ndidat Mentor
Jovica ivanovi, dipl. in Dr Duan Mili
Ekonomska obeleja proizvodnje groa i vina
na porodinim gazdinstvima
aster rad
Novi Sad, 2014.
SADRAJ
REZIME .................................................................................................................................................................. 1
SUMMARY ............................................................................................................................................................ 2
1. UVOD .............................................................................................................................................................. 3
2. ZADATAK I CILJ ISTRAIVANJA .............................................................................................................. 7
3. MATERIJAL I METOD RADA ...................................................................................................................... 8
4. REZULTATI ISTRAIVANJA SA DISKUSIJOM ........................................................................................ 9
4.1. Proizvodnja groa i vina u svetu ........................................................................................................... 9
4.2. Proizvodnja groa i vina u Republici Srbiji ......................................................................................... 14
4.3. Ostvareni proizvodno-ekonomski rezultati proizvodnje groa ........................................................... 17
4.3.1. Ostvareni prinos ............................................................................................................................ 19
4.3.2. Vrednost proizvodnje .................................................................................................................... 20
4.3.3. Trokovi proizvodnje .................................................................................................................... 21
4.3.4. Finansijski rezultat ........................................................................................................................ 22
4.4. Ostvareni ekonomski pokazatelji poslovanja ........................................................................................ 23
4.4.1. Produktivnost ................................................................................................................................ 23
4.4.2. Ekonominost ................................................................................................................................ 25
4.4.3. Rentabilnost ................................................................................................................................... 27
4.5. Marketing koncept poslovanja .............................................................................................................. 29
4.6. SWOT analiza ....................................................................................................................................... 30
4.7. Istraivanje navika potroaa vina ........................................................................................................ 31
4.7.1. Rezultati sprovedene ankete .......................................................................................................... 33
4.8. Istrumenti marketinga ........................................................................................................................... 48
4.8.1. Proizvod ........................................................................................................................................ 48
4.8.2. Cena............................................................................................................................................... 50
4.8.3. Promocija ...................................................................................................................................... 51
4.8.4. Distribucija .................................................................................................................................... 53
5. ZAKLJUAK ................................................................................................................................................ 54
6. LITERATURA ............................................................................................................................................... 57
7. Prilozi ............................................................................................................................................................. 60
1
REZIME
Groe je jedno od najstariji kultivisani vrsta voa, dok vino spada meu najstariju vrstu pia
u ljudskoj istoriji. Danas, pored uloge u ishrani, vino postaje sve vie stvar " prestia " i veoma
znaajan artikal u meunarodnoj razmeni. U Srbiji povrine pod vinogradima su u stalnom
opadanju dok prosean prinos po okotu je dosta skroman i iznosi 0,7 kg. Kao glavni nosioci ove
proizvodnje oznaavaju se porodina domainstva koja uglavnom poseduju male povrine od
0,3 do 0,7 ha ). Proizvodnja groa i vina u naoj zemlji ima veliki potencijal, posebno zbog
veoma povoljnih prirodnih uslova za uspeno gajenje vinove loze. Meutim, nivo iskorienosti
ovih potencijala jo ni izdaleka nije postignut, o emu svedoe i kapaciteti vinograda koji se
smanjuju. U proseku za period 2007-2011. godine u analiziranom porodinom gazdinstvu je
ostvaren prinos od 11064 kg/ a. Pri prosenoj prodajnoj ceni od 51,90 d/kg ostvarena vrednost
proizvodnje je iznosila 574221,60 din/ a. Proseni trokovi proizvodnje groa u posmatranom
periodu (2007-2011) su iznosili 153.795 din/ a. U strukturi ukupni trokova, direkni trokovi
uestvuju sa 92,50% 142.260 din/ a), a reija sa 7.50% 11.535 din/ a). Najvee uee u
strukturi ukupni trokova zauzimaju bruto zarade radnika sa ueem od 38,50% u ukupnim
trokovima proizvodnje, a koje se javlja kao rezultat znaajnog angaovanja ivog ljudskog
rada, posebno na poslovima rezidbe i berbe. Istovremeno je ostvaren prosean finansijski rezultat
u iznosu od 258585, 77 d/ a, pre svega, kao rezultat breg rasta vrednosti proizvodnje u odnosu
na trokove proizvodnje. Na osnovu sprovedene ankete utvrene su preferencije potroaa u
odnosu na potronju vina. Sprovedena je i SWOT analiza, odnosno sagledane su mogunosti
primene marketing koncepta poslovanja na porodinim gazdinstvima. Istovremeno su oznaeni I
ograniavajui faktori koji negativno utiu na razvoj vinogradarske i vinarske proizvodnje kod
nas, kao i naini, odnosno mogunosti za nji ovo prevazilaenje i dovoenje proizvoaa u
povoljniji ekonomski poloaj.
Kljune rei: proizvodnja groa i vina, ekonomski pokazatelji poslovanja, istraivanje
trita, marketing koncept poslovanja
2
SUMMARY
Grape is one of the oldest cultivated fruits, while wine is one of the oldest types of drinks in
human history. Today, in addition to the role of diet, wine is becoming more a matter of
"prestige" and a very important item in international trade. In Serbia, the area under vineyards
are on a steady decline while the average income per vine was quite weak, amounting to 0.7 kg.
The main holders of this production signify the family household, which usually have a small
area (0.3 to 0.7 ha).Grape and wine production in our country has great potential, especially
because of the very favorable natural conditions for successful cultivation of the vine. However,
the level of usage of these resources is far from being achieved, as evidenced by the capacity of
vineyards are reduced.On average for the period 2007-2011. in the analyzed family farm has
achieved a income of 11064 kg / ha. With the average selling price of 51.90 L / kg achieved
production value amounted to 574,221.60 din / ha. The average cost of grape production in the
period (2007-2011) amounted to 153 795 din / ha. In the structure of total cost, Direct costs
accounted for 92.50% (142 260 din / ha), a Director of 7,50% (11.535 RSD / ha).The largest
share in the total cost of occupying the gross earnings of workers with a share of 38.50% of the
total production costs, which occur as the result of a massive living human labor, especially in
matters of pruning and harvesting.At the same time the achieved average financial result in the
amount of 258 585, 77 d / ha, primarily as a result of faster growth in production value compared
to the cost of production.Based on the survey identified consumer preferences in relation to the
consumption of wine. Conducted the SWOT analysis, and were analyzed possibilities of
implementation of marketing concept in family farms.At the same time indicated and limiting
factors that negatively affect the development of viticulture and wine production here, as well as
methods, or the ability to overcome them and bringing producers in a better economic position.
Keywords: production of grapes and wine, the economic performance indicators, market
research, marketing, business concept
3
1. UVOD
Vinova loza je veoma stara kultura, njena pojava se vezuje za period pre pojave samog
oveka, dok se vinogradarstvo, prema pouzdanim podacima, javlja znatno kasnije, pre oko 9.000
hiljada godina. Prema tome, vino se navodi kao jedno od najstarijih pia u ljudskoj istoriji.
Najstariji sauvani pisani dokument koji govori o vinu potie iz perioda od 4.000 godina
p.n.e. Jo u starom Egiptu u delti reke Nila oko 2.700 godina p.n.e. postojala je kraljevska
vinarija, a process dobijanja vina prikazan je na slikama koje krase grobnice faraona. Rimljani su
bili naroito veti u te nici spravljanja i uvanja vina, dok su rianski misionari zasluni za
poetke vinske industrije u Kaliforniji.
Za vreme vladavine Turaka povrine pod vinovom lozom su se znatno smanjile, jer je
vera ovog velikog osvajaa zabranjivala gajenje vinski sorti, kao i konzumiranje vina. U tom
periodu, irenje su doivele jedino stone sorte, za potronju u sveem stanju.
Savremeno doba, napredak tehnike i tehnologije je uticao da se vekovna tradicija
proizvodnje vina izgubila i ustupila mesto nekim novim piima i nekim novim kulturama.
Renome koji prati vinogradarstvo i vinarstvo je ostao, dok ekonomski i kulturni razvoj ove
oblasti se nekako i negde zagubio.
Poslednjih dvadesetak godina povrine pod vinogradima se stalno smanjuju, dok nasuprot
tome, prvu deceniju XXI veka obeleilo je formiranje vei povrina sa inovativnim,
savremenim sortimentom, modernim i za nae prilike prilagoenim uzgojnim oblicima. Naravno
javljaju se nove vinarije i vinski podrumi koji se izdvajaju sa kvalitetnim zasadima i
proizvodnjom vrhunskih vina.
Prema navodima Miljkovi 1993) opadanje povrina vinograda je uoeno kod veine
proizvoaa vina Francuska, panija i Italija). Smanjenje povrine nije nastalo samo zbog
pojave prekomernih zaliha vina. nego i kao rezultat kvalitativni promena koje su oigledne u
poslednjih nekoliko godina u vinogradarstvu, odnosno vinarstvu. Radi se, pre svega, o
proizvodnji takvi zasada iji sortiment moe biti solidna osnova za proizvodnju kvalitetni i
vr unski vina, koja se u svetu sve vie trae.
4
Rauna se da u svetu ima 8.000 sorti plemenite loze, ali taan broj jo nije utvren jer
mnoge sorte u razliitim zemljama imaju razliite nazive, Milosavljevi i Jovi 1999). Groe
kao proizvod vinogradarstva uglavnom se prerauje u vino 80%), u sveem stanju se troi 10 %,
kao suvo groe 5%, dok se mali deo ostatka prerauje u sokove, sirupe, alkohol i drugo. U
Srbiji vinske sorte su zastupljene na ak 95% povrina pod vinovom lozom, dok na stone sorte
otpada samo 5%.
Vinogradarska proizvodnja je veoma rasprostranjena u svetu, a posebno u Evropi.
Vinogradarstvo predstavlja visoko intenzivnu granu poljoprivrede, koja za teva znaajno
ulaganje kapitala, kao i veliko angaovanje ivog rada po jedinici proizvoda to moe dovesti do
zapoljavanja velikog broja ljudi i uticati na smanjenje nezaposlenosti u ruralnim podrujima.
Vino je alko olno pie proizvedeno od groa, odnosno dobijeno fermentacijom njegovog
soka. Predpostavlja se, da sadri preko 600 komponenti dok je najvie vode 65-80%). Drugi
najzastupljeniji elemenat je etanol koji nastaje fermentacijom odnosno transformacijom glukoze i
fruktoze. Pored alko ola sadri i niz drugi sastojaka kao sto su: vitamini B1, B2, B6),
mineralne materije natrijum, kalijum, kalcijum, fosfor, magnezijum, gvoe), fenolna
jedinjenja. Takoe, vino sadri i 20 aminokiselina od koji osam organizam ne moe sam da
sintetie. Dobro je poznato da vino poboljava apetit, omoguava nesmetano funkcionisanje
nervnog sistema, sniava olesterol, neutralie slobodne radikale, stimulie rad bubrega, zatitno
deluje na kardiovaskularni sistem i dr.
Prerada groa u vino se obavlja uglavnom u vinarijama i podrumima koji se nalaze u
drutvenom meovitom) vlasnitvu. Regionalno posmatrano najvei broj vinarija je lociran u
Niavsko-junomoravskom region osam), a najvei broj podruma u Zapadno-moravskom
regionu est), Mili i Vla ovi 1996).
Poslovna aktivnost subjekata u vinogradarstvu odvija se u veoma nepovoljnim uslovima
zbog delovanja sledei ograniavajui faktora. Proizvoaima je, pre svega, otean pristup
robnim i finansijskim tritima razvijeni zemalja, to stvara probleme prilikom plasmana
proizvoda, kao i pribavljanje kapitala za potrebe investicija i finansiranja tekue proizvodnje.
