3 x 6 420 x 1783 l

Ah 4. l. 20 x l l 89 A3x7 420 x 2080

A4x 3 297 x 630 A4.x6 297 x 1261 Al.. x 7 297 x 1471

2 Al.. x 4. 297 x 841 5 A4.x8 297 x 1682

Al.. x S 297 x 1051 A4. x g 297 x IS92

Kod izbora formata papira za tehnički crtež prioritet imaju FORMATI NORMALNE VELIČiNE, Formati se mogu upotrebljavati u UZDUŽNOM D i POPREČNOM D položaju.

/ "- / mJ / '\

/ '\ x N A2 A1 {"v/ \

/ X--

\ Yh B Normalan po-'\-/ \ <;/ \

x /'

x

A4~ mJ ložaj sastavni-x/z Y/2 / \ Y/4 ./ ce (donji desni

/ \ x/z A3 kut crteža) / /IXf4 Y/4 A4~ /

x AI.. A3 A2 Al AO Vlz y

AO=x·V :0.841'1,189 =1mz y

Format Okvir crteža a [mm) Normalno Minimalno

25 o .!Lo - a c1 a AO Al 20 10

A2 A3 AI.. A4 - A2 i veći

10 7 -Okvir crteža ograničava prostor za

25 Za uvez ( 112 A4.1 V crtanje i mora biti izvučen neprekinu- .... -... Crta obrezivania '" tom crtom najmanje širine 0.5 mm. /Sastavnica JI Okvir crteža Mi1imalna ~jrina margine za uvez ma1e

biti 20mm, a minimalna visina 297mm. I

Okvir crteža 10 10

'" I I 100 " S .,

I I lE s! ,.. !!o.!1.._ ..

'" b. I-o Na svim veličinoma formata može

biti ucrtana REFERENTNA METRIJ-

Sn SI<A SKAlA bez brojeva.minirral-ne dužine 100 mm koja je podije- OZNAKE ZA OBREZIVANJE

Sve osnovne i proaužene veličine l\lr- ljeno na 10 dijelova. Ucrtava se si- IJcrtavaju se na sve uglove tor ma-mata moraju imati ćetiri OZNAKE metrično na Qznake za centriranje, ta crteža ,a olaksavaju pozicioni-ZA CENTRIRANJE, kako bi se olak- širinom crte najmanje 0.5mm . Za ranje kopija kod običnog i automat-!a1o fotokopiranje ili snimanje na mi- crteže koj se sninaju na mikrofilmo- skog postupka obrezivanja . krofilm.Oznoke se izvlače simetri- ve u vil:e dijelova, referentna me-čna na format ,crtom najmanje šime trijska skala mora biti ucrtana na 0.5mm s dužinom 5mm p<eko okvi- svakom dije lu snimljenog crteža. ra crteža.

Radi orijentacije formata crteža pri postavljanju na stol ln crtanje mogu se ucrtati i OZNAKE ZA ORIJENTACIJU. Ozm­ke su u obliku strelice i ocrtavaju se preko obim crteža na mjesto oznake m centriranje (samo lijevo i doljel.

" ....

• SUSTAV REFERENTNE MREŽE mote biti tatan radi lakšeg prona­laženja detalja ,unošenja izmjena i sl. Slova i brojeve pisati uspravnim pis-

1 mom. Mrežu mora biti simetrična .iz­\'UĆena do okvira s crticamo minimal­

N ne širine 0,5 mm.

25 '" Z~l '" 75 I Zz I

PREVIJANJE KOPIJA I Previjanje kopija crteža 2;0. ulaganje u mapu

s mehanizmom· > . ,

Sastavnica

>' ~ /;,;: ,;Ff

I .{

{ I

·1 I IS

210 ln 594

'30 rIOS

/

192

ISS

FOrmat>A>t

Format A2

~ y

L -F

JSostovnića

Format A3

Sastavnica

Prelijanje koP.i.ia crteža ;za ulaganje u mapu l5ez mehanizma

Sastavnica

'1 T i T I > I I I I ! , • I ...

I m I I '" I I

I I I

I',previjanje t I <-------"-----+-----I I

.. I !tl ~ .--, ~ '2 aC SJ o :~ >. i'

li

..

." ~

o " 'li' g ~ ~

M! <'oi; -I ~ Zl1 J> 210 T 110 210 841

Sastamica ---- -=~~9' - :::::>-~

~

<> ,., " ...

ll!:

114 210 210 594

Sastavnica

--~~7 ----=:::.

'Lt--t:I5lQ:=:} '~~;;Q. 210 Sastavnica

Previjaju se samo kopije crteža; originali osta;" u ruhivu! Presavijeo;l kopija na format At.. mora imati sastovricu gore, a l:xJšeni dio lijevo, da bi se mogla rasklopiti i složiti bez vađenjQ iz mehanizma>

MJERILA 150·5455 Mjeraa su koja se primjenjuju nu tehničkim crtežima normirana :

Vrste

Pove<:anje

Naravna veličina

Umanjenje

50:1 5: I

l: 2 1:20 1 : 200 1:2000

Mjenla

20: 1 2: l

1: 5 1: 50 1: 500 1: 5000

10 :1

_ 1: l

1: 10 1 :100 1:1000 1: 10000

Mjerilo predočuje omjer vetičm no crtežu prema istim veliCioo.­ma u naravi. Crtati u mjenlu znači stvarnu veličinu umanjiti ili povocati , ovisno o mje(ilu crtanja. Kotira se uvijek stvarnu mjera!

Prikaz mjerila

IS 15

o 2 o 1 2 3

U sastavnicu crteža obvezatno se unosi mjefIlo crtanja. Ako na istome crtežu postoji -.iše mjerila. u sastavnicu se unosi SAMO . GLAVNO mjerno. a sporedna se upisuju uz pripadajući. detalj. Mjerilo se ozna­Ć(N(J. riječju • Mjerilo'. skraćeno • M • ili samo brojevima (ako ne može doći do 2abun~:i npr. Mjenl0 1: 2 ; Ml: 2 ; l: 2

SIMETRICNOST Predmet je simetričan kada se ravninom može podijeliti na dva potpuno jednaka dijela. Ravnina simetrije polaže se U smjeru dimenZlja predmeta, pa predmet može biti najviše trosimetričan (j). često je samo dvo­simetričan <ii) , jednosimetričan ® ili uopće nije simetričan. Simetričnost se prikazuje simetralom ili središnjicom. Ako je predmet simetričan po dužini. treba povući simetrolu u svim prOjekcijama gdje se vidi dužina, i to okomito na dužinu. Ako je simetričan po širini 51-metrala se povlači okomito na širinu. Kod simetrije po visini imamo izuzetak kod čestih jednostavnih tij~la: valjak, kocka i prizma, jer se ne vuče-simetrala okomto na visinu, iakQ je predmet simetričan po. visini ..

'EEf+fB~' ~ W d ffi 2 1 2 1 1·

(i)Trostruko simetričan predmet @Dvosimetričon predmet @Jednos;metričon vedme!

I

! I i

! ---+ . ., -i

@ Kod valjka, kocke i prizme ne vuku se horizontalne simetrale po visini

Radi uštede vremena i pro­stora simetrični se predmeti mogu crtati kao dio cjeline. Primjenjuju se dvije metode, • dvije paralelne tanke crte

vuku se okomito na sirre­trolu na nje2inim krajevima (i) ,

Središnjice se vuku i za djelomične simetričnosti predmeta; npr. provrte , uvrte, rebra i dL Vuku se prema obliku predmeta: kod okruglih kružno -i ra­dijalna ,a kod četvrtastih horizontalno i vertikalno.

® Oblik središnjica okrugla predmeta

® Središnjice su paroleine bridovima predmeta

• vidljr.te bridove predmeta treba izvući malo preko simetrale ® <D Prikaz prve metode ® Druga metoda

6.1.8.1 PRAVILA UK IuGONA .NOGA PROJICIRANJAi ISO 128

?=b'=7I/ Evropski način projiciranja. I-Et$- Američki način t"V!'~"U"JU I*a Pri određivanju projekcip predmet ne mijenja !»loj položaj premo ravnini crtanja. a crtač ga promatra S raznih strana! okomito no ravninu za svaku l .

d·

~ V !-J f-®-11 m- pogled s:ljeda(nacrt N! ~ ~ r;J ~ FCI0 r;J ~ (;;l ~-pogled odozgo (tlocrt T l B Q B U U B Q B )- pogled sUjeva!bol«lcrt 8) =. = )-pogledzdesna(bokocrt1~1.) r-@nll ~:-IIi:+.I:-:1:'.::> f---11 D- pogled odozdo!tlocrt'l Tl) t::::::iJ ~~N I fiiillB N IB111N11j ® I )- pogled stragJ (nacrt 1 Nl) LI Il

I

/f"i'\ f--.

'-'+' f---

dužina

Ako se zbog nekog razlo~o mora odstupiti od normiranogo prin­cipa ortogonalnog projiciranja, obVezatna je uporaba streltca

B so slovom smjera gledanp . Označeni se pogled razmještaju bez

EIJ obzira na nacrt. Velika slova koja označuju pogled ispisuju se

-----l odmah iznad iti ispod odgovarajućeg pogledo. I .

~ A A

14i __ ~..i....J'-~ Ldil

PODUDARANJE I DIMENZIJE POJEDINIH PROJEKCIJA Iste krajnje točke ploha i dužina. kao i pojedine tačke lA l mo­raju u nacrtu i oba tlocrta ležati na vertikali. a u nacrtima i bokocrtima na horizontali.

Iste dimenzije predmeta vidljive u raznim projekcijama moraju biti jednoke • a to su:

- dužine (I) u nacrtima itlocrtima. - širine I b) u t!ocrtirno i bokocrtima • - visine (h) u nacrtima i bokocrtima .

I ( I znaka mm: d. 0,35 0,5 0,7 1 1.4 2 h 3.5 5 7 10 14 20 H 7 10 14 20 28 40

POLOŽAJ PREDMETA ZA CRTANJE 1. Za nacrt birati najinformativniji pogled predmeta, a to je obično položaj upotrebe. 2. Plohe i sredi~njice predmeta moraju biti paralelne i okomite s glavnim ravninama crtanja (!ito daje dimen­

zije predmeta u pravoj veličini) . 3. Predmeti koji u naravi mogu imati razne položaje crtaju se u položaju kako se proizvode.

IZBOR PROJEKCIJA Projekcijama se predočuje oblik predmeta. Predmet se crta u toliko projekcija da se od svakog njegovo de­talja vide sve tri dimenzije. O broju projekcija odlučuje oblik predmeta (složeni oblici zahtijevaju više projekci­ja). Ako je za neki predmet dovoljna samo jedna projekcija. to mora bili nacrt. dok je kod dvije projekcije jed­na nacrt. a druga bilo koja . Nevidljive bridove i Obrise ne trebo crtati radi bolje preglednosti crteža. Treba se koristiti presjecima ,detalji­ma i djelomičnim pogledima, a nevidljive bridove samo tada kada daju vatnu informaciju. a time smanjuju broj projekcija.

6.1.9. PRESJECI ISO 128 Presjekom se predočuje unutarnji izgled šupljih predmeta. To je zami~ljeni postupak sječenja ,a plohe presjeka prikazuju se šrafurom. Presječna ravnina, koja gotovo uvijek vodi preko središnjica. može biti, ravna, lom­ljena ili više paralelnih ravnina. Po položaju presjećnih ravnina. presjek može biti, uzdužni ili poprečni, a prema opsegu, puni, polovični, djelomični i zaokrenuti presjek. U presjeku se ne crtaju dijelovi pred~eta ispod presječne ravnine, tj. ne crtaju.se nevidljivi bridovi .

Pravilo CD Presječeni se materijal šrafira punom tan-kom crtom (vrsta B), obično pod kutom 45°' , prema glavnim obrisima ili simetrali predmeta, tako d~ crte šrafure budu što kraće.

® Susjedni se elementi šrafiraju u suprotnom lJagibu ili s različitim razmacima. Razmak crta šrature bira se prema veličini plohe ,a ne smije biti manji od 0,7 mm. Ako su plohe velike, šra­fura se može ograničiti samo na zonu uz obris predmeta.

® Kada se presjeci istog dijela sporalelnim ravninama prikazuju jedan pored drugog. šra­fura je identična, ali može biti i pomicana uz­du~ razdjelne crte između presjeka ako treba osi(JJra ti veću jasnoču crteža .

@ Šrafura se mora prekinuti ako tehnički opis nije moguće smjestiti izvan šrafirane plo­he. Ćest slučaj pri unošenju kotnih brojeva na mjernice koje su smještene unutar presjeka.

5 Uske površine presjeka. tamo gdje šratu-ra ne bi bila jasna. prikazuju se potpuno tamne, I ali izmeđU sastavnih elemenata mora ostati raz- Lr mak najmanje O.7mm 1==---

6 PUNI PRESJEK izveden jednom ravnom ravninom jasan je bez oznaka tragova presječne ravnine. pa se tragovi u takvim slučajevima obično ne crtaju.

(J) POLOVIĆNI PRESJEK može se primjenjiva­ti samo za predočavanje simetričnih dijelova. Siječe se 1/4 predmeta pa se pola projekcije vidi u pogledu. a pola u presjeku. Nevidljivi se brido­vi ne crtaju u pogledu. a nije potrebno označiti ni tragove presječne ravnine.

Slika

M I

'"

6.1.10jPREPORUKE PRI II 'I Jl)t,A\JA NJU OBLIKA ISO 128 Pravilo Slika

cp nll=l PROJEKCIJE rozjošnjavaju

C!1L]~\~~ fil4r .i'l detalj predmeta, koji u ostalim projekcijama nije jasan -. Tom novom projekcijom u pogledu

7/~ ili pr1!sjeku predočen je samo nejqsan dio, a osta-li se dio projekcije izostavi . - C::::r±r::J - . i1: -..

