STRUKTURNA GEOLOGIJA
Strukturna geologijaB. Tomljenović1
BORE –morfološke značajke
i klasifikacija
Bruno Tomljenović
Bore (engl. folds)
su deformacijske strukture koje nastaju savijanjem, nabiranjem, ili boranjem planarnih strukturnih elemenata u stijenama i/ili stijenskim tijelima (npr.
Strukturna geologijaB. Tomljenović2
stijenskim tijelima (npr. slojnih ploha, ploha folijacije, škriljavosti, klivaža, pločastih magmatskih tijela i sl.). Dakle bore nastaju pri duktilnoj, plastičnoj deformaciji stijena.
Strukturna geologijaB. Tomljenović
Bore u sedimentnim stijenama
Strukturna geologijaB. Tomljenović3
Strukturna geologijaB. Tomljenović
DESKRIPTIVNA ANALIZA BORA
A. Osnovni geometrijski elementi bora
1. Točke (zone) maksimalne zakrivljenosti (engl. hinge points / zones): točke, odnosno zone u
kojima je zakrivljenost borane plohe najveća; omeđuju
Strukturna geologijaB. Tomljenović4
kojima je zakrivljenost borane plohe najveća; omeđuju krila bore
2. Točke pregiba ili infleksije (engl. inflection points): točke u krilima bora u kojima je
zakrivljenost jednaka nuli
Strukturna geologijaB. Tomljenović
Strukturna geologijaB. Tomljenović5
Strukturna geologijaB. Tomljenović
3. Linija maksimalne zakrivljenosti (engl. hinge line): čini je niz točaka maksimalne
zakrivljenosti na istoj plohi bore
Strukturna geologijaB. Tomljenović6
Strukturna geologijaB. Tomljenović
4. Linija pregiba ili infleksije (engl. inflection line): čini je niz točaka pregiba na istoj plohi bore. Ova linija dijeli
boru u dva dijela ili dvije domene s različitim predznakom zakrivljenosti:
Strukturna geologijaB. Tomljenović7
Strukturna geologijaB. Tomljenović
# negativnim - ukoliko se borana ploha zatvara prema gore, # pozitivnim - ukoliko se borana ploha zatvara prema dolje
Strukturna geologijaB. Tomljenović8
Strukturna geologijaB. Tomljenović
# bora koja se zatvara prema gore = antiforma# bora koja se zatvara prema dolje = sinforma# bora koja se zatvara bočno = neutralna bora
Strukturna geologijaB. Tomljenović9
Strukturna geologijaB. Tomljenović
5. Jezgra bore = središnji dio bore 6. Tjeme bore = točka na boranoj plohi antiforme s
najvećom vrijednosti nadmorske visine7. Dno bore = točka na boranoj plohi sinforme s
najnižom vrijednosti nadmorske visine
Strukturna geologijaB. Tomljenović10
Strukturna geologijaB. Tomljenović
antiklinala = bora kod koje idući iz jezgre prema krilimanalazimo sve mlađe i mlađe stijene
Strukturna geologijaB. Tomljenović11
Strukturna geologijaB. Tomljenović
sinklinala = bora kod koje idući iz krila prema jezgri nalazimo stratigrafski sve mlađe i mlađe stijene
Strukturna geologijaB. Tomljenović12
Strukturna geologijaB. Tomljenović
antiklinala
Strukturna geologijaB. Tomljenović13
Strukturna geologijaB. Tomljenović
antiformna sinklinala
Strukturna geologijaB. Tomljenović14
Strukturna geologijaB. Tomljenović
sinformna antiklinala
Strukturna geologijaB. Tomljenović15
Strukturna geologijaB. Tomljenović
Polegla antiklinala (A) i sinklinala (B). Strelice su orijentirane prema stratigrafskoj krovini.
B
Strukturna geologijaB. Tomljenović16
A
Strukturna geologijaB. Tomljenović
B. Orijentacija bore u prostoru određuje se:
1. mjerenjem orijentacije osne plohe i osi bore
Strukturna geologijaB. Tomljenović17
Strukturna geologijaB. Tomljenović
Osna ploha bore (engl. axial surface): zamišljena ploha u kojoj leže sve linije maksimalne zakrivljenosti i koja dijeli boru u dva dijela
A. Osna ravninaB. Zakrivljena osna plohaC. Nepravilna osna ploha
Strukturna geologijaB. Tomljenović18
osna ploha
Strukturna geologijaB. Tomljenović
Trag osne plohe (engl. axial trace): presječnica osne plohe s bilo kojom drugom ravninom ili plohom (npr. površinom terena, profilom, presjekom ili zasjekom terena)
Trag osne plohe iskazuje se u profilu bore kao linija na kojoj leže sve točke maksimalnih
Strukturna geologijaB. Tomljenović19
maksimalnih zakrivljenosti boranih ploha.Orijentacija osne plohe određuje se pružanjem, smjerom i kutom nagiba.