Kao ostali ograniavajui fakori navode se zastareli vinogradi (stari i preko 30 godina) i
5
nedovoljna primena savremeni te nologija proizvodnje. Jedan od ograniavajui faktora se
navodi i nestrunost proizvoaa, kao i nedovoljna okrenutost proizvoaa ka stvarnim
za tevima trita.
Mili i Kalanovi Bulatovi 2013) navode, iako su prirodni uslovi za razvoj vinarstva dosta
povoljni u Srbiji, ipak postoje problemi koji su veliki i dugotrajni sa veoma izvesnom
tendencijom daljeg istrajavanja, a to su:
- visoki trokovi proizvodnje i usitnjenost parcela pod vinogradima,
- loi trini uslovi,
- propadanje veliki vinarija koje su otkupljivale groe od mali proizvoaa,
- lo sortiment namenjen za proizvodnju stoni vina i dugogodinja proizvodnja vina
niskog kvaliteta,
- nepostojanje jasne zakonske regulative,
- enormni uvoz jeftinih vina iz Makedonije,
- nepostojanje jasne kategorizacije kvaliteta vina i nedovoljno jasnog obeleavanja takvi
vina,
- nepostojanje dovoljno modernih preradnih kapaciteta,
- loeg imida srpski vina i nedovoljne medijske promocije.
Nuno je da naa zemlja, kako su to radile ili kako rade razvijene vinogradarske zemlje, uradi
novu rejonizaciju, ukljuujui i mikrorejonizaciju, kako bi se na najbolji mogui nain koristila i
uvala raspoloiva prirodna bogatstva, Torailo i sar. (2002).
Za valjujui razvoju naune misli u vinogradarstvu Srbije su izvrene kvalitativne promene
sortimenta, to je naroito izraeno na drutvenom sektoru, gde su potisnute auto tone sorte
Prokupac, Smederevka, Plovdina i Slankamenka, a umesto nji sve znaajnije mesto zauzimaju
introdukovane sorte za kvalitetna i vrhunska vina, Babovi i sar. 1995).
Pri podizanju novi vinograda kao to je sluaj na primer, u Hrvatskoj i Poljskoj) potrebna
je odgovarajua materijalna podrka neop odna je stabilizacija trita, odnosno odgovarajua
politika u domenu otkupni cena koja e ekonomki motivisati proizvoae za veu proizvodnju i
6
izvoz, kako groa, tako i proizvoda na bazi prerade vina i sl.). Potrebno je poboljati sortiment
stonih sorti groa, tako to e sorte slabiji kvalitetni karakteristika postepeno zamenjivati
novim, boljim i perspektivnijim sortama, karakteristini svojstava za konzumnu potronju.
Prioritet treba dati vrlo ranim sortama, u cilju zadovoljenja domaeg, a naroito inostranog
trita, Vla ovi i sar. 2006).
Tomi i Gulan 1999) navode da u Srbiji ima dvostruko vie kapaciteta za proizvodnju vina i
estoki pia nego to su potrebe dananje Jugoslavije oko 500.000 t). I oprema je prilino
zastarela, iako imamo svetski priznata vina, potronja opada iz godine u godinu. Danas troimo
godinje po stanovniku 19 litara vina pre samo nekoliko godina 28 l) to je vie nego skromno i
za nivo nerazvijenih zemalja.
Prema navodima Bukvi i Jovi (1993) antocijani su bojene materije koje pripadaju grupi
fenolni jedinjenja, nalaze se u pokoici bobice groa, a kod neki crni sorata ovaj pigment se
javlja i u mesu bobice. Njegovom preradom prelaze u vino i ine osnovne materije koje daju
boju vinu. Shodno tome, intenzitet boje, nijansa (ton boje), kao i postojanost boje zavise od vrste
i koliine antocijana, kao i drugi fenolni jedinjenja koje iz groa prelaze u vino.
Danas postoje razliiti kriterijumi za podelu vina kao to su boja crvena-crna, roze i bela
vina), prema sadraju eera suva, polusuva, poluslatka i slatka vina) dok je osnovna podela
prema kvalitetu i gde postoji nekoliko tipova ,a to, su:
- Mirno vino
- Specijalno vino
- Vino za destilaciju
Veoma popularna podela je i prema kvalitetu, nainu proizvodnje i vrsti vinogradarskog
podruja, tako da su vina razvrstana na:
- Obina stona vina
- Stona vina sa oznakom geografskog porekla
- Kvalitetna vina sa kontrolisanim geografskim poreklom
- Vrhunska vina sa kontrolisanim geografskim poreklom i garantovanim kvalitetom
7
Prema navodima Vla ovi 2003) zadatak oznake kvaliteta vina u prometu jeste da prui
mogunost potroau da doe do eljenog kvaliteta vina. Postoje tri osnovna faktora koja
odreuju karakter vina, a to su:
- Prvi, vrsta groa i nain njegovog gajenja
- Drugi, klima i tlo na kom se gaji groe i
- Trei, kreativnost, sposobnost i te nologija proizvodnje vina.
Neke od najpoznatijih vrsta crvenog vina su: Merlot, Cabernet Sauvignon, Pinot noir, Syrah,
Beaujolais, Chianti, Bordeaux, dok u najpoznatije vrste belog vina spadaju: Riesling, Pinot Gris,
Sauvignon Blanc, Chardonnay, Soave itd.
2. ZADATAK I CILJ ISTRAIVANJA
Povoljni prirodni uslovi za gajenje skoro svih sorti vinove loze u Srbiji trebalo bi da
doprinesu poveanju proizvodni kapaciteta, pre svega, kroz veu zainteresovanost proizvoaa
za vinogradarskom proizvodnjom. Povoljni klimatski i zemljini uslovi pruaju mogunost za
uspean uzgoj groa, a primenom kvalitetne nege i adekvatne agrotehnike, mogu se ostvariti
znaajni prinosi po jedinici povrine. Osnovna svr a gajenja vinove loze je dobijanje groa,
koje u sveem stanju ili preraeno, predstavlja namirnicu visoke bioloke vrednosti.
Poznato je da u Srbiji povrine pod vinovom lozom, kao i proizvodnja vina su u stalnom
opadanju, dok je poloaj individualni proizvoaa u dosta nepovoljnom poloaju.Najvea
koliina proizvedenog groa se koristi za proizvodnju vina, tako da u malom broju proizvodni
grana u poljoprivredi postoji tako uska povezanost, kao to je to sluaj u proizvodnji groa i
vina. Najee proizvodnja groa i vina ine jednu organizacionu celinu. Zbog toga je predmet
istraivanja proizvodnja groa i vina na porodinim gazdinstvima.
Cilj istraivanja je analiza ostvarenih proizvodno-ekonomski rezultata u proizvodnji groa
i sagledavanje trita vina, odnosno utvrivanje preferencija potroaa u odnosu na potronju
8
vina, kao i mogunosti primene marketing koncepta poslovanja porodini gazdinstava.
Odnosno cilj rada je, da se uoe glavni ograniavajui faktori koji negativno utiu na razvoj
vinogradarske i vinarske proizvodnje kod nas, kao i naini, odnosno mogunosti za nji ovo
prevazilaenje i dovoenje proizvoaa u povoljniji poloaj. Istovremeno je sagledano stanje i
kretanje proizvodnje groa i vina u svetu i Republici Srbiji u periodu 2002-2011.godine, kao i
trite groa i vina ( uvoz i izvoz).
3. MATERIJAL I METODI RADA
Potrebni podaci za izradu ovog rada preuzeti su iz knjigovodstvene dokumentacije jednog
porodinog domainstvo sa podruja optine Beoin. Za analizu stanja i kretanja proizvodnje
groa i vina u svetu i Srbiji, korieni su publikovani podatci internet sajtovi) FAO
organizacije i Zavoda za statistiku Republike (www.faostat.fao.org www.stat.gov.sr ). Pored
toga, koriena je i savremena literatura brojni autora iz biote niki i agroekonomski nauka,
koja je navedena u popisu literature.
Odabrani zadatak i cilj uslovio je i primenu odgovarajui metoda istraivanja. Korieni su,
kako tzv. metod istaivanja za stolom desk researc ), odnosno metodi analize, komparacije,
indukcije i dedukcije, tako i tzv. metod istrivanja na terenu (field research) u konkretnom
sluaju, anketno istraivanje.
Anketno istraivanje izvreno je uz primenu anketnog upitnika, pomou kojeg su prikupljeni
podaci o navikama i stavovima potraa u vezi potronje vina. Ispitivanje je izvreno na
jednostavnom sluajnom uzorku od 50 ispitanika na teritoriji Novog Sada i okoline. Prilikom
obrade podataka koriene su standardne matematiko-statistike metode uobiajene za ovu
vrstu istrivanja. Sa ciljem bolje preglednosti, dobijeni rezultati su prikazani u vidu tabela,
grafikona i histograma.
http://www.faostat.fao.org/http://www.stat.gov.sr/
9
4. REZULTATI ISTRAIVANJA
4.1. Proizvodnja groa i vina u svetu
Kao jedna od najznaajniji biljni kultura, groe se uzgaja u skoro svim regionima
sveta. Po tradiciji, groe se najvie proizvodi u Evropi, ali poslednji godina sve vie znaajni
proizvoaa groa dolazi i sa drugi kontinenata. Prema podacima FAO, za 2011. godinu,
najvei svetski proizvoa groa je Kina sa 9067000 tona, a za njom slede Italija, USA i
Francuska. U periodu od 2002. do 2011. godine, proizvodnja groa u svetu se kree u
priblinim koliinama. U okviru posmatranog desetogodinjeg perioda, najvea proizvodnja
zabeleena je u 2011. godini 69.093.293 tona ), dok je najnia, u 2002. godini sa 62.030.255
tona. Najvei prosean prinos u proizvodnji groa imaju SAD, i on iznosi 17, 59 t/ha, zatim
sledi Kina sa 16,23 t/ a i ile sa 14,64 t/ a. U top 10 zemalja najvei proizvoaa groa
najmanji prosean prinos ima panija i on iznosi 6,09% t/ a, to znai da je u ovoj zemlji
produktivnost zemljita znatno manja u odnosu na ostale pomenute zemlje.
Tabela 1. Proizvodnja, uvoz i izvoz groa u svetu u periodu 2002-2011. godine
Godine Proizvodnja (t) Uvoz (t) Izvoz (t)
2002 62,030,255 2,582,383
2,713,827
2003 63,599,965 2,803,939
3,120,864
2004 67,712,808 2,940,607
3,064,430
2005 67,406,418 3,221,142
3,424,045
2006 67,254,097 3,372,306
3,427,093
2007 65,432,019 3,549,566
3,626,955
2008 67,451,540 3,831,068
3,808,977
2009 67,852,451 3,725,198
3,807,982
2010 66,920,681 3,706,487
3,792,209
2011 69,093,293 3,848,250 3,928,887
Prosek 2002-2011 god 66,474,657 3,357,648 3,470,789
Izvor: www.faostat.fao.org
10
Spoljnotrgovinska razmena groa je veoma razvijena, a obim razmene se iz godine u
godinu poveava, najvie zbog poveane tranje za vinom. Regionalno posmatrano, najvei
izvoznik je Evropa, koja daje treinu svetskog izvoza, a ujedno predstavlja i najveeg uvoznika
groa, koji apsorbuje neto vie od polovine ukupnog svetskog uvoza. Sjedinjene Amerike
Drave spadaju meu najvee proizvoae groa u svetu, a prema podacima za 2011. godinu
one su i najvei uvoznik istog. Ova pojava se objanjava time da su USA jedna od vodei
zemalja u proizvodnji vina, da njihova proizvodnja ne podmiruje sopstvene potrebe, tako da se
uvozom nadoknauju nedostajue trine potrebe. Prema podacima FAO za 2011.godinu,
najvei izvoznici groa su ile, Italija i USA koje su ujedno i najvei uvoznik. Poznato je, da
najvei deo izvoza ile realizuje upravo u USA i Evropu.