~~;KRftl'1=1\I1 Pffill=nl se kod du- - m--~ predmeta jednolična ili,!".u!""u promjenIji- E - - ~rll . __ . r- -- ts- F- • va presjeka. Lom se predočuje crtom - t--f-

t-j..J {vrsta Cili Dl, a sami dijelovi crtaju se jedan f-.I- ....... uz drugi. .. '---

~p Da bi se izbjeglo crtanje dopunskog pogleda

t-~ D > presjeka" prizmatični ili staž-asti kvadratni za- . ~/ vršeci osovina (RAVNE PLOHE l označuju se dija- - -

~~ gonalama povučel"im punom tankom crtom • (vrsta Bl.

§!. Ako je mjerno toliko malo da se dio nekog.

EifA :////@

3C_.~ s \..j predmeta ne može prikozati • crta se detalj. Dio se zaokruži tankom crtom (vrste B l i označi slovom. Detalj se crta u većem normiranO~j~~:-rilu. kotira i označi pripadajućim slovom i A (5:11 8(5:1 ) L e I

f5 : II

lom. Q:fIj] ----'I ~ Koda se predočuju dijelovi koji se nalaze u (~ ::i ~-t sklopu s crtanim predmetom. oni se crtaju tan- I ' ',\.f'\. kim crtama • crta-dvije točke-crta (vrsta Kl, I >: Na isti se način crtaju karokteristični polo- I ~ ! .- i--

žaji pomičnih dijelova. ako su predočeni na I I istom crtežu. I i r rl i , <ID Djelomično toplinski obrađeni predmeti ozna-

~. :! čuju se debelom crtom, crta -točka-crto. uz -<[---'-_.-~ obris detaIjo ,a poprotni tekst o postupku i me-haničkim svojstvirno pridružuje se pokaznom

plameno kaljeno crtom. cementirano na dub. O. tvrdoća 55 HRC tvrdoća 60 HRC

(,f!, Provrti , rebra. ušice ,kosi dijelovi predmeto

A~.~ ;6~ ...... 121

uvijek se crtoju zaokrenuti u ravninu crtanja (po- ~~\~ raleino s ravninom) ,jer pravilno projiciranje ne bi dalo jasnu sliku. Provrli prirubnica u pogledu 'Y '\' l '\\ \ se predočuju samo središnjicom , ~~~~: " l

~~-~ ® Dugočki vitki predmeti i npr. poluge,motke,

~ ~ ~ vrotila i sl. ne sijeku se uzdužna; oko je lakov presjek potreban. može biti samo djelo mičon .

~ ~\ Poprečni presjek crta se ako je potreban (nije

" obveza ton l . {

../J \ 'l -'"

® Dijelovi koji se nolaze ispred presječne rov- --l -f. HĐ l ,-(1)-1 r- t:-. nine predočuju se s pomoću tonke crte, crto-

~r-~ dvije točke-crta (vrsta K l . Ovim prikozom -- """- st ./ ,---smanjuje se broj potrebnih projekcija . ~ r4i~ r- I t --l i 1-(1)- ; .~. i li i <l.!!> .. PROZlRNIDUELOVI crtaju se koo do nisu prozirni.

® Kada položaj presječne ravnine nije jason A-F I ili kada je potrebno razfikovati nekoliko presje - ~. ~ l a čnih ravnina, one se oznaćuju tankom crtom. crta-točka-crta, a na krajevima i mjestima Jffi,. F promjene smjera presjeka izvlače se debele e ~_', . E rD-~ T, crtice (vrsta H l ' Na tragovima presjećnih rav-nina strelicama se pokazuje smjer projiciranja, A Krajevi i svako koljeno presječne ravnine obi- T+{j+~f-..J B lježi se po redu slovima abecede. pisanim za ho- L.2:.... _________ ......I

rizontalni položaj crteža. a iznad slike presje­ka označi se presjek krajnjim slovima: A- F ili u jednostavnijim slučajevima samo: A-A, Slo­vne oznake presjeka smještaju se odmah i z­nad ili odmah ispod odgovarajući!! presjekQ. .ali na .jednom ertdu treba ih pisati na isti način,

® DJELOMIĆNI PRESJEK predočuje samo dio predmeta u presjeku, Lomna se crta ozna­čuje tankom crtom (vrsta e ili D l. Predmet sjećen s više ravnina ili u više projekcija moro

. uvijek imati isti smjer šrafure,

® ZAOKRENUTI PRESJEK jest poprečni presjek zaokrenut za 90° oko simetrale i ucrtan tanko u projekciji ili normalnom iirinom crte pokraj projekcije, Ucrtan u projekciji ne oznaću -je se. a predoćuje obris predmeta u presječooj ravnini ,

® Umetnuti dijelovi. npr. vijci. zakovice.kli­novi. mtici • rascjepke. oso"; nice i sl. n ikad a se ne sijeku uzdužna. makor presjećna ravnina prolazi preko njih, Ti u metnuti dijelovi obvezatno se sijekU popreĆl'\o , a ravnina se presjeka ne označuje,

Dijelovi koj potpuno ne ispunjavaju opseg rotacijskil\ predmeta npr, kola. ramena. zubi zupčani!<o • ušice. rebra i sl. ne crtaju se u pre­sjeku. makar presječna ravnina prolazi preko njih ,Ako bi bili sječeni. pogrešno bi predočili izgled predmeta,

A T

-0-

~ I -t

A-A

@ Profili, limovi i trake sijeku se samo popre­čno, J E3- f---+---+I

6.1.11. POJEDNOSTAVNJENJA ISO 128 ~ uooro

II I ~ CD Krivulje li t~arnoga promru dvo- I ! I .... )-r'~ . ',J7 , '. ju valjaka približno istog promje~. T~

~: --.-.'-' -+-- u p<?jednostavnjeroj predodžbi <<J' "J'" _._.- __ ". i I·

-.+--/ njuju se ravnim ~r!arna , y JJ m I%(lm ~

@ Sitni prodori na rotacijskim tlje- ~ l%(

~ !}Ji ~ II/: lima od provrta ili nastavaka zane- 'l'A

--- ~ ·i maruju se i crtaju se kao da tijelo ni- -----• I 2' je rotacijsko.

I • ~J '77l!' = i r,>; r//Air///////A lij ... i--~~-~---] .- m, Utori u vrotilima crtaju se u

• uzdužnom pogledu ili presjeku kao da utor nij e glodao (E'rojicira se iz-vodnim punoga profila l .

~ @ Prodori od utora za podrnazi- ~ ~ ~ vanje. upuštene glave vijaka li pro-

1~[H"'" $ rezom i sl. predočuju se pojednostav-

~///$0~ njem kao da prodor ne postoji.

~////m . ~~ ',-

I ® Krivulje zamišljenih prodora (kao .J.

!ii \.j'i Š . :tf ~.-što su zaobljeni prijelazi na tijeli-

ma) označuju se u pogledu s pomo-- 1--"--- --.- ću tankih crta {vrsta B l koje ne - ~/j"-rLr""'r""<> a dodiruju obrise predmeta. - ~ 'l: ~

UJll'~I{{( I \

---~ ! n -<ID Dvostruki se bridovi slabo nag- \ i ~ ! n r i I nutih stijena Odljevaka ili valjanih

U i I - profila izostavljaju. a u dru- ! I

! goj se projekciji crta brid koji od-

~ ~ govara manjoj dimem:iji {kao da ne-

I V, f:0 I ""

I ma zaobljenja bridova l .

I~ 0 i ~ ~ I i . I T

WML (lJ <D Manji provrti na kosim površina-

~~).?Zl ~ ma ne predočuju se elipsama, već samo središnjicama ili zaokrenrti u

t----ffi[-i ravninu crtanja krutnicom.

f--·Rff--1 ...-: I;-..... ® Predmeti s detaljima koji se po- I 12XIf). ~ 12xĐ9 VVi .~ ~f(J1 lI>l~ navIjaju mogu se pojednostavnjeno

I I \'~jr\;' \ crtati s jednim ili dva detalja, a broj

~ ~ ~~-l ~~ »- i vrsta detalja određUju se kotira- ~~ ! I njem. pokaznom crtom i tehničkim

~441T<b=1 opisom. 8x;-t ---~

Pls4)+·H·~·R

POJEDNOSTAVNJENA I DIN 30 u presjeku u pogledu

manjo

.3,2;a M3 DIN 63

h~~ II 2,2 za M2"DIN 84

M3 ....

M3xS PIN63-5.6

M3XI5~~33-5.6

M3

~~ '";OO

3,201N934-5

3x8DIN661-/v1s

rt-

veća manja

PROVRTl I UVRTt

i : ./.

!l3 5dub.

; 3 odozdo

~ ~

UPUSTI

Af30lN74

ctn Hf Z olN74

ctn M3 5 dub.

II 3~ ~upust za \ M30lN63

NAVOJI

,,;2,211pust odzdo za M2olN84

~~ M3 /

odozdo M3 5dub.

VIJĆANI SPOJEVI

M3x8 DIN 63-5.8

" !

M3x 15 0IN933-5.6

E$=3 M3DIN433-5 3,2 OIN934- 5

I M3x80lN 63-5.8

, M3x 15 DIN 933-5.6

dolje 1013 DIN 433-5 3,2 Of N 934-5

ZAKOVIČNI SPOJEVI

3x801N661-Ms

I l \ , 3x8 DIN 661-Ms

veća

odozdo

~ ~

;+- + Ah' 0lN74 \

Hf20lN74

*+ M~ / odozdo M3 5dub.

-t·-/

M3xa DIN 63-5.8

M3 lC 150fN 933-5.6 dolje

M30IN433-5 3.2 DIN 934-5

t I

3 xBoIN661-/v1s

6.1. POJEDNOSTAVNJENO PREDOČAVANJE ZUPČANIKA DIN ISO Pravilo

Zupčonici u pogledu crtaju, se kao puni. bez zubi • ati se ucrtava diobena ploha crtom .crta-točka-crta IvrstaGJ. ' Obrisi 'i bridovi zupčanika crtaju se punom de­belom crtom (vrsta A J ,a u aksijalnome pre-

Slika

sjeku predočuju se zubi zupčanika I u punome I-==~:::!::~~~.I.!~~~~~~~~==::::;::~~~ presjeku uvijek se crtaju dijametralno zubi na I-obje strane zupćani<a). Podnožna se površina predočuje somo u prel;je-J ku . Ako može doči do zobune • podnožna se po­vršina prikazuje i u pogledu tankom crtom (vrsta B) .

Pravac zubi' zupčanika u odnosu na pov~­nu zupca u projekciji paralelnoj s osi zupčanika predočuje se pomoću triju tankih crta od gova­rajućeg oblika i pravca ( vrste B I .

U SKLOPU

Zahvat čelnika vanjskim ozubljenjem Dl: ! : ID Unutarnje ozubljenje

Zupćanik i zubna letva

ZQhvat stotnika ćije se osi sijeku pod bilo kojim kutom

.-t-" / . '. I t-i-.I· : II "'-. ' ./ Vij~ u pogledu i presjeku Lančani prijenos

13

6.1.13.\ PREDOC,A\/ANJE OPRUGA T DIN ISO 2162 Naziv

Cilindrićna zavojna tla­ćna opruga od žice kru­žna presjeka

Naziv Vlačne opruge :;

m,' ~ -= ~ Cilindrična ~4 n-T1' zaVOJ 'na VIa- lE:d

~' ',' W" i, -:: čna opruga W,' . - _ od žice kru-

~ilin~;--t~~~~r:~~~t~~~l too presjeka -l .. I CilindriĆlla m m zavojoa tla - ' , -= :::- [] :a~~~_ ~i ,', i, i ,,;:;.t l----+--, -/-",-, -1----+-------,1

dratna pre- ,ciJ::-lJ..::: ~ Baćvasta -(EP~ t", 1 ~Sje~ka~' __ -I-~:!:::!-!-~~!:::::!..~::"f:==-...j zavojna vla- ~~ .. ~ I- tna opruga (E:.... ':::;1>-Konična za- .9§~ ~ od žice kru- 'I- ;' <P> vojna tlaČIla 'It:: ., žna presjeka '~- $ opruga od ! l .l,,}, žice kružna I~~~~I ' ~e~eka ~----i--~~~~~~~~---l

I ;;)~ ,utneOpruge

Konična za _ -l-

vojna tlačna l =t ~ opruga od

$ Naziv

, trake pravo-.c .... ::::;::::::.J.1~ m kutna presje- rl' II Spiralna

r~ka~;;-;-i~l~~~~~~~~~k~ opruga Naziv

Cilindrićna zavojna flek­$ijska o~uga od žICe kru­žna presjeka

Naziv

Tanjurasta opruga

liU ...... ""n

Pnn I ",4 rn''''J'''' ;;;>11 IIUUl

Tal'iurnd" upruge

' ..... 1""

Paket tanju - •

rastih opruga 1~~~~~II.",.a i riII!ol~ i ~ (istosmjernol I~ , 112 ,::SI

Spiralna opruga s na­vijanjem ku- -I ćišta

Naziv

Bez oka

Sokom

;;;>IIIIUUl

I upruy" -.>," '1.''-''

St 1:5 C::~""'I Bez oka s ~ ~ ta~fu:stih 1~~I::i! ~ 2::; glavinom ~ ~

,opruga !~I~~i~~r~;~~r~~~:~~~~;~;f _ ...... Sokom i ~ (naizmjenično) !~ 13 E ~ ~ glavinom ~

6.1.14·1 KOTIRANJE ISO 129 Pravilo

<D Pomoćne mjerne crte @. mjernice @ i po­kazne crte @ • crtaju se tankom punom crtom (vrsta B',. " . Pomoćne mjerne crte ogr<rićuju mje'micu i obv'e~ :tatno 1 do 3 mm prelaze preko nje. .

