Transcript
  • 1179 ~

    ms kog a P.e1e«

    ~ ll llnsit llliesrc\

    ll )l~

    tull\o1a rve tanje ~og Pa·

    ~va, lima RV ožda, aštarn. • petro. Ina za

    uvoz ae po. drv!ta 1

    našu

    plmllo lslaa\~a alo nm ll Mtkr· iome je oslnljr. IDiiJ ll

    lovil tn od 13 e. ukl-ra!e stoke

    1 Ikakvih

    odredaba t pol\o\1 ]tepubllkt.

    nA

    orpe6a na-n po~aia

    ha

    ' .

    Privredno- kulturne

    mace

    za Sjev. Dalmaciju

    Izlazi četvrtkom

    Upuspe~HO·J

  • Strana 2.

    vim puvcem. Velike l žlvotvorne

    ideoloalje jedino mogu da zadovolje

    potrebe svih kontr1st1. Slabost je da-

    našnjih daaa u tome ~to se mnogo

    što-št• avodl na sitno, stbičng, tesao-

    grudo. Slabost nam i• što nemamo filozofskih alava l velikih duhovnih

    vođa, koji bl udahnuH nov duh u

    raznovrsne delovt. Ali po onom mu-

    drom prirodnom I soclalnom zatonu da

    potreba stvarallzazlva nove pokretne s~

    le, kod nas će uskoro nići novi jaki, ne-

    odoljivi pokreti, koji će srušiti sve

    posebno, podvojene, sebično l zlo, l

    stvoriti nove l zajedničke temelje, na

    kojima će se mš zajednički život u

    svima pllvclma dalje razvijati, Te sile

    savladaće sve smetnje, ave prepreke,

    ave sitne l sebične protlvstrujf', po-

    praviti sve pogre§ke l nedostatke

    proš 'ostl l sadalnjostl, l neodoljivim

    zamahom lnzvatl među nama nova

    strujanja. Tada će doći na§l novi du-

    hovni frontovl, pregazlvši lshn!Jom

    stvorene podvojenosti l srullvšl ave

    Ito st protivi zdravom snatenju l

    ra,tenju celine. Tada će se stvoriti

    novi snažni organi, socialnl, ekonom-

    ski l ~olltlčlcl, koji ~e formirati nove

    oblike na§ei društva, preur(đujućl ga,

    da bl bez potresa l erupcija, all srne-

    lom l oduševljenom borbom za uzvi-

    šene Ideale slobode, bratstva l jedna-

    kosti političke l ekonomske, obezbe-

    d ll tvima stvaralačkim snagama neo-

    graničeno slobodno polje rada. To će

    b'tl epoha našeg aoclalnog, ekonom-

    stog l naučn >g progresa, uslovljeno~r

    vtčltlm principima duhovnosti.

    Kako se vidi, procu ndei dwhov-

    nog stap1nja l kulturnog l nacional-

    nog preporoda nije jednostavan nf

    lak. All, u složenosti f u bolnoj ner-

    vozi toe proces•, ml imamo duhovnih

    osobina, koje ~e svojom pozlt lvnoš~u

    sayJadatl sve ne p ·JfateiJsko l zlo. To-

    lerancija našeg naroda, njeiova šlro-

    koirudost, ll b aralnost, nzumevanje za

    sve latorljslce događaje l neminovnosti~

    strpljenje, jaka volja l konstruktivnost~

    to su, eto, Q'&rantlje da ~e pobedltf

    ona snaia koja je lnkarneclja vl§ei

    Idea a. Jedan narod, jedna dr!ava: to

    je naša vera, to je nda budućnost.

    U borbi za nju ml smo kadgod možda

    l m ch nl, f blagi, l popustljivi, I raz-

    neženl, l suviše obazrivi, nedovoljno

    borbeni, drski l fsključlvl, kao !to au

    često naši neprijatelji, all u tomo J• f naša veća moralna snaga, a u tome

    I leži sigurnost ništ pobede. Prlno··

    n o seći sebe na !rtvu, ml stvaramo-

    svoju budućnost.