Histogram 1. Proizvodnja groa u svetu u 2011. godini
Prema navodima Mili i sar. 2002) najvei proizvoai groa u analiziranim
Balkanskim zemljama su Turska 3,6 mil. t), Grka 1,21 mil. t) i Rumunija 1,16 mil. t).
Spomenute zemlje zauzimaju proseno uee od 77,3% u ukupnoj proizvodnji groa
analiziranih Balkanskih zemalja. Iako je Turska najvei proizvoa groa uee 46,5%) ipak
je veoma mali proizvoa vina, jer uestvuje sa svega 1,7% u ukupnoj proizvodnji vina
posmatranih Balkanski zemalja. Sa druge strane, Grka kao veliki proizvoa groa na
Balkanu je i veoma veliki proizvoa vina (402.869 t).
0
1000000
2000000
3000000
4000000
5000000
6000000
7000000
8000000
9000000
10000000
Kina Italija USA Francuska panija
9.067.000
7.115.500 6.756.449 6.588.904
5.809.315
11
Histogram 2. Uvoz groa u svetu u 2011. godini
Histogram 3. Izvoz groa u svetu u 2011. godini
Prema poslednjim podacima (2011), proizvodnja vina u svetu je iznosila 29.374.740 tona,
dok regionalno posmatrano, Evropa daje preko dve treine ove proizvodnje. Meu najpoznatije
svetske regije u proizvodnji vina ubrajaju se: Pijemont (Italija), Dolina Napa (Kalifornija), Mozel
0
100000
200000
300000
400000
500000
600000
USA Holandija Nemaka V. Britanija Rusija
518.369
327.948 300.226
231.033
399.998
0
100000
200000
300000
400000
500000
600000
700000
800000
900000
ile Italija USA Holandija Juna Afrika
853.334
498.110
416.347
263.347 248.092
12
Nemaka), Bordo Francuska), Toskana Italija), Ribela del Duero panija), Dolina Barosa
Australija), ampanj Francuska) itd. Kao najvei proizvoai vina oznaavaju se Evropske
zemlje, pre svega, Francuska, Italija i panija.
Tabela 2. Proizvodnja, uvoz i izvoz vina u svetu u periodu 2002-2011. godine
Godine Proizvodnja vina (t) Uvoz vina (t) Izvoz vina (t)
2002 25,989,292 6,297,658 6,655,019
2003 26,864,415 6,840,638 7,111,424
2004 30,740,381 7,353,014 7,667,975
2005 28,509,508 7,740,884 7,918,587
2006 28,584,247 7,823,976 8,369,330
2007 26,602,179 8,255,716 8,966,359
2008 27,406,346 8,147,635 8,973,822
2009 26,998,588 8,327,060 8,735,266
2010 28,422,319 9,119,888 9,802,677
2011 29,374,740 10,004,329 10,389,714
Prosek 2002-2011
god 27,948,486 7,990,652 8,458,736
Izvor: www.faostat.fao.org
Kao najvei regionalni uvoznik, ali i izvoznik, takoe se oznaava Evropa, koja
apsorbuje skoro tri etvrtine svetskog prometa. Na osnovu posmatranja klasa vina, moe se
zakljuiti, da se najvei promet vri vinima koja su po klasi izmeu stoni i vina sa
kontrolisanim geografskim poreklom. Prema podacima za 2011. godinu, najvei uvoznici vina su
Nemaka, V. Britanija i USA, dok najvei izvoznici su Italija, panija i Francuska, zemlje koje
su ujedno i najvei proizvoai ovog pia. Za valjujui ubrzanom ekonomskom razvoju, naglom
poveanju ivotnog standard, kao i sve veem broju pripadnika srednje klase u gradovima kao
to su Peking, enen ili angaj, pojedini autori smatraju Aziju kao najvee potencijalno trite
vina u svetu.
http://www.faostat.fao.org/
13
Histogram 4.Najvei proizvoai vina u svetu u 2011. godini
Histogram 5. Najvei uvoznici vina u svetu u 2011. godini
0
1000000
2000000
3000000
4000000
5000000
6000000
7000000
Francuska Italija panija USA Kina
6.533.646
4.673.400
3.339.700
2.780.000
1.600.000
0
200000
400000
600000
800000
1000000
1200000
1400000
1600000
Nemaka V. Britanija USA Francuska Rusija
1.598.731
1.321.398
1.015.121
684.113 678.423
14
Histogram 6. Najvei izvoznici vina u svetu u 2011. godini
4.2. Proizvodnja groa i vina u Republici Srbiji
Pored veoma povoljnih prirodnih uslova za gajenje vinove loze, proizvodnja i potronja
groa u Srbiji nije na zadovoljavajuem nivou i zaostaje za zemljama sa slinim proizvodnim
uslovima. U proseku za period 2002-2011. godine proizvodnja groa je iznosila 368.184 t sa
variranjima po godinama od 240.643 t u 2005. godini do 450.166 t u 2003. godini (tabela 3).
Uoava se opadanje broja rodni okota sa 378 miliona (2002. godine) na 274 miliona okota u
2011. godini. Prinos groa varira iz godine u godinu, najvie u zavisnosti od vremenski uslova,
koji u najveoj meri utiu na prinos, a u proseku za posmatrani period prinos iznosio je 1,15
kilograma po okotu.
Prema navodima Mili i sar. 2005) Srbija sa prosenom godinjom proizvodnjom groa
od 428.000 t i proizvodnjom vina od 241.000 hl u periodu 1992-2003. godine, uestvuje sa 1,4%
u ukupnoj evropskoj proizvodnji groa, odnosno 1,23% u u ukupnoj evropskoj proizvodnji
vina. Iako se u Srbiji poveava proizvodnja groa indeks 110) ipak se proizvodnja vina veoma
0
500000
1000000
1500000
2000000
2500000
Italija panija Francuska ile Australija
2.385.904 2.275.392
1.532.748
661.302 655.240
15
znaajno smanjuje indeks 65). Veoma izraeno smanjenje proizvodnje vina u Srbiji, pored
ostalog, je posledica tranzicijskih promena, smanjenja investicionih ulaganja, uvoza jeftinijeg
vina iz ostalih regija itd.
Tabela 3. Kretanje proizvodnje groa u Srbiji u periodu 2002-2011. godine
Godine Broj rodni okota
(milion) Proizvodnja (tona) Prinos po okotu u kg)
2002 378 394.811 1,04 2003 367 450.166 1,23 2004 347 424.511 1,22 2005 337 240.643 0,71 2006 322 359.454 1,12 2007 309 353.343 1,14 2008 300 372.967 1,24 2009 291 431.306 1,48 2010 292 330.070 1,13 2011 274 324.919 1,19
Prosek 291.7 368.184 1,15
Izvor: webrzs.stat.gov.rs
Da bi se obim proizvodnje groa u Srbiji zadrao na istom nivou ili poveao, neop odno
je obnavljanje stari i podizanje novi zasada vinove loze za ta su potrebna veoma znaajna
ulaganja. Do opadanja vinogradarske proizvodnje poslednjih godina dolazi i iz razloga to
preduzea koja su privatizovana nisu jo uvek dostigla raniji nivo organizacije i proizvodnje
groa. Stoga se proizvodnja groa u najveem obimu ostvaruje na sitnim porodinim
gazdinstvima, uglavnom jo uvek na ekstenzivan nain. Male parcele pod zasadima oteavaju
primenu produktivniji maina i izvoenje svi potrebni agrote niki mera. Na visinu prinosa
i kvalitet groa odraava se i nedovoljna primena sredstava za suzbijanje bolesti i tetoina.
Zastarele sorte i sortiment oteavaju bolju ponudu i standardni kvalitet za trite, kako domae,
tako i inostrano.
Srbija i pored toga to ima odline agroekoloke uslove za podizanje vinograda i
uzgajanje vinove loze, i dalje se samo mali procenat povrina nalazi pod vinogradima. Usled
takve situacije, odnos izmeu uvoza i izvoza teko e se promeniti. Uvozno stono groe obara
cenu domaem grou, koje je kvalitetnije i vie klase od uvoznog. Na spoljnu trgovinu
groem, kao i kod veine drugi poljoprivredni proizvoda utiu specifini faktori, kao to su
tarifna i netarifna ogranienja same drave po pitanju spoljne trgovine, zatim obim domae
16
proizvodnje, nivo subvencija od strane drave, kao i visina potronje. Na osnovu prikazane
tabele se vidi da Srbija, iako je jedan od vodei proizvoaa groa na zapadnom Balkanu i
regionu ona i dalje vie uvozi nego to izvozi, odnosno ostvaruje se deficit u spoljnotrgovinskoj
razmeni groa sa promenljivim tendencijama (tabela 4).
Tabela 4. Izvoz i uvoz groa u Srbiji i neto trgovina u periodu 2006-2011. godine
Godine Uvoz (t) Izvoz (t) Neto trgovina (t)
2006 239,70 14.381,00 132,40
2007 213,90 22.340,90 110,20
2008 825,40 14.147,90 423,90
2009 880,10 10.500,10 327,10
2010 728,20 13.734,80 490,90
2011 906,70 14.329,30 433,60
Prosek 2006-2011 god 632,33 14905,66 319,68
Izvor: webrzs.stat.gov.rs
Potronja groa po stanovniku se dobija tako, to se ukupna proizvodnja na nivou Srbije
sabere sa razlikom uvezene i izvezene koliine groa, pa se taj zbir podeli sa ukupnim brojem
stanovnika u Srbiji. Pod potronjom se obu vata, kako konzumiranje groa u sirovom stanju,
tako i konzumiranje njegovi preraevina, prvenstveno vina. Potronja groa je uglavnom
konstantna, i kree se u intervalu od 46,61 do 60,23 kg po stanovniku.
Tabela 5. Potronja groa po stanovniku u Srbiji u periodu 2006-2011. godine
Godina Proizvodnja
(t) Uvoz (t) Izvoz (t)
Broj
stanovnika
Potronja
groa po
stanovniku
(po kg)
2006 359.454 239 14.381 7.441.569 50,20
2007 353.343 213 22.340 7.381.579 50,87
2008 372.967 825 14.147 7.350.222 52,55
2009 431.306 880 10.500 7.320.807 60,23
2010 330.070 728 13.734 7.291.436 47,05
2011 324.919 906 14.329 7.258.753 46,61
Prosek 2006-
2011 god 324.919 906 14.329 7.340.727,66 51,25
Izvor: webrzs.stat.gov.rs
Pored globalnog trenda poveanja cena mnogi poljoprivredni proizvoda, na visinu cene
groa utiu odnos ponude i tranje na tritu, kao i primenjena te nologija proizvodnje. Na
osnovu podataka iz tabele jasno se vidi variranje cena iz godine u godinu, odnosno njen
17
konstantni rast. Ovo je posebno izraeno u 2010. godini, kad je prosena godinja otkupna cena
groa porasla za ak 57% u odnosu na pret odnu godinu.