® Mjernica pokazuje'kako treba. predmet mje­ri~i.a ne smije prelaziti pomoćnu mjernu crtu.Sli­ka pokazuje kotiranje tetive. luka i kuta. Mjemica kuta je lu~ • opisan iz sjed!ta stranica.

® Pomoćnim mjernim crtama izvlači se kota izvan projekcije. Obično je to u produžetku obrisa predmeta ,ali se mogu crtati i koso. no međuso­bno paralelno, Presjek obrisa i pomoćne mjerne crte mora se produžiti 1>-2 mm izvan njihova sjecišta ,

(!) po pravilu. pomoćne mjerne crte i mjernice ne smiju presijecati druge crte. osim ako to nije moguće izb ječi. Mjernica je neprekinuto i kada je na crtežu na koji se odnosi prikaza n prekid.

® Presjeci pomoćnih mjernih crta i mjernica moraju se izbjegavati. a kada ih nije moguće iz­bjeći • nijedna crta ne sm ije imati prekid. Simetrale i središnjice ne smiju se rabiti kao mje­mice. ati mogu bit i uporab,ljene kao pomoćne mjerne crte, Udaljenost je od brida i međusobna udaljenost paralelnih mjernica 6 do 8 mm ,

® Mjernice moraju imati jasno označen kotni završetak, i to : strelicom. kosom crtom, među -točkom ili 'po potrebi početnom točkom. Strelica se formira od dviju crta spojenih pod ku­tom između 15° i 900 , Međutočka je zacrnjeni krug promjera % 1,5d • a početna točka kružnica promjera "2.5d ,gdje je cl -širina pune debele crte vidljiva brida , Na jednom tehničkom crtežu smije se uporabiti samo jedan oblik strelice.

ej) Na crtežima gdje ima dovoljno mjesta vrh strelice postavlja se unutar mjernica • a gdje je prostor ograničen. mjernica se produžuje i stre­lica smješta izvana. Strelice uskih kota mogu se zamijeniti međutočkom ,streticu ne smije križati puni brid. Za kotiranje polumjera streli­ca može biti unutar ili izvan obrisa predmeta, ovisno o veličini crleža i pOlumjera.

Slika

::}tJ.l_----~-,---.--_t---'--.-'~1§@r--~~. . / /'g /~ g 4oč~a točka LK~ broj LKotni zovIŠetak (strelica)

19

./ J t 'W"'//';;; i ~,

-$- -1------\+-----+

,

I

Gl TJ[I

i I

I i I

lS'

® Kotni brojevi upisuju se na crteže primje-nom jedne od dviju ponuđenih metoda'

@ Kotni se broj upisuje iznad mjernice, na sre-dini paralelno smjernicom ,ali obvezatno ta-ko da se može čitati odozgo il j s desne stra-ne crteža, Katni brojevi za kutove po ovoj metodi upisu-ju se na dva načina, '

@ Katni se brojevi upisuju tako da se mogu čita-ti odozgo s crteža. Mjernice koje nisu hori-zontalne prekidaju se u sredini za upis broja.

9 Pokazna crta na crtežu može se završiti: • točkom, ako završava u predmetu; • vrhom strelice ,ako završava na obrisu pred­

meta; • bez ičega • ako završa va na mjernici ,

Položaj kotno~a broja ovisi o danoj situaciji i može se nalazit. :

.• bliže strelici kod skraćene kote, za simetrične predmete,

• na kroju pokazne crte ako je mjernica prekra­tka za ispis broja,

@

@

• iznad produžetka mjenice. iza strelice ako je ~ prastar ograničen, '"

• iznad horizontalnog produžetka mjernice kada prostor ne dopušta smještaj kotnoga broja na mjernicu .

@) Podvučeni kotni broj upozorava na to da taj dio nije crtan u mjerilu. Kod dijelova crtanih u prekidu kotni se brojevi ne podvlače, Mjere koje se moraju točno održati istiću se okvirom.

® Radi jednostavnijeg označavanja i jasnijeg čitanja crteža rabe se simboli koji se stavljaju ispred broja. i to :

!il - promjer ; R - polumjer i

D - kvadrat ;

S0 - promjer kugle SR - polumjer kugle M - metrijski navoj

Ako je oblik predmeta u nekoj projekci~ jasno prikazan, oznaka se može izostavili.

70

10

g ... ...

~Ir. ~ ~jY ...1§.... ~

on .,

~~I~ 60·

I

35

rS 350H9

1~ 16

1.5

300

...u---l.l. ___ o

POSEBNE OZNAKE ISO 129 Pravilo

CD Kada se veličina polumjera može izvesti iz ostalih·kota; polumjer se označQva mjernicom i simbolom R bez brojfune vrijednosti.

@ Kada su detalji jednako uaaljeni ili kada su jednako raspoređeni elementi ujedno i dijelovi istoga crteža. kotiranje se može pojednostaviti na sljedeći način:

@ Linearni razmaci detalja.

@ Ako postoji mogućnost zabune s obzirom na duljinu razmaka I njihov broj. jedan se razmak obwzatno mora kotirati.

© Kutni razmaci provrta ili drugih karakteristi­čnih oblika.

@ Kutni razmaci mogu ·se izostaviti ako je nji­hov raspored i veličina iz crteža očita.

® Kružni se razmaci mogu kotirati indirektno pokaznom strelicom i ispisom broja eleme­nata po opsegu.

® Ponavljanje detalja na tehničkome crtežu omogućuje pregledno i jednostavno kotiranje s po­moću pokazne crte i ispisa karakteristike detalja. Time se izbjegava ponaVljanje istoga katnog broja.

<0 Kako bi se izbjeglo ponavljanje istoga kot­nog broja kod različitih detalja. koji se ponav­ljaju. mogu se uporabiti velika slova tehničkog pisma bez tablice. Pokazne se crte mogu izosta­viti.

©

Slika

f-----70 --.=1" 'I

18

15 17, 18 (.3061

8Xfl6 (iti 8 provrta _61

A

--$----+++

®

(6provrta p10)

B

A =3x~12

B=3x~10

® Sk~enj(l se 'definiraju kulom i iznosom 2 ~ W///h aksijalnog posmika reznog alata alatnoga stro-ja,

--' )---- N3O' J \---- ~

f----- - lSx4S·

Kada je kut sko!ienja 45°. tado. se kotiranje po- V////hK . jednostavnjuje , ili ili ili

Slike pokazuju tri primjera u dvije različite mo- l 'l'///h -;------ -1 c--'-- c-- 1.,51(45°

gućnosti kotiranp istog detalja, I -)--

3O'V 211:450 V////~

® Upuštenja se kotiraju definiranjem promje- 90· 90·

ra i kuta upuštenja ili dubile i kuta upuštenja.

~'" 1> ~ "> on

I

., I A-0 ~I -<'-..'-.. ~ iR~ ili

~ i~ (JJ Kod djelomićno nacrtonih projekcija sime- I

tričnih dijelova ,mjernice koje određuju mjere pre-

l - - i-

ko osi simetrije moraju biti nacrtane 2 do 3 mm ;J preko te osi ,a druga strelica tada se izosta vlja, Takvo se kotiranje primjenjuje i kod predmeta s ,~ '" '" • cilindričnim otvorima koji se crtaju odvojeno, a I obrađuju zajedno_ "So ,,'I> <>