    A~o je ovaj neminovni lstorljsif

    proces stapanja razalh dtfOYa nale

    države l naleg naroda u višu alntezu

    l c•ltnu p ::~malo J bolan, kadgod mo-

    žda l neshvatljiv za starije, on to ne

    sme da bude za mlade. Sokovi, koji~

    ma se je hranila duh atllijfh, potiču

    Iz drugih okolaoatl J odnosa Iz dru-, glh ubeđenja j ideologija, sad već

    prtgaženlh Istorijskim 7blvanjfma. Nji-

    hove du§e, pune nostalgije za prošffm

    Idealima, sećanjlma na drukčija uzbu-

    đen :a i zanose mladosti, pokretane

    potsvunfm snagama Iz prošlih dana·

    l borbJ, tešlco mogu da se prilagode

    novoj svetlosti, novim strujama 1 no-

    vim odnosima l vr~dnoatlma. U tome

    • O L A S •

    Brol l7!l.

    111l, čini ml se, neka tajna sila ih u

    tome sprečav;., sputava lm snsge duše

    l duh • l oni se nal11ze kao u nekom • začaranom krugu, uzeti, nesposobni

    da koraknu napred. Nešto razorno

    dela u njihovim dušama. nešto muli

    njihove poglede u budućnost, ntlto

    Ih steže za grlo, nešto 1111 je sapelo

    noee l vezalo ruke. MeđLttlm, njima

    treba slobode kretanja, slobode mašte

    duše l duht. Oni su, l nesvesno, od-

    raz sredine i prošlosti, a treba da au

    vojnici budnćnostl. Njih čeka novi žl·

    vot novi rad. Ima ll onda smisla tap-

    kati u mestu? Mofe ll se koračati unatrag, lead ctll svat juri napred ?

    Podvajanje, vez vanje za staru pode-

    ljenost, sve to skučava, a celina, ve-

    lika l s'ntetfčne, daje maha za slo-

    bodno l veliko novo stvarani e. Mia·

    d 'ma nisu potrebna ograničenja,

    teskobe i uze prošlostt, ntio velike

    mogu~no~tl l zamah širine kĐju daje

    velika narodna l državna celina. Treba

    Izaći Iz uzanoi začaranog kruia. u

    Jcom te oleo sebe vrU omladina. Ona

    treba da Ima smellje poglede, veće

    koncepcije, da stvara nove pokrete l

    nove frontove : tako će lzmeaitl sve

    što ne valja, sve ono što ju spuhva,

    što ju zadr! ~ v' u s haranju l razvoju.

    Treba učestvovati u općem radu, biti

    afirmiran l aktivan, ant stalni l oera·

    ničen! nezadovoljnlk, negativni bun-

    tovnik bez stvaralačkih moći. Omladi·

    na ne ame biti, slepa l spuhna,

    upreinuta u tuđa kola. Ona mora

    Imati svoje smele, lepe mladenačke

    anove, širokih koncepcija, l spremati

    se za vtllka dela, koja će obogatiti l

    dići celinu. Jačati se lično: naukom,

    znanjem, proš1r!vatl svoj duh, snažiti

    l produblFvatl svoju savjest. Š 'rl tl

    Između sebe ljubav prema celini, so-

    lidarnost, trpeljlvoat, l hl duh opUea

    narodnoi stapanja i duhovnog pre-

    poroda doneće l njoj potrebnu širinu

    horizonta, Jlčno oslobođenje od svlh

    uza l zamki, i daće joj _ potrebni za-

    mah za radosni stvaralački rad. U slobodnoj l veflkoj domovini, ona će

    b 'tl l sama slobodnt, svoja J velika.