Tabela 6. Prosene godinje otkupne cene groa u Srbiji u periodu 2006-2011. godine
Godine
Prosene godinje
otkupne cene groa u
dinarima
Prosean kurs evra u
odnosu na dinar
Prosene godinje
otkupne cene groa u
evrima 2006. 42,40 81,93 0,52 2007. 43,44 77,87 0,56 2008. 45,10 80,83 0,56 2009. 39,46 93,42 0,42 2010. 68,67 102,45 0,67 2011. 62,87 102,00 0,62
Izvor: www.stips.minpolj.gov.rs
Pored toga, to su povrine pod vinogradima u Srbiji u stalnom opadanju, proizvodnja
vina belei jedan konstantan rast u posmatranom periodu. Proizvodnja vina u 2006. godini je
iznosila 129,184 tone , a u 2011. godini 224,431 tona, odnosno poveanje od 73,72% (tabela 7).
Iako se ostvaruje deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni vina, izvoz vina iz godine u godinu se
poveava, odnosno izvoz vina 2011. godine u odnosu na 2006. godinu je povean za 84,36%.
Tabela 7. Ukupna proizvodnja, uvoz i izvoz vina iz Srbije u periodu 2006-2011. godine
Godine Proizvodnja (t) Uvoz (t) Izvoz (t)
2006 129.184 26.496 8.236
2007 145.838 30.273 9.784
2008 154.224 24.120 9.188
2009 202.368 21.483 11.245
2010 238.233 19.866 11.318
2011 224.431 24.438 15.184
Prosek 2006-2011 god 182.379 24.446 10.825
Izvor: webrzs.stat.gov.rs
4.3. Ostvareni proizvodno-ekonomski rezultati u proizvodnji groa
Proces proizvodnje zapoinje ulaganjem novani sredstava u osnovne faktore
proizvodnje, a to su: rad, sredstva za rad i predmet rada. U toku procesa proizvodnje, predmeti
rada u potpunosti prenose svoju vrednost na gotov proizvod, sredstva za rad prenose samo deo
18
svoje vrednosti na novi proizvod, dok rad stvara novu i proizvodima daje odreenu upotrebnu
vrednost.
Vinogradarska proizvodnja predstavlja visokointenzivnu proizvodnju, koja pored velikog
angaovanja ivog rada po jedinici kapaciteta, za teva i znaajan kapital, koji se preko niza
aktivnosti mora oploditi. Opte je poznato da su agroekoloki uslovi za gajenje vinove loze u
Srbiji veoma povoljni. U prilog tome govore istorijski podaci koji pokazuju da se vinova loza
gajila na ovim prostorima od davnina i da je vinogradarstvo u Srbiji uvek bilo integralni deo
vinogradarstva na Balkanu ( Mili i sar., 2009).
Kada se govori o reprodukciji, odnosno o procesu proizvodnje, moemo rei da je njena
osnovna odlika kruno kretanje sredstava, a to je, neprekidna transformacija novanog oblika
vrednosti u materijalni oblik vrednosti i transformacija materijalnog oblika u novani. Svaka
proizvodnja, odnosno reprodukcija, moe da se obavlja u umanjenom, u istom, kao i u
proirenom obimu. Finansijski uspe poslovanja predstavlja novanu vrednost koja se moe
konstruisati prodajom proizvedene robe na tritu, tako da je i cilj svakog proizvoaa postizanje
takvog finansijskog uspe a, na osnovu kojeg e moi da se obavlja proizvodnja u proirenom
obimu, odnosno proirenoj reprodukciji.
Rizling italijanski je stara sorta francuskog porekla. Rasprostranjena je u mnogim
zemljama Evrope i poznata je kao: Riesling italien blanc, Riesling italic, Riesling laki i sl. U
Srbiji se moe sresti pod nazivom: Rizling italijanki, Graevina i sl. i gaji se due od sto godina.
Ova sorta zauzima znaajno mesto u vinogradarstvu Srbije. Prema navodima autora Avramov i
uni 2001), na podruju Srbije ovom sortom zasaeno je preko 5000 ektara, centralno
podruje Srbije oko 1600 ha, Vojvodina oko 2300 ha i Kosmet oko 1100 ha.
Utvreni proizvodno-ekonomskih rezultati u proizvodnji groa dobijeni su na osnovu
podataka prikupljeni sa jednog porodinog gazdinstva, koje na priblino 2 ektara uzgaja sortu
Rizling italijanski.
19
4.3.1. Ostvareni prinos
Prinos po jedinici povrine je znaajan pokazatelj svake proizvodnje, jer od njegove
visine u krajnjem sluaju zavisi i ostvareni finansijski rezultat, tako da je i cilj svakog
proizvoaa postizanje to veeg prinosa po jedinici povrine.
Ukupan prinos predstavlja vrednost godinje konane proizvodnje ili finalne proizvodnje.
Pod finalnom proizvodnjom se prvenstveno podrazumeva proizvodnja za trite, bez obzira na
injenicu, da li je proizvodnja ve stvarno prodata ili se javlja krajem godine kao poveanje
odnosno smanjenje zaliha (Marko i saradnici, 1998).
U vinogradarskoj proizvodnji, visina ostvarenog prinosa, pre svega, zavisi od
usklaenosti sledei faktora: prirodni uslova, izabrane podloge, uzgojnog oblika, sortimenta,
primenjene agrotehnike itd. Ukoliko se brojni radni procesi i operacije koje se izvode u procesu
proizvodnje groa posmatraju kao konstantne veliine, onda se kao najznaajniji faktori koji
utiu na visinu prinosa javljaju koliina ubriva i klimatski uslovi.
obanovi i sar. 1996) navode, da sagledavanjem uticaja razliiti naina obrade
zemljita na prinos groa, sadraj eera i kiselina u iri u istoj varijanti obrade u period 1987-
1994. godine uoene su vee razlike u poreenju sa ispitivanim varijantama obrade u jednoj istoj
godini. Znai, kretanje visine prinosa, sadraja eera i kiselina mnogo je vie zavisilo od godine
u kojoj se odvijala proizvodnja a u manjoj meri od ispitivane varijante obrade.
Prilikom analize postignutih prinosa, pored sagledavanja inioca koji su uticali na
njihovu visinu, neophodno je sagledavanje i kretanja visine ostvarenih prinosa po godinama.
Prema miljenima koja preovlauju u teoriji i praksi, a prema ispitivanjima brojni autora, tek
prinos od preko 10 t/ a obezbeuje rentabilnu proizvodnju groa. U proseku za analizirani
period (2007-2011) ostvaren je prilino stabilan prinos koji je iznosio 11064 kg/ a tabela 8).
Vei prinos od proseka konstatovan je u 2008 godini 11099 kg/ a ) i u 2009. godini 13248
kg/ha).
20
Tabela 8. Ostvareni prinos groa u periodu 2007-2011. godine
Godina Povrina a) Prinos (kg/ha) Ukupna proizvodnja
(kg)
2007 2 10.204 20.408
2008 2 11.099 22.198
2009 2 13.248 26.496
2010 2 10.115 20.230
2011 2 10.652 21.304
Prosek 2 11.064 22.127
4.3.2. Vrednost proizvodnje
Pod pojmom vrednosti proizvodnje se podrazumeva trina vrednost dobijeni proizvoda,
odnosno izvreni proizvodni usluga u toku jedne poslovne godine Andri, 1998). Ukupna
vrednost proizvodnje moe biti izraena kao vrednost ukupne proizvodnje i kao vrednost finalne
proizvodnje.
Vrednost ukupne proizvodnje predstavlja sumu vrednosti svih dobijenih proizvoda bez
obzira na nji ovu namenu tj. bez obzira da li su realizovana na tritu ili su upotrebljena za dalju
reprodukciju na poljoprivrednom gazdinstvu. Vrednost finalne proizvodnje je trina vrednost
proizvoda i proizvodni usluga realizovani na tritu ili upotrebljeni na nain koji se moe
smatrati realizacijom.
Vrednost proizvodnje groa obraunata je kao proizvod visine prinosa po jedinici
povrine i prodajne cene po jedinici proizvoda. Vrednost proizvodnje je proporcionalna visini
prinosa kao i prodajnoj ceni, odnosno, da sa nji ovim poveanjem moe se oekivati poveanje
vrednosti proizvodnje i obrnuto.
Tabela 9. Ostvarena vrednost proizvodnje groa u periodu 2007-2011. godine
Godina Prinos (kg/ha) Prodajna cena
(din/kg)
Vrednost proizvodnje
(din/ha)
2007 10.204 43,44 443.261,76
2008 11.099 45,10 500.564,90
2009 13.248 39,46 522.766,08
2010 10.115 68,67 694.597,05
2011 10.652 62,87 669.691,24
Prosek 11.064 51,90 574.221,60
21
U posmatranom periodu 2007-2011. godine pri prosenom prinosu od 11064 kg/ a i
prosenoj prodajnoj ceni 51,90 d/kg ostvarena je prosena vrednost proizvodnje od 574221,60
d/ a tabela 9). Ostvarena vrednost proizvodnje je u veoj meri rezultat poveanja prodajne cene
u odnosu na ostvareni prinos.
4.3.3. Trokovi proizvodnje
Trokovi proizvodnje predstavljaju novanu vrednost sredstva za rad, rada i predmeta
rada utroeni u jednoj proizvodnji. Poljoprivredna proizvodnja se odlikuje visokim proizvodnim
trokovima po jedinici kapaciteta. Visoki trokovi racionalno upotrebljeni daju pozitivne
rezultate, oni rastu po jedinici povrine ali opadaju po jedinici proizvoda i obezbeuju jeftinije
proizvode.
Proseni trokovi proizvodnje groa u posmatranom periodu (2007-2011) su iznosili
153.795 din/ha (tabela 10). Ukupni trokovi proizvodnje se poveavaju sa 254748,13 din/ a u
2007. godini na 341223,38 din/ a u poslednjoj analiziranoj godini, odnosno poveanje je
iznosilo 33,9%. Poveanje trokova proizvodnje se moe oceniti kao pozitivno, ukoliko se ono
javlja kao rezultat stvarnih ulaganja u neposredan process proizvodnje, ali ne i kao rezultat
poveanja cena proizvodni inilaca na tritu.
Tabela 10. Proseni trokovi proizvodnje groa za periodu 2007-2011. godine
Redni broj Stavke Iznos (din/ha) Uee %)
1.
Trokovi materijala
Min. ubrivam
Zatitna sredstva
Vezivo
30.452
2.306
27.766
380
19,70
1,58
18,05
0,02
2. Rad traktora 29.990 19,50
3. Osiguranje 3.845 2,50
4. Zarade radnika (bruto) 59.210 38,50
5. Amortizacija 15.379 10
6. Kamata na direktne
trokove 3.384 2,20
7. Direktnio trokovi
(1+2+3+4+5+6) 142.260 92,50
8. Reija 11.535 7,50
9. Ukupni trokovi
proizvodnje (7+8) 153.795 100
22
Trokovi proizvodnje u poljoprivredi obu vataju vei broj elemenata koji u nji ovoj
strukturi uestvuju u razliitim odnosima. U ukupnim trokovima, direkni trokovi uestvuju sa
92,50% 142.260 din/ a), a reija sa 7.50% 11.535 din/ a). Najvee uee u struturi ukupnih
trokova zauzimaju bruto zarade radnika sa 38,50% u ukupnim trokovima proizvodnje,a koje se
javljaju kao rezultat znaajnog angaovanja ivog ljudskog rada, posebno na poslovima rezidbe
i berbe.