'" .L -- - -7f:;:-- -

® U sastavne crteže objekata i 65

sklopova treba unijeti glavne kote koje karakteri- 19 30 (6) 10

ziraju objekt,a to su :

~~~~ · priključne mj~e. · vanjske mjere dijelova •

· vanjske mjere sklopova. ... ~

~ ...

pomične mjere (npr. hod zakret I i <> -'" ~.- '" !:! " · i - --- - c--:z: - - N

dosjede . <> ... D .. · ~

'" .. ~ ~~ ~ Ako se detaljiranje izvodi u sastavnom crtežu ,ko-

te svakoga pojedinog dijela grupiraju se odvojeno I 5 6 koliko god je to više moguće. 5 22

33

® Ako je potrebno kotirati ogranireni dio pro-stora il i dužine s posebnim zahtjevima na povr-

~ šinu, mjesto se označi debelom crtom crta -toćka-r- C crta (vrsta J I, uz obris predmeta ,Ako se ele- _r-- -

ment rotira, oznaka se ucrtava samo s jedne strane. Ako pak crtež jasno pokazuje mjesto s - f--. ------- r-posebnim zahtjevom. kotiranje se može iZQstavi-

-'----ti. ~ -

! QQ) Elemente strojeva potrebno je vezati peri- ® 8P9 ® 8PS ~ @ 8JS9 +

ma ili klinovima na vratila kako bi prenosili snagu :i ,§~~ i gibanje. Utori koji služe za tu vezu kotirani su:

@ utor za pero na kraju vratila. / ! "\. ~I !)\1 ---t---- ~ ~ .§;i ",,,~~ ~ (ji) utor za pero u sredini vratila. @ utar za pero u glavi ni _ i" i /~ ~~*- /' A

2Sk6 25k6 X~'-.."

1fl

I OPĆE SMJERNICE ISO 129 Pravilo Slika

OSNOVA ZA KOTIRANJE CD Q) I ..... Prema funkciji predmeta koju on irno. u sklopu i ,....;-1 prema načinu primjenjene proizvoclf"\ie, uvijek po- "" - r-'- -- r--stoje neke površine , va fnije od drugih pa kotira- ,.-nje treba provoditi u ovisnosti o tim površinama.

, l zvanim osnova za l<otira:nje. Prema obliku pre- - -dmeta osnova 2Il kotiro.oja mogu biti:

CD prve dvije obrađene površine (nesimetrični pre- l dmeti. ® _$- tfy t-;-1 ® sredi~jica i jedno površina okomita na nju - -1-- .' r-.xV -_.-1+.1- c-- -(jednstruko 1 dvostruko simetrični predmeti),

® dvije sredi~njice (dvostruko i trostruko sime-trični predmeti), •

LANČANO KOTIRANJE Lančane kote označuju niz povezanih kota u pra- o

vcu . Primjenjuje se so.mo tomo gdje ne postoji 0-~

pasnost od narušavanja funkcionalnih zahtjeva -predmeta kada se zbroje tolerancije pojedinih mje- lit ra. Pogodno je za kontrolu.

170 50 200 100 170 40

KOTIRANJE OO ZAJEDNiČKE OSNOVE CD . • Kotiranje u odnosu na zajedničku osnovu može biti: CD paralelno kotiranje. 150 I ® kotiranje superponiranjem , 470

Po.ralelno se kotiranje sastoji od više pojedina-780

čnih kota mjerenih od jedne ili više fiksnih površi- ®

1 "; "v

I na,

.'I Kotiranje 5uperponiranjem pojednostavnjeno je . ! paralelno kotiranje i primjenjuje se kada je prostor za kotiranje ograničen, a mogućnost zabune izbje- ti! !;

o

A A .., ...

gnuta. Moguća su dva načina ispisa kotnih broje- , y

va, kao i kotiranje u dva međusobno okomita pravea .

1501 470 780

KOORDINATNO KOTIRANJE

~ x y 'I

Umjesto kotiranja u dva pravca, jednostavnije je -$?' 1 20 90 16,5 izraditi tablicu numeriranih detalja s pripadaju-

~ 2 20 20 13

ćim brojčanim koordinatama. Ovaj način kotira- -$-4 . 3 100 75 17 V 4 100 35 21

nja prikladan je za obradu na koordinatnim ala - # S 160 55 25 tnim strojevima . 6

r--X 7

KOMBINIRANO KOTIRANJE U praksi se na crtež postavljaju i zahtjevi proizvo-dnje i zahtjevi kontrole proizvoda, pa se najčešće r-- - - I- -----r--- --kotira kombinirano, Lančano se kotiraju one du- 1,5x45"

žinske mjere koje ne utječu na funkciju predme- 2)1:45° 3 24 20

ta, a paralelno mjere po kojima treba mjeriti izra- 22 30 S2 ! 521 90 dok u proizvodnji,

155

SKRAĆENO KOTIRANJE 180 + ~,-Jednako debljina predmeta označuje se slovom t

30 ! ~~! ~~V {ISO 38S8, i ne crta se novo projekega • dok se dužina umjesta skraćenom kotom mol:e istaknuti lt ~ ! slovo m l i brojčanim iznosom. lil8 2000 2000

Kod čeličnih rešet kastih konstrukcija dužina se '" - I ~tapa unosi brojem (za detaljniji prikaz: simbol 1,300 L5SxSSx5 -18S0

profila, veličina i dužina) , t, 5 i i ! so *'

I PRAVILA KOTIRANJA ISO 129 ,- , ... Iilo Slika

(.lJ Izmjere navedene u crtežu adrese se oo 2)(450 ~ 1 :10

Ti potpuno dovr~en predmet kako ga prikazuje cr- .. tet, a kotni je broj uvijek stvarna mjero bez ob- ~ _0- f-._.- l'l

~ -f- ''fi ... zira na mjerilo crtanja ili prekid. I

35 , 1.1.5" 70 SO' . 80

(1) Prema pravilu svaka se kota unosi samo -t- ~~.R -- *'" jedanput, i to u onoj projekciji ili presjeku u ko- ... f--o_o '" .'" jem ji! dotični detalj najjasnije predočen. Smiju ~ se ponoviti samo glavne kote u različitim projekci- ~t:I jama ako se predmet zbog svoje veličine r ~

na više listova, i--

gJ U strojarskoj struci SNe su izmjere no crte- 20 +5.COO

:žima u mm ,pa se jedinica mjere ne pi~e. Druge ~ .J/

jedinice mjera I npr. col, stupanj ili Nm za mo- <II '\ .'1' Bt" lo:::, ~ "'I ment' pišu se iza katnog broja o Visinske kote te- 4

15/ !ii! ~ II ~ !+3.sooT melja i betonskih podloga unose se na poseban

o )l{,.'rII ~ ~ ~ <II 1:10 način u m. bez oznake jedinica mjere,

~ ~~~ c0 Kotirati treba između vidljivih bridova. a

-$ između nevidljivih sam o onda ako taj dio pred-'2;y ~"

'+' meta nije nigdjl! prikazan vidljivim. Kote treba

l unositi samo na one dijelove predmeta koji se _o,

.0_00

projiciraju u pm voj velićini • a ne na one s prikra-~ ~ ---, 0_'

tom. K "" - - -

(2) Vezane kote. koje radnik u proizvodnji tre-

~I t-SO B k-b.

oi ~i ba istodobno • moraju biti zajedno.ane razbaca-~ ne u više projekcija.

® Kod dane ukupne mjere ne smiju se nave-76

(101 20 6 20 5 " sti sve pojedine mjere u lancu. već treba izosta-viti mjeru koja je manje važna i pri kojoj neto-

- -čnost neće smetati. iti takvu mjeru treba slaviti - r-' --- .-J-U zagradu. - "-

(jJ. Kote koje'pripadaju vanjskom obliku smje-

~ štaju se na jednu stranu. a kote za unutarnji oblik na drugu stranu. Isprepletanje kota za

T vanjski i unutarnji oblik predmeta nije pregledno lO ~ pa lako dolazi do zabune. I ~ ~ os ~

'/J M

I ® Kote treba unositi prema tehnolo~kom po- Sklop F F F stupku proizvodnje. Ako taj postupak konsiruk-

~~ NF

~~ toru nije poznat. unose se najprije kote važne za funkciju IFI predmeta, i to redOm u smjeru tA-

"-I dimenzija pred meta ( dužine. visine. širine bilo o -- U. U.

~~ kojim redom I. o nakon togo nefunkcionalne (NF)

~W~ ,-

i pomoćne I p l kote istim redom, ... NF NF

NF !!f. -NF IPI

I KOTIRANJE TOLERANCIJA Du21NA I KUTOVA ISO 406 Odmjere moraju biti izražene u istim jedinicama kao i nazivna mjera. U slučaju primjene neke druge jedini-ce. ta jedinica mora biti upisana u nastavku vrijednosti odmjere ili • ako je ona ista za sve od mjere na crtežu. upisuje se u obliku opće napomene smještene uza sastavnicu crteža. Ako se upisuju obje odmjere. moraju biti izražene istim brojem decimala. osim u slučaju kada je jedna od-mjera nula.

Pravilo . Slika G) Tolerancije označene oznakama ISO:

@ nazivna mjera i oznaka tolerancije. ® ako je potrebno označavanje i brojčanih vrije-

dnosti odmjera. one se ispisuju u zagradi. 30t7 30t7 (:g·.gt~)

CD Tolerancije označene brojčonim vrijednostima:

@ nazivna mjer.a .. i vrijednost odmjere • ® ako je jedna vrijednost nula. pi~e se broj O. 32 +0.1 o .

-0.2 32-0.02

Q) Ako je tolerancija simetrična u odnosu na nazivnu mjeru. vrijednost od mjere pi~e se jedan-W' a prethodi joj oznaka t. 4 Oznaka graničnih mjera predmeta.

(ID Za mjere ograničene samo u jednome pravcu 25.1 dodaje se oznaka .. min." ili • max.". 2S±0.1 24.8 2S.5min.

® Donja se odmjera upisuje na donjoj strani,

I '2S:8;&~J a gornja na gornjoj ( i za osovinu i za provrt ) .

25~8:g~ 25 -0.02 -0.06

(jj Dosjedi označeni oznakama ISO:

~ i ~ ~ ! ~ @ nazivno mjera. najprije tolerancija provrta. kosa crta, a zatim tolerancija osovine.

@ nazivna mjera. brojnik tolerancija provrta. il 28 H7 /h6 ~ 28 H7

a nazivnik tolerancija osovine . li6

. ®. Ako je potrebno označiti i brojčane vrijedno-

~ ~ sti odmjera tolerancija, one se dodaju u produ-žetku i pišu u zagradi.

,,60Fe :~.\\~~

,,60h8 (-8.0L6

® Dosjedi označeni brojčanim vrijednostima:

~ ~ ~ l ~ @ kotnom broju svakog elementa sklopa pretho-

/ di naziv provrt i osovina, I ® umjesto teksta mogu se ispred nazivnih mjera Provr! 30!8:i 1 ~3'0+0.3 upisati oznake pripadajućih pozicija elementa. jj + 0.1

Osovina 30 :3:~ 2 Gl 30 :8;~

~m;Olerancije kutova prikazuju se po istim pra-

VV Lj ... L! ". kao i tolerancije dužina. Primjeri kotiranja

tolerancija kutova prikazani su na slika ma de-sno.

I KOTIRANJE KONUSA.SulENJA I NAGIBA DIN 1503040 Pravilo Slika

<D Konus se kotira kada je obrađen i kada nati- <:] Morse 3 ježe na protukonus . Treba nanijeti će!iri podatka: I

B .. • dužina, -4=-~----, --'--. -, promjer od kojega se reže konus • • oznaki:! (pokazna crta , ~mbol ,omjer k<lOU-

sa)', r- 1:3 , polOvični kut konusa. a/2 ili kut konusa a., I <-- ~/////////-0

r- 1:S! iJ-'H- ~ -1-.':::-----. I--,- ..!f-

co

9021'1.:.4= N f-- 'o ...

'; "o C. Old .2tan(~) ,

1-'- .~ l 50 42'38---.... \ r7#/1///' L 20

® Suženje je oblika krnje piramide, a kotira r- 1'7 se jedna ko kao konus. , ....

N -~ ::;

I--~/ ~1 - __ -Il -- --<t I'S - A-B ~ ---- ci a ~'" (1

, - L

L 49

@ Nagib se kotira omjerom nagiba pisanim ////~/////// iza simbola na pokaznoj crti. te dužinom, kutom

r-- 1:10:/-

---4 1:100

i visinom jednoga kraja. '" ;! .. 34' 23' <!lj - ------ l- I ~.i) ,H-h ~

:t: \ .cl 1.n = -L- =tan 100 I

L 100

NORMIRANI KONUSI Konus e Cl./2 Primjeri primjene 1: 50 34' 23" Konični zatici, konični cijevni navoj. 1 : 30 57'17" Provrti natičnih razvrtača i upuštača. l: 19,212 1°29'21" Morse - konus O 1:20,047 1°25'43" Morse - konus 1 l ; 20,020 1°25'50" Morse - konus 2 Konični izdanci na alatima i prihvatni konični uvrti, 1: 19,922 1°26'16- Morse - konus 3 odnosno provri; na vretenima alatnih strojeva. 1; 19,254 1°29' 15" Morse - konus 4 1: 19,002 1°30'26 " Morse - konus 5 1:19,180 1°29"36" Morse - konus 6 1: 20 1°25'56" Metrićki konus, Vretena alata i strojeva, fini konični navoj spruvo za lemljenje. 1 : 15 1°54'33" Stapajice lokomaivo, 9lavine brodskih vijuka. l : 12 2°23' g" Valjni ležo ji. konusi no polugama čekičo za bušenje . 1 ; 10 Svornjaci s pojki , dijelovi opter. poprečno, uzdužno na savijanje i torziju . 1 : 6 4°45'49 .. Vranj slovina .svornjak križne glave lokomotive, glodala za ukovnje, 1 : 5 5°42'38 • Tame spojke, lako rastavljivi dijelovi opter. poprečno i na tOfziju . 1 : 4 7° 7'30" Alatni strojevi, konitni novoj u tehnici dubokog bušenju i u rudarstvu. 1 : 3 go 27' 44" Stapajica i križno glava brodskih strojeva, alati na komprimirani zrak. l : 0.866 30° Točkalo, centrirni uvrti ,upušteni vijci ,lećaste zakovice, skošenja vijaka. l : 0,500 45° Konus ventila, upušteni vijci za drvo, u puštene zakovice. točkala . 1 : 0,289 60° Zaštitno skošenje centrirnih u vrta , skošenju provrla matica. 1 : 0,134 75° Upuštene zakovice,lećasle upuštene zakovice.

6.1.15.1 HRAPAVOST POVRŠiNE DIN 1501302 Srednja crta profila m Srednje odstupanje profila Ra

Srednja visina neravnina Rz Postotak nosive dužine pn

ln = le,.le2'''·.!cn Rmax!lm do 1 1l ... 2,52,5) ... 4 4) ... 16 pn = Ir 100 [.,.]. e !lm 0,1 0,25 0,6 1,6

{~~~ Oznaka PnO 6 .. 42'1. oznočuje postotak nosive dužine na dubini 0,6 !lm ispod nojvi~e točke.

POSTUPAK OBRADBE Referentnadužino [mm] POLOŽAJ VELIČINE ZNAKA

Blonjanje 2.5 a 25

Glodanje , bu~enje 0,8 2,5 6

•. _ ~. Dimenzije [mm]

~. visina slovo fl 3,5 5. 1 10 14 20

Tokarenje, razvrtanje 0,6 2,5

Bru~nje 0,25 O,S 2,5 ~ debljina crta d' 0,350,5 0,7 l 1,4 ;:

I----'----:------+-'-+-t---+-+--l: NS ±' visina H, 5 7 10 14 20 28 Honanje, lepanje 0,25 0,6 visina H2 10 14 20 28 40 56