    Svetlslttv Ban\ca

    CelbaliKa Hap. KJLH>KHHUa Mon M 3a Kit. Mre M 'laco nM ce

    CapoxamHB nođpoBo1MtB H JKelba, CoJ~epBH

    llao •• 3a~pyra) BIJ'Ii Ai lrp~.-

    cy lpeay Baltn~r81 ••qa B le oocje apeoca. ' ---lJ o a e

    Brn1 Bifna (C ll< an a o raJe e Xtao Bl

    lea Pas] kJlara1• ., Je e aacno81 8Jo. n, q•len1 8 li

  • Brol 179.

    Mosa oAp>Kao je optnasaiM o CKaBb, ~a 1Iill oj ea a lK l sđop a opxecrap DC' n yopaBo.M Mae-CI'pa r. Kapa•aaa aneo je cso)c Ta'lfiCTBO, ll ·pen Y'f~HIII(a llpiCy-CTBOBIJIB cy ll MBOrll POABTe.lhl.

    Bouaa-KosaqeBHheua WIKIIBOTI osor J(paja.

    Y Tf cspxy o6paaosaa Je aJm da ponese. 'Kakva je to opasnost za zdravlje ljudsko to olje potreba naglalavatl, nile manja opasnost za našu stoku. J er kad se voda preli) e oko .dubilnca•. po pličini, l kađ stoka naiđe na po· JiUt, često se puta dešava da kroz pličinu nabasa na dubanac l utopi se

    1pO koja glava i sitnog l krupnog zuba. U jednom riJeči u vječitoj i veliko l opasnosti l ljudi l nJihova stoka.

    S toga se ml ob :aćamo preko 10~·og aašeg lida i molimo nadležne da · ravljenl. oci Jjudl, uvjeclće se da amo zaslužili da m,,m se bar ioliko uau-·sret Izađe.

    Jandrlj a Banl6, seoski glavar.

    Prlsteg, 24 januara.

    J t Veseljko Vranković J D Jna ll Januara kruta smrt nam

    je otrgla Iz sokolslog bratskog zagr· ljaja brata Vesel) ka V ran kovića, u 26 godini mladenačkog života. Kolik bol Je smrt njegova zadala njegovoJ rod· bini, ne ma ji i našo] Slkolskol četi Koliko je pok. vasel ko bio cijenjen kao soko vldl se po tome što Je naRe matično Sokolako druAtvo Ben· kovac izaalalo na pogreb dru§tvenu

  • StraaA 4.

    muziku l svoje izaalanstvo aa bratom starješinom Mirom GuJinom.

    Sprovod je bio veli čanstven i dir-ljiv. Poslije crkvenog obreda koji je izvršio svd len ik pop Mihail Popović, na grobu se sa polr. bratom oprostio u ime Sokolskoi društva starjeAina brat Gulin. Gi>vor je bio dirlJiv l iza~ zvao suze na mnogim očima. Naroda le bllo mnogo, a među ostalima l na§ starlaa l brat soko I van Kolanović, koji je l vlj~na c poslao.

    Brate Veseljko, počivaj u miru Božjem, a tvoj 1 pJrodlci l ocu Savi naše sokolsko saučcAće. Uprava seoske sok. četePclsteg·C~ranle

    Načeln ik : Starešina : Malenica Đuro Tome Troskot

    Nova vlada Nj. V. Kralj potpisao je uku, ko·

    jim se uva!uju ostavke člauova vlade g. dr. Milana Sršklća, i ujedao potpi-sao druil ukaz, ko!im se postavljaju:

    Zt prdsjednlra mlniatankog n-v) eta: Uiumovlć Nikol•,

    u mlnlatra bel po rif ji ja: Dr. Kra-mer Aliert,

    u ministra soJljahae politike i narot!-•og zdravlja: Pucelj haa,

    n ministra be1 por[felja t Dr. Kua-mehtredović H amdlja,

    l svjetskom afu.Hn. Ortaci Aleknndra Stavlckog& bill au di rektor te f1mozne štedioalce, T11)r, te grads\:1 aačelalk l uuodtl poslanik aadaln;e vladlae alraakt Oar1, zatim aarodnl poalanlk Bonor l ostali. Međ tlw, lako je S•a~ v'sii bio vih puta kažnjavan, l pod paskom pottclje, oa J• ipak mogao da sv.>je prevare vrli •nmet111o pred očima :zaioaa l vlastt, a uz to ullvao je prijatel jstvo l protekclju najvlilh politički h l drdtvenlh l čn!9sll, pa l s1m1h članova frucusie yJade. M'alstrl l narodni poshnlcl nu!VIj\1 ia avo)laa prijateljem i 1tr~lvaju se ko će m't biti ustufaljl. Mlaistar D.alamje ladaJe mu preponačeAo pismo za bajonab bo11uve, a nekoll!(o vetillh pariskih noviaa potpuno 111 u A)tiovoj atulbi. Stavlsld je bio gospodarom l aeklh pozorišta " P.trllu, a riSpoiagao je l aa legltlaaacljom laspektora tajae dr-lavne policije. Osim t"ga, Oil je bio l u slažbl eagteake lpljunslte policije i mađarskth ravJz\onlata ; te le uprllv-lja6 cjelokupnom mađarskom propa-gaallom u Praacuakof.

    Pretplata za "Glas" za 1933 godinu

    J uiovlć Ntkolt, Kfatuje B lllć Dušat, učit. Civljana I. F. Lupls-V11Hć, Split Tauxović Dr. jovo, Skradin Olamočllja Mllol, bank. člaov.

    Dl,., 24 ll 30 ll 36 ,, 36

    P•nčevo • 36 Gasparlal Vlnb, učiteljica KQll • 36 Stegnjajlć Stva, um. žandarm,

    Kula Atlailća Dobrijević Ilija, obrt11lk

    • 26

    Ktlnako-polje " 36 Desn'ca Dr. Uro§, seaator Split • 24 Orilć Stjepa•, učit. Cetl1grad e 36 B~!a}lć Marko, v.člt. Oo!ava e 36 Popović Kosta, posjedair Brt

    blrakt Mosllnt e 31 M ilković O. Naum, upr. Mu. « ~4 Kcaežević prola Simo, Benkovac e 48 Kndevlć Dulan p. Tome, Oćestovo e .ti

    Clanarina za Maticu za 1933 godinu

    J•nkovlć Nikola, Ki1tan]e e 76 D~snlca Dr. Urol, seaator.Spllt « 176 Popov~ć KQah, B~lbiuke Molf. e 12

    M lkvv!ć O. Naum, Dr•govlć e 12 KAelević prota Simo. Beakogac e 24

    Kwdevlć Dul .. , Oćeatovo e 24

    Broj 179.

    Prilozi za Maticu K 1nfevlć Mihail, Zadar, za uspo

    mnu pokojnih : Dulaat J OVI· novlća, Vladimira Reljlć~, prof. katihete Stevana Bijell-ra, umrlih u Spliha te Milana J evića umrlog u K tinu l Pt· tra Pilića umrlOi u Zadru e 150

    Dobrl!evlć Ilija, Kalnako-poljt, za uspomtau pokojaoi Mllaaa J o YI ća umrlog 11 Kninu e 30

    Milković O. Naum az pretpJ. e 4

    Prilozi za Đaeki dom Urukalo Dr. Dlllan Silić Dlllat, učit. ClviJaae Kal1k o. Nikanor, paroh Orali

    mjesto Bo!lćejeg čtatltnja

    Dl1. 20 14 •

    Pnfsjedalku Matlc1 • 3.0 Oasparlal Vinka, Ktln, uz pr. " 4 Urukalo prota Strglje,

    nar. poala•lk, Split •• 180

    Prilozi u fond "Prosvete" Dr. Nikola Su~tlć: da počasti

    usp. prof. katihete Steve BIJelića u S;Jiitu Dlt. 100. Dr. jovata Pelladt, 181lit. pukovnika u p. u Kr1l)evu o: •. JOO. Jovaake L. Tadića u Imot-skom D·n. 100. D1mjan Sko~lć da ,očasti usp. ••k. Š!muad Itjadlce Din. 20.