4.3.4. Finansijski rezultat
Uspeh privredne delatnosti poljoprivrednog gazdinstva zavisi, s jedne strane, od vrednosti
proizvodnje koju gazdinstvo ostvaruje i, s druge strane, od trokova koji nastaju u vezi sa
proizvodnjom i njenom prodajom (realizacijom), Marko i saradnici (1998). Kada je vrednost
proizvodnje vea od iznosa uinjeni trokova, tada je ostvaren pozitivan finansijski rezultat
dobit) i obrnuto. Takoe, ostvareni finansijski rezultat zavisi, kako od cene kotanja proizvoda,
tako i od drutveno priznate vrednosti proizvodnje od strane trita.
Tabela 11. Ostvareni finansijski rezultat proizvodnje groa u periodu 2007-2011. godine
Godina Vrednost proizvodnje
(din/ha)
Trokovi proizvodnje
(din/ha)
Ostvarena dobit
(din/ha)
2007 443.261,76 254.748,13 188.513,63
2008 500.564,90 296.822,20 203.742,70
2009 522.766,08 304.669,70 218.096,38
2010 694.597,05 340.488,75 354.108,30
2011 669.691,24 341.223,38 328.467,86
Prosek 574.221,60 307.590,43 266.631,17
Ekonomski ili finansijski rezultat poslovanja poljoprivrednog preduzea utvruje se kao
razlika ostvarene vrednosti proizvodnje i iznosa uinjeni trokova u toku poslovne godine
Andri 1998). U ispitivanom period 2007-2011) ostvareni finansijiski rezultat u proizvodnji
groa na porodinom gazdinstvu je u proseku iznosio 266631,17 din/ha (tabela 11). Prema
tome, rast finansijskog rezultata ostvarene dobiti) javlja se kao rezultat breg rasta vrednosti
proizvodnje u odnosu na trokove proizvodnje.
23
4.4. Ostvareni ekonomski rezultati poslovanja
Posle utvrivanja finansijskog rezultata, gde se kao pokazatelj najee koristi dobit,
neophodno je utvrditi da li je poslovanje proizvodne jedinice bilo, i u kojoj meri, ekonomski
efikasno. U cilju ocene ekonomske efikasnosti poslovanja potrebno je izvriti vremensko i
prostorno poreenja ekonomski rezultata. Vremensko poreenje se vri poreenjem rezultata sa
ostvarenim rezultatima u pret odnim vremenskim periodima, dok se prostorno poreenje sastoji
u poreenju sa ekonomskim rezultatima koje postiu drugi proizvoai u slinim proizvodnim
uslovima.
Ekonomski rezultat se izraava u relativnim vrednostima, na osnovu ega i je mogue
porediti, bez obzira na razlike u veliini i strukturi proizvodnih kapaciteta. Kao osnovni
pokazatelji stepena ekonomske efikasnosti poslovanja koriste se:
- Produktivnost rada,
- Ekonominost proizvodnje, i
- Rentabilnost proizvodnje
Merenje produktivnosti rada, ekonominosti i rentabilnosti proizvodnje predstavlja
osnovu za objektivnu ocenu ostvarene ekonomske efikasnosti u preduzeima ili porodinim
gazdinstvima. Zbog toga je neophodno poznavanje ekonomske sutine pojedini pokazatelja i
nji ove meusobne odnose u datim proizvodno-ekonomskim uslovima.
4.4.1. Produktivnost rada
Neprekidno poveanje produktivnosti proizvodnosti) rada jedan je od osnovnih
zadataka, odnosno ciljeva savremene proizvodnje. esto se napominje da produktivnost
predstavlja najvaniju osnovu za poveanje ivotnog standarda stanovnitva, zadovoljenje
potreba drutva, kao i dalji privredni i drutveni razvoj.
Poseban znaaj produktivnosti u poljoprivredi proizilazi iz evidentne injenice da
permanentno raste tranja za poljoprivrednim proizvodima zbog porasta broja stanovnika i
poboljanja kvaliteta is rane), uz istovremeno smanjenje poljoprivrednog zemljita i broja
24
poljoprivrednih proizvoaa, Petrovi i Zorni (1999). Na osnovu iznetog moe se zakljuiti, da
produktivnost u poljoprivredi mora da ima neprekidnu tendenciju rasta.
Prema navodima Finci i saradnici (1986) produktivnost rada je, prema tome, radni uinak
u jedinici vremena ostvaren u odreenoj proizvodnji, odnosno vreme koje se utroi za
proizvodnu jedinicu nekog proizvoda. Naelo produktivnosti rada sastoji se u tome, da se sa to
manje rada ostvari to vei radni uinak, odnosno to vea proizvodnja.
Na ostvarenu produktivnost rada u poljoprivrednoj proizvodnji utie veliki broj faktora,
meu kojim se posebno izdvajaju:
- Stepen te nike opremljenosti rada
- Organizacija rada
- Prirodni uslovi
- Kvalifikaciona struktura zaposlenih
- Razvoj nauke i primena nauni dostignua
Prema navodima Mili i Sredojevi 2004) pokazatelji produktivnosti rada se dobijaju
merenjem ostvareni rezultata poslovanja u odnosu na obim uloenog ljudskog rada. Prema
tome, stepen produktivnosti rada izraava koliinu dobijenog proizvoda po jedinici ljudskog
rada, ili obrnuto, utroak asova ljudskog rada po jedinici dobijenog proizvoda.
Stepen produktivnosti rada izraen naturalno, dobija se iz odnosa:
Pr=Q/R ili Pn=R/Q
R - uloen rad u asovima
Q koliina dobijenih proizvoda (kg, tona, komada i sl.)
Proizvodnja groa spade u radnointezivne grane poljoprivrede, koja se odlikuje visokim
ueem ljudskog rada po jedinici povrine, posebno u fazi berbe i rezidbe. To su zapravo
operacije koje se izvode skoro iskljuivo manuelnim radom.
25
Tabela 12. Produktivnost rada u proizvodnji groa u periodu 2007-2011. godine
Godine Prinos (kg/ha) Utroak rada as/ a) Produktivnost
kg/as)
2007 10.204 678 15,05
2008 11.099 678 16,37
2009 13.248 678 19,53
2010 10.115 678 14,91
2011 10.652 678 15,71
Prosek 11.064 678 16,31
Na osnovu podataka iz tabele uoava se, da je prosena produktivnost ostvarena na
poljoprivrednom gazdinstvu iznosila 16,31 kg/as, kao i da je ostvarena produktivnost rada
direktno proporcionalna ostvarenoj visini prinosa po jedinici povrine, a obrnuto proporcionalna
koliini uloenog ivog rada po jedinici povrine.
4.4.2. Ekonominost proizvodnje
Ekonominost proizvodnje je jedan od najznaajniji pokazatelja uspenosti poslovanja i
predstavlja izraz racionalnosti troenja elemenata proizvodnje. Predstavlja odnos ostvarene
proizvodnje i utroeni inioca proizvodnje. Moe se izraziti i po elementima trokova, tako da
se na taj nain dobija ekonominost sredstava za rad, ekonominost materijala i ekonominost
troenja ivog rada, Radovi i Furundi 1997). Naelo ekonominosti se sastoji u nastojanju da
se to racionalnije koriste sredstva za rad, predmeti rada i ivi rad, odnosno da ostvarena
proizvodnja bude to vea od tokova vezani za datu proizvodnju.
Ekonominost proizvodnje E) se najee izraava odnosom ukupni pri oda i ukupnih
ras oda, tj. odnosom vrednosti proizvodnje i trokova proizvodnje. Osnovna formula za
izraunavanje koeficijenta ekonominosti je:
E=Vrednost proizvodnje/trokovi proizvodnje
Ukoliko je izraunati koeficijent ekonominosti vei od jedan E>1 ), znai da je
ostvarena vrednost proizvodnje vea od trokova proizvodnje i da je proizvodnja ekonomina.
Ako je koeficijent ekonominosti jednak jedinici E=1 ) znai da je proizvodnja na granici
26
ekonominosti. Ukoliko je izraunati koeficijent manji od jedinice ( E
27
(1967-1991) pokazuju da je u vinogradarskoj proizvodnji ostvaren prosean koeficijent
ekonominosti 1,12. U strukturi ukupni trokova najvee apsolutno i relativno uee
zauzimaju sledei elementi trokova: plate sa 42,99%, materijalni trokovi sa 35,67%,
nematerijalni trokovi sa 16,26% i na kraju amortizacija osnovni sredstava sa relativnim
ueem od 5,18%.
Tabela 13. Ekonominost proizvodnje groa u periodu 2007-2011. godine
Godina Vrednost proizvodnje
(din/ha)
Trokovi proizvodnje
(din/ha)
Koficijent
ekonominosti
2007 443.261,76 254.748,13 1,74
2008 500.564,90 296.822,20 1,68
2009 522.766,08 304.669,70 1,71
2010 694.597,05 340.488,75 2,04
2011 669.691,24 341.223,38 1,96
Prosek 566.176,20 307.590,43 1,82
U proseku za period 1994-2001. godine u analiziranom vinogradarskom zasadu je
ostvarena ekonomina proizvodnja koeficijent ekonominosti 1,79) sa variranjima po godinama
od 0,74 u 1998. godini do 4,43 u 2000. godini. Iako se u ispitivanom period poveavaju i
vrednost proizvodnje i trokovi proizvodnje po jedinici kapaciteta, ipak je rast vrednosti
proizvodnje bio bri, to se povoljno odrazilo na poveanje ekonominoti proizvodnje groa,
Mili i Elenov 2002).
4.4.3. Rentabilnost proizvodnje
Rentabilnost u sutini predstavlja izraz konanog finansijskog efekta ulaganja sredstava u
odreenu privrednu delatnost, odnosno pokazatelj ukupnog uspe a poslovanja preduzea,
Petrovi i Zorni 1999). Ovaj pokazatelj istovremeno sadri rezultate ostvarene produktivnosti i
ekonominosti u odreenom vremenskom periodu.
Pokazateljima rentabilnosti se utvruje stepen ekonomske efektivnosti proizvodnje,
odnosno efektivnosti uloeni sredstva za proizvodnju u odreenu privrednu delatnost, Mili i
Sredojevi 2004). Prema tome, ovim pokazateljem se izraava:
28
1. Rentabilnost proizvodnje
R=Dobit/Trina vrednost proizvodnje x 100%
2. Stepen rentabilnosti uloeni sredstava
R=Dobit/Ukupno angaovana snaga x 100%
Ocena nivoa ekonomske efikasnosti poslovanja se donosi na osnovu poreenja utvreni
stopa rentabilnosti sa:
- Za tevanom minimalnom stopom, tj. stepenom ukamaenja uloeni finansijski
sredstava
- Prosenom stopom rentabilnosti u datom podruju proizvodnje
- Stopom ukamaenja koju bi bilo mogue ostvariti ulaganjem sredstava u neku drugu
proizvodnju, itd.
Tabela 14. Prosena rentabilnost proizvodnje groa u periodu 2007-2011. godine
Godina Vrednost proizvodnje
(din/ha)
Ostvarena dobit
(din/ha)
Stopa rentabilnosti
proizvodnje (%)
2007 443.261,76 188.513,63 42,52
2008 500.564,90 203.742,70 40,70
2009 522.766,08 218.096,38 41,71
2010 694.597,05 354.108,30 50,98
2011 669.691,24 328.467,86 49,04
Prosek 566.176,20 258.585,77 45,67
U proseku za ispitivani period (2007-2011) u proizvodnji groa na porodinom
gazdinstvu ostvarena je rentabilna proizvodnja sa prosenom stopom rentabilnosti 45,67%), sa
variranjima od 40.70% u 2008 godini do 50,98% u 2010 godini Konstatovane razlike u
prinosima, vrednosti proizvodnje i ostvarenoj dobiti u analiziranom period su ispoljile znaajan
uticaj i na ostvarenu rentabilnost proizvodnje.