OSNOVNI ZNAKOVI MAKSIMALNI a srednje odstupanje profila Ro fum] ili stupanj

Obradba bilo Obradba Obradba bez BROJ h-+h,,:roOFpa~vos=ti=,p:::0'.i:'IIŠ:;::::in:::e-:N-:;l:,...d;;::o;,N::,;.;lf'==-=:o::::--___ -1 kojom meto- Skidanjem skidanja ma- PODATAKAl--:'b+n",o>=či:::n",p~l'OIZ=:z:..:;:l/O<l;fnfje:.!,..!:po::.s:::t::.upa=k:..:i::.li..!p~re:.:v::.:la:.:k:::o'--___ -1 dom materijalo terijala ili za. j--'Cc+r.::efe~re::.:n::::tna=-d;::u:::l:::;ln:::a:""" __ ~c::-c:-______ -1 (samo uz tečeno stanje b smjer Znak nopomenu) površine o;an d prostiranja - I ..L I X I M I e I R

V ~ ~ eVd l-:-+t;.:r::;ag!!:ovo~ ___ t.:u::;SPO:.::".;::d:lI.I""::;:oml:.:·"':;~lkr:.:itn..:::o...Jlc:.: 'med=ii<>.:::L:c:llkru::.:i:::n.::.0L: I ''''.::d:!.ijo.l~.

e dodatak za strojnu obradbu (fl drugi podaci hrapavosti (Rz. Rmax, pn)

PRIMJERI OZNAKA No radioničkom crtežu hrupavost površine treba definirati JEDINSTVENO - soma Ra ili somo N.

JL'mQ L>kil; &m;.;r:2': ,;Jt ~.~ t:: r ~ .~

Na /\ .~W o\1radba bilo Ra mr:: bez s~jdanja iNiO 0.2 ~ ..::L=.

kOJin postupkom so skidanjem materijala matenJalo gl.oono dodat~':."r:'~ke b,c.d.e,lf)

POJEDNOSTAVNJENJA I UPORABA POI<AZNE CRTE ZAJEDNIĆI<I ZNAK

'i"{,!z. d l -.I sve su plohe

'" ~ iste hrapavosti

-_. -.-.----tt ~ lit

veći broj ploho ima hrapavost N9, ati ima ploho s N6 i N7.

16.1.16. v,-,~."nRA I HRp nA\ )!)I POVR~INE DIN ISO 1302

ST IC>AI I-If;;>AC>AVOSTI POVRsINE Nl N2 N31N4 N5iN61N7 NS N9 N12 , od profila Ra \.lm ~OS 0,1 o 0.8- 3,2 6.3 -12.5 2' so 100 200 400

vi ,lIlQ Rl \.lm O,OS o .2 0.4 ( 1.2 6 12,5 25 50 10 200 400 800 1600

:orak isina Rmax IJrn I o,ce 10:16 ).320.63 1,15 5 20 40 80 116 320163012502500 k mm I 0.05 0.1 i 0.2 ll.4 0.8 1.6 3.2 6.3 12.5

dužina l mm 0.25 0.8 2.5 8 25

Hrapavost površine prema funkciji

Veza kvalitete ISO toleran­cije i stupnja hrapavosti za pet područja mjera

1::

Za područje mjera :

ispod 3 _ .. - .. -

3J do 18 ------18) do 80 BOJ do 250 ............... .

iznad 250

~ Tokorenje

Blanjanje

Glodanje

Brušenje

Razvrtavanje

Poliranje

Obradba zuba I-:::---::------:-_+_~ ~~r~H~'

Obradba navcia [:.~~r TI

Ručna f~~r~~Yu obradba zaQlaC

uu , •• ..: •• '~I

i Fino hladno , navoja

i &li Ći~~nie m

STLIC>AM I Hf;;> A! nYU!:> II [-,UVI ~INE.

.~on~roln: mJ.eri<e ~epropusne 1ilrn,: P<lVI'§.- Oosjedne , brtve· I naJP~eCllmje I preCllne ne,lijep v~ ne, nefunkcio-povrtine tame I'<N .... , ski izgled nalne povr§ine

--

Nl N21N31N4 NsIN6 N71NS N9 !'lIU NJI .N12

Tolerancije su podijeljene u 18 pa kvalitete (oznaka brojem) liteta ozna~uje stupanj točnosti tolerancije .a veličina toleroncij­skog polja ovisi o nazivnoj mjeri i izražava se brojem jedinica tole­rancije :

Zo D • 1 .;.500 mm i.0.4S rci·0,001D [!lm]

Za 0=500 +31S0mm 1.0.0040+2.1 [!lm]

Za kvalitetu 6 do 18 utvrđeni su f.aktori jedinica tolerancija po redu R 5 (10 ..•• 2500 l.

gornjo donja odmjera

osovina

donja granična mjera gornja granična mjero

nazivna mjera ---'

DIN 150286 Dosjed u sustavu

jedinstvenog provrta

Dosjed u sustavu jedinstverie

osovine

Položaj tolerancijskog polja u odnosu na nul-crtu označen je slovom. i to: VEUKO SLOVO - unutarnja mjera. MALO SLOVO - vanjska mjera.

NAĆIN UNOŠENJA NA TEHNiČKE CRTEŽE

+

6 provrti .(unutarnje mjere)

_ osovinthanjske mjere l tt

-zc Tolerancije:

i 050k6

ISO-TOL.

~ 50k6 I +0.018 I +0.002

ISO-DOS.

Il50H7/k6 + 0.023 -0.018

1. prednost

h:~nF==t=F-+::':"'F~:..:..:.j-+-+-+---+'=F:.t'~I-+-I-+--I--+--f~ 2. prednost 3. prednost

!lS

i 1 i

(I) ........ '0 ,~ .... (I)

{3. O (JJ' -

t-

'---, c--

f-,

~

f-,

--

! ,

I I • '" ~. !' I~ ! ~ ~ ~' ~ ~ ~ i ~

, , I~'o ~~ I'~I" H ., n ~'o ~ ~ ~- ~'o ~;o

• o .~ ~ o , I' , 'T. o ~;

1--' o o o o o f~1

• o o • li' o rnlm!1 l!!

• ~' T , I~' ,~7 ~? , ;~ I' ~. o .. , 7 '~- 'I .~ '~ o • I~' ~, ~ ol~' ,~ ,~ ~~ ~~ ,~ o • ~' ~ '~' ~' ~' ,,' ~'

I • ~ ",niili ~., .' ~, ~9 T • " '~ ~

" -7 7 , 17' TT ~, ,; ~, " • i"~ , " ,: ~, o o

" , , "I

Ir" !-J' ,,, ,~ , I~i !~,~,

I· 'liU !I~~I I~' I, I~' n ln I~'

I~ l 1~'1l"_ i! I' I~m I~'

I· ff rrrr , 1 ~

l' I" I~ ';I, fi' ~~ ~~ ~~ il ii ~, --.v n H , i ' '" , ' , , , -r -~ '~ ''f ''i " -,

I" ~T ~~ ,~ H, ~' ~ 'fl '! , 1'1 Y't '. ~~ ~. '

, , II •• I" 1"oI~ H , o III ! • I" ,I' '" ~~ , , ' , , , , , .. , ~, ~'I~' ~, H ..

• , , I' III. II IH I~ ~, l! , n I •• ~~I' n ':. ,~ ~. Ini. HIHI , ~, I~ ~'I~ ,. .. I' .~ 1'1 ~' I~'I , .' I'H ~"I~' ,~ ~~ ~ ~ ':l •• , " 'l: ,.' ~'; H ~. '".~ ~~ .,,, ~~ f~ , '1:

• '" I" ~'T •• .' H ~, !i !i O,; ~, ~~ ':: o ~. ,,' ",.. ~" ~. .' ~. ,. p ~, p ,+ • "'f ~', ,.,

" ~'i ~. '" ~~ "f'f ~' ~'i • .. .. " -~ -, , ~ , ., I • , ~ lo" n " , ~, " ~i 'fi ,~

I ' . f~ ~ 17 ~~ ~ ~

u j' , I~;; I 'i; I 'n l; '''I' l' I~' I~' I~~I~ !~I

, ' lli

lt ~~' l' 1"1" It~I~' i~! li Ini

~~ ~ 1 i I~' I~ I~~I~ -;: I~\ Inl~ ''<'

~~I~- i • ln I~; I~' ~. I' I' I' I" I~' I~ 'SoQ ° I, ~fl~il~ ,

I~ I~' l" ~. . ~ , ~' f' ," I; ~~W n .~ ~~ n n n U ,,~ u ll: ~ ]I; , rr: I~ ,~, l;; ~. ~. ~" " n n 'l'~ ~. n ,

I~ l' ' ~. ." • , . ~+ ~. -ll' T" ,. • o ~, '0 ~', ~., ;;" '1'1 li', "" .~

~ , . "! ., , '" '" -,

l '~ '~ , " 'r

-H-' , o IT 17 "., "~ •• ,7

'" ~, 'i 'i n ,~

I

li~~n • "I, 1'1" "1'1 , n ,~ ." ".' 'fil ; ~~ I"t' I.' ln .' ~~ H !~ • , I l. ,.1, I !~'1 I~~ ~l •• U , TI 101,"1" .' • I~~ n lU · H I" l" I" ~. n rn ~~I~' • ln 1~'ITi HI ,.' · .' !" H H • ~ ~~ n •• ~, n ~,~; ~~ n ,~. n n ~T -n- n - ~ ;:,~, p 'P ,n n ~~ ." u ni n

gfl~fl ~ " ". 'p "" ." P 'i' ~. p •• ,&: a: &l , • I'''' .'. TI • ... +7 n " ." :.~ ." 7

, ~ T .. ,~" '; " '~ " ., , ''1

! ';'" .~ fiw ~? I (IJf!l~ii j~f I ~y " , • I !U !illli-lii Ijiljiil il iilli! f: Ililj~lj~

&. ii! IUI!iiI~

I±

I

I I

I TOLERANCIJE OBLIKA I POLOŽAJA I DIN ISO 1101 I

. OSNOVNE OZNAKE DOPUNSKE OZNAKE , I

Vrsta Osobina 5imbol Opis Simbol pmvocrtoos t - izravno WL mI/nosi - O Oznaka toleri raoog i

.. 'kružnost O elementa A I

Tolerancije slovom mlw· oblika cilindrienost tJ . .. . . .

~ ~' obris crte 1'\ Izravna <lbris plohe D· Oznaka referentno~

paralelnost· II elementa lasnovice - ~. I! , slavom

" Pravac' okomitost -'--.~

" nagib,···· '. .

,® >N .. , L.. " ·.,'·<Mjest&·'referentnog e(emen ta.,' -O smještaf" ;: • .. -$ .. a. ,," .. .. . A1

;-."

.!!. Mjesto koaksijalnost· © ! 50 I 'u ..Teorijski .tačna.mjera . e simetričnost " • '-

® i !!! . kružnost ·vrtnje / -Projicirano područje tolerandje " .. I t- Točnost / vrtnje. ravnost vrtnje

@ ~ ci tindričnost vrtnje L/ Uvjet maks1'mum -materijala

~ ... i Označavanje tolerancije: Označavanje referentnog elementa: . '. i . .. ,

akvir r/IO.OZ!A 1 A A ~ ! ,.ko,"o <rto ; ''''tko - < I I I referentno slovo ,

simbol tolerirane osobine HI ~.'

referentni trqls!J,~

vrijednost to lerancije .. '

referentni element ozO~ka referentnog elementa / / i

Pravi lo Slika ! .CD Pri tOlerancijama obUko crtaju se sumo lal dva provokutnika. 0.1 I l.tilo.osl 101°.02 1

! .

® Pri tolerunCijama položaja ,pojavljuju.se, i slovna oznaka odabranoga. referentno g.,,, 1/;1 0.1 I A I klo.021·sC I elementa prema kojem se osobina uspore-đuje 10 -E: način za oznaku odvojenih asno-

1..L1<I>0.2 r O'E I 141-1 </10,1 IAlslcl vica!.

@ Dodatne o;:nake ~iječima, npr:.6 provrta" S provrta 6x ili ,,6x'" pišu se iznad okvirn. ' 1-$-1<1>0.05 1 \-$-I '1>0.05 1

- .. ® Oznake ostalih ·svojstava elementa veza- .. nih za podrueje _tolerari~ije pišu se ·uz okvir . . . [ ne izlločeno il i pokaznom crtam povezuju s okvirom. lal 0.3 I nei~boceno ·1;/1 0.11 A I

-

.® Treba' ti označiti više·tolenronih svojS!o' l

·va.jednag elementa, oznake ~e upisuju u po- O '0.01 -$- 0.05 sebne· okvire jedan ispod.drugog. /1 O.OG AI / 0.08 Aa I ..

® Vrijedi li tolemncija nO' ogolOičenoj dužini, duljin.a se odvaja kosom crtom od tolerancije. IIII 0.011100 I B I

j/J

W~OjKada se neko uža tolerancija na 'VH' v"i' 0.1 dužini doda toleranciji cijelog e

II A onda se ta upisuje u donjem dijelu toleroncij-skog okvira. 0.051200

. (!! Ako se toleranci ja odnos i na odred e n u

-1 1 1 rt plohu ili crtu, pokazna crta sa strelicom mo· ro biti odmaknuta od mjernice najmaoje t. 1 r-

mm u stronu, do se izbjegne zopuna. /%1 .. /'///111

~ .

Cp Ako se" ,",cnln_cl~~. odnosi na oS ili ~red-

t-,+: r- I I I-niu jsku ravninu, pokazno crta i' r-~'r"th"~ crtaju se u produžetku mjerni ce .

-;- "----

'-,

~j' Ako se tolerancija odnosi na sve sredi- -l .... "" .i.: ""I. ·1 '., . icom prikazane osi ili srednje geometrij -ske rovnine, strelica pokazne crte dodiruje I F1' simet.nlu. . - ~a

.--- __ o - y4 -~+

~

® Prostorna tolerancija leži u smjeru po

.(;; --~ Ir ~ kazne strelice koja spaja tolerirani element 1\, S okvirom. Ispred tolerancije "t" stoji znak .-.4'" oko 05 provrta moro ležati unutar ci- \ '+ \ '- \-~J lindra promjera t = 0.1' mm. T

(11<1>0.1 i B 1 ~ ,

111°.2 A A

~om~~jer, prostorne .~ol:ranć.ije .9pćenito 0- .~ t Je no geometrijski oblik predmeta. . I . '. y.; ~ ~

.-" ,

I ~ -l/lo.1 AI lo.!

~e TroŽi li se neki smjer prostometoleran- [TI , Q7 koji odstupa odokomice;željeni smjer

if;!; wmu',~~ije moro se definirali veličinom

.~ ~I"B kuta ci prema osi predmeta., ..

c* . ;

~Oh:kO .se ista tolerancija odnosi no više I>(A

p .oznaka može biti upisano izravno 00.11 101°.11 ili pomoću zajedničkog ispisa uz poziv na

~~h~~ fi slov~u oznaku loler-iranog elementa.

lft~ fl ~ Koda se kao referentni element koris-

~ jedoo od ploha proizvoda, 'referentni tro' kut se pastov ljo ne etement il i na pomo- ,8 .-čnu mjernu crtu, vidljivo odmaknut od mjern ice,.

.~

. /////1il D O

Q§) Ako se kao referentni element odredi os ili srednja geometrijska ravnina, refe­rentni se Iraku t crta u produžetku mje.ni­ce. U nedostatku prostora referen Ini Irokul se može uporabiti umjesto strelice.

6'1J Referentni trokut stoji na simetrali kada je referentni element: • os Hi srednja rovnina pojedine osnovice, • zajedničko os ili ravnina dvaju elemenata.

-@ Kada se okvir izravno može spoj iti s osnovi com (referentnim elementom) jednom crtom, slovna oznaka nije potrebna.

[69) Odnosi li se tolerancija na ograničen I dio elementa, anda se taj dia označi debe­

lom crtom, crta-točka-crta (vrsta J) i kotira.

---f------

I I I l

@jj Vrijedi li osnovica samo za ograničeni !II 0.0 elementa, onda se taj dio označ i debelom 0,1 1

l

crtom, crta-točka-crta (vrsta JI i kotira. r-i==J",=ir------.Jr-~-f

I ~Jf Kada su za neki element propisane to­U" ii~ smještaja, Obrisa ili nagiba, mjere koje određuju teorijski točan položaj, kut ili obris ne moraju se tolerirati. Te se mjere upisuju u pravokutni okvir, npr.f3jjJ.Oopuš­tena odstupanja na izrađenom komadu ogra­ničena su iznosom tolerancije oblika odnos­no položaja.

I ~ Tolemnc;je proveo ili mjesta česta se ne Od,nol;e no sam elemenat, nego no njegovu vanjsku projekciju. Takva projicirana podru­čja tolerancije označavaju se simbolom ® .

. @. Ako za navedenu toleranciju vrijedi uvjet ma~imuma(OINtS026921 upisuje se simbol IM>! • iza vrijednosti tolerancije, • iza referentnog slova, • iza jednog i drugog, ovisno o tome vrijedi li uvjet moksimuma za toleri roni "'''' '''o za osnovicu it i za oboj e.

6x</>15H7

& I 4>0,1 A B I

[gl ~ >-·f-+-+ LiJ ~ .$--+-+

1-$-I4Io,04®1 A I

,-lL 0.1 e

6.1.18.1 PROSTORNO PREDOĆAVANJE DIN 5 Prostorna predod~ba prikazuje u jednoj slici predmet s tri glavne dimenzije. Primjenjuje se za razjašnjenje kompliciranih oblika. da se lakše shvati ortogonalna projekcija.

IZOMETRIJA DIMETRIJA KOSA PROJEKCIJA