Strukturna geologijaB. Tomljenović
Os bore (engl. fold axis): u našoj se literaturi najčešće definira kao presječnica osne plohe i svake plohe promatrane bore – na taj način, os bore odgovara svakoj pojedinoj liniji maksimalne zakrivljenosti bore
Strukturna geologijaB. Tomljenović20
Strukturna geologijaB. Tomljenović
Prema definiciji u anglo-američkoj literaturi, os bore imaju samo cilindrične bore (engl. cylindrical folds), odnosno bore čiji oblik definira pravac koji translacijom u prostoru
Strukturna geologijaB. Tomljenović21
translacijom u prostoru opisuje zakrivljenu plohu.
Orijentacija osi bore određuje se smjerom i kutom nagiba (u slučaju nagnutih osi), odnosno pružanjem (u slučaju horizontalnih osi).
Strukturna geologijaB. Tomljenović
Iz navedenog, dakle slijedi, da će linije maksimalne zakrivljenosti ujedno biti i osi bora jedino u slučaju cilindičnih bora (slika A) ili približno cilindričnih bora (slika B). Ne-cilindrične bore nemaju definirane osi, već linije maksimalnih zakrivljenosti (slika C).
Strukturna geologijaB. Tomljenović22
Strukturna geologijaB. Tomljenović
Orijentacija bore iskazuje se orijentacijom osne plohe i osi bore. Mjerenjem i/ili prikazivanjem orijentacije samo jednog od ovih geometrijskih elemenata, orijentacija bore nije u potpunosti definirana!
Strukturna geologijaB. Tomljenović23
Strukturna geologijaB. Tomljenović
U slučaju cilindričnih ili približno-cilindričnih bora orijentacija osi (naročito kod bora km veličine) može se
odrediti i posredno konstrukcijom ß - ili П- dijagrama u stereografskoj projekciji.
Strukturna geologijaB. Tomljenović24
Strukturna geologijaB. Tomljenović
Strukturna geologijaB. Tomljenović25
Strukturna geologijaB. Tomljenović
ß – dijagram: grafička metoda za proračun orijentacije osi bore koja se temelji na sljedećem geometrijskom odnosu:
Sve plohe u cilindričnoj bori sadrže os bore, pa će prema tome i presječnica bilo koje dvije plohe (osim ako
Strukturna geologijaB. Tomljenović26
presječnica bilo koje dvije plohe (osim ako nisu međusobno paralelne) biti paralelna s osi bore -ova se presječnica naziva ß - presječnica ili ß - os.
Strukturna geologijaB. Tomljenović
A. Prikaz orijentacije boranih ploha tragovima na stereogramu(uključujući i ploha klivaža osne plohe ukoliko je razvijen)
B. Sjecišta tragova predstavljaju polove ß - presječnica ili ß -osi čija je orijentacija paralelna orijentaciji osi bore F (b).
Način izrade:
Strukturna geologijaB. Tomljenović27
Strukturna geologijaB. Tomljenović
U slučaju idealno cilindrične bore tragovi svih izmjerenih ploha sjeći će se u jednoj točki. Međutim, s obzirom da su bore ovako idealne geometrije u prirodi rijetke, na ß-dijagramu ćemo, u slučaju ako projeciramo više od dvije izmjerene plohe, imati i više ß - presječnica. U tom slučaju procijenimo srednju orijentaciju svih dobivenih ß–presječnica .
PAŽNJA:
Strukturna geologijaB. Tomljenović28
Strukturna geologijaB. Tomljenović
Mogući broj ß - presječnica može se predvidjeti pomoću izraza: Nß = n (n-1)/2, pri čemu je
n broj projiciranih podataka mjerenja. Dakle, u slučaju da projiciramo 10 izmjerenih podataka, moguće je očekivati 45 polova ß - presječnica, što je u
slučaju “ručne” izrade ß-dijagrama nepraktično.