29
4.5. Marketing koncept poslovanja
U ranijim razdobljima , odnosno za vreme masovne industrijske proizvodnje, postojala je
tendencija, da se na osnovu ekonomske propagande potroa prilagoavao proizvodu. Danas je
to gledite sasvim obrnuto, odnosno, potroa predstavlja polaznu i finalnu taku u poslovnoj
filozofiji.
Osnovni problem sa kojim se susree savremeno poslovanje nije nedostatak robe, usluga
i novca nego nedostatak kupaca. Odnosno moe se rei, da se sve vie osea nedostatak trita a
ne kupaca. Raji i sar. 2006) ukazuju da na strukturu proizvodnje najvei uticaj imaju trini
zahtevi.
Marketing je disciplina koja se bavi pitanjima trita, potreba na tritu i naina
zadovoljenja tih potreba. Savremeni marketing koncept putem istraivanja potroaa dolazi do
dragoceni informacija o nji ovim potrebama, eljama i navikama, a to ini dobru osnovu za
formulisanje kvalitetnih poslovni odluka, koje treba da obezbede punu satisfakciju potroaa i
profitabilno poslovanje.
Prema navodima Salai i Boidarevi 1997) u osnovi, marketing orijentacija privredni
subjekata znai planiranje unutar preduzea) i razvoj proizvoda manifestuje se u adekvatnom
modifikovanju i diferenciranju proizvoda) adaptirani za tevima, potrebama i eljama potroaa
i potencijalni potroaa.
U marketing konceptu- polazna osnova je proizvod, koji je rezultanta istraivanja trita i
kreiran je na bazi potreba potoaa, sredstvo je integralni markeing, a cilj profit na bazi
zadovoljenja potreba potroaa Vla ovi i Samardija, 2012).
Moe se rei, da su znaaj marketing koncepta najvei svetski proizvoai vina davno
s vatili i da on predstavlja jedan od kljuni faktora nji ovog uspenog poslovanja.
30
4.6. SWOT analiza
Prema navodima Novkovia (2003) SWOT analiza je kvalitativna metoda za strategijsko
planiranjeOva metoda bazira se na sueljavanju interni karakteristika poslovnog sistema
snaga i slabosti) sa mogunostima i opasnostima iz okruenja. Na osnovu ovoga, preduzee bi
trebalo da aktivira snage, prevazie slabolsti, iskoristi mogunosti i da se odbrani od pretnji.
Interna procena se sastoji od sagledavanja svih faktora unutar organizacije, odnosno onih
faktora na koje moemo da utiemo. Analiza ovi faktora pre svega se odnosi na menadzment,
zaposlene, finansije, efikasnost opreme, usluge, marketing, tehnologiju, distribuciju, transport,
itd.
Eksterna procena se odnosi na anse i pretnje, odnosno predstavlja indentifikovanje oni
trendova i dogaaja koji mogu imati uticaja na poslovanje poslovnog sistema. Prilikom ove
analize sagledavaju se anse i pretnje koje mogu biti vezane za trite, tehnologiju, ekonomiju,
drutvo, pravnu regulative, ekologiju, itd.
Prema navodima Vla ovi i Samardzija 2012), prednosti mogu biti: savremena
tehnologija proizvodnje, kvalitetna oprema, kvalitetan proizvod, pristupane cene proizvoda,
dobra pozicija na tritu, dobri izvori finansiranja, tradicija u proizvodnji, superiorni ugled na
tritu i sl.
Slabosti mogu biti: zasterela oprema, zastarela tehnika i te nologija proizvodnje, loa
pozicija na tritu, nedostatak kvalitetnog groa na tritu, slab kvalitet vina, nekvalitetno
pakovanje i lo zastareo) dizajn, greke u pret odnom planiranju, previsoka cena u odnosu na
konkurenciju i sl.
Mogunosti mogu biti: mogunost osvajanja novi trini segmenata, mogunost
poveanja prodaje na postojeem tritu, slaba konkurencija na tritu, visoka cena konkurencije
na tritu, mogunost primene novi te nologija, poveanje izvoza na osnovu kvaliteta
proizvoda, stvaranje novih, modifikovanih proizvoda i sl.
Pretnje mogu biti: pojava novih konkurenata sa dobrim kvalitetom i niskom cenom, pad
tranje za proizvodima, promena u preferenciji potraa, nedostatak pojedini resursa sredstava,
kadrova), novi propisi i standardi, carinske stope, pojava supstituta na tritu i sl.
31
4.7. Istraivanje navika potroaa vina
Kao jedno od osnovni pitanja proizvoaa u savremenim uslovima privreivanja ne
predstavlja pronalaenje kupca za dati proizvod, ve nasuprot tome, kreiranje i proizvodnja
proizvoda prema za tevima potroaa, odnosno trita.
Istraivanje trita se bavi prikupljanjem, obradom i analizom trini problema tj.
varijabli i na osnovu nji stvara projekciju tranje i mogunosti prodaje sopstveni proizvoda na
tritu ili oodreenim segmentima trita.
Vla ovi i Samardzija 2012) navode da istraivanje trita predstavlja neop odan
preduslov za donoenje pravovremeni i racionalni marketing odluka u trinom privreivanju
proizvoaa. Odluka privrednog subjekta ne sme da se zasniva na proceni i iskustvu ili
intuiciji vlasnika, odluci direktora ili vlasnika i sl., ve pre svega, na analizi trita na kome
se posluje, kao i na analizi prednosti u odnosu na konkurenciju.
Faze u procesu istraivanja trita su:
Definisanje problema i cilja istraivanja
Odreivanje izvora podataka i naina istraivanja
Izbor i veliina uzorka
Odreivanje metode istraivanja
Prikupljanje informacija
Obrada i analiza informacija
Prezentacija dobijenih rezultata Vla ovi B, 2011.)
Kao predmet marketing istraivanja javljaju se brojne interne i eksterne varijable faktori)
koji utiu na poslovanje proizvoaa.
Marketing istraivanje je vezano za preduzee- u cilju donoenja adekvatni poslovni ,
marketinki odluka, a orijentisano je na sledee aktivnosti:
1. Utvrivanje karakteristika trita ili segmenata,
32
2. Merenje i utvrivanje trini potencijala,
3. Analiza trinog udela,
4. Analiza prodaje,
5. Istraivanje trendova poslovanja,
6. Istraivanje potroaa i tranje,
7. Istraivanje proizvoda i prihvatanje novih proizvoda,
8. Istraivanje cena,
9. Istraivanje distribucije,
10. Istraivanje promocije,
11. Istraivanje konkurenstki proizvoda i ostali instrumenata marketinga. Salai i
Boidarevi, 1997.)
Anketa je naziv za skup postupaka pomou kojih se prikupljaju i analiziraju izjave
ljudi kako bi se saznali podaci o nji ovom ponaanju ili o nji ovim stavovima, miljenjima,
preferencijama, interesima i slino, radi statistike, ispitivanja javnog mnjenja, trita ili kao
temelj za potrebe medicinskog, sociolokog ili nekog drugog istraivanja.
Anketa koja se koristi prilikom marketing istraivanje se s vata kao lista pitanja
koncipirana tako da se dobiju informacije kao i podaci vezani za predmet istraivanja, to je u
ovom sluaju potronja vina.
Osnovni cilj sprovedene ankete jeste da se sagledaju osnovni parametri koji utiu na
preferencije potroaa i potronju vina na anketiranom segmentu trita. Dobijeni rezultati mogu
posluiti proizvoaima u cilju sagledavanja konkurencije, mesta svoji proizvoda na tritu kao
i donoenja odgovarajui poslovni odluka.
33
4.7.1. Rezultati sprovedene ankete
Polna struktura ispitanika
Od ukupnog broja anketirani 63% ine mukarci, dok 37% je enska populacija. Ovo je
i logino, s obzirom da mukarci u veini sluajeva kupuju vino i vei su potroai alko olni
pia.
Starosna struktura ispitanika
Najvei broj anketirani pripadao je starosnoj grupi od 18 do 25 godina, odnosno
relativno mlaoj populaciji i obu vatao je 39% ispitanika. Zatim sledi uee populacije od 26
do 35 godina sa 26% dok se najmanji broj anketiranih nalazi u grupi preko 55 godina, odnosno
9%.
Tabela 15. Starosna struktura ispitanika
Starosna struktura %
18 do 25 godina 39
26 do 35 godina 26
36 do 45 godina 15
46 do 55 godina 11
Preko 55 godina 9
Mukarci 63%
ene 37%
Slika 1. Polna struktura ispitanika
34
Porodini status
Od ukupnog broja anketirani nji 27% se izjasnilo kao oenjeno odnosno udato, dok se
73% izjasnilo kao neoenjeno odnosno neudato.
Stepen strune spreme ispitanika
Najvei broj anketirani 69%) ine potroai sa srednjom strunom spremom, dok
osnovno obrazovanje ima najmanji broj ispitanika odnosno njih 3%.
Tabela 16. Struna sprema ispitanika
Starosna struktura %
Osnovno obrazovanje 3
Srednja struna sprema 69
Via struna sprema 7
Visoka struna sprema 21
Neoenjeno/neudato 73%
Oenjeno/udato 27%
Slika 2. Porodini status
35
Mesto stanovanja ispitanika
Od ukupnog broja anketirani najvei procenat ivi u gradu 45%), zatim u prigradskom
naselju 40% i u selu 15%.
Broj lanova domainstva
Najvei broj anketirani ivi u etvorolanom domainstvu 51%) a zatim sledi u
trolanom domainstvu 24%). Najmanji broj ivi u domainstvima sa vie od pet lanova
odnosno 6%. Broj lanova domainstva utie na to kakva e biti struktura tranje sa aspekta
veliine pakovanja vina.
Tabela 17. Broj lanova domainstva
Vrsta domainstva %
Dvolano domainstvo 9
Trolano domainstvo 24
etvorolano domainstvo 51
Petolano domainstvo 10
Domainstvo sa vie od pet lanova 6
Grad 45%
Selo 15%
Prigradsko naselje
40%
Slika 3. Mesto stanovanja ispitanika
36
Mesena primanja ispitanika
Najvei broj anketirani , odnosno nji 55 %, ima mesena primanja po domainstvu
preko 40.001 din dok najmanji udeo anketirani 12%) ima mesena primanja do 20.000 dinara.
Poznato je da visina primanja znaajno utie na tranju za navedenim proizvodom.
Tabela 18. Mesena primanja ispitanika
Visina meseni primanja po domainstvu %
Do 20.000 dinara 12
Od 20.001 do 30.000 dinara 15
Od 30.001 do 40.000 dinara 18
Preko 40.001 dinara 55
Uestalost konzumiranja vina
Jedno od osnovnih pitanja u definisanju potronje jeste uestalost konzumacije. Na
osnovu anketirani lica moemo videti da najvei procenat 42%) vino konzumira relativno
retko, odnosno jednom meseno. Vino svakodnevno konzumira svega 3% anketirani , dok
istovremeno 7% ispitanika apsolutno ne konzumira vino u svojoj is rani. Na osnovu ovoga moe
se okarakterisati postojanje relativno slabog inteziteta konzumiranja vina.
Histogram 7. Koliko esto konzumirate vino ?