~~~(H" g~Z 'O~ '\ ~z o ""Il·- ~ fi? 1.. rl (~1i,\i\\.\ q,.Y 6 \ ..

Bitni dijelovi vidljivi u \rill1Q dime?ija -rT)a .~:~od potrebe kotiranja . Najprak­tičnIJa !

Zgrno·predočen 9(9vni pogled.Najzor­nija slika za rotaCijske preemete.

. 1:1 ~:~~~~"l:l x dužina I ",9. "\ ~ x

prikrata p=2.3.4 ... ; (l=30~45°.600 Za zornu sliku uglatih predmeta.

a:b:c = l:!fp:l

h. d:I06a -~ '...., tLl . 0.350

~-l- 1/ _ Y

v ~ o:d 1/

Odnos veličina osi elipsa i položaj velike osi za tri ravnine

Eli: 1,7 velika os horizontalno Eli: 3 velika os horizontalno Eli: 3 velika os dolje lijevo za 7°30' E2 1: 1,7 velika os udesno za 30° E2 1: 3. velika os udesno za 7° E2 1: 3 velika os udesno za 7° 30' EJ 1: 1,7 velika os ulijevo za 300 E3 1: 1 _kružnica ·(točno 10:91 E3 1: 1 kružnica

Primjer predočavanja i kotiranja jednog predmeta

Određivanje središta lukova za crtanje elipse u izometriji Približan postupok crtanja elipse udimetriji

El E~ ~E3 ~~ ,#;.\p ~ --. 2v ~

~~ ~~ ~~ ~ y J;V~ ~"'~

Sk •. k . ~ ~

race nl postupa crtanja ~ ~

~/X: ~Y ~)( x\3

d

r-\ ~

~

y~

l-a:

" l

...., " M ~

!-y'"-Z. >

d R

! 2'

" -r r

\it 'Y1f3d

16.1.19. SI(ICIR,AM II:: lj ut( I ,ONALNOJ I"'KOJEKCIJI I Skica je prostoručno izveden crtež odoka po svim pravilima crtanja razmjerno predmetu. Crte treba vući jed­nim potezom dosta brzo i vježbati vučenje sve duljih crta u ćetiri glavna smjera. Ruku gibati u ramenu, o cijelu podlakticu držati na podlozi. Najprije vući sve tanko, a poslije podebljati mekom olovkom vidljive obrise i bridove. Za skiciranje su potrebne dvije tehničke olovke tvrd'lĆe HB i B, a širine 0,3 i O.Smm. Skiciranje u ortogonalnoj projekciji najuspjelije se provodi po prikazanim fazama od 1 do 6,0 cijeli postu­pak crtanja treba provesti na jednom crtežu.

-

lm 1+1 ili I

I ® DOVRŠiTI SKICU: Unijeti znakove obradbe tole­rancije, oznaKe presjeka,noziv predmeta, materijal. kao i osta­l e podat ke po trebne za proi­zvodnju.

/50- roi. (/8"'7 L-" 0fS

10

PLAN RADA: - utvrditi položaj za nacrt - odrediti broj projekcija - simetrićnost predmeta - najveće dimenzije

CD Odrediti velićine pojedinih pro­jekcija i povuĆi simetrale prema simetričnosti predmeta.

@ Tanko crtati glavni oblik pred- ®

I +. , !

----.-t--.-l

~r~j~k~~a~~dine prema van u svim *IJfirl.-.--tI-+-t-'\-'W-t,-r+j

® Podebljati vidljive bridove ovim redom: kružnice i lukove. horizon­tale, vertikale i kose bridove kroza sve projekcije ( paziti na 'u'

nje projekdja). Izvući crte loma i označiti tragove presječnih ravni­na.

CD Prema pravilima kotiranja unijeti slijepe kote (bez brojeva) vodeći računa o tehnološkim po­stupcima obradbe.

® Mjeriti predmet i unositi broje­ve.

A-A 020

® ,020

Postol/e Poz, 5 KO/11. 4 Sl 20

Zagreb, ffi.kolovoza 1993.

r-;:t-4t

6.1.20~S'MBOU ELEMENATA ZA PRIJENOS SNAGE I GIBANJA l ISO 3952/2 VRATILA REMENICE

Simbol Značenje otvoreni remens ki prijenos križni remenski prijenos

glatko

~+F-'fl) T~ -++: - , stupnjevane i.p .

"1""

( 1 : : f ) ( l : :::>-<::: t ) ~uplje s prolaznim vratilom

I šupi je s prirubnicom polu križni remenski prijenos prijenos preko pomoćne remenice I i prolaznim vratilom EtVI I

I I x

~ + -++ čvrs ti prsten I 't-'

+ -t+ prsten za fiksira nje f~ I - x-

~ 6 ~ oznaka smjera vrtnje -V " prijenos zateznom remenicom prijenos klioostim remenom

LEŽAJI

~ /'t t,

Simbol Značenje I , '\ ,..>t ..... ,

I +-7 I ' "1'""' ---'\'-j-J-

radijalni \ • I ..... I ~ - ' ___ I -' "r

( t : Q* I , I • I~ radija 1.- aksijal. jednosmjerni

I~I radijat.-aksijaL

prijenos pogonskom i jalovom remenicom prijenos stupnjevanim remenicama

dvosmjerni I

~.---ft~ ,+-t--,q VRETENA ~) \~;y Simbol Značenje i J.

I f-' I ~ l I x I

~ vreteno x I y x x l

y I I I I

~ vreteno i matica MEHANIZMI SA ZAPINJAĆEM

t,7-~ rB ....t

~ vreteno s

uključ. - isključ. maticom I \ vanjsko ozubljenje " '---, - -

LANĆANICI \ • I " + / jednoredni lančani prijenos '- .,.../ '-- -/~'-'-'-;;-+, f'ff"+ tt f . +-\- .' '\ \'. -. --·\tf unutarnje ozubljenje

,--f-L'---'~ \ I

" , .... -~_/ / +---+ -[--~-J zubna letva

ISIMBOLl ELEMENATA ZA· PRIJENOS SNAGE I GIBANJAI ISO 3952/2 SPOJKE TARE NICE

Simbol Značenje Osnovni simbol Dopušten simbol Značenje

-lf- spojka

t .

t prijenos s -općenito- - -

cilindričnim

~ -+- tarenicama kruta

-8<8- kom pe nzacijska -(~ -{l I I

i ['\. / prijenos sa

s!ožastim

--HB- I - x tarenicama elastična

V

-EB- u pra\tjivo I ,I, ~I I I, I

prijenos s I l l cilindričnom i - općenito- tanjurastom

L torenicom

--[13-'-

zupčasto ZUPĆANICI jednostrana

Osnovni simbol Dopušten simbol Značenje

qu zupčasto + + t %ti čelnici s'

dvostrano - ravnim zubima I2....!.Đ - kosim zubima

- streličastim zubima

~) torna ~ -jednostrano - -lC zupčanički prijenos s

- čelnicima: - l< _

- vanjski. Gj-g" torna - --l -x --f xl - unutarnji.

12-10- dvostrano ..J

-1r$ ~. -HE- hidraulična stožnici

§ elastična

~$ ~ uprovljiva

hipoidna

-8B- automatska - općenito-

-B)B- centrifugalna :Et) I zupćonik i

I I I \ zubna letva f<:A;. i - T - --

-a0B- za puštanje u rad -i '* t- -O- f W-H---tfE- sigurnosn~ s -{ x)- pužni prijenos

razormm elementom

-aff-1l sigurnosna -tJ- ~ * bez razornog elementa

!w-~-1- II .-+.-+ -,-- vijčanici

-j kočnica - općenito-

11 uza strelicu uPIsat. slovo: M -mehamčko, H - hidraulično. P - pneumatska I E -elektroupravljanje .

6.1.21. _~_IMBQhl 7 fML\RA ISO 2553 'Ul 10 ,ni;,. na crtežima

OSNOVNE OZNAKE TIPiČNI PRIMJERI KOMBINACIJA OSNOVNIH

Br. Naziv Izgled OznQ.ka I DOPUNSKIH OZNAKA

Rubni zavor izmedu limova s

~ IBr. Naziv . ,)Ok'~~,gg- Oznaka

1 potpunim taljenjem povijeni1 .J\. V stranica I Jednostroni ravni V- zavor' W~~~

2 Jednostroni 1-za var Q;J II Dvostrani ispupčeni ~

-!2 X V-zavar -

3 Jednostroni V-zavor ~ V la Kutni udubljeni zavor ~. ~ Jednostroni V-zavor

I~ V l.. s jednom zak~enom. l..

Jednostrani ravni V-zavar s ~ ~ stranicom korijenim ravnim zavarom

5 Jednostrani V--zavar I~ y GlAVNE M II'"RF I 'NACI~ UF-,:>, .ANJA NA l;1"( I ,;-;: (osnovne

Jednostrani Y-zavar I~ _tr '1 y I Br. Vrsta zavam Definicija Natpis

6 s jednom zako~enom stranicom jednostr. .~ V Jednostrani U-zavar

I~ V

~

7 s paralelnim ili kosim y !z jednostr. ~~~ ~I S! I stranicama '" II N

~ !J 1 '",

jednostr. i~

I sY Jednostrani J -za var o

B Go V og I

<Il lLI!!?:'!:~ ~ I

9 Korijeni za var ~ c7 pO'<I.~"" " I S II ,~"'-. ,,~

10 Kutni zavar ~ ~ Neprekidni a~ 2 kutni zaver

z~ .

I~ II Zavar u otvoru rl Isprekidani I I (e) I I at::..nxl(el

{".,...:>"A 3 kutni zavar . Lu':'! L,J. z t::.. nxl (el I l -to 0'A. I tl]('\~ l ~tl[ Ijl I af\.. nxl71el

Točkasti zo var - O Izmjenični laVnxlL leI 12

iL .4 isprekidani ! l -:;'A kutni zavar r r 1"11.)1' d "'( zI'- nxl71el

zVnxIL(e)

~i~ Zavar u • Li nijski zavar :@: 5 duguljastom ur crmxl!el 13 I !tI!ell I I !

~ otvoru

I~Jml~ 6 c:@nxl(e) DOPUNSKE OZNAKE Linijski zavor

Oblik pov~ine zovam luzn<lKQ Zavar u

~Et(.)~ 7 okruglom dnnx(e) a ravna (obično Qbrađena) - otvoru

b ispupčena ............

~r=tjE B Točkasti dOn x(e)

udubljena ZQvaf

e ..........

MJESTO OZNAKA NA CRTEŽiMA ~IFRE NAJVAžNIJIH ZAVARIVACKIH POSTUPAKA PREMA ISO 4063

.L (lz:naka Postupak zavarivanja I - oznaka zavarenog spoja

2 =::::::--v 2 - pokazna (referentna) crta l Elektrolučno zavarivanje 3 3 - pokazna (identifikacijska) crta II Elektrolučno, bez zaštitnoga plina 4--'; 4 - strelica 111 Elektrolučno, obioženom elektrodom

fl 5 - spoj 113 Elektrolučno, golom žicom 114 Elektroi učno. s punjenom elektrodom

Ad 1 Oznaka može biti IZ NAD ili ISPOD pokazne crte 2. 118 Zavarivanje položenom elektrodom

~ r*- 12 Elektrolučno, pod z~titnim praškom Samo za simetrično zavarene spojeve 131 Zavarivanje MIG (u inertnom plinu)

~ r- ;=t\ Lice je zavarenog spoja na 135 Zavarivanje MAG (u neinertnom plinu) strani strelice. 141 Zavarivanje TIG !W- elektroda. inertni plinl

V7t?W§S9 (,-K r- Uce je zavarenog spoja na 2 Elektrootporno zavarivanje' suprotnoj strani. 21 Elektrootporno, točkasto

Ad2 Pokazna crta mora biti ravna i paralelna s donjim 221 Elektrootporno. !lavno. s preklopom Ad 3 rubom crteža ai. ako to nije moguće, okomita.

23 Elektrootporno. bradavičasto

8 Ej 1r Strelica mora biti 24 Zavarivanje iskrenjem usmjerena prema b Elektrootporno, čelno pritiskivanjem zakošenoj stranici.

Plinsko zavarivanje

E2J [s;j -J tL I r 311 Plamenom kisik -acetilen 312 Plamenom kisik - propan 3z Plamenom zrak- plin

DIMENZIJE ZAVARENOG SPOJA !Pravila i definicije) 4 Zavarivanje u skrućenu stanju. tlakom

~ ~ _YI 41 Zavarivanje ultrazVUkom

~4~'1 43 Kovačko zavarivanje 441 Zavarivanje eksplozijom 7 Orugi postupci zavarivanja

Mjere koje se odnose na poprečni presjek zavara pi~u se na 72 Zavarivanje pod troskom lijevoj strani oznake. 74 Zavarivanje indli<cijom Duljine zavorenoga spoja i karaka pišu se na desnoj strani