Strukturna geologijaB. Tomljenović29
slučaju “ručne” izrade ß-dijagrama nepraktično.
Stoga se u slučaju većeg broja izmjerenih podataka umjesto metode ß-dijagrama koristi metoda
П-dijagrama.
Strukturna geologijaB. Tomljenović
П – dijagram: Ova se grafička metoda temelji na slijedećem geometrijskom odnosu:
U slučaju idealno cilindrične bore, sve normale na borane plohe (također i normale na plohe klivaža osne plohe) upravo su okomite na os bore. Stoga slijedi, da će polovi normala ovih ploha (tj. П -polovi) ležati na tragu ravnine koja je također okomita na os bore.
Ova se ravnina naziva
Strukturna geologijaB. Tomljenović30
Ova se ravnina naziva П -krug, a tražena os bore bit će normala П -kruga.
A. Prikaz orijentacije boranih ploha (eventualno i ploha klivaža osne plohe) pomoću polova normala
B. Iscrtavanje traga ravnine u kojem leže svi projicirani polovi normala, odnosno iscrtavanje traga ravnine П –kruga: da bismo iscrtali ovaj trag, potrebno je oleatu
Način izrade П – dijagrama:
Strukturna geologijaB. Tomljenović31
kruga: da bismo iscrtali ovaj trag, potrebno je oleatu rotirati oko središta tako da projicirane polove normala dovedemo na zajednički trag velikog kruga na ekvatorijalnoj mreži. Ovaj trag odgovara tragu П -kruga čija je normala tražena os bore (vidi na prethodnoj slici).
Kada na dijagramu projiciramo više desetaka polova normala ploha bore (moguće i ploha klivaža osne plohe), najčešće neće biti moguće da sve projicirane polove dovedemo na jedan, zajednički trag П -
PAŽNJA:
Strukturna geologijaB. Tomljenović32
na jedan, zajednički trag П -kruga. U slučaju malog broja projiciranih podataka (do desetak), odabire se onaj trag na mreži za koji procijenimo da leži u sredini većine projiciranih polova normala.
U slučaju velikog broja projiciranih podataka, potrebno je točkasti dijagram prevesti ukonturni dijagram, pa nakon toga tražiti trag П -kruga, tako da na
Strukturna geologijaB. Tomljenović33
nakon toga tražiti trag П -kruga, tako da na njemu leže polja s najvećom gustoćom polova po jedinici površine dijagrama.
Također, u slučaju velikog broja projiciranih podataka, moguće je provesti i procjenu cilindričnosti analizirane bore, tako da se s jedne i druge strane, oko traga П -kruga, iscrtaju paraleni tragovi na razmaku od 10° i 20°.
U slučaju da se više od 90% projiciranih polova nalazi između tragova na razmaku od 10° oko traga П -kruga, boru ćemo smatrati cilindričnom.
Ukoliko se pak više od 90% projiciranih polova nalazi između
Strukturna geologijaB. Tomljenović34
Ukoliko se pak više od 90% projiciranih polova nalazi između tragova na razmaku od 20° oko traga П -kruga, boru ćemo smatrati približno-cilindričnom (engl. sub-cylindrical folds).
I konačno, ukoliko je između tragova na razmaku od 20° oko traga П -kruga manje od 90% projiciranih polova, boru ćemo smatrati ne-cilindričnom, a time će i proračunata vrijednost orijentacije osi bore biti upitna.
Približno-cilindrična bora
Strukturna geologijaB. Tomljenović35
C. Klasifikacija bora
1. Prema nagibu osne plohe:uspravne, kose, prebačene, polegle i utonule bore
Strukturna geologijaB. Tomljenović36
1. uspravna, 2. kosa, 3. prebačena, 4. polegla, 5. utonula
2. Podjela bora prema nagibu osne plohe i nagibu osi
Strukturna geologijaB. Tomljenović37
osi
(Fleuty, 1964)
Primjeri:
a
a
b
b
c
Strukturna geologijaB. Tomljenović38
c
d
d
e
e
Primjeri:
Strukturna geologijaB. Tomljenović39
e
f
Primjeri:
Strukturna geologijaB. Tomljenović40
f
g
g
Veličina boraIskazuje se visinom (V) ili amplitudom (A) bore, te širinom (Š) ili ½ valne duljine bore (mm, cm, m, km).
Središnja ploha (engl. median line) - ploha u kojoj leže linije pregiba jedne borane plohe
Strukturna geologijaB. Tomljenović41
Visina bore (V) - razmak između točke na polovini traga središnje plohe i točke maksimalne zakrivljenosti bore
Širina bore (Š) - razmak između točaka pregiba mjeren po tragu središnje plohe
Strukturna geologijaB. Tomljenović42
Simetrija boreKod simetričnih bora (slika A) vrijedi da je pravac koji prolazi kroz točku na polovici traga središnje plohe i točku maksimalne zakrivljenosti, okomit na trag središnje plohe. U protivnom, bore su asimetrične(slika B).
Strukturna geologijaB. Tomljenović43
Zatvorenost boreIzražava se veličinom međukrilnog kuta bore, kuta što ga zatvaraju krila bore ili tangente na krila bore projicirane kroz točke pregiba.
Strukturna geologijaB. Tomljenović44
blage bore (gentle folds) 180° > α > 120°otvorene bore (open f.) 120° > α > 70°zatvorene bore (close f.) 70° > α > 30°
Prema veličini međukrilnog kuta razlikuju se:
Strukturna geologijaB. Tomljenović45
70° > α > 30°zbijene bore (tight f.) 30° > α > 0°izoklinalne bore (isoclinal f.) α = 0°lepezaste bore (fan f.) α je s negativnim predznakom
Zbijena do izoklinalna bora
Strukturna geologijaB. Tomljenović46
Vrste bora prema oblikuŠevron bore ili cik-cak bore (engl. chevron, zig-zag, accordion f.): simetrične bore koje, gledajući u profilu, čine pravocrtna, ravna krila pribižno jednake duljine koja se sastaju u točkama maksimalne zakrivljenosti.
Strukturna geologijaB. Tomljenović47
Ševron bora
Strukturna geologijaB. Tomljenović48
Ševron bore
Strukturna geologijaB. Tomljenović49
Ševron bore
Strukturna geologijaB. Tomljenović50
Ševron bore
Strukturna geologijaB. Tomljenović51
Ševron bore
Strukturna geologijaB. Tomljenović52
Koljenaste bore (engl. kink folds): asimetrične bore ravnih krila, nejednake duljine (najčešće između dva duga i ravna, dolazi jedno kraće i strmije nagnuto krilo)
Strukturna geologijaB. Tomljenović53
Koljenasta bora u slejtu (Mikulić potok, Medvednica)
Strukturna geologijaB. Tomljenović54
Koljenasta bora
Strukturna geologijaB. Tomljenović55
Sandučaste bore (engl. box f.): bore približno ravnih krila koje obilježava konjugirani par osnih ploha koje konvergiraju u smjeru jezgre bore.
Sandučasta bora prema jezgri bore prelazi u ševronsku boru.
Strukturna geologijaB. Tomljenović56
Srpaste bore (engl. cuspate f.): bore koje u profilu pokazuju zakrivljena krila koja se naizmjenično sastaju u točkama i zonama maksimalne zakrivljenosti
Strukturna geologijaB. Tomljenović57
Srpaste bore
Strukturna geologijaB. Tomljenović58
Vizualna klasifikacijska shema (Hudleston, 1973)
Oblik bore određuje se usporedbom s 30 bora idealizirana oblika, razvrstanih prema obliku u 6 kategorija (A-F), unutar kojih se razlikuje 5 vrsta
Strukturna geologijaB. Tomljenović59
razlikuje 5 vrsta bora s obzirom na omjer njihove visine i širine.
Red bora (engl. order of folds)
Prilikom boranja sekvencija izgrađenih od “slojeva” različite debljine i kompetentnosti, često nastaju bore
različite veličine, pri čemu često vrijedi da veće, kilometarske ili hektometaske bore u sebi uključuju manje metarske, centimetarske ili milimetarske bore
Strukturna geologijaB. Tomljenović60
manje metarske, centimetarske ili milimetarske bore iste generacije.
Na taj način, moguće je razlikovati i svrstati bore iste generacije u različite redove s obzirom na njihovu
veličinu.
Pri tom vrijedi da najveće bore odgovarajuće generacije odgovaraju borama I. reda, dok se sukcesivno sve manje i manje bore označavaju nekim višim redom: bore II., III. reda itd.
Bore višeg reda, odnosno manje bore razvijene u krilima ili zonama
Strukturna geologijaB. Tomljenović61
krilima ili zonama maksimalne zakrivljenosti bora nižeg reda, nazivaju se parazitskim borama.
Parazitske bore u zoni maksimalne zakrivljenosti i u krilima veće bore. Uočava se razlika u geometriji i simetriji
Strukturna geologijaB. Tomljenović62
simetriji parazitskih bora s obzirom na njihov položaj u većoj bori.
Na temelju simetrije - asimetrije manjih, parazitskih bora moguće je rekonstruirati smjer zatvaranja većih bora (tj. bora nižeg reda), odnosno moguće je prepoznati strukturnu poziciju parazitskih bora u okviru veće bore.
Asimetričneparazitske bore
Strukturna geologijaB. Tomljenović63
parazitske bore S-tipa u normalnom krilu bore nižeg reda
Simetričneparazitske bore M-tipa u zoni
Strukturna geologijaB. Tomljenović64
M-tipa u zoni maksimalne zakrivljenosti bore nižeg reda
Asimetričneparazitske bore
Strukturna geologijaB. Tomljenović65
parazitske bore Z-tipa u prebačenom krilu bore nižeg reda
Geneza parazitskih bora
Strukturna geologijaB. Tomljenović66
Višekratno boranje (engl. superposed folding)
U stijenama koje su deformirane tijekom nekoliko deformacijskih događaja ili faza (npr. višekratno
deformirane metamorfne stijene), često nalazimo ranije stvorene bore koje su naknadno borane za vrijeme
stvaranja mlađih bora.
Strukturna geologijaB. Tomljenović67
stvaranja mlađih bora. Na taj način u istim stijenama je moguće pronaći bore
različitih generacija, različite starosti, različite geometrije, veličine, i orijentacije
Da bismo označili različite generacije bora i njihove strukturne elemente u stijenama koje istražujemo na nekom
području, uobičajeno označavamo na ovaj način:
F1
F2 F2S0 = slojevitost
S1 (AP1) = osne plohe
bora starije
Strukturna geologijaB. Tomljenović68
generacije
S2 (AP2) = osne plohe
bora mlađe
generacije
Osi bora starije (F1) i mlađe generacije (F2)
Prepoznavanje više generacija bora provodi se pomoću jednostavne geometrijske analize njihovih strukturnih
elemenata, pri čemu općenito vrijedi da:
1. Bore najmlađe generacije pokazuju u pravilu ravne osne plohe čiji su tragovi
Strukturna geologijaB. Tomljenović69
plohe čiji su tragovi pravci
d - označava dajk mlađi u odnosu na prikazane bore
AP2
AP1
2. Osne plohe bora starije(ih) generacije(a) također su borane su za vrijeme stvaranja mlađih bora pa su im
tragovi osnih ploha zakrivljenid
d - označava dajk koji je
mlađi u odnosu na D1 bore, a
Strukturna geologijaB. Tomljenović70
na D1 bore, a koji je boran za
vrijeme stvaranja D2
bora
Višekratno boranje u gornjokrednim siltstonima na
Medvednici: prethodno stvorene slamp bore naknadno
Strukturna geologijaB. Tomljenović71
stvorene slamp bore naknadno su borane zbijenim borama.
Zeleni trag označava osnu plohu bore koja je naknadno borana kad su u istoj stijeni nastale mlađe bore čiji su
Strukturna geologijaB. Tomljenović72
nastale mlađe bore čiji su tragovi osnih ploha
pravocrtni (crveni tragovi).
Uz planarne strukturne elemente, često su borani i linearni strukturni elementi (npr. osi ranije nastalih bora, različiti tipovi
lineacija i sl. - vidi npr. borani dajk na sl. 93, 94).
Linearni strukturni element (lineacija presjeka –
Strukturna geologijaB. Tomljenović73
presjeka –žuti trag)
boran je oko osi mlađih
bora (crveni trag).
3D geometrija i najčešći,
karakteristični tipovi višekratnog boranja
(engl. fold interference
Strukturna geologijaB. Tomljenović74
interference patterns)
iz Ramsay & Huber (1987)
3D geometrija i najčešći,
karakteristični tipovi višekratnog boranja
prema Ramsay & Huber (1987)
Strukturna geologijaB. Tomljenović75
Huber (1987)
3D geometrija i karakteristični tipovi višekratnog boranja (iz Twiss & Moores,
1992)
a2 označava smjer
Strukturna geologijaB. Tomljenović76
a2 označava smjer smicanja tijekom
boranja 2. generacije bora
Type 1 interference fold pattern =dome and basin interference pattern
(vidi odnos 1. i 2. generacije bora na prethodne tri slike)
Strukturna geologijaB. Tomljenović77
Type 2 interference fold pattern =arrowhead- or mushroom shaped interference pattern(vidi odnos 1. i 2. generacije bora na sl. 100, 101 i 102)
Strukturna geologijaB. Tomljenović78
Type 3 interference fold pattern =wavy outcrop interference pattern
(vidi odnos 1. i 2. generacije bora na sl. 100, 101 i 102)
Strukturna geologijaB. Tomljenović79
Reversni rasjedi i ko-genetski tipovi bora
dekolman
A) Dekolmansko boranje – engl. décollement folding
B) boranje “fault-bend” tipa – engl. fault-bend foldingstanje prije deformacije
� Tri su najčešća tipa bora koje su ko-genetske s reversnim rasjedima u borano-navlačnom pojasu:
A) dekolmanske boreB) bore “fault-bend” tipaC) bore “fault-propagation” tipa
Strukturna geologijaB. Tomljenović80
B. Tomljenović Brandes & Tanner 2014
C) boranje “fault-propagation” tipa – engl. fault-propagation f.
Kompresijska tektonika
DEKOLMANSKE BORE
Strukturna geologijaB. Tomljenović81
B. Tomljenović Brandes & Tanner 2014Kompresijska tektonika
Slika 34: Dekolmansko boranje a) u krovinskim naslagama iznad dekolmana, i b) u naslagama između dva dekolmana (iz Fossen, 2010)
Strukturna geologijaB. Tomljenović82
Slika 35: Dekolmansko boranje u području Jura-planine u Švicarskoj (prema Laubscher, 1961)
Kinematski model boranja u krovinskom krilu iznad kompresijske rampe reversnog rasjeda
(Salvini & Storti, 2001): fault-bend tip boranja
Strukturna geologijaB. Tomljenović83
Strukturna geologijaB. Tomljenović
Kinematski model boranja u krovinskom krilu iznad kompresijske rampe reversnog rasjeda
(Salvini & Storti, 2001): fault-bend tip boranja
Strukturna geologijaB. Tomljenović84
Strukturna geologijaB. Tomljenović
Kinematski model boranja u krovinskom krilu iznad kompresijske rampe reversnog rasjeda
(Salvini & Storti, 2001): fault-bend tip boranja
Strukturna geologijaB. Tomljenović85
Strukturna geologijaB. Tomljenović
FAULT-BEND TIP BORA
Strukturna geologijaB. Tomljenović86
B. Tomljenović Brandes & Tanner 2014Kompresijska tektonika
Slika 36: Boranje “fault-bend” tipa (iz Fossen, 2010)
Strukturna geologijaB. Tomljenović87
B. Tomljenović Brandes & Tanner 2014Kompresijska tektonika
Boranje “fault-bend” tipa
Strukturna geologijaB. Tomljenović88
B. Tomljenović Brandes & Tanner 2014Kompresijska tektonika
Boranje “fault-bend” tipa
FAULT-PROPAGATION TIP BORA
Strukturna geologijaB. Tomljenović89
B. Tomljenović Brandes & Tanner 2014Kompresijska tektonika
Boranje “fault-propagation” tipa (iz Fossen, 2010)
IZVORI SLIKA I CRTEŽA:
Allmendinger, R.W. (1999): Introduction to Structural Geology.- CornellUniversity, 279 str.
Davis, G.H. & Reynolds, S.J. (1996): Structural Geology of Rocsk and Regions.-John Wiley & Sons, Inc., New York, 776 str.
Ramsay, J.G. & Huber, M.I. (1987): The Techniques of Modern StructuralGeology, Vol. 1: Strain Analysis.- Academic Press, Inc., London, 307 str. Fossen, H. (2010): Structural Geology.- Cambridge Uni. Press, 463 str. Tomljenović, B. (2002): Strukturne značajke Medvednice i Samoborskog gorja.-
Doktorska disertacija, RGN fakultet Sveuč. Zagreb, 207 str.Twiss, R.J. & Moores, E.M. (1992): Structural geology.- W.H. Freeman and Co., New
Strukturna geologijaB. Tomljenović90
Twiss, R.J. & Moores, E.M. (1992): Structural geology.- W.H. Freeman and Co., NewYork, 532 str.
Strukturna geologijaB. Tomljenović
SRETNO !