1. NEZAPOSLENOST I STOPA NEZAPOSLENOSTI

• RADNA SNAGA SASTOJI SE IZ ZAPOSLENIH (koji se bave nekim zanimanjem) I NEZAPOSLENIH (koji se nalaze na birou za zapošljavanje) LICA. (odnosi se na punoljetna radno sposobna lica).

• ZAPOSLENOST JE JEDNA MAKROEKONOMSKIH OBILJEŽJA KOJA IMAJU DIREKTAN UTICAJ NA ŽIVOT VEĆINE STANOVNIŠTVA.

• NEZAPOSLENOST JE STANJE U KOJEM SE DIO RADNO SPSOB-• NIH ČLANOVA DRUŠTVA NE MOŽE DA ZAPOSLI PROMJERENO SVOJIM

SPOSOBN. I KVALIF. UZ UOBIČAJENU PLATU (ZARADU).• NEZAPOSLENOST PREDSTAVLJA JEDAN OD NAJVEĆIH EKO-NOMSKIH

PROBLEMA SAVREMENOG SVIJETA.

2. STOPA NEZAPOSLENOSTI

• STOPA NEZAPOSLENOSTI PREDSTAVLJA ODNOS BROJA NEZAPOSLENIH PREMA VELIČINI RADNE SNAGE:

Stopa nezaposlenosti = Broj nezaposlenih x 100

Radna snaga

• NA STOPU NEZAPOSLENOSTI UTIČU I BROJ NEZAPOSLENIH I UKUPNA RADNA SNAGA.

• U SAVREMENOM SVETU OBIČNO JE POLOVINA STANOVNIŠTVA RADNO SPOSOBNO A POLOVINA SU IZDRŽAVANI (mlađi i stari).

• STOPA NEZAPOSLENOSTI JE VEOMA VAŽAN POKAZATELJ EKONOMSKE STABILNOSTI U JEDNOJ ZEMLJI.

3. ZNAČAJ ZAPOSLENOSTI ZA ZEMLJU

A. STOPA NEZAPOSLENOSTI JE INDIKATOR CIKLIČNE PERFORMANSE JEDNE ZEMLJE (po obimu i kvalifikacijma);

B. GLAVNI CILJ SVAKOG EKONOMSKOG SISTEMA JE DA KORISTI OGRANIČENU KOLIČINU ZEMLJE, RADA I KAPITALA, ŠTO JE MOGUĆE EFIKASNIJE, DA MAKSIMIZIRA PROIZVODNJU ROBE I USLUGA.

C. NEZAPOSLENOST PRIVLAČI ZNAČAJNU PAŽNJU ŠTO KAO POJAVA MNOGO KOŠTA POJEDINE RADNIKE I ČLANOVE NJIHOVIH PORODICA (gubitak dohotka, strah nalaženja novog posla, psihološke i emotivne posledice).

• PO MIŠLJENJU VEĆINE EKONOMISTA PRIHVATLJIVA STOPA NEZAPOSLENOSTI JE OD 4 DO 6%.

4. VRSTE NEZAPOSLENOSTI

1. FRIKCIONA NEZAPOSLENOST - korespondira sa nepopunjenim radnim mjestima u istim zanimanjima i istim mjestima (naseljima). Proizilazi često i iz nesavršenih informacija - čak iako su ponuda i tražnja uravnoteženi, jer svako traži bolji posao...

2. SEZONSKA NEZAPOSLENOST (je karakterisična za djelatnosti u kojima obim proizvodnje diktira vremenske prilike, kao što je slučaj sa poljoprivrednim djelatnostima ili ljeti kada studenti traže privr. posao)

3. STRUKTURNA NEZAPOSLENOST - potiče iz osnovne neprilagođenosti dostupne radne snage koja traži zaposlenje nepopunjenim radnim mjestima: ako radnici ne prate tehnološke promjene; trajnijeg je karaktera zbog stalnih tehničko-tehnoloških inovacija) ciklična nezaposlenost (podrazumjeva nezaposlenost koja se dešava kada nema tražnje za poslom - u vrijeme krize i depresije - usled nedostatka agregatne tražnje a tražnja generiše radna mjesta.

5. MAKROEKONOMSKO ODREĐIVANJE PRIRODNE STOPE NEZAPOSLENOSTI

• TRŽIŠTU POTPUNE KONKUREN. BROJ ANGAŽOVANIH RADNIKA OD STRANE PREDUZETNIKA ODREĐUJU DVA FAKTORA:

A. VISINA ZARADA I

B. NOVČANO IZRAŽENA VRIJED. GRANIČNOG PROIZVODA RADA• TRAŽNJA ZA RADOM JE U OBRNUTOJ KORELACIJI SA VELIČINOM

NADNICA - Kada nadnice rastu uz ostale iste uslove, preduzetnik će u cilju održav. ravnoteže smanjiti tražnju za radom, i suprotno pri smanjenju nadnica on će uvećati tražnju za radom.

• PRIRODNA STOPA NEZAPOSL. PODRAZUM. STANJE U PRIVREDI U TRENUTKU KADA JE CIKLIČNA NEZAPOSLENOST JEDNAKA NULI, A POSTOJE STRUKTURNA I FRIKCIONA NEZAPOSLENOST.

NASTAVAK

• PRIRODNA STOPA NEZAPOSLENOSTI OZNAČAVA U PRIVREDI POSTOJANJE SVOJEVRSNOG PRAGA ISPOD KOGA POČINJE RAST NAJAMNINA I CIJENA, ODNOSNO GRANICE IZNAD KOJE NASTAJE INFLACIJA.

• PRIRODNA STOPA NEZAPOSLENOSTI JE NAJNIŽA STOPA NEZAPOSLENOSTI KOJU NEKA PRIVREDA MOŽE DA IMA BEZ ISPOLJAVANJA NEKIH VEĆIH NEIZVJESNOSTI U ODNOSU NA PRIHVATLJIVE NIVOE INFLACIJE.

6. POJAM INFLACIJE

• RIJEČ INFLACIJA JE PRVI PUT UPOTREBLJENA U SAD DA BI SE NJOME OZNAČIO NAGLI SKOK CIJENA I NOVČANOG OPTICAJA U DOBA GRAĐANSKOG RATA 1861-1865. KADA JE VLADA ŠTAMPALA PAPIRNI NOVAC ZA FINANSIRANJE RATA.

• POSTOJI VIŠE DEFINICIJA INFLACIJE ALI SE MOGU SVESTI NA NA TO DA INFLACIJA PREDSTAVLJA KONTINUIRANI RAST OPŠTEG NIVOA CIJENA, ILI KONTINUIRANI PAD VRIJEDNOSTI NOVCA.

• REZIME:– INFLACIJA SE ODNOSI NA RAST OPŠTEG NIVOA CIJENA,– INFLACIJA POSTOJI KADA JE RAST CIJENA NEPOVRATAN.

7. TIPOVI INFLACIJE

• PREMA UZROCIMA POSTOJE ČETIRI VRSTE INFLACIJE:

A. INFLACIJA JE POSLJEDICA VIŠKA TRAŽNJE U KOME JE SUVIŠE MNOGO NOVCA A SUVIŠE MALO ROBE;

B. INFLACIJA JE PAD VRIJEDNOSTI NOVCA MJEREN RASTOM DEVIZNOG KURSA;

C. INFLACIJA JE PREKOMJERNI RAST KOLIČINE NOVCA;

D. INFLACIJA JE NEANTICIPIRANI RAST CIJENA KAO POSLJEDICA ŠOKOVA (na strani ponude i tražnje).

• INFLACIJA SE MJERI PREKO SLIJEDEĆIH AGREGATNIH INDEKSA:

A. Indeksa cijena robe i usluga na malo,

B. Indeksa proizvođačkih cijena robe i usluga,

C. Indeksa troškova života,

D. Implicitnog deflatora društvenog proizvoda.

8. VRSTE INFLACIJE

• UMJERENA INFLACIJA PODRAZUMJEVA LAGANI RAST CIJENA (kada je stopa inflacije jednocifrena):

• GALOPIRAJUĆA INFLACIJA PREDSTAVLJA DVO ILI TROCIFRENU STOPU INFLACIJE U RASPONU OD 20, 100, ILI 200% NA GODINU DANA; (tada u privredi nastaju ogromni ekonomski problemi, finansijsk tržišta odumiru a nestaje štednja i investicije)

• HIPERINFLACIJA - koju je teško preživjeti - ide i preko milion ili mlrd % na godišnjem nivou - slučaj Njemačke 1922.do 1924. godine - preko 100 mlrd procenata.

• POSTOJE I SLIJEDEĆE VRSTE INFLACIJE:

A. Uravnotežena (do 10% godišnje)

B. Neuravnotežena - kada je prinos na kamatu nula ili ispod nule,

C. Nepredviđena - neočekivana kada predstavlja iznenađenje - koja izaziva socijalne probleme (zbog naglog skoka cijena).

9. INFLACIJA TRAŽNJE I INFLACIJA TROŠKOVA

• MILTON FRIDMAN - MONERASTA - ISTIČE DA JE INFLACIJA UVIJEK I SVUDA MONETARNI FENOMEN.

• OVO IZ RAZLOGA ŠTO PORAST PONUDE NOVCA POVEĆAVA AGREGATNU TRAŽNJU, A PREKO NJE I OPTI NIVO CIJENA.

• DO PORASTA CIJENA MOŽE DOĆI I IZ DRUGIH RAZLOGA,ALI AKO DRŽAVA NA TAKAV PORAST CIJENA ODGOVORI ŠTAMPANJEM NOVCA DOĆI ĆE DO UBRZANJA INFLACIJE.

• DO INFLACIJE TROŠKOVA DOLAZI USLIJED PORASTA CIJENA INPUTA U PROIZVODNJI ROBE I USLUGA.

• INFLACIJA TROŠKOVA JE POSLJEDICA RASTA TROŠKOVA U PERIODU VISOKE NEZAPOSLENOSTI I NEDOVOLJNE ISKORIŠĆENOSTI RESURSA (ili ako sindikat pritiska za povećanje nadnica).

10. MODEL MEĐUZAVISNOSTI INFLACIJE, NEZAPOSLENOSTI I PRIVREDNOG RASTA

• POKAZATELJI STABILNOSTI CIJENA, ZAPOSLENOSTI I PRIVREDNOG RASTA PREDSTAVLJAJU KLJUČNE INDIKATORE KVALITETA MAKROEKONOMSKIH PARAMETARA.

• KEJNS SE ZALAGAO ZA TO DA U STANJU RECESIJE DRŽAVA MORA DA INVESTIRA RADI POVEĆANJA ZAPOSLENOSTI A TIME I POVEĆANJA TRAŽNJE ZA PROIZVODIMA.

• KOD OBJAŠNJ. KEJNS. stava po pitanju pogodbe između % nezap. I % inflacije ključnu ulogu ima fenomen očekivanja (Filipsova kriva)

• MEĐUZAV. NEZAPOSL. I VELIČINE REALNE PROIZV.(realnog BDP) ILUSTRUJE OKUNOV ZAKON PO KOME SVAKO UVEĆANJE NEZAPOS. ZA 1% IZNAD PRIRODNE STOPE NEZAP. USLOVLJAVA POJAVU JAZA IZMEĐU STVARNOG I POTENCIJ. BDP ZA 2,5%.

• "Prirodna" stopa privred. rasta je stopa uvećanja proizvodnje koja se u nacional. ekon. ostvaruje uz pretpostavku postojanja prir.stope nezap.

1. TEORIJSKA SHVATANJA O NASTANKU NOVCA

• NOVAC JE NASTAO NA ODREĐENOM STEPENU RAZVOJA LJUDSKOG DRUŠTVA - KADA I ROBNA RAZMJENA, (društv. podjela rada)

• NOVAC JE U SVOJOJ SUŠTINI NAROČITA VRSTA ROBE (kralj robe-Marks) koja je u određenom vremenu i na određeni način stekla funkc. opšteg ekvivalenta, tj. postala opšte sredstvo razmjene.

• NOVAC JE SPEC. ROBA KOJA IZRAŽAVA VRIJEDNOST SVIH DRUGIH ROBA.

• NAJSTARIJI NOVAC JE BIO NATURALNI NOVAC (školjke, stoka...)• POJAVOM ZLATA ONO SE EKSPONIRALO KAO JEDINI NATURALNI

OBLIK NOVCA (ima i vrijednost i upotrebnu vrijednost).• ZLATO JE PRETPOSTAVLJ. NOVAC U SVJETSKIM RAZMJERAMA

2. TEORIJE O NOVCU

• RAZVOJ NOVCA JE TEKAO OD METALA, ZLATA, ŽIRALNOG DO ELEKTRONSKOG NOVCA.

• POSTOJE RAZLIČITA TEORIJSKA SHVATANJA O PORIJEKLU, SUŠTINI I FUNKCIJAMA NOVCA - ČETRI TEORIJSKA PRISTUPA:

1. TEORIJA KONVENCIJE smatra se najstarijom-smatra da je novac rezultat dogovora ljudi - zasniva se na zapovjesti i snazi države;

2. ROBNA TEORIJA (Smit i Rikardo). Za njih je novac materijalno dobro, uključujući plemenite metale, koje podležu zakonu vrijednosti. Papirni novac može biti priznat ako ima zlatno pokriće.

3. FUNKCIONALNA TEORIJA - vidi novac prema funkciji koju obavlja;

4. NOMINALISTIČKA TEORIJA - po njoj novac predstavlja simbol ili oznaku koja služi kao sredstvo za obračun-to je tzv. državna teorija novca.

3. NOVČANI AGREGATI

• MODERAN NOVAC PREDSTAVLJA ISPRAVU O DUGU BANAKA ILI DRŽAVE KOJE SU PROGLAŠ. ZAKON. SREDSTVOM PLAĆANJA.

• NOVČANI AGREGATI:

1. NOVČANA MASA U UŽEM SMISLU - NOVČANI AGREGAT - M1;

2. NOVČANA MASA U ŠIREM SMISLU: NOVČANA MASA tj. M1 PLUS KVAZI NOVAC - M2;

3. NOVČANI AGREGAT M3 OBUHVATA M2 PLUS OSTALA LIKVIDNA SREDSTVA;

4. NOVČANI AGREGAT M4 SASTOJI SE IZ M3 PLUS DUGOROČNE OBAVEZE BANKARSKOG SISTEMA PREMA NEBANKARSKIM SUBJEKTIMA U DOMAĆOJ VALUTI I DEVIZAMA.

4. PONUDA NOVCA

• TRI SU INSTRUMENTA POMOĆU KOJIH CENTRAL. BANKA MOŽE UTICATI NA PONUDU NOVCA:

1. Stopa obavezne rezerve predstavlja minimalnu stopu rezervi goto-vine u odnosu na depozit koji moraju držati banke;

2. Važan instrument pomoću koga centralna banka reguliše ponudu novca je visina eskontne stope;

3. Operacija na otvorenom tržištu obuhvataju kupovinu i prodaju hartija od vrijednosti od strane centralne banke.

• VEĆINA EKONOMISTA SMATRA NAJZNAČAJN. INSTRUMENTOM PROMJENA STOPE OBAVEZNIH REZERVI.

5. TRAŽNJA NOVCA

• TRAŽNJA ZA NOVCEM PREDSTAVLJA NOVČANI IZNOS KOJI LJUDI ŽELE DA DRŽE U OBLIKU GOTOVINE I ČEKOVNIH DEPOZITA, PRI RAZLIČITIM NIVOIMA KAMATNE STOPE.

• ŠTO JE VEĆI BDP BIĆE VEĆA TRAŽNJA ZA NOVCEM PRI ISTOJ KAMATNOJ STOPI.

• NPR. PRI KAM. STOPI OD 8% TRAŽNJA ZA NOVCEM ĆE PORASTI OD 90 MLRD NOVČANIH JEDINICA NA 180 MLRD NOVČANIH JEDINICA A UKOLIKO SE GDP POVEĆAO SA 600 MLRD NOVČ. JEDINOICA NA 1200 MLRD NOVČANIH JEDINICA.

6. FUNKCIJE NOVCA

1. NOVAC KAO MJERA VRIJEDNOSTI I MJERILO CIJENA;

2. NOVAC KAO PLATEŽNO SREDSTVO;

3. NOVAC KAO PROMETNO SREDSTVO;

4. NOVAC KAO SREDSTVO ZA ČUVANJE VRIJEDNOSTI.

7. NOVAC KAO MJERA VRIJEDNOSTI

• RIJEČ OVO JE PRVA I NAJVAŽNIJA FUNKCIJA NOVCA• U NJOJ NOVAC VRŠI FUNKCIJU OPŠTEG EKVIVALENTA.• SVOJOM KOLIČINOM NOVAC TADA IZRAŽAVA VRIDEDNOST SVIH

DRUGIH ROBA.• CIJENA JE NOVČANI IZRAZ VRIJEDNOSTI ROBE.• DRŽAVA UTVRĐUJE MONETU KAO JEDINICU MJERE I KAO ZAKONSKO

SREDSTVO PLAĆANJA I NAČIN NJEGOVE UPOREDIVOSTI U ODNOSU NA STRANE NOVČANE JEDINICE.

• PROMJENOM MJERILA CIJENA DRŽAVA SMANJUJE ILI POVEĆAVA VRIJEDNOST DOMAĆEG NOVCA.

• SMANJENJE MJERILA CIJENA NAZIVA SE DEVALVACIJA A NJEGOVO POVEĆANJE REVALVACIJA.

8. NOVAC KAO PLATEŽNO SREDSTVO

• OVA FUNKCIJA NOVCA PROISTEKLA JE IZ FUNKCIJE NOVCA KAO PROMETNOG SREDSTVA.

• NOVAC U FUNKCIJI PLATEŽNOG SREDSTVA JAVLJA SE ONDA KADA SE VRŠI PLAĆANJE ROBE I TO BEZ NJEGOVOG ISTOVREMENOG PRISUSTVA, TJ. NA KREDIT.

• PLAĆANJE U TOM SLUČAJU ĆE SE IZVRŠITI U MOMENTU KADA DOSPE ROK ZA PLAĆANJE (dospjeće rate i kamate)

9. NOVAC KAO PROMETNO SREDSTVO

• U RAZVIJENOJ ROBNOJ PRIVREDI RAZMJENA SE OBAVLJA POSREDSTVOM NOVCA.

• NOVAC SE POJAVLJUJE KAO POSREDNIK RAZMJENE (R-N-R) tj. ROBA SE PRVO PRODAJE ZA NOVAC, A ZATIM SE ZA TAJ NOVAC (odmah ili kasnije) KUPUJE NEKA DRUGA ROBA.

• TA KUPOVINA NE MORA DA BUDE OBAVLJENA U ISTO VRIJEME I NA ISTOM MJESTU.

• TO ZNAČI DA SE U RAZMJENI POSREDSTVOM NOVCA VREMENSKI I PROSTORNO ODVAJAJU ČINOVI PRODAJE I KUPOVINE ROBE.

• UKOLIKO SE TAJ CIKLUS POREMETI DOLAZI DO MANJIH ILI VEĆIH POREMEĆAJA U REPRODUKCIONOM LANCU (i kriza).

10. NOVAC KAO SREDSTVO ČUVANJA VRIJEDNOSTI

• DVA SU BITNA RAZL. DA NOVAC MOŽE BITI U OVOJ FUNKCIJI:

1. NOVAC PREDSTAVLJA OLIČENJE BOGATSTVA I DRUŠTVENE MOĆI I

2. POSTOJI MOGUĆNOST NJEGOVOG IZVLAČENJA I ODSUSTVA IZ ROBNOG PROMETA.

3. NOVAC, KAO TAKAV, SE MOŽE U SVAKO DOBA PONOVI PRETVORITI U BILO KOJU ROBU.

• U SAVREMENIM USLOVIMA BLAGO PREDSTAVLJA NOVAC KOJI JE POVUČEN IZ OPTICAJA I TEZAURISAN KAO OLIČENJE VRIJEDNOSTI, BOGATSTVA I DRUŠTVENE MOĆI.

• Dobra strana tezaurisanja novca je što u svakom momentu može da se uključi u promet ili u investicije, bez štampanja novca.

• Loša strana je što se novac povlači a ne koristi kao investicija.

11. MONETARNO-KREDITNI SISTEM

• MONETARNO-KREDITNI SISTEM JE SKUP MJERA, ODNOSNO INSTITUCIONALNIH RJEŠENJA KOJIMA SE OBEZBJEĐUJE OPTICAJ NOVCA I KREDITA U FUNKCIJI OBEZBJEĐENJA OPTIMALNOG RAZVOJA I RAZVOJNE POLITIKE.

• UČESNICI U FINANSIJSKOM SISTEMU MOGU SE GRUPISATI U ŠEST KATEGORIJA (SEKTORA):

1. DOMAĆINSTVA-POTROŠAČI,

2. PREDUZEĆA;

3. FINANSIJSKI POSREDNICI - VEĆINOM SE ODNOSI NA BANKE;

4. DRŽAVA;

5. CENTRALNA BANKA;

6. STRANI UČESNICI.

11. KREDITI - FUNKCIJE I VRSTE

• SAVREMENA EKONOMIJA SE NE MOŽE ZAMISLITI BEZ KREDITA.• NAJVAŽNIJE MAKROEKONOMSKE FUNKCIJE KREDITA SU:

– MOBILIZACIONA, KONCENTRACIJA I CENTRALIZACIJA SREDSTAVA I NJIHOVA ALOKACIJA NA MJESTA GDJE SE NAJKORIS-NIJE MOGU UPOTRIJEBITI.

• POSTOJE RAZNE PODJELE KREDITA:– PROIZVOĐAČKI I POTROŠAČKI,– KRATKOROČNI, SREDNJOROČNI I DUGOROČNI,– PRIVATNE I JAVNE,– DOMAĆI I STRANI KREDITI...