1~zavarivanje laserom oznake. Lemljenje Odsutnost podataka s desne strane oznake znači da je

zavareni spoj neprekidan duž cijeloga radnog komada. Tvrdo lemljenje

Ako nije označena veličina s,sučeoni zavareni spoj u potpu- 912 Tvrdo lemljenje plamenom nosti je provaren. 913 Tvrdo lemljenje u peći

~~~ a 5 i'.. 200 916 Tvrdo lemljenje indukcijom -

2 7 '" 200 94 Meko lemljenje

;= z=aV2 942 Meko lemljenje plamenom 943 Meko lemljenje u peči

Slova a ili z postavljaju se ispred vrijednosti mjere zavara 944 Meko lemljenje uranjanjem

(postoje dva naćina označavanja). 952 Meko lemljenje lemilicom

ZNAĆENJE VELIČINA IZ TABLICE DODATNE OZNAKE .GLAVNE MJERE" Zavor po zatvo- Montažni Oznaka Oznaka kva-

najmanji razmak od površine k~mada renoj konturi postupka. litete zavara s d~~~a prevara (ne veći od de Jine (unaokolo) zavar zovanvanp na' nieillima u speju l visina.najveće.9 trokuta kOJi se može J;,~+~ ~

specijalna S cr ucrtati u presjek zavara ~ stramc;a nalv_~9 troKura Kql se može I i Z 04 "- r 111 ucrtah u presjek zavara

L kvaliteta l n broj segmenata zavara l duljina segmenta zavara (bez kratera) i-t-----i--+ r e razmak izmeđ\.! segmenta zavara kvaliteta II c ~irina otvora; ~irina zavan:! Kruž.ić 'la spoju Zastavica na B~()j između ra-

~ strelice I spoju stretice i ~IJI na pokaz-d promjer otvora; promjer točke pokazne crte. pokazne crte. noj crti (Sifra!.

6.1.22·1 SIMBOLI U PROCESNOJ INDUSTRIJI I DIN 2429 Ventili

Spojni simbol Značenje Spojni simbol Značenje Spojni sim bol Značenje

[><] zapoma armatura ,~ nepovratni [)j<J zasun -općenito- kutni ventil

CX:J armatura sa staI- N ne povrotni D<::J ' prolaZni reducirni nim namje~tanjem ventil s kuglom ventil ,

r><J prolazni zaporni t:;] nepovrotna ~. re<lucimi kutni ventil zaklopke ventil

~ kutni zaporni [SJ zapoma klapna [><JJ zalX!l'na armatura ventil (leptir ventilI sa' sigurnosnom

funkcijom

~ trok raki zaporni [xl membranska ~ sigurnosni ventil ventil armatura 5 utegom

~ ventil s kuglom -

~ membranska c*n sigurnosni ventil armatura u -s plovkom kutnoj izvedbi

s oprugom

t><J nepovra tni ~ crijevno spojnica [2] prskajućo plocica

prolazni ventil -izbočena-

Slavine

[):(] prolazna zapoma

~ kuglasta kutna CffJ kanična trokraka

slavina -općenito - slavina slavina

M zaporna kuglasta

~ konična kutna ®

četverokraka

slavina slavina slavina -općenito-

[)I() zaporna konična CffJ trokraka @ kuglasta

slavina slavina četverokraka -općenito- slavina

CR zaporna kutno

CZiJ kuglasta trokraka @ konična

slavina slavina četverokraka -općenito Slavina

Pogoni

r>!<J rućni pogon C*J stapni pogon ~

pogon tlakom medi-

armature armature jo uz fiksno podaše-nu silu utega

~ pogon armature

~ membranski ~ pogon tlakom medi-

- općenito s pomo- pogon jo uz fiksno podeše-čnom energijom- nu silu opruge

C*:J pogon arma ture ~ s pogonom preko -+<}- zapoma armatura elektromatorom fluida zatvorena

~ pogon armature c*3 pogon armature ~~

zapoma arma t ura elektromagnetom plovkom otvorena

Prikaz načina spajanja

-1[><][- prirubnički --3><E- utaknuto -t><1- spojeno navojem

-[><J- --D<E- utaknuta i l;><\J armatura s priklju-

zavareno zavareno ćkom na kućište

Posude, aparati. toplinske naprave i strojevi DIN 2481 Spojni simbol Značenje Spojni si mbol Značenje Spojni simbol Značenje

LJ posuda ~ izmjenjivač topline

~ aparat za

skritanjem " prosijavanje -opčenito- linija protoka s 2 sita

D posuda s c)= izmjenjivač topline

~ apa~t za.

ispupčenim bez križanja prosIjavanje podnicoma I inija protoka s poganom

D posuda s

-(I p- izmjenjivač topline

-<p- separator koničnim s cijevnim snopom s -optenito-podnicoma fiksnim podnicoma

Q kuglasta ~ cijevni spoj -fr

aparat za

posuda s plivajućem sortiranje glavom -općenite-

D posuda s

~ izmjenjvač topline

W separator ravnim si cijevnim snopom si -općenito-poklopcem plivajućom glavom

U otvoreno posudo

~ cijevni snop s W

separotor veti ke s podatkom o visini

U -cijevi sile. kamora za

punjenja taloženje

LJ posudo s

~ izmjenjivač topline -y odvajač plivajućim s dvostrukom cijevi vlage krovom

~ kontejner zo čvrste,

~ izmjenjivač topline V separator suhi

tekuće i plinovite s .!zv!jenim -opčenito-materijale CIjeVIma

:o bačva , bure, ~ izmjenjivač topline V elektrostatički

bubanj sorebrenim separator, cijevima mokri

~ ~ pločasti

i$J separator s centri-

plinska boca izmjenjivač fugaInom silom topline (CIKLON)

~ posuda 5

~ spiralni ot centrifuga 'ugrađenim izmjenjivač

elementima topline -općenito -

$ posuda s izmjenlji-

LJ 0= centrifuga s punim vim podnicama parni kotoo -opčenito- omotačem

O posuda s rupićastim @ industrijske peći 0= centrifuga sa :'0.: dnom -općenito-

' , sitastim omotačem

~ posuda s čvrstim tj filtarski aparat ~ tanjuraste centrifu-

dnom -opčenito-ga • tanjurasti separator

O posuda s O filtar za tekućine -Et pužna centrifuga s omotačem -opčenito- punim omotačem

D posuda s

~ filtar s ćvrstom

-Et pužna centrifuga omotačem iz podlogom, za polucijevi --- rastresiti sloj sa sitom

n posudo s trakasti filtar Q= centrifuga s punim omotačem iz €t omotocem • s --- za tekućine punih cijevi elektromotorom

~ posuda s -O filtar za pli n ; 1·\,:\ .... 1 mješoć električnim grija~em filtar za zrak -općenito-izvane -općenito-

~~ posuda s omotačem l$- aparat za

--y'v-1 gnjetnico i miješalicom ,pogon prosijavanje -općenito -elektromotorom -općenito-

Simboli za instalaciiske crteže l DIN 40717 Spojni simboli Značenje Spojni simboli Znocenje Spojni simboli Značenje

X svjetiljka Gr protočno grijalo [JtIJ ploča za poziv i - općenito - ' vode odziv

X so sklopkom @)- oparot za vrucu vodu. - općenito- <Đ električni so t

X s promjenljivom ~. infracrveni roštilj I~F aporot za kontrolu svijetloćom kartica. pokretan. ručno

X sigurnosno svjetilj-

GJ Đ centrala vatrojavnog'

ko u trajnome parilo hrane uređaja spoju

)( upriprovnosnom ~ stroj za pranje' lIJ lJl sporedni vatrojav s spoju rublja pritisnim dugmetom

eX reflektorna ~ su~il6 za rublje rn temperoturni svjetiljka dojavnik

,X, s prem~ćenjem za [mJ stroj za pranje [z] policijski dojavnik niz žarulja posuđa

CD svjetiljka s dodatnom

E@] sušilo za ruke, IT] sigurnosnom svjetilj- čuvorski dojavnik kom u trajnom spoju su~ilo za kosu

CD svjetiljka s dodatnom mm grijanje prostorija, []J dojavnik potresanja si9u~osnorn slje!iliJ4?m -opcenito-

u pnpravnosnom sPOJu

GD svjetiljka za izbojnu )r a 11]1 .

akumula.cijska. I~I propusna ključanicu svjetiljku grijalica

I--f svjetiljka za fluore- .rC::A infracrvena [§] dojavnik na svjetlo-

scent nu cijev grijalica sne zrake. svjetlosna prepreka

I I I I niz svjetiljki npr. 3 (j) [J 40W svjetiljke po IIJW ventilator dojavnik požara

[jJ $ predaparat Lfj aparat za I~-I is klopka za klimatizaciju zatamnjivanje ,

-O starter I**~I rashladni aparat. fi telefonski aparat npr, a~arot za du-boko lođenje

[Il električni aparat

1*=*1 aparat za smrzova- y višestruki telefon,

-općenito- nje npr. kućni telefon

[ID =D []8-interfonski IzmJentćrn

kuhinjski stroj zvono aparat npr. kućni ili vežni telefon

0 ::(] []a- istodobni interfonski električni ~tednjak zujalo aparat, kućri ili

vežni telefon

~ mikrovalna pećnica =9 gong y antena

~ krušna peć D::7 truba [Đ pojačalo

[ill] ploča <xl =t> sirena c(] zvučnik podgrijavanje

Q prženicu I '"'" ""- električna brava ~ rodio ~ aparat

&- akumulacijsko (8) si!jnalna svjetiljka. [Q] televizor

grijalo vode sVjetlosna žarulja. svjetlosni signal

Spojni simbol Značenje Spojni simbol Zoočenje Spojni simbol Značenje

vod T odvojno kutijo ~ svijetle6:J. tipko -općenito-

-'"'\./'- gibljivi dJ kućni priključni GO impulstlCl tipko ., ormane

.-. zakriljen CP kobeiska glava,zo.vlini

<D> efekt pribtiženp. \.;1 ogranak. kratka stra- -općenito-

na = kabelski uvod - ~ ~ ~ sklopka na pribi i -- II zemlji po izboru ženje (sklopkoJ

e nadzemni • [z] pretvarač fj} efekt dodira npr. slobodni vod -općenito- -općenito-

~ ispraVljački aparot,npr.

~ sklopka na dodir /ll na fbuci napra\Q za Rriklj\JČak (izmjenično sklopka) na izmj. struju

ll; uibua m osigurač fi zamračivač -općenito- (isklopko)

/ll ..J.. niskonaponski ).. jedllO!>truka

ispod žbuke [ll osigurač I NH ) utičnica T

O u cijevi električne I mštitna strojna .lt utičnico sa zaštitnim instalocije -\"14 sklopko, letveropolna kontaktom

fozdjelnik, rosklop- -l z~titni auto mot ~ trofozno utičnica so II III zo~titnim kontaktom. na postrojenja voda 3/N/PE npr. peteropolno

2IlŠtitni vodič (PE), I motorna zaštitna K --_._.- neutralni vodič (PEN). ~3 sklopko. tropoina isklopljiva vodič za izjednoća\Qnje

l.. potencipla (Pl)

~V1 isklopka za k 7 po izboru (PE) nuždu blokirana

l. I po izboru (PEN) rf sklopka ~3 -općenito-

trostruka neutralni vodič (N). , s kontrolnom l nul vodič (M l žaruljom

ako je potrebno cf sklopka l/l (isklop- Q utičnica li rastavni m ----- transformatorom,

razlikova nje ka jednopolna ) npr. za brijači aporot , po izboru rf sklopka 1/2 n telekomunikacijska

T {isklopka dvopolna} utičnica

I napajanje vodi ~ sklopka 1/3 w!=u antensko utičnica

prema gore (isklopka tropoinal

napajanje vodi V sklopka 5/1 (serij -

EJ ., sko sklopka brojilo prema dolje jed no polna)

I napajanje provodi

/ sklopka 6/1 (i~mje- @ u klOkni sat,npr. za

prema ~ore I nićna jednopolna prek a panje ton fe prema olje sklopka J struje

r----, okvirna crta X sldopka 7/1 (križno [JJ

vremenski relej.

i i sklopka jednopolna ) npr. za rasvjetu

'--- ........ stubišta

i spoj vodića dt vremenska sklopka [:tJ relej za svjetluca-nje, sklopka za svjetlucanje

O kutija © tipka I~I relej tonfrekvent-noga mrežnog upra vljanja

6.1.23j SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI Vrste struje I napona, impulsa i modulnih impulsa DIN 40 700

Oznaka Značenje Oznaka Značenje Oznaka Značenje

-- istosmjerna struja JL pozitivni pra vo- -Il PAM-impulsno-am---- istosmjerni napon kutni impuls plitudno moduliran --"'-'

izmjenična struja, lJ negativni provo-.:Fl::.

PPM-impulsno-fazno izmjenični napon -- kutni impuls moduliran

niskofrekventna

11-pozitivni i negativni PWM-impulsno-~ izmjenična struja, pravokutni impuls I rt izmjenični napon npr. d voli ka struja -~irinski moduliran

""-' visokofrekventna fl stupnjeviti impuls PCM -impuIsno-

""- izmjenična struja. npr. za potrebe ft - kodna moduliran ""-' izmjenični napon brojenja npr. petočlani kod

Poluvodički elementi DIN 40700 Spojni simbol Značenje Spojni simbol Značenje Spojni simbol Značenje

-w- otpor ovisan o -tt- dvosmjerna dioda Vl) magnetskom PNP -trozinstor polju (varistor)

-cp- Hallov generalor ~ ispravljački VI! NPN -tranzistor aporot

~ fotootpornik EfI tiristor V-" PNP-foto-

--eJ- -opčenito- tranzistor

poluvodička povratno nevod-

~ 11 jednoslojni tranzisto( $

~ ~ ljiva tiristorsko bazom N-lipa (unijunc-ispravljačka dioda tion transistor, dl0dl;1 $

dioda dvostrukom bo.zom)

kapacitivna Itl: povratno vodljivo e 11 N -konaini FET so

~-II- '(varicap) dioda tiristorska zapornim slojem dioda

+ dvosmjerna

€v 11 P-kanalni FET sa

8i3 tu nelska dioda tiristorska zapornim slojem dioda

Z-dioda za rad povratno nevodljiva @ 1) obcgaćeni lG - FE T