    za mlnl1tra btz portf~lja Dr. Kojić D ·a2ut1n,

    za mir. hira prosvjete: Dr. Š11mea .. k0vt ć l li j~,

    D tije su glavne karakteristike ov• g nečuvenoi s'laadala: drzovitost, kojom je onj hohltapltr nlltllp&o, l nepre-stana protekclja koju je on u!lvao u visokim krugovima. Ta bl st protekclja pojavila svaki put baA u čas11 kada bl policija nakom druiom amrtalku sta-vila ufe oko vrat1. Ttk kda J• akaR-dal xauzeo tomi 111čaj, dt je i sama vlada dolla u krltjčao polola(, nastao l• preokret i dollo do htpieaja gltvAih krivac!. All, u čas11 kada je Imao •• ~ude uh1ph11, Staviskl je počinio samou~latvo. M ; đuttm. skoro sve pulske aovine )ed•oglalllo tvrde ela Stavls'd alje hvrllo nmoublstvo, već da ga je ubila policija, koja ae ltojala a)tgovlh otkrlć • , tt ga l• radi tog11 kad joj l• dopao u ruke, aa vjdt .. ~la ukloalla 11 svijetili.

    STRANI PREGLED 1a mlnl1tra pravde: Mthlmovlć

    B • ži~ar, xa ministra bu porifelja : Dr. An-

    đtl l oovlć Grgur Budl1lav, za miAistra saobraćaja: Id. Rutl-

    voJevlć Luar, 11 rnlnlsra friovlne l ladustrl)e i

    l zaatupnlra ministra luma l n: dnika: D ~metrovlć J ur4j,

    xa millhtra vojs'!e l moraaclce : armljsH ieaeral Stojuovlć ž. Dra2omlr.

    xa ministra f'nanslja : D ·. Đ >rd ević M1loT1d.

    za mlnlst a &rađ~vlaa l znhap•lka mla!stra p:>l)oprlvrede: Dr. Srkulj Stjepaa.

    za mhdstra iaostraalh pos1na: j tvt i ć BOiOlJu~.

    za 111fnlstra uautrabjfh poalova : Lazić Žfvojlo,

    11 ministra za flt . člo vaspltaaje aaroda: Dr. Hanžek Lnos,av.

    Velika korupcionistl~ka afera u Francuskoj

    Nakon strahovite teljeznleke •es reće u f"rucuskof, dollo l• do ltstoke u tbuae el jele fraRcuakt jaVJaostl zboi s'randalozae flnns:j1ke ahrt Stavlskl, f ta uzbuna Još l danu traje. j edan o• .. JOJIISnljlb varalica •atih daaa, kažajavall više puta l dobro poxnat policiji kao prepreden l drzak zllkovac, Ateisa .. ar Stavlakl, prevario je •eutke hil jada francuskih itedih l upropastio cijelu nihovu lmovh111 11 lzaoJu o• 500 do 700 mllljuu fruaka. IJpočetlca č !la 1lo s~ da je d oil o d J jedno a- malog lokalrtoi fl 1ansijakoi kraha k .. a je O -adaka kreditna šledloalca u Bajoal u jdnoj Prucus'toj doila u ikri)ac. D JiOdilo se da n jed 102 istog .r .. a zalcažlll nalrag svoje novce jedao društvo u oaf,uraa:e l jedn fJrml-cuts'ta firma, a radUo u o nekoliko m l.juu. To !tedionica aljt mo2la du hplall. Ispoatavllo u da JU nl Ajetlnl b )l >Vl krivotvoreni. Tako je otrrlveaa ou ogromn a sljeparija, a aekollko daaa doctlje Jz te ,. mate• provlacljake afc:re stvorio s• jedaR veliki dr!aYII lkandal i af ora Stavhkl uakoro poataae