05
1015202530354045
%
37
Razlozi nekonzumiranja vina
Ovo pitanje je postavljeno u cilju sagledavanja razloga koji utiu na potroae da ne
konzumiraju vino i oni su veoma razliiti. Najvei broj anketirani koji se izjasnio da ne
konzumira vino razlog za to navodi upravo odsustvo navike. Veliki deo njih navodi da su to
zdravstveni razlozi i da uopte ne konzumira alko ol vino spada u kategoriju alko olni pia sa
proseno 11% alko ola). Dok najmanji broj ispitanika navodi relativno visoku cenu na tritu
kao i verske razloge zbog kojih ne konzumira vino. U daljoj interpretaciji ankete, ispitanici koji
ne konzumiraju vino izuzeti su iz osnovne statistike mase.
Motivi od uticaja pri kupovini vina
Sagledavanjem ovog pitanja treba da se prue odgovori u kom pravcu treba da se usmere
aktivnosti proizvoaa vina. Najvei broj ankeirani 36%) kao odluujui faktor prilikom
kupovine vina navodi da je to kvalitet. Faktori koji takoe imaju veliki uticaj su cena vina 25%)
kao i ambalaa, odnosno njegovo pakovanje 21%). Na osnovu dobijeni odgovora proizvoai
bi trebalo da usmere aktivnosti ka podizanju kvaliteta vina, odnosno unapreenju ambalae.
Histogram 8. Koji faktor ima dominantan uticaj prilikom kupovine vina ?
0
5
10
15
20
25
30
35
40
%
38
Vanost robne marke prilikom kupovine
Najvei broj anketirani 37%) smatra da je robna marka donekle vana prilikom
kupovine vina. Robna marka je izuzetno vana za 15% ispitanika jer je smatraju parametrom
visokog kvaliteta. Meutim, 12% anketiranih se izjasnilo kako robna marka nije vana, odnosno
da nema nikakvog uticaja prilikom njihove odluke o kupovini vina.
Histogram 9. Da li vam je vana robna marka prilikom kupovine vina ?
Opredeljenje potroaa za veliinu pakovanja
Najvei broj ispitanika 30%) najee se opredeljuje za pakovanje vina od 2 l, dok se za
pakovanje od 5 l opredeljuje najmanji broj anketiranih (15%). Uoeno je, da se domainstva sa
veim brojem lanova radije odluuju za vea pakovanja vina, dok se ispitanici sa veim
do otkom odluuju za manja pakovanja od 0,75 l i 1 l) jer i smatraju kvalitetnijim.
0
5
10
15
20
25
30
35
40
Izuzetno vana Vrlo vana Donekle vana Nije naroitovana
Nije vana
%
39
Histogram 10. Koju veliinu pakovanja vina najee koristite ?
Uticaj ekonomske propagande
Na osnovu datog pitanja se izvode zakljuci da li i u kojoj meri ekonomska propaganda
utie prilikom kupovine vina. Najvei procenat anketirani 42%) se izjasnio kako ekonomska
propaganda nema uticaja prilikom kupovine vina dok se svega 6% ispitanika izjasnilo kako ona
ima veoma jak uticaj.
Histogram 11. U kojoj meri ekonomska propaganda ima uticaja prilikom kupovine vina ?
0
5
10
15
20
25
30
0,75 lit 1,00 lit 2,00 lit 5,00 lit
%
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 2 3 4 5
%
40
Mesto kupovine vina
Izvori snadbevanja vinom su razliiti. Najvei broj ispitanika se izjanjava da najee
mesto na kojem kupuje vino je samoposluga (36%) ali i u supermarketi (34%). Direktno od
proizvoaa se snadbeva najmanji procenat anketirani , odnosno svega 12%.
Histogram 12. Gde najee kupujete vino ?
Mesto konzumiranja vina
Najvei broj anketirani 66%) se izjasnio da vino najee konzumira kod kue, dok
21% ispitanika je odgovorilo da je to restoran. Razlog slabijeg konzumiranja vina u restoranima
se moe ogledati u relativno neto veoj ceni. Kao mesta konzumiranja navodjeni su jo i kafii i
diskoteke (13%).
0
5
10
15
20
25
30
35
40
Samoposluga Supermarket Vinoteka Direktno odproizvoaa
%
66%
21%
13%
Slika 4. Mesto konzumiranja vina
Kua Restoran Ostalo
41
Cena vina na tritu
Najvei broj ispitanika 34%) se delimino slae da je cena vina na domaem tritu
visoka, dok se 18% slae u potpunosti. Ukoliko pogledamo ova dva pokazatelja moemo
zakljuiti da preko 50% anketirani ipak smatra da je cena vina relativno visoka u odnosu na
postojei ivotni standard. Da je cena sasvim prihvatljiva izjasnilo se 21% anketiranih.
Histogram 13. Da li smatrate da je cena vina na domaem tritu visoka ?
Uticaj visine cena na odluku o kupovini
Poznato je da uloga cene i njen znaaj variraju od proizvoda do proizvoda. Ukupno 66%
anketiranih smatra da cena ima ulogu prilikom kupovine vina, dok se 15% izjasnilo da pri
kupovini ne obraa panju na cenu.
0
5
10
15
20
25
30
35
Slaem se upotpunosti
Delimino seslaem
Ne slaem se Ne znam
%
42
Histogram 14. Da li visina maloprodajnih cena ima ulogu pri kupovini ?
Snadbevenost trita vinom
Da je snadbevenost trita vinom potpuno zadovoljavajua izjasnilo se 33% ispitanika,
dok 16% smatra da je dovoljno za nae potrebe. Ukupno 12% smatra da asortiman nije
zadovoljavajui to ukazuje da je distribucija vina relativno dobra i da ne predstavlja
ograniavajui faktor poveanja tranje za ovim proizvodom.
Histogram 15. Da li je snadbevenost trita vinom zadovoljavajue ?
0
10
20
30
40
50
60
Ima visoku ulogu Ima ulogu Nema ulogu Ne znam
%
0
5
10
15
20
25
30
35
40
Potpuno jezadovoljavajue
Delimino jezadovoljavajue
Nijezadovoljavajue
Dovoljno je zanae potrebe
%
43
Preferencija potroaa sa aspekta geografskog porekla vina
Najvei broj anketirani 39%) se izjasnio da najvie preferira obina stona vina, dok se
za vrhunska vina sa kontrolisanim geografskim poreklom i garantovanim kvalitetom izjasnio
najmanji broj, odnosno 10% ispitanika. Moe se zakljuiti, da veliki broj potroaa ne pravi
razliku izmedju pojedinih kategorija vina, odnosno da je kultura kupovine i potronje vina kod
nas na dosta skromnom nivou.
Histogram 16. Koje vino radije preferirate ?
Preferencija potroaa u odnosu na poreklo vina
Apsolutna veina potroaa, odnosno 87% ispitanika se pri kupovini opredeljuje za vina
domai proizvoaa, a svega 13% anketiranih se opredeljuje za vina iz uvoza.
0 5 10 15 20 25 30 35 40
Obino stono vino
Stono vino sa oznakom geografskog porekla
Kvalitetno vino sa kontrolisanim geografskimporeklom
Vrhunsko vino sa kontrolisanim geografskimporeklom i garantovanim kvalitetom
%
87%
13%
Slika 5. Za koje vino se radije odluujete ?
Domae Strano
44
Izbor vina stranih proizvoaa
Prema ovom pitanju, vina su klasifikovana iskljuivo prema zemlji porekla. Na osnovu
sprovedene ankete se zakljuuje, da se vina iz Makedonije najvie konzumiraju 33%) dok je
uee vina iz Grke najmanje i iznosi 6%. Pored navedeni odgovora ispitanici su navodili i
ostale zemlje ija vina esto konzumiraju a to su vina iz Portugala, Slovenije i panije.
Histogram 17. Koje vino od strani najee konzumirate ?
Izbor vina domaih proizvoaa
Za crvena (crna) vina se opredelilo skoro 2/3 anketirnih, odnosno 63%, dok se za roze
vina opredelio najmanji broj, odnosno svega 9%. Dati rezultati mogu pomoi proizvoaima u
cilju odreivanja strukture ponude prema za tevima i preferencijama potroaa.
0
5
10
15
20
25
30
35
%
45
Izbor domaeg belog vina
Postavljeno je pitanje otvorenog tipa gde su anketirani sami upisivali koje domae belo
vino preferiraju a dobijeni su sledei odgovori: Karlovaki rizling, Banatski rizling, Italijanski
rizling, Rizling, Graevina, Smederevka, Katel ...
Izbor domaeg crnog vina
Na postavljeno pitanje koje domae crno vino preferirate ispitanici su u najveem broju sluaja
odgovarali da je to:
- drebeva krv
- drebac
- Vranac
- Rojal
- Medvea krv
- Car Lazar
- Carica Milica
- Frankova
- Pastuv ...
28%
63%
9%
Slika 6. Koje od domaih vina najee konzumirate ?
Belo vino Crveno vino roze
46
Vezanost (lojalnost) potroaa
Rezultati ankete pokazuju da svega 24% potroaa je lojalno odreenom proizvoau,
odnosno odreenoj marki vina tj. ukoliko ne nae preferiranu robnu marku vina spremno je da
odloi kupovinu i potrai je u nekom drugom prodajnom objektu. Vie od anketirani odnosno
76% je spremno da se odmah odlui za neku drugu marku vina tj. ne pokazuje znake vezanosti
za odreeni proizvod.
Kako poveati potronju vina
Postavljeno je pitanje otvorenog tipa gde su anketirani sami upisivali svoja miljenja i savete
na temu, kako poveati potronju vina, samim tim i odgovori su razliiti i navode se neki od njih:
- Poveanjem standarda graana
- Sa veim prisustvom kvalitetniji vina na tritu
- Snienjem cena
- Edukacijom informisanjem) potroaa
- Boljom reklamom
- Atraktivnijim pakovanjem-ambalaom i sl.
Da 76%
Ne 24%
Slika 7. Ukoliko ne pronaete vino koje najradije kupujete, da li se odluujete za neku drugu vrstu vina ?
47
Na osnovu sprovedene ankete mogu se izneti sledei zakljuci:
Najvei broj anketirani 42%) konzumira vino jednom meseno, a svega 3% ispitanika
se izjasnilo da vino konzumira svakodnevno i na osnovu ovoga moe se istai, da se radi o
relativno slabom intezintetu konzumiranja vina kod nas.
Kao najbitniji faktor prilikom donoenja odluke o kupovini se smatra kvalitet vina 36%),
25% anketiranih smatra da je to cena, a 21% ispitanika se izjanjava kako ambalaa ima
dominantan uticaj prilikom kupovine. Na osnovu ovoga proizilazi, da bi proizvoai trebalo da
usmere aktivnosti ka podizanju kvaliteta vina, odnosno unapredjenju ambalae.
Najvei broj anketiranih (30%) se odluuje za pakovanje vina od 2 l, dok se za pakovanje
od 1 l i 0,75 l odluuje 28% odnosno 27% anketirani .
Da ekonomska propaganda nema uticaja prilikom kupovine vina odgovorilo je 42%
ispitanika, dok svega 6% smatra da ona ima veoma jak uticaj.
Da je cena vina na domaem tritu visoka, sloilo se preko 50% anketiranih, a 21%
smatra da nije.
Najvei broj anketirani 39%) se izjasnio da najvie preferira obina stona vina, dok se
za vrhunska vina izjasnio najmanji broj, odnosno 10% ispitanika. Znai, veliki broj potroaa ne
pravi razliku izmeu pojedini kategorija vina, odnosno da je kultura kupovine i potronje vina
kod nas na dosta skromnom nivou.
Apsolutna veina anketirani 87%) vie preferira vino domai proizvoaa, dok se
svega 13% odluuje za vina iz uvoza.
Vina iz Rep. Makedonije se najvie konzumiraju 33%) jer su dovoljno prisutna na tritu
i imaju relativno prihvatljivu cenu, dok se vina iz Grke najredje konzumiraju.
Da bi formirali optimalnu strukturu ponude u odnosu na preferencije potroaa, domai
proizvodjai se mogu voditi rezultatima koji iznose da 63% ispitanika najee konzumira
crveno vino, 28% belo vino, dok se za roze vino odluilo 9% anketirani .
Vie od anketiranih odnosno 76% ne pokazuje znake vezanost (lojalnosti) prema
nekom proizvodu odnosno spremno je da se odmah odlui za neku drugu robnu marku.
48
4.8. Instrumenti marketinga
Kombinovanje osnovnih instrumenata marketinga, odnosno proizvoda, cene, promocije i
distribucije zapravo predstavlja marketing miks. Na osnovu njega potrebno je da potroa dobije
odgovarajui proizvod, na pravom mestu, u pravo vreme, uz odgovarajuu cenu i promociju.
4.8.1. Proizvod
Proizvod predstavlja osnovni predmet razmene na tritu kao i osnovni instrument
marketinga. Ukoliko proizvod ne zadovoljava potrebe trita, ostali elementi marketinga, ma
koliko dobro bili koncipirani ne mogu uticati na poveanje prodaje.
Prema navodima Vla ovi i Samardzija 2012) prilikom kreiranja ili inovacije proizvoda
mora se voditi rauna o sledeem:
- Kakav proizvod kreirati za pojedina trita ?
- Koje karakteristike treba da ima proizvod ?
- Kakav kvalitet treba da ima proizvod ?
- Kada proizvod uvesti lansirati) na trite ?
- Kome je namenjen proizvod ?
- Koje ime dati proizvodu ?
- Koju ambalau koristiti ?
- Koju veliinu pakovanja uvesti ?
- Kakav dizajn ambalaa treba da ima ?
Pod pojmom asortiman proizvoda podrazumevamo sve one artikle i proizvode koje je
jedan proizvoa spreman ponuditi tritu. Moemo zakljuiti da svaki proizvoa tei stalnom
proirenju asortimana svoji proizvoda a sve sa ciljem zadovoljavanja potreba to veeg broja
kupaca.
Poznato je da svaki proizvod ima ivotni ciklus odnosno faze kroz koje prolazi, a to su:
faza uvoenja, faza rasta, faza zrelosti i na kraju faza opadanja. Poznato je da proizvoai vina
49
obino pribegavaju modifikaciji proizvoda u zavrnoj fazi a to obino podrazumeva izmenu
kvaliteta proizvoda, ambalae, uvoenje novog modernog dizajna, novog pakovanja i sl.
Pod kvalitetom proizvoda podrazumeva se njegov emijski sastav, fizike osobine,
organoleptika svojstva kao i zdravstveno stanje proizvoda. Kvalitet predstavlja bitan faktor
prilikom kupovine a samim tim i bitan elemenat konkurentnosti proizvoaa.
Kada govorimo o kvalitetu vina, moemo rei da ono zavisi od velikog broja faktora a
pre svega od kvaliteta groa. Na kvalitet groa najvie utiu sortiment, lozna podloga, klima,
zemljite, fitofosfornim stanje, prinos, momenat kao i nain berbe.
Jedan od najvaniji faktora koji utiu na kvalitet vina svakako je i te noloki postupak
prerade groa. Momenat berbe je od izuzetnog znaaja, to govori da je za kvalitet vina veoma
vano da groe bude obrano u period te noloke zrelosti, odnosno sa sadrajem eera u
intervalu 20-22 %.
Fiziko-hemijski sastav vina zavisi kako od uslova u kojima se izvodi alkoholna
fermentacija tako i od maina koje se koriste u primarnoj preradi groa. Pored svega
navedenog, prilikom ouvanja kvaliteta vina veoma je vano obratiti panju i na temperature na
kojoj se uva vino. Ovo je veoma vano jer je poznato da relativno visoke temperature u toku
uvanja vina mogu negativno da utiu na njegov kvalitet.
Prilikom kreiranja, odnosno odabira ambalae i pakovanja za vino, neophodno je da se
obrati posebna panja, upravo iz razloga to oni predstavljaju veoma bitan marketinki elemenat.
Pre svega oni moraju da odgovaraju potrebama i za tevima potroaa. Kaga govorimo o dizajnu
ambalae ona mora biti: funkcionalna, jednostavna, originalna, lepa, atraktivna, reprezetativna i
moderna. Inovativna i dobro oblikovana ambalaa predstavlja skrivenog prodavca i u velikoj
meri moe nam dati prednost u odnosu na konkurenciju.
Kako navode Vlahovi i Samardija 2012) ambalaa i pakovanje omoguavaju
realizaciju pojedini zacrtani ciljeva proizvoaa:
- Da privue panju potroaa
- Da probudi zanimanje znatielju) za ono to nudi ili predstavlja
- Da stvori elju za proizvodom, kupovinom ili korienjem proizvoda
50
- Da potrau ulije poverenje u ono to oni predstavljaju ili prodaju
- Da navode potroaa na akciju-kupovinu proizvoda
- Da zatiti proizvod na svom putu od proizvoaa do potroaa
- Pomae da se indentifikuje proizvod i tako spreava zamenu za konkurentske proizvode
- Utie da se diferencira proizvod od proizvoda konkurencije
- Da informie potroaa o sadrini pakovanja,roku vanosti i sl.
- Da stvara sliku o proizvodu.
Kao veoma bitan marketinki elemenat navodi se jo i ime vina, iji se znaaj pre svega
ogleda u prezentaciji i prodaji vina. Prilikom davanja imena vinu neophodno je da ono bude lako
pamtljivo i prijatno za izgovor. Da bude zvuno, atraktivno, kratko i jednostavno. Kod kupca
mora da izaziva pozitivne asocijacije i emocije, kao i da ga motivie i podstie na kupovinu.
Poeljno je da se razlikuje od ostali imena konkurencije) ali i da privlai panju.
Za razliku od Evropskih vina,koja imena dobijaju po geografskim lokacijama, vina u
Srbiji dobijaju nazive po imenima sorti ali mogu da se javljaju i potpuno neutralna imena.
Moemo navesti da pojedini proizvoai daju i potpuno bizarna imena, kao to je sluaj sa
Australijskim vinima Yellow Tail uti rep) i Little Penguin Mali pigvin), a sve sa ciljem kako
bi nji ova imena potroai lako upamtili i na osnovu toga se izdvojili od konkurencije. Pojedini
proizvoai vina smatraju da francuski nazivi su teki za izgovoriti i zapamtiti, te ovaj
marketinki trik koriste u sluaju pribliavanja svoji proizvoda potroaima koji ba i ne
razlikuju kvalitetna od ne kvalitetnih vina.
4.8.2. Cena
Cena predstavlja novani izraz vrednosti neke robe koja je predmet razmene i zauzima
vodee mesto prilikom odreivanja ekonomskog poloaja proizvoaa. Prilikom odreivanja
visine cena neop odno je obratiti panju da:
- Cena vina mora da bude pri vatljiva za potroae
- Cena vina mora da osigura stabilno poslovanje proizvoaa
- Cena vina mora biti u funkciji rasta prodaje
51
- Cena vina mora biti konkurentna na tritu
Razliito formiranje cena ima pre svega uticaj na razliite ciljeve koje proizvoa eli da
postigne a to su: Opstanak na tritu, Maksimiziranje tekueg profita, Postizanje vodeeg mesta
na tritu, Postizanje vodeeg mesta po kvalitetu proizvoda i sl.
Moemo naglasiti da veliki broj razliiti faktora utie prilikom formiranja cene vina i
njihova osnovna podela je na interne (one faktore na koje proizvoa moe da utie) i eksterne
faktore one koji su uglavnom vak kontrole samog poizvoaa). Kada govorimo o internim
faktorima tu pre svega spadaju: trokovi proizvodnje, profitni ciljevi proizvoaa, trina
pozicija proizvoaa. Osnovni eksterni faktori koje je neophodno sagledati su: odnos ponude i
trnje, stepen konkurencije, mere i politika drutva, promene na tritu, preferencije kupaca i sl.
Postoje razliiti metodi formiranja cena, a tri osnovne grupe metoda pri formiranja cena
su: trokovno orijentisani metodi, trino orijentisani metodi i konkurentski orijentisani metodi,
Prema navodima Vla ovi i Samardija (2012) mogu postojati razne politike za formiranje cena,
koje e zavisiti od specifini za teva, kako privrednih subjekata, tako i potroaa:
- Politika fleksibilnih cena
- Politika cena u funkciji ivotnog ciklusa proizvoda
- Politika cena u funkciji asortimana proizvoda
- Politika ekspanzivnog formiranja cena
- Politika formiranja cena radi eleminisanja konkurencije
- Prestino odreivanje cena.
4.8.3. Promocija
Promocija predstavlja skup sredstava i metoda na osnovu koji proizvoa komunicira sa
krajnim poroaima, a sve sa ciljem stimulisanja tranje za njegovim proizvodima. Putem
razliiti aktivnosti proizvoa tei da stvori pozitivan stav o svom proizvodu, na osnovu ega e
potroai se opredeljivati za njegov, a ne za proizvod konkurencije. Prema navodima pojedinih
autora, etiri osnovna elementa promocije su: ekonomska propaganda, unapreenje prodaje,
publicitet-odnosi sa javnou i lina prodaja.
52
Ekonomska propaganda predstavlja plaeni oblik masovnog komuniciranja izmeu
proizvoaa i potroaa a sve sa ciljem prezentovanja proizvoda, poveanja proizvoda i
iznalaenja novi kupaca. Kao osnovne uloge ekonomske propaganda mou se navesti da ona
treba da informie, da podsea i da ubedi na kupovinu odreenog proizvoda. Ukoliko ekomsku
propaganda sagledamo sa due vremenske perspektive, moemo zakljuiti da ona ima
investicioni karakter, odnosno da ukoliko je pravilno voena, sredstva uloena u nju e nam se
viestruko vratiti.
Prilikom organizovanja ekonomske propaganda neophodno je ,pre svega:
- Definisati ciljeve ekonomske propaganda
- Odabrati trine segmente na koje se delovati
- Utvrditi potrebna finansijska sredstva
- Kreirati specifine poruke
- Izabrati prenosnike (medije) ekonomske propagande
- Razraditi akcije za svaki odabrani medij
Kao najvaniji prenosnici ekonomske propagande, odnosno mediji, navode se televizija,
radio, dnevne novine, razne tampane publikacije, internet i sl. Nasuprot tome, kao najee
koriena sredstva ekonomske propaganda navode se: oglasi, poslovno-propagandna sredstva,
direktna propagandna sredstva, spoljna i unutranja propagandna sredstva, transportna
propagandna sredstva i sl.
U savremenom trinom privreivanju, proizvoai pribegavaju primeni razliitog
spektra aktivnosti, a sve sa ciljem stimulisanja tranje, odnosno unapreenja prodaje odreeni
proizvoda. Kao osnovni istrumenti koji se koriste prilikom unapreenja prodaje su: prezentacija
proizvoda, nagradne igre, besplatni uzorci, izlobe, sajmovi, demonstracije, degustacije, javne
priredbe, razni popusti, bonusi i sl.
Jedan od osnovnih elemenata promocije navodi se i lina prodaja, koja zapravo
predstavlja usmenu komunikaciju sa postojeim ili potencijalnim potroaima a sve sa ciljem da
se promovie proizvod, povea prodaja i naglasi prednost datog proizvoda u odnosu na
konkurenciju. Efekat line prodaje najvie zavisi od strunosti i an