~ u probojnom ~I tiristorska trioda s P- kanalom no području lanodno upro'lljivo l N -supstratu

~ Zene rove diode u

~ povratno nevodljiva @ 11 obogaćeni I G - FET

protu spoju • tiristorska Irioda s N -kanalom na graničnik (katodna upravljivaj P-supstratu

'l ~I isklopna tirislorska @ II obogaćeni P-kanalni

~ fotodioda triodo (onodno IG-FET li izvedenim

upravljiva l priključkom no su pst.

./ ~# povratno nevodl)iva

~ 1) N-kanalni obogaćeni

!)I./ svijetleća diode tiristorska G-FET i internom tetroda vezom supstrol-uvod

'" ~ povratno vodljivo (w II osiroma~eni

-n- fotaelement tiristorska !riada N-kanalni (anodno upravljiva ) lG-FEr

D3: .bockward- -fr- dvosmjerna (@) II N-kanal"; IE-FETsdvije

(natražna. unitu· tiristorSka triode ul"avijal!ke elektrode i

nels ko l dioda ( !rijak) sfZ'Vttienim prildjtJ!kom na $up$1.mt

1) Uokvirenje se primjenjuje samo kado lo iziskuje preglednost.

Posude, aparati. toplinske naprave i strojevi DIN 2481 Spojni simbol Značenje Spojni simbol Značenje Spojni simbol Značerje

D sušilo eD centrifugalna @ rQots -općenito- crpko vakuumska crpka

-S su~ilo -oblik kutije ep r@ turbo-vakuumska sušilo - stapna crpka crpka pletena re~etko -općenito-

-ES-Sl$ilo: 0 membranska r@ vakuumska crpka s tanjurasto , crpka radijalnim tokom prstenasto etaino

:fl su~ilo s ulazom i

ć$ @y vakuumsko crpka s izlazom i priključkom zupčasto crpka oksijoinim tokam za grijonje

-O suMo s ~ vijćona crpka @) vokuumska crpka rospršivonjem s prstenom

'$J stroj za

~ r@y turbo- molekulorna usit njavanje potisna crpko crpka -općenito-

a drobilica ~ ekscentrične ~ ejektorska ~općenito- putne crpke vakuumska crpka

8 dll)bilico s 0 crpke za rIJ difuzijsko voIjcimo tekućine crpka

@ mlin 0 eleklll)magnetska ~ adsG rpe i j ska -općenito- crpka crpka

~ miješalica O kompresor @ -opčenito- vakuumsko crpka getter - crpka -opčenito-

6 miješa lica u ~ volumetrička @ crpka za obliku lislo (vakuumsko) crpka isparavanje

~ rešetkasta @ volumetrička @ miješalica (vakuumsko) ionska crpka crpka -oscilirajuća

l sidrasta @ stapna vakuumsko @ krio - crpka miješalica crpka

i spiralno· rD membranska ® ventila tor miješalica vakuumsko crpka -općenito-

CL propelerska rl?; rotacijska @J radijalni miješalica volumetrička ventilotor

crpko

o-lo pločos!a @ rotacijska ® aksijalni miješalica

plunger ventilotor vakuumska crpko

Jn kružna miješalica , 1J ( krilnoJ

(Ej pogonski stroj centrifugalna rotocijsko mješolico vokuumsko crpko -općenito-

g stroj lO e rotacijska

@ elektromotor obli<ovonje stopna vakuumsko -općenito-- općenito- crpka

O crpko za @ vakuumsko crpko tf tekućine s prstenom turbina -općenito-

Otpornici i kondenzatori DIN 40712 ;~I Značenje ;~rai Značenje ~i~~il Značenje

Otpornik -6 neprekidno pro-

I~ sa stupnjevi to

-C::J- -općenito - mjeniji vi s kliznim promjenljivim kontaktom induktivitetom ( potenciometar)

8 . H naponski ovisan ot- -H- Kandenzo to r • po izboru pornik (promjena) kapacitet

W otpora suprotna -općenito-:-pramjeni napona l

m- s odvojcima Nomot. -HJ-_-'! polarizirani elektro---- induktivnost litni kondenzator -općenito-

6 s kliznim nepo!arizirani elektro-kontaktom ~ po izboru -1]0- litni kondenzator

-O::J- čisti djelatni ------ s jezgrom

--{'~-- provodni konden-zator. koaksijalni

--CD- prividni otpor ---l l- s jezgrom i zračnim rasporom

:p- promjeniji vi s

~ ---.-:~ kapacitet namje-

nelinearnom zakriljen stivi (trimer l karakteristikom

M jel I ii instrumenti DIN 40716 i~6~1 Znaeenje ;rm~1 Značenje ~Fm~1 Značenje

CD mjerni instrument, općenito s obostranim otklonom ® voltmetar za is~? ~

smjerni i izmjenični _n_apon ĆD sinkronoskop

0 EJ univerzalni mjerni

~ instrument s križnim

ampermetar instrument kazaljkama

P.-ii ld...,. I'::: sheme DIN 40700 Spojni simbol Značenje Spojni simbol Značenje Spojni si mbot Značenje

0 generaw,

~ prijamnik.

oscilator teleprinter prijamni aparat --općenito -

14gz I s podatkom o EJ filtar

~ pretvornik

frekvenciji -općenito- f2 frekvencije

~ izmjenjivač. G niski propust ~ pretvarač vibrator impulsa

~ ispravljački ~ visoki propust [2] korektor aparat izobličenja

G is pravljački ~ pojasni EJ usporni član aparot propust

1> pojačalo "- pojasna dB član za

~ brana prigušenje "-

Rotacijski električni strojevi DIN 40715 Jednostavni Spojni simbol Značenje Jednostavni Spojni simbol Značenje <spojni simbol spojni simbol

® ~ motor s ka veznim ® ~ istosmjerni rotorom. statorski namot u spoju serijski motor zvijezda'

~ motor s ko lutnim

~ istosmjerni

~ rotorom s dva usporedni

M 'ogranka, namot generator - statara lJ spoju zvijezda

0 U motor s kaveznim ® ~ generator s uzbudom

rotorom bez zalet- s trajnim magnetom

G nag namota. nije (npr. tahogenerator J samozaletan

CD ~ i w generator s cilindrič-nim rotorom (turbo-

serijski motor ( G generator) bez pri-

(univerzalni motor) gušnag koveza. Sta-

'- ~ tarski namot u spoju zvijezdo s nt.l-vodičOO - +

'lli ~

motor s kaveznim

~ i6l generator s istaknu-tim pcAovima (stroj

/ ~ rotorom i za!etni m s unutarnjim polovi-

( 1~ ) namotom na stato- cro) • stotarski namot ru s kondenzatorom

@+ u trokutnome spoju ~

PriguAnice • transformatori, transduktori DIN 40714 Jednostavni

Spojni simbol Značenje Jednostavni

Značenje spojni simbol spojni simbol Spojni simbol

~ ~ prigu~nica

I' " sirujni

-fV'VV"\...

<r~ transformator

® - jednofazni , ~ transformator ~tedni spoj

~ 2 odvojena namota

9 ] ~

~ 3 odvojena ][ naponski

namota [ transformator

~

~ ~ dvofazni

-~- r:: istosmjerni transformator - r:: - mjerni

~~ linijski/ transformator fazni

--8-J> II * I transduktor

trotazni

9 '$7j7(] transformator

~ magnetsko

YNd5

7/ pojačalo

~

A-A HU;x fJ I... ,f/lO .... '_

'" -~ j:t...... '" "",,--" - . ,-"

I • l i!l-::;j; ~ ~I~' ~ \O~ .~. "> 1 R~. r::'l '

V ":7'1 1;; ~2 7;' //777; ,~~

, R<G \7/"+-~~ .

l, ~!//, ~

'" ~

I ~ ~ L- l ~ ~

I .

H22. x 1.5.

I lA

A

!!!JI/fl, i!Wh .

l b . ,

Plan dlinen~!f>.

Oznake obradbe:

stara. NOVeL

~ --- ~ !tl - ~

/- -- ~

/~

Naziv: i -...tI~~ke fb",. fl:,loi!''!i ,,, ~::lI~<' ~. SIm. Ha.terfjc.tl ngere N iA e/:I,I

P::': ""mwa/:. 1 dTh Npr,. Ifl.pr 2.x Č1531

O;?7x 31 T pccirtČan --

I , .~--.

,

--i - ~ ,

"

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

e

Doo/a to.. k

1.2. Obrada i hrapavost površine (tekstura površine)

Tehničke površine strojnih dijelova su sve one površine koje su dobivene obradom odvajana čestice ili nekom od obrade bez odvajanja čestice. Stoga, tehničke površine nisu idealno glatke geometrijske plohe koje razdvajaju dva dijela ili medija, nego su to, mikroskopski gledano, hrapave plohe karakterizirane nizom neravnina različitih veličina, oblika i rasporeda. Veličina hrapavosti tehničkih površina može utjecati na:

o smanjenje dinamičke izdržljivosti,

a pojačano trenje i trošenje tamo opterećenih površina,

a smanjenje preklopa kod steznih spojeva,

o ubrzavanje korozije.

1.2.1. Novi način označavanja hrapavosti tehničkih površina (ISO 4287:1996 i ISO 1302:2001):

a) Na tehničkim crtežima

Zahtjevi na hrapavost površine označeni slovima imaju sljedeće značenje:

e a

d b

a - zahtjev za hrapavost površine;

a, b - dva ili više zahijeva za hrapavost površine Ra, Ramax, Rz1;

c - postupak obrade ili prevlaka;

d - smjer prostiranja tragova obrade;

e - dodatak za strojnu obradu.

Osnovni grafički simboli:

- dopušteni svi postupci (uz napomenu),

- obrada odvajanjem čestice,

- obrada bez odvajanja čestice.

:t"

A

al b) cl dl el

B d'

a) b) c) d) e) f) g}

e

• lc

II it! M II ml

• ~

I ::ć'

I ( J::

Slika 1.8 Građa grafičkog simbola za označavanje kvalitete površine na tehničkim crtežima

A - osnovni i dopunski simboli i njihove izmjere prema tablici 1.1; B - dopunski znakovi i slova; e - potpuni grafički simbol (slova u području e mogu biti velika ili mala)

'J)-2.

Amenčkl no6n proji"ciroryo.

..•.•.. ~

/

©

E vropsh način projiCirarvo.

/ @

~-- -.,.'

©

~RZ 11 <p120 H1

Rz 6,1 <p120 h6

SJika 1,12 Zahtjev za stanjem površine uz kotni broj

Rz 6,5

Ra 1,4

Slika 1.13 Uporaba pomoćnih mjernih crta za isticanje zahtjeva hrapavosti cilindričnih tijeJa

z ,;--;- U Ra 1,7 = L Ra 0,9

~ F' Slika 1.14 Oznaka hrapavosti u slučaju skučenog prostora za crtanje

~-3

Tablica 1.1 Izmjere grafičkog simbola i oznaka na slici 1.8

Značaika Dimenzije Visina brojki i slova; h 2,5 3,5 5 7

I--[)ebljina crte za simbole; d~_ 0,25 0,35 0,5 0,7 ~Ijina crte za slova; d --Visina; H, 3,5 5 7 10 Visina; Hl 7,5 10,5 15 21

Primjena oznaka hrapavosti na tehničkoj dokumentaciji

cro N

o:;

Ra 0,7

Rp 1,3

mm

10

1

14 30

Rz 11

14 20

1,4 2

20 28 42 60

Slika 1.9 Smjer čitanja teksta (položaj grafičkog simbola)

Rz 11

Rz 6,5

Rz 11 Rz 6,5

Slika 1.10 Zahtjev za stanjem površine na obrisu koji predstavlja površinu

, <p28

aj

Slika 1.11 Alternativna uporaba pokazne crte

tokareno

Rz 3,5

b)

~2.š ( J) Rz 6.4

Rz 1.3

Slika 1.15 Pojednostavljeni prikaz Vi ( većina površina s istim kvalitetom)

Rz 6,6

Rz 1.1

Slika 1.16 Pojednostavljeni prikaz V2 ( većina površina s istim kvalitetom)

kromirana / ~ -~_rr Rz 1.5

~/ /:///// ! ~: o! v1 ' 13-j

Slika 1.17 Postavljanje zahtjeva za stanje površine prije i poslije obrade

b) U tekstu izvještaja, ugovora ili članka

Slovne oznake za grafičke simbole na slici (uz izvomi tekst značenja):

APA -V (any manufacturing process permitted),

MRR -~ (material shall be removed),

NMR -~ (material shall not be removed),

Primjeri:

na crtežu MRR tokareno Rz 3,2

MRR glodano Ra 0,7; Rz1 3,1

MRR U Ra 0,9; L Ra 0,3

NMR Fe/Ni 15 p Cr r; Rz 0,6

MRR Ramax 0,7; Rz1max 3,3

tokoreno

~-glodano Ra 0,7

.-l RZ1 3, l

U Ro 0,9

L Ro 0,3 vj' Fe/N; 15 p Cce Rz 0,6

Ramax 0,7

RZ1max 3,3

1.2.2. Stari način označavanja hrapavosti tehničkih površina

U prilogu ovih materijala, na stranicama koje slijede, su i dvije stranice oznaka hrapavosti površine po starom načinu označavanja u vrlo sažetom obliku.

Prik:azJvQ'!je I kotira '?le oavCVa.

vanjski nav!:!! unuto.mfna.vOJi"

1116 • ~ ,

I <:Il

! I II)

<:\I

f

Md j

! -

! I I

I

- I • < I

! I ,

e

p - korak

I

'" ll. If

._ .. _.

\j (\) -;:;;-<.o ~-

::g 'k <;x,) tn 0- -:::.,-

(I <I (f) <I)

Sklop: 1 - uvrtn/ vi/ak 2. - matica :3 - podložna pločica lt - ploča S - kuc'ište

1

vanjsk/

- ----

strojno reza!,!)€: nQvq;a (tokarenje) (ob!tkovQ,!je izla.za za alat) .

A A

R ~ {~ "- l7

- - --6 r----- I-

~ <5 L... _______ ---' ~,

unutarnji

Pi, - uspon navq;Cl p - korak:

(

(2+5)R.

(2+ SJA,

B

dj< du " iz tabl/ea

prirucmka.

I

5. Strojni dio prikazan nacrtnom projekcijom (N",1I2) u mjerilu M1:2 treba kotirati (mjeriti i upisati kolne brojeve na mjemice). Nacrtajte isti strojni dio to iznmelriji (samo u pogledu) prema danom planu dimenzija u približnom \.ljeni u M 1 :5.

'h

W

6. Kotirajte slijepim kalama (bez kolnih brojeva, ali navodeći oznake tf;, R, NI i sL) vratilo, le unesite . '. znakove obrade. !<:onus i ciiindrična ploha s utorom za pero fino su obrađene,

A "I A-A

- 1--.- 1------ --'-- I- -- f{-----f--

A .. I

VRIJEME ZA RAO; 1 sat

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1