    Nl haphnja, al smrt S\avlsioK•, nl ostavke ml•latra D.atamjea aln umirili fraacusko favao milljeaje, te oao l dalje traž i da se uemllosrdtto postupi prewa svima llclma koja su omoiu-ĆJll tla Stavl1ki nesmetuo pljačka fraacusit ulaiače, ill koji su blJI u pololaju da aa vrijeme otkriju l IJri -jcče ajegove l lpovluke l makinacljt, pak to nisu učl•ll l& jed11oi ill dru-gog rar.loK•· jedite večeri pred fran-cuskim parlamentom demoastriralo je oko 30 h l/ada alatoVIika pariskih, te je pollclja Imala mnogo po111, pa l n mitraljezima, dok joj je uspfelo da rasturi tleiDoalunte, a takve demoa-Jtrac 'fe ponavljaju SB skoro 1 vako g dan po parls'dm ulicama i po ciJeloJ Frucukoj. V adl l• telkom muioaa ua;>]tlo dt u odrli u parlamenta pred žest0kom navalom opo1lcljt, koja hoće da je eborl i koja b1ca lVII odgoYor-aoat u ovaj golemlak:atdal na č itavu straaku radikal alb 1 Jcljallstl, u čiJim

    1e rukama danlllnf• f :ue uka vlada.

    Svjetska proizvod nj l buhača nJ tgoslovenlkl L Jjd•, Ztgreb.Javlja

    da je u 1932 g. svjetska prolzvodR]a buhača i1aoslla 7,257.000 kiloirama prewa 5,588.352 kilograma 11 1931 i Glavne drlave u kojima se proizvodi buh'č su: japa•, Italija, Jugo•laviJ•, Arttntlaa l M tdagukar. J ugosJavlja lff ~ruje oko jednu desetinu cjelokupae njets~ e potral.aje.

    300 siromašne djeca od teaulo l• h·lmuo druitvo • B J d' • u M·!( J Ajlćiradu. l11a danas jol ple-menitih ljudi.

    Prijatelji, širite "81 a s" J

    Bugarski kraljevski par, Ktalj B >ria i Kraljica J ova u, zvAn'črto su poa:etlli rum •Jojskog kralja Kuol•, te se uR a-munjsioj u•r!d\1 č ttir l dt na, od 24 do 28 juuara. I do~ek l ls)raćal bll-garsi h SllVIUII blll S ll sveč11l i Vl· llča~atveal, ut oduhvlJent poklike aluova ilva koji s\1 se orili Sl avih strua. S1 svojim Suverellltna, R11· mutja~u )t posjetio l bug uski mlalat•: vujsiih poslova M da a ov, kojljelmao vile s ntualca aa pretajed11llom ru • muwjsie vlade, i· Tatareskom l mllli-at iom vnjaklh posala T•t•lesiom. U toku ovih razgovora proučavan1 au S)oraa pltatja ilmeđ11 4viju zemalja, kao i politička altLJtc · ~a nl B alkuu. Ml.llstr i su utvrdU l potrebi da u učlal ave lltotreba d1 pri:atel)U oda'Jsl, koJI p:utoje 1&1nđ ·J du aarođa, bud 1 Jo l vile :pojačani l da 11 donesu hlt1ta rljden}a sporalb pltaaja da bl Inud u dvljt drhve dollo do sporuu!Da i ito jač•i prt:ateljatva. Mla~ stri au pro-učili l aredttva n koasoll4ac1ju mira na Bdka'lw. Opčealto se k>nstatu]e da je n1 Balkanu dolto d l potpuue Izmjene mcdusobalh od11ohja l •a se sacla udu Aju hmelJ! tljeau l prijatelj-ske aardMje Izmedu svib b1lk:anaklh drlava. l:b st utim da se nl Bilka-nu stvori novo ataa}t koje J.1 učlallo kraj d'udalajlm truvlcam1 i aelnl•· snost'. 21votal lateresl lnl!ankib aa-reda trlf! •a 11 vodi politika Jroja odiovara •Jihovlm laterealm1, 1 koji au u Sllprotaoat sa f111erestma raznih velik h sila, koje silom pođrhv1ju aapeto stanje aa Batinu, te iculvljY nteillutos ll i suiobe.

    • U1utrah!a altuaclj 1 u FrancuskoJ. 11

    vul sa af !COm Stavls'tOil, ave st v:h uoltran. M >r.Ao ie predati ostav· ku l mln'stu priv•e Rt n> (R ••auld) zbog a ea ta ah valal h dokumeaata u ovo} skaadalo1noj af4rl, a .. koa toia je i prefs)edn k vlad11 š llll (ChJu-tempa) pod tlo ostavku c]elo~upnog kabi11eta. j o l st ae 1111 aa koji će na~la atd,hja krln francuske vlade ~It l rljehna. Na zaa ae da li ~. aa upravu zemlje poaova do~l ljevičarska vlada Ul će pai d Jćl do vlade aacio· aalae koncutrAclje Ra~lalaocljallati

    o~e'tuJ _. da će m1adat 11 aas ta v aovt vlade b:tl povjeren Eduardu Erlo (Herrlo 1), kao šefu aajJače atraake ill D Jladfeu, koji Ima velik broj pristalica i zboi prerovora 11 Njemačkom. -D> ove vhdlae krlzt dollo je zboi atrah vite korupcJoalatl~ie afere Sfa-vlakoi•, koja baca vrlo rdav11 sif)ttlost 11 moral ••nahjeg fcaacuskoi d ·uštVJ. Uzaemfraaoat l ogorčtafe aaroda jol uvljtk traJe. U pro§Ju subohl opet au 11 odigrale pred parlameAtom krvave dtmollllracljt. Preko 2000 demoatra-aata tra!llo l• odlu~to da •~ u nmlJI uvede radikalno ~llćeajt sv•&• što je trut? l nevaljalo.

    • B1icrska )oi alje pristupila t. zv.

    ltalltan•iom paktu, koji l• za'tlju~n l1medu Ju~Eoslavllt, R amun)ske, Orčkt i Tarait. Tom• su dva ruloga: po-lohj bugarskih man)laa u R11muajkoj l Grčkoj, te pitanje lzla•la B11garake na Eg«!jJk) M·ne. Ta ob1 pitanja l"! •lau rljdeaa, Potplalvaajem blltaa-akog pakta zaaelllo bl da B:aiar&ka priznaje stat .. quo.

    hmeđu Niemačkt l PulJake dotlo l• ovih dana do potpisa jeda e i 'late prema kojoj ~e Je između ove •vije dJlave uključiti aporanm aa 10 go-tilu radi učtrlćeaja mira u Evropi. Po tome aporanmu obvezuju 11 obt dr· !ave da ~e sva pltaaja, kofa bl 11 Između ajlh pojavl(a, rjdavatl AOJO· sr•••tm sporazum]evaajem. Oba dr! ne ae obv11ejll da aeće upotre~ljavatl orufje pri r)eštvaaju med11sb. sporova.

    • Sire se glasovi •• će u1koro doći

    d J a_porazu•a Izmedu ItaliJe J Austrije u pogledu at tar11ja austrijske slobod · ae Juke u Tutu. l&rađtal su l nacrt\ u aovu leljezalčku prugu koja bl ve-nia Tut s1 Bačom preko pređll1. T Jm novom prugom amaa]Ua bl s~ bijenička ve&a hmedu Beča l Tnta u 50 km, l saobraća} l11111đu ova dva Kr a ia vrilo b l ae I&VII lugoatovea-Jk 'g teritoriJ•.

    PrttllaVIllk vla11lta cPrlu td•o·bltune matice a Sjev. Dalmaciju : St.eYU P•tru

    aekretu Matloe. Stampa &ove Stamparqe - Stbeatt

    Pretatavnik Nikola Clkato.

    ze

    or aKor AOR je APJriU.I po~H

    ae4oa·a ~a ·t•

    ItA& lt~, Pas~lttu

    Ha n;llil!a lepa oj ~YCoG80 CT a tiha laje~a,

    IMG_0231IMG_0232IMG_0233IMG